2. Pećina Risovača nalazi se na ulazu u
Aranđelovac iz pravca Topole. Zbog prirodne
vrednosti,kao i velikog arheološkog i
paleontološkog značaja,pećina je 1983.
proglašena kulturnim dobrom od velikog
značaja,a 1995. sa okolnim prostorom (oko 13
hektara) stavljena je pod zaštitu kao spomenik
prirode 1. kategorije.
3. Dugogodišnjim arheološko -
paleontološkim i speleološkim
istraživanjima u Risovači je otkriveno
obilje fosilizovanih ostataka faune, kao i
tragovi materijalne kulture neandertalskih
lovaca – artefakta od kamena i kostiju,koja
potvrdjuju
paleolitsku starost
ove pećine.
-porodica risovačkog lovca
4. Istraživanja u Risovači su počela
pedesetih godina 20. veka, a otkrivena je
izuzetno velika količina kostiju životinja iz
ledenog doba.
5. • Ostaci ljudskih skeleta nisu otkriveni s
obzirom da se pećina nalazila u okviru
starog kamenoloma, pa je prilikom
eksploatacije kamena došlo do uništenja
ulaznog dela pećine sa najbogatijim
kulturnim slojevima.
6. Tragovi životinja potiču iz poslednjeg, četvrtog
ledenog doba i nihova starost se procenjuje na
oko 100.000 godina.
7. Po broju pronađenih ostataka
najzastupljeniji je pećinski medved, a
zatim slede divlji konj, divlji magarac,
pećinska hijena, lisica, pećinski lav.
Pećinski medved Pećinska hijena
8. • U Risovači su otkrivene i druge vrste sisara iz
ledenog doba, sa manjim brojem osteoloških
ostataka, kao što su jazavac, divlja svinja, zec,
runasti nosorog,mamut.
Runasti nosorog Mamut Divlja svinja
9. U pećini Risovači pronađen je poludragi kamen
mermerni oniks, a nastao je radom mineralnih voda koje
su proticale ovom pećinom, a te su vode, danas poznate
pod nazivom Knjaz Miloš.
Mermer oniks
10. • Pre 110 hiljada godina kada su stvarale pećinu bile su
hladne, kasnije su usledile tople vode koje su se taložile i
bile u fizičko-hemijskim procesima iz koga je nastao
mermerni oniks. U pećini ima i aragonita, kamena koji se
retko nalazi u prirodi.
Aragonit