Održivi razvoj turizma

1. UNIVERZITET U SARAJEVU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
II CIKLUS STUDIJA
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
TURIZAM I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE
Prezentacija iz predmeta: Koncepcija održivog razvoja turizma
TEMA: GEOGRAFSKA EKSPANZIJA TURIZMA I
NJENE POSLJEDICE
(RAZVOJ I INSTITUCIONALIZACIJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA)
Mentor: doc.dr. Korjenić Aida Studentica: Šljivo Selma
Sarajevo, novembar, 2017.

2. SADRŽAJ PREZENTACIJE
 Uvod
 Počeci razvoja turizma
 Projekcija budućeg razvoja
 Turizam, masovna pojava
 Faktori razvoja turizma
 Posljedice razvoja turizma + primjeri
 Sociološki aspekt ekspanzije turizma
 Razvoj i institucionalizacija održivog razvoja turizma
 Održivi razvoj turizma
 Zaključak
 Literatura i izvori

3. UVOD
 Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka
posjetioca nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište
i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna
djelatnost.
(Hunziker i Krapf, 1942).
 “Turizam uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan
njihove uobičajene sredine ne dulje od jedne godine radi odmora, poslovnog
putovanja i drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu
naknadu u mjestu kojega posjećuju.”
(World Conference on the Measurement of the Economic Impact of Tourism,
Nice, 1999.)

4. POČECI RAZVOJA TURIZMA
Dvije etape:
• 1. Predturističko doba, koje se dijeli na antički
period i srednjovjekovni period;
• 2. Doba savremenog turizma, koje se dijeli na
period Grand toura i period nakon II svjetskog
rata.
17.-19. st.: ,,Grand tour” –
kulturno-historijski turizam
bogatih europskih plemića:
Pariz - dvorci Loare - Torino -
Milano - Venecija - Firenca -
Rim - Napulj - dolina Rajne –
Nizozemska
1841.god – prvo
organizovano putovanje
od strane Thomasa
Cooka
1864. god - prvo
organizovano
međunarodno putovanje
u svijetu (iz Britanije u
Švicarsku)
1871. god - prvo
organizovano putovanje
oko svijeta (trajalo 222
dana).
Sredina XX st. –
Početak razvoja
masovnog turizma.
Izvor: autor.

5. PRVO PUTOVANJE KROZ ŠVICARSKU
THOMAS COOK
Izvor: http://www.dicconbewes.com/2013/06/22/on-the-trail-of-miss-jemima/

6. TURIZAM XXI STOLJEĆA
 Najznačajnija privredna grana za brojne države, ali i pojedine regione svijeta;
 Kako, zašto?
Izvor: http://media.unwto.org/en/news/2012-12-12/infographics-turning-one-billion-tourists-
one-billion-opportunities

7. Series1, Europa,
51%
Series1, Azija/
Pacifik, 22%
Series1,
Amerika, 16%
Series1, Srednji
Istok, 6%
Series1, Afrika,
5%
y = 0.8331e-0.594x
R² = 0.9624
Gdje turisti najčešće putuju?
Series1, Evropa,
53%, 53%Series1,
Azija/Pacifik,
22%, 22%
Series1,
Amerika,
17%, 17%
Series1, Srednji
Istok, 4%, 4% Series1,
Afrika,
3%, 3%
Series1, Ostalo,
1%, 1%
Odakle turisti najčešće putuju?
Evropa
Azija/Pacifik
Amerika
Srednji Istok
Afrika
Ostalo
Odmor,
rekreacija,
opuštanje,
1, 0
Odmor,
rekreacija,
opuštanje,
2, 0
Odmor,
rekreacija,
opuštanje,
3, 51%
Odmor,
rekreacija,
opuštanje,
4, 0
Odmor,
rekreacija,
opuštanje,
5, 0
Posjeta
porodici i
prijateljima,
zdravlje,
ostalo, 1, 0
Posjeta
porodici i
prijateljima,
zdravlje,
ostalo, 2, 0
Posjeta
porodici i
prijateljima,
zdravlje,
ostalo, 3, 0
Posjeta
porodici i
prijateljima,
zdravlje,
ostalo, 4, 0
Posjeta
porodici i
prijateljima,
zdravlje,
ostalo, 5,
27%
Poslovni
put,
profesionaln
o
usavršavanj
e, 1, 0
Poslovni
put,
profesionaln
o
usavršavanj
e, 2, 0
Poslovni
put,
profesionaln
o
usavršavanj
e, 3, 0
Poslovni
put,
profesionaln
o
usavršavanj
e, 4, 15%
Poslovni
put,
profesionaln
o
usavršavanj
e, 5, 0
Ostalo, 1,
7%
Ostalo, 2, 0
Ostalo, 3, 0
Ostalo, 4, 0
Ostalo, 5, 0
Najizraženija potreba za putovanjem
Ostalo
Poslovni put,
profesionalno
usavršavanje
Posjeta porodici i
prijateljima, zdravlje,
ostalo
Odmor, rekreacija,
opuštanje
Izvor: autor (prema podacima UNWTO iz
2012. godine

8. DRŽAVE KOJE SU EKONOMSKI ZAVISNE OD TURISTIČKE PRIVREDE U 2017.GODINI
Izvor: http://www.valuewalk.com/wp-content/uploads/2017/04/Tourism-Industries.jpg

9. PROJEKCIJA BUDUĆIH TURISTIČKIH DOLAZAKA PO REGIONIMA
Izvor: http://www.e-unwto.org/doi/pdf/10.18111/9789284416899

10. TURIZAM, MASOVNA POJAVA?
 Masovni turizam je, prema definiciji, oblik turizma u kojem je zastupljen
veliki broj turista koji putuju organizovano, najčešće u aranžmanima turističke
agencije.
 “Karakteristike ovog oblika turizma su: veliki broj svih slojeva stanovništva i
vremenska koncentracija turističkog prometa na razdoblje godišnjih odmora,
naročito ljeti”. (Kušen, 2001.).

11. FAKTORI UBRZANOG RAZVOJA
TURIZMA
Brzi razvoj tehnologije;
Low cost letovi;
Višak slobodnog vremena;
Veća platežna moć putnika/ turista;
Potreba za putovanjem, kulturom ili
rekreacijom;
Dostupnost informacija, prijevoza,
ali i destinacija širom svijeta.
FAKTORI KOJI SU USPORILI NAGLU
EKSPANZIJU TURIZMA
Prirodno-geografski faktori:
Npr. Tsunami u Aziji 2004.god (Indonezija);
Društveno-geografski faktori:
Svjetska ekonomska kriza (2008. godine)
Bombaški napadi (npr Bali 2002. godine) =>
svjetska destinacija;
Teroristički napadi:
New York, Tornjevi Blizanci 11.09.2001. god.
Egipat (Sinaj 2004., Kairo 2005., Sharm el-
Sheikh 2005.);
Francuska (Pariz i Nica 2016. god);
Turska (Istanbul i Ankara 2016. god)
Posljedice: veliki broj žrtava (turista),
usporen turistički razvoj, materijalne štete,
nesigurnost kod turista.

13.  WHO (World Health Organisation) procjena iz 2009. godine: ‘’U avionima,
u svakom trenutku boravi oko pola miliona putnika.’’
 Destinacije masovnog turizma :
 Azurna Obala, Mediteranska obala Španije, Venecija, Plitvička jezera,
Barcelona (Evropa);
 Kambodža, Indija, Kina, Tokio, Tajland, Hong Kong (Azija):
 New York, Florida, Kolorado, Las Vegas (Sjeverna Amerika);
 Acapulco, Rio de Janeiro, Peru (Južna Amerika);
 Antarktika (38 000 posjeta u 2015. godini);
 Egipat, Maroko, Tunis, Nacionalni parkovi (Afrika);
 Novi Zeland, Koraljni greben (Australija i Okeanija).

14.  Tri glavna razloga zbog kojih savremeni turizam utiče na životnu sredinu:
1. Sve je veća masa ljudi koji po više puta na godinu putuju na odmor;
2. Postoji potreba poduzimanja organizacijskih i tehničkih mjera da se takva
masa ljudi prihvati (izgradnja novih objekata i infrastrukture);
3. Masa turista tokom putovanja i u mjestu boravka utiče na sve elemente
životne sredine;
Potrošači vode i
energije
Proizvode otpad
Razne emisije i velike
količine nečiste vode

15. POSLJEDICE GEOGRAFSKE EKSPANZIJE TURIZMA:
 Negativni uticaji turizma:
 Onečišćenje vode
a) Cvijetanje mora (uzročnik
kanalizacija);
 Onečišćenje zraka
 Buka
 Vizualna degradacija
 Prenapučenost (saturiranost)
 Iskorištavanje zemljišta
 Degradacija prostora
 Oštećenja historijskih i
arheoloških lokaliteta
 Zbrinjavanje otpada.
o Pozitivni uticaji turizma:
 Uticaj turizma na društveni
proizvod i nacionalni dohodak;
 Uticaj turizma na platni bilans;
 Uticaj turizma na zaposlenost;
 Multiplikativni efekti turizma na
privredu.
Životnasredina
Ekonomskiefekti

16. PRIMJERI

17. NAJBOLJI PRIMJER EKSPANZIJE TURIZMA
 Moderni kruzing turizam počeo je sa razvojem sredinom 1960-ih na Karibima, koji i
dalje ostaju vodeće kruzing tržište.
 U svijetu danas postoji 380 kruzerskih putovanja s kapacitetom od 460 hiljada
putnika.
 U 2012. ti su brodovi ugostili gotovo 21 milion putnika.
 Ploveće grdosije => turisti paraliziraju život u gradovima, ali premalo troše (npr.
Dubrovnik);

18.  Kruzeri koriste visokosumporna goriva kako bi smanjili vlastite troškove poslovanja,
ali mijenjaju svoj rad na niskosumporna goriva „u skladu s posebnim propisima u
pojedinim područjima“.
 Dubrovnik je prema statistici iz 2013.god dvostruko nadmašio količine sumpora u
odnosu na period prije kruzera;
 Sumpor je najznačajniji uzročnik kiselih kiša i sušenja šuma pa se međunarodna
tijela bora za njegovo smanjivanje u životnoj sredini;
 Preporučene granične vrijednosti iznose 2 – 5 kg/ha taloženja sumpora, na većini
stanica u Hrvatskoj iznose 2 - 6 kg/ha, u Rijeci 11 kg/ha, a u Dubrovniku čak
31,13 kg/ha!

19. 1. Prihvatni potencijal u turizmu (kapacitet nosivosti); “Maksimalni broj turističkih
korisnika koji simultano posjećuju turističko mjesto bez neprihvatljivih
poremećaja fizičke, ekonomske i socio-kulturne okoline, kao i bez neprihvatljivog
smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetilaca.” (WTO)
•Fizičko-ekološka infrastruktura
•Socio-demografski parametri
•Političko-ekonomski parametri
2. Procjena uticaja na okoliš je metoda, kojom se procjenjuju potencijalni uticaji
turističkog razvoja (ili nekog projekta) na okoliš, na način da se izbjegne nepoželjna
degradacija okoliša i maksimiziraju potencijalne koristi.
(EIA)
PUT KA ODRŽIVOSTI TURIZMA?

20. FIZIČKA NOSIVOST KAPACITETA (PCC)
Za izračunavanje fizičke nosivosti kapaciteta potrebno je znati:
 Površinu određenog spomenika
 Vrijeme posjete
Primjer: Fizička nosivost kapaciteta prostora Sinagoge- Muzeja Jevreja
 Muzej je podijeljen tematski na tri dijela:
I – dio u prizemlju iznosi 120 m ²
II – dio na I spratu površinski iznosi 55 m²
III – dio tj. II sprat iznosi 55 m²
Površina prostora muzeja 230 m²
Vrijeme posjete 10:00-18:00 h
Maksimalni kapacitet muzeja iznosi 230 posjetioca na prostoru muzeja.
PCC= A x V/a x Rf
PCC = A x V/a x Rf
PCC = 230 m² x 1 posjetilac/m² x 8 posjeta dnevno po jednom posjetiocu
PCC = 1840 posjeta dnevno je fizička nosivost kapaciteta prostora muzeja

21. SOCIOLOŠKI ASPEKT EKSPANZIJE TURIZMA
 Uticaji turizma na društvo, ispituju se analizom promjena u određenim
državama i regijama koje su izložene masovnim dolascima turista;
 Prag tolerancije domaćeg stanovništva prema turistima zavisi od brojnih
faktora:
a) privredni jaz između turista i domaćeg stanovništva;
b) sposobnost lokalnoga stanovništva i turističkog mjesta da fizički prihvate
dolaske turista;
c) brzina i intenzitet turističkog razvoja.
 Neokolonijalističke promjene (nagli razvoj turistički atraktivnih područja,
te orjentacija ekonomije samo na turizam);
 Strani investitori (novac od turizma se često vraća u druge zemlje, pri čemu
je na gubitku sama turistička destinacija, koja trpi promjene bez ekonomske
dobiti);
 Promjene moralnih normi lokalnog stanovništva (jezika, religije);

22. RAZVOJ I INSTITUCIONALIZACIJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA
 Održivi razvoj može se definisati
kao:
„Sprečavanje narušavanja
prosječnog životnog standarda za
buduće generacije, koji se ne
može postići sve dok se
siromaštvo izravno ne napadne, jer
siromaštvo i degradacija okoliša
idu jedno uz drugo.“
(Eban S. Goodstein, 2003.)
 WTO održivi turizam definiše
kao:
„Upravljanje resursima
ostvarujući ekonomske, socijalne i
estetske potrebe, tako da se
poštuju kulturološki integritet,
osnovni ekološki procesi, biološka
raznolikost i sistemi na kojima se
temelji život, stvara dobrobit i
blagostanje cjelokupnom društvu,
uzimajući u obzir potrebe i turista
i njihovih domaćina.’’
Održivi razvoj: Održivi razvoj turizma:

23.  Pojam održivi razvoj institucionaliziran je na Svjetskoj konferenciji o okolišu i
razvoju u Rio de Janeiru 1992. godine;
 Termin je prvi put upotrijebila Barbara Ward na Konferenciji o privrednom
razvoju, Washington 1969. godine;
 Uveden u upotrebu 1986. godine Brundtaldinim izvještajem ‘’Naša zajednička
budućnost’’;
RAZVOJ I INSTITUCIONALIZACIJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA
 Neuspjela konferencija
Rio+5, 1997.godina, New
York, koja je trebala da
definiše sve bitne
odrednice za primjenu
održivog razvoja u praksi;
 Definisanje pojma kao
izvedenice iz termina
‘’Održivost’’, Johanesburg
2002.godina.

24.  Trittin-ova kritika prvobitnih pokušaja korištenja termina održivi
razvoj: ‘’ Održivi razvoj je globalni koncept, a ne regionalni ili
lokalni.’’
 Barrow, Održivi razvoj kompleksna načela:
1. Ograničiti porast stanovništva;
2. Transformisati tehnologiju u svrhu boljeg iskorištavanja resursa;
3. Ograničiti zagađivanje i društvenu preobrazbu, koja se sastoji od
pomaka kvantitativnog rasta na razvoj kvaliteta.
 Marcuse (1998.) kritikuje pojam ‘’održivih gradova’’: Gradovi
svojim načinom opstanka protivrječe pojmu nosivog kapaciteta
(carrying capacity), jer troše više resursa i energije, nego što ih
proizvode, te stvaraju najveći dio otpada.
RAZVOJ I INSTITUCIONALIZACIJA ODRŽIVOG RAZVOJA TURIZMA
Održivi turizam se zbog toga vezuje za manje
urbane prostore, tačnije ruralne sredine, pogodne za
održivo korištenje prostora u svrhu razvoja turizma.

25. Održivi razvoj turizma podrazumijeva:
 Optimalno korištenje prirodnih resursa uz očuvanje ekoloških procesa,
prirodne baštine i biološke raznolikosti.
 Poštivanje društvenih i kulturnih vrijednosti zajednice, te očuvanje
kulturne baštine i tradicionalnih vrijednosti uz međukulturalno
razumijevanje i toleranciju.
 Dugoročno planiranje za unaprijeđenje privrednih prilika i
ublažavanje siromaštva uz konstantan doprinos socijalnim prilikama
unutar zajednice.
‘’Agenda 2l za turističku
privredu" - definisane oblasti
djelovanja kao i potrebne
aktivnosti radi zaštite životne
sredine, očuvanja ekološke
ravnoteže i razvoja održivog
turizma.

26. ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA
Razvoj turizma treba da se odvija u skladu s načelima održivog razvoja,
koji se temelji na sljedećim načelima:
 Ekološkim – razvoj turizma u destinaciji treba biti u skladu s poštivanjem
ključnih ekoloških procesa, bioloških resursa i raznolikosti;
 Sociokulturnim – razvoj turizma treba biti u skladu s tradicionalnim
kulturnim vrijednostima lokalnih i nacionalnih zajednica, kako bi se zadržao
njihov identitet;
 Ekonomskim – razvoj turizma treba biti u skladu s ekonomskom
efikasnošću i racionalnim upravljanjem turističkim potencijalima;
 Tehnološkim– primjena savremenih tehnologija u turizmu, koje ne
ugrožavaju okoliš. (Berc, Radišić, B., 2009.)

27.  WTTC - World Travel and Tourism Council (Cooper, C., 1998.) je
donio upute i načela kojih se treba pridržavati destinacija, kako bi
osigurala održivi razvoj, a oni se temelje na koncepciji dugoročne
orijentacije prema turizmu i dugoročnoj ponudi turističkog
proizvoda destinacije.
 Neka od načela su:
1. Turizam i putovanja moraju se temeljiti na održivosti
proizvodnje i potrošnje.
2. Turizam i putovanja, mir, razvoj i zaštita okoliša su međuzavisni.
3. Države i narodi moraju jedni druge upozoravati na
mogućnosti prirodnih katastrofa, koje mogu utjecati ili
ugroziti turiste, turistička područja i destinacije.
4. Turistički razvoj mora prepoznati i poticati identitet, kulturu i
interese izvornog stanovištva, starosjedioca destinacije.

28.  Ekonomski (potrošnja,
zapošljavanje,
ulaganje u infrastrukturu)
 Socijalni (upoznavanje
različitih kultura, poticaj
lokalnim uslugama)
 Ekološki (obnavljanje urbanih
područja, zaštita starih zgrada,
zaštita okoliša radi turista).
 Ekonomski (nedostatak
prihoda od lokalne ekonomije)
 Socijalni (smetnja
tradicionalnom načinu života)
 Ekološki (zagađenje zraka,
vode, buka, erozija tla, štete na
historijskim zgradama).
Pozitivni: Negativni:
Temeljni utjecaji turizma na destinaciju mogu se
prikazati na sljedeći način: (Mrnjavac, 2009.)

29. ZAKLJUČAK
 Povećanjem broja turista raste i uticaj turizma u svim sferama.
 Turizam ima pozitivne < negativne uticaje na životnu sredinu.
 Turizam uglavnom ima pozitivne ekonomske efekte na globalnom
nivou;
 Problemi: prekomjeran broj turista, slobodnogi nemarno ponašanje,
neplanska gradnja u turističkim destinacijama, velike količine
otpada, izoliranost domaćeg stanovništva;
 Problem stranih ulagača; neokolonijalističke promjene;
 Održivi razvoj u turizmu: trend XXI st.,
 Turizam i putovanja moraju se temeljiti na održivosti proizvodnje i
potrošnje.

30. LITERATURA I IZVORI
 Maričić, O. (2013.): Svjetska Cruise industrija i njen uticaj na cruise odredišta,
Sveučilište u Rijeci, Rijeka.
 Muller, H. (2004.): Turizam i ekologija, povezanost i područja djelovanja, Masmedia,
Zagreb.
 Orlić, I. (2007.): Uticaj masovnog turizma na domicilno stanovništvo Poreštine u doba
Socijalizma, Etnografski muzej Istre, Istra.
 Pavlić, I. (2004.): Savremene tendencije u razvoju svjetskog turizma i globalizacijski
procesi, Sveučilište u Dubrovniku, Dubrovnik.
 Pravdić, V. (2002.): Održivi razvoj i održivost: Institucionalizacija i rasprave o terminima
od Rio de Janeira 1992. do Johannesburga 2002., Zagreb.
 Štifanić, M. (2004.): Sociološki aspekti turizma, Fakultet za turistički i hotelski
menadžment, Opatija.
 Vuković, I. (2006.): Savremeni trendovi u razvoju turizma u Evropskoj Uniji i implikacije
na Hrvatsku,Univerzitet u Rijeci, Rijeka.
 Zlatar, J. (2010.): Odrednice turističke djelatnosti u smjeru održivog razvoja – primjer
mjesta Povlja na otoku Braču, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb.

31.  http://wwf.panda.org/about_our_earth/blue_planet/problems/tourism/tourism_pressure/
 http://www.bbc.com/news/uk-england-oxfordshire-36733450
 https://www.cambridge.org/core/journals/environmentalconservation/article/tourism-
environment-andsustainabledevelopment/D3301F83A7BA477CC79BDBB900C6800F
 http://www.gluckman.com/AngkorTourism.html
 http://bif.rs/2014/07/masovni-turizam-poplava-koja-rusi-istoriju-covecanstva/
 http://stav.cenzura.hr/barcelona-protiv-masovnog-turizma-koji-zdere-tradiciju/
 http://indosurflife.com/2016/01/how-mass-tourism-is-destroying-bali-and-its-culture/
 http://www.telegraph.co.uk/travel/safariandwildlifeholidays/7220102/Safari-Are-too-many-
tourists-killing-Africas-wildlife.html
 http://www.slideshare.net/BennyLowrie/tourism-case-studies
 http://voices.nationalgeographic.com/2015/01/05/galapagos-tourism-backfires/
 http://www.vecernji.hr/putovanja/ugrozili-plitvicka-jezera-i-dubrovnik-unesco-prijeti-
sankcijama-1116407
 http://www.b92.net/putovanja/komentari.php?nav_id=1132901
 https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/efzg%3A1354/datastream/PDF/view
 http://maturski.weebly.com/historijski-razvoj-turizma.html
 http://www.pfri.uniri.hr/knjiznica/NG-dipl.LMPP/200-2014.pdf
 http://www.bbc.com/news/science-environment-36313139

32.  http://www.adrenalin.hr/ostalo/izleti-putovanja/7-mjesta-koja-treba-posjetiti-prije-nego-
nestanu/
 http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=black&id=719904
 https://dr.nsk.hr/islandora/object/efzg%3A1564/datastream/PDF/view
 http://edition.cnn.com/2014/01/02/travel/gringo-trails-documentary/
 http://time.com/12144/nepal-to-mount-everest-trekkers-pick-up-your-trash/
 https://umitrovic.wordpress.com/2016/07/13/kreativni-odmor-a-ne-masovni-turizam/
 http://makarska-hr.com/makarska/hrvatska/devastacija-plaza-na-makarskoj-rivijeri
 http://www.cbsnews.com/news/venice-too-many-tourists/
 http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nemamo-pojma-koliku-nam-zaradu-donose-ali-znamo-
koliko-otpada-proizvode---381453.html
 http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/golemi-kruzeri-blokiraju-pogled-i-sunce-staju-im-na-kraj---
332463.html
 http://www.ekapija.com/website/bih/page/258952/Svjetske-znamenitosti-vi%C5%A1e-ne-
mogu-podnijeti-turiste!
 http://www.znanostblog.com/broj-lavova-u-africi-opao-za-42-u-posljednjih-21-godinu/
 http://www.b92.net/putovanja/zanimljivosti.php?yyyy=2016&mm=05&dd=18&nav_id=11329
01
 http://www.b92.net/putovanja/vesti.php?yyyy=2016&mm=11&dd=10&nav_id=1197821
 http://www.dailymail.co.uk/travel/travel_news/article-3917382/It-s-not-White-Cliffs-Dover-
risk-Venice-Maldives-tourist-attractions-facing-extinction-revealed.html