Hrvatska u doba carice marije terezije

1. SAMOSTALNI ISTRAŽIVAČKI RAD
Srednja Strukovna škola Varaždin
Magdalena Jurišak 2.B
Hrvatska u doba
carice Marije
Terezije

2. Marija Terezija
 Češka i ugarsko-hrvatska kraljica,
austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina
žena koja je vladala Habsburškom
Monarhijom.
 Razdoblje njezine vladavine znano je kao
Terezijanizam.
 U razdoblju od 1740. do 1763. godine
vodila je četiri rata koja su dovela do
znatnih teritorijalnih gubitaka - prije
svega Šleske, ali i talijanskih zemalja.

4. Unutarnja politika
 Vladavina Marije Terezije, odnosno
Terezijanizam, obilježen je primarno
centralističkom vladavinom i apsolutizmom
koji su za cilj imali provedbu prosvjetiteljskih
ideja u Monarhiji.
 Marija Terezija bila je uz Fridrika II. tada
jedini europski monarh koji je primijenjivao
prosvijećeni apsolutizam kao državnu
politiku (kasnije će to primijenjivati Josip II.
i Katarina II. Velika).
 U to vrijeme počinju prvi sukobi Hrvata s
Mađarima, a u njima se Marija Terezija na
kraju priklanja potonjima.

5. Unutrašnje uređenje Hrvatske
 U vrijeme Marije Terezije, Hrvatska je podijeljena
na županije, kao veće, i okružja, kao manje
sastavne teritorijalne jedinice.
 Na čelu županija nalazio se župan, a niže i srednje
plemstvo okupljalo se na županijskim skupštinama.
 Jedna od prvih reformi koje je Marija Terezija
napravila bila je obnova triju slavonskih županija
1745. godine.
 Tako se od te godine u sklopu Hrvatske govorilo,
osim o postojećim Zagrebačkoj, Varaždinskoj i
Križevačkoj, i o Virovitičkoj, Srijemskoj i Požeškoj
županiji, a vrlo brzo uspostavljena je i Severinska
županija.

6.  Grbovnica Severinske županije
dodijeljena od carice Marije Terezije

7.  Ključno političko tijelo u Hrvatskoj bio je
Sabor, tada još uvijek staleški.
 Na čelu sabora bio je ban, osoba koja je
imala status potkralja i predstavljala glavnu
državnu instituciju Hrvatske.
 Marija Terezija je 1767. godine formirala
Hrvatsko kraljevsko vijeće, čime je uvelike
povećala ulogu Hrvatske i smanjila njezinu
ovisnost o Ugarskoj.
 Sjedište vijeća je do 1776. bilo u Varaždinu,
kada je u gradu izbio veliki požar, nakon
čega je preseljeno u Zagreb.
 Kraljica je vijeće ukinula 1779. godine kada
je sve njegove ovlasti prenijela na Ugarsko
namjesničko vijeće.

8. Vojne reforme
 Marija Terezija uvela je nekoliko značajnih
vojnih reformi tijekom 40 godina svoje
vladavine, od kojih su najznačajnije bile one
vezane uz Vojnu krajinu.
 U Vojnoj je krajini, koja je tada podijeljena
na 11 pukovnija, provedena sustavna
militarizacija koja ju je pretvorila u izvor
vojske, a ne obrambenu barijeru.
 Godine 1752. u Bečkom Novom Mjestu
Marija Terezija osniva vojnu akademiju
Theresianum, koja je postala najpoznatija i
najznačajnija vojna akademija u Monarhiji.

9.  Theresian
um

10. Gospodarske reforme
 Gospodarske reforme Marije Terezije bile su
primarno usmjerene na reformiranje
feudalnih te uređivanje kmetskih odnosa.
 Njezin otac, Karlo VI., još je 1737. donio
prvi urbar, a ona je time nastavila 1756.,
donošenjem Slavonskog, i 1780. donošenjem
Hrvatskog urbara.
 Urbari su dokumenti koji su smanjili davanja
kmetova feudalcima i uredili međusobne
odnose.
 Kraljica je provodila i plansku kolonizaciju.

11.  Provodila je i popise stanovništva i
zemljišta (katastri), uvela kućne brojeve u
Monarhiji te poticala sadnju novih kultura.
 Kada je njezin suprug Franjo I. preminuo
1765., suvladar joj je postao sin Josip II.,
tako da je dio ovih reformi nastao i pod
njegovim utjecajem.
Josip II.

12. Ostale reforme
 Marija Terezija oduzela je isusovcima školske
poslove i cenzuru.
 S druge strane, torturu i parnice protiv
vještica stavila je pod svoju kontrolu, što je
ubrzo dovelo do konačne likvidacije tog
srednjovjekovnog krvavog nasljeđa.
 Uvela je opću školsku obvezu, tako da su sva
muška djeca od 6 do 13 godina morala
pohađati školu.
 Otvarala je nove medicinske ustanove i
rađaone.
 Poticala je razvoj manufaktura u Austriji,
ali je tako priječila njihov razvoj u Hrvatskoj.

13. Privatni život i potomstvo
 Marija Terezija bila je iz roda
Habsburgovaca, no kad se s 19 godina
udala za lotarinškog vojvodu Franju
Stjepana, dinastija je postala poznata kao
Habsburg-Lothringen.
 Iz toga se braka rodilo 5 sinova i 11 kćeri.
 Budući da ju je pratio glas o sklonosti
aferama, govorilo se da se velik dio njezine
djece rodio zahvaljujući kraljičinim
ljubavnim pustolovinama.
 Brak Marije Terezije i Franje je, unatoč
tim brojnim tračevima, bio skladan.

14.  Od njihove djece sinovi Josip i Leopold bili
su neposredni nasljednici prijestolja, a kći
Marija Antonija, u povijesti poznata kao
Marija Antoaneta postala je francuska
kraljica i supruga Luja XVI..
 Marija Terezija je također bila velika
ljubiteljica i pokroviteljica umjetnosti.
 Carska palača Schönbrunn (ljetna
rezidencija dinastije Habsburg) bila je
uređena u raskošnom i kićenom rokoko stilu.

15.  Carica Marija
Terezija s obitelji

16.  Tema: Hrvastka u doba carice Marije
Terezije
 Izradila: Magdalena Jurišak
 Razred: 2.B
 SAMOSTALNI ISTRAŽIVAČKI RAD