Robert Pašičko, UNDP Hrvatska, Program zaštite okoliša

1. Zašto ener getske
zadr uge?
Robert Pašičko,
Program zaštite okoliša
UNDP Hrvatska

2. +
=
Ener getske zadr uge

3. Perspektiva razvoja
OIE u Hrvatskoj

8. Da li razvoj OIE ujedno znači i
razvoj društva, ekonomije,
stvaranje novih poslova?

9. Scenarij A: razvoj OIE znači
održivi razvoj društva

10. Scenarij B: r azvoj OIE ne
znači održivi razvoj dr uštva
(Češka) sustava poticaja za FN i visokih tarifa na 20
 Nakon uvođenja
godina, ukupno instalirana snaga porasla s 0 MW u 2008 na 1600
MW u 2011
 Nekoliko velikih igrača kontrolira većinu tržišta (inozemni
investicijski fondovi, “tihi igrači” - zapravo političari koji su i
namjestili sustav i okoristili se time, krim-milje koji je prao novac)
 Porast cijena električne energije – javnost se okrenula protiv OIE
 Bijes javnosti + izbori doveli do poreza od 26% na smanjenje tarifa
koji je primijenjen retroaktivno na postojeće od 2009.
 Od ogromne investicije (5-6 milijardi eura) korist nije imalo društvo
– nije razvijena industrija, stvoreni novi poslovi

11. Tko je vlasnik ener getskih
objekata?
 Njemačka danas – preko polovice instaliranih OIE u vlasništvu
građana, poljoprivrednika i zadruga a ne u vlasništvu korporacija
ili komunalnih službi
- demokratska promjena u kontroli nad resursima!!!
 Danska – preko 150,000 ljudi su ili članovi zadruga u vlasništvu
vjetroturbina ili su sami vlasnici (75% svih vjetroelektrana u
vlasništvu zadruga!!!)
- članovi zadruga – poljoprivrednici, obični ljudi, škole,
elektroprivrede…

12. Primjer daljinskog grijanja u Güssingu

13. Samso – Danska
 Otok s 4000 stanovnika, odlučio postati energetski neovisan prije
15 godina
 Danas električna energija preko 100% obnovljiva
 1500 stanovnika u suvlasništvu putem zadruga
 11 kopnenih vjetroturbina po 1 MW
 10 pučinskih vjetroturbina po 2,3 MW
 daljinskog grijanja na biomasu

14. Middelg r unden pučinska
vjetroelektr ana
 20 pučinskih vjetroturbina –50%
je u vlasništvu 10,000 investitora
“Middelgrunden vjetroturbinskoj
zadrugi”
 Drugih 50% u vlasništvu lokalne
zajednice i elektroprivrede

15. Ostale potencijalne
primjenjivosti ener getskih
zadr uga
 Zamjena goriva u javnim zgradama (npr po ESCO
modelu zamjena lož ulja biomasom u školama)
 Stambena zgrada koja putem zadruge ulaže u FN na
svojem krovu (ili mjere EE) i time smanjuje troškove
energije
 FN sustavi u lokalnim zajednicama (npr na krovovima
škola)

16. Zadr uge i javno prihvaćanje OIE
 Direktna uključenost javnosti u energetske zadruge u
Danskoj postigla da 86% podržava vjetroenergiju
 U Francuskoj se u 2010. g. nije izgradila ni jedna VE
zbog protivljenja javnosti svakom projektu koji se
pojavio!
 NIMBY sindrom nestaje ako se poradi na uključenju
javnosti!!!

17.  Built only on the basis of several distortions of the truth, the
industrial windmill in France does not have any economic
justification, nor does it offer any energy, environmental, or social
benefits.
 Therefore, we fight against any industrial windmill, as the only
reason for its existence is the guaranteed wealth that it provides to
its developer, paid for by consumers and the French taxpayer.
 * as retrieved from the website of the anti-wind energy movement
in France on April 6, 2011

18. Tema današnje g okr uglog stola
 Imaju li energetske zadruge u Hrvatskoj
budućnost?
 Ako da, kako postići da se to desi na pravilan i
brz način?
 Kako osigurati da energetske zadruge potaknu
održivi razvoj društva, stvore zelene poslove i
razviju industriju OIE?