Elaborat-trziste TNG-a u BiH

E L A B O R A T
O STANJU TRŽIŠTA TEČNOG NAFTNOG GASA
U BOSNI I HERCEGOVINI

1. SADRŽAJ
1. SADRŽAJ.......................................................................................................................................2
2. PROJEKTNI ZADATAK..................................................................................................................3
3. UVOD.............................................................................................................................................4
4. OPŠTI, GEOGRAFSKI I EKONOMSKI PODACI O TERITORIJI NA KOJOJ SE VRŠI
ISTRAŽIVANJE.............................................................................................................................4
4.1. Osnovne informacije .......................................................................................................4
4.2. Geografski podaci............................................................................................................5
4.3. Podaci o stanovništvu.......................................................................................................6
4.4. Ekonomska struktura........................................................................................................7
4.5. Monetarna politika...........................................................................................................9
4.6. Podaci o motornim vozilima............................................................................................9
4.6.1. Motorizacija............................................................................................................10
4.6.2. Struktura vozila u Kantonu Sarajevo......................................................................13
5. EKONOMSKI PODACI O PROMETU NAFTNIH DERIVATA NA TERITORIJI BIH .....................14
5.1. Podaci o prometu naftnih derivata.................................................................................14
5.2. Podaci o prometu naftnih gasova i ostalih gasovitih ugljo vodonika............................16
6. INFRASTRUKTURA STANICA I SKLADIŠTA ZA NAFNE DERIVATE SVIH VRSTA SA
POSEBNIM OSVRTOM NA TEČNI NAFTNI GAS......................................................................19
6.1. Satnice za punjenje automobila TNG-om u BiH...........................................................19
6.2. Skladišta naftnih derivata...............................................................................................20
6.3. Skladišta tečnog naftnog gasa........................................................................................22
7. PODACI O PREDUZEĆIMA KOJA SE BAVE PROMETOM NAFTNIH DERIVATA.....................24
8. SAGLEDAVANJE ZAKONSKE REGULATIVE U BIH I UPOREĐIVANJE SA ZAKONSKOM
REGULATIVOM HRVATSKE I SRBIJE......................................................................................25
9. PROJEKCIJE POTROŠNJE TEČNOG NAFNOTNOG GASA U AUTO GASU U BiH .................29
10. ANALIZA AKTUELNE CIJENU TNG I UPOREĐENJE SA AKTUELNOM CIJENOM ELEKTRIČNE
ENERGIJE I PRIRODNOG GASA..............................................................................................32
10.1. Analiza cijena energenata............................................................................................32
10.1.1. Analiza cijena električne energije.........................................................................32
10.1.2. Analiza cijena prirodnog gasa...............................................................................35
10.2. Zbirna analiza cijena energenata..................................................................................35
11. PROJEKCIJA POTROŠNJE TEČNOG NAFNOG GASA U DOMAĆINSTVU ZA POTREBE
ZAGRIJAVANJA PROSTORIJA ................................................................................................37
12. ANALIZA CIJENE UGRADNJE UREĐAJA U MOTORNA VOZILA PO OSNOVU EKONOMSKE
ISPLATIVOSTI KORIŠĆENJA TNG-a........................................................................................38
12.1. Putnički automobil VW POLO CLASIC – za porodične potrebe...............................38
12.2. Putnički automobil VW PASAT – za porodične potrebe i taxi..................................40
12.3. Korištenje prirodnog gasa za pogon motornih vozila..................................................42
12.4. Uporedne analize..........................................................................................................44
13. PLAN RAZVOJA AUTOGASNIH STANICA U BiH........................................................................51
14. ANALIZA RASTA POTROŠNJE TEČNOG NAFNOG GASA U ZADNJIH 7 GODINA....................53
2

7175840delatnosti : 51320
2. PROJEKTNI ZADATAK
za izradu elaborata o istraživanju tržišta tečnog naftnog gasa
u Bosni i Hercegovini
Izraditi Elaborat o stanju tržišta tečnog naftnog gasa na teritoriji Bosne i
Hercegovine uz to da elaborat sadrži sledeće elemente:
• Geografski podaci o teritoriji na kojoj se vrši istraživanje
o Broj stanovnika u BiH
o Broj naseljenih mesta u BiH
o Broj motornih vozila na teritoriji BiH
o Struktura motornih vozila u smislu vrste pogonskog goriva, nameni
vozila, starosna struktura vozila i sve druge paremetre koji mogu
poslužiti za analizu.
• Ekonomski podaci o prometu naftnih derivata na teritoriji BiH sa posebnim
osvrtom na to da je Bosna i Hercegovina isključivo vezana za uvoz nafnih
derivata iz razloga što nema sopstvenu preradu i proizvodnju.
• Infrastruktura stanica i skladišta za nafne derivate svih vrsta sa posebnim
osvrtom na tečni naftni gas.
• Iznošenje podataka o preduzećima koja se bave prometom naftnih derivata.
• Sagledavanje zakonske regulative po kantonima i upoređivanje sa
zakonskom regulativom Hrvatske i Srbije
• Projekcije potrošnje tečnog nafnotnog gasa u auto gasu bazirati na 8%
ukupnog broja motornih vozila uz prosečnu mesečnu potrošnju od oko 250
litara po vozilu na mesečnom nivou.
• Projekciju potrošnje tečnog nafnog gasa u domaćinstvu za potrebe
zagrevanja prostorija bazirati na podatku da je energetska vrednost 1 kg
TNG 12,8 kW i aktuelnu cenu TNG uporediti sa aktuelnom cenom električne
energije i prirodnog gasa.
• Analizirati cene ugradnje uređaja u motorna vozila po osnovu ekonomske
isplativosti korišćenja TNG-a uz podatak da se potrošnja vozila povećava za
10% u odnosu na motorni benzin.
• Predvideti razvoj gasnih stanica u odnosu na benzinske u iznosu od 60%.
• Analizirati rast potrošnje tečnog nafnog gasa u poslednjih 5 godina.
3

3. UVOD
.
Bosna i Hercegovina još uvijek nema uspostavljene institucije na nivou države
koje statistički prate oblast energenata. Trenutno se te aktivnosti obavljaju obavljaju
na nivou entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Distrikta Brčko.
Ova činjenica je znatno otežavala izradu elaborata. Korišteni su dostupni
podaci a za neke parametre je vršene procjena, što je naznačeno.
Neki od podataka u elaboratu su poslovne tajne, te zbog toga nisu navedeni
njihovi izvori.
4. OPŠTI, GEOGRAFSKI I EKONOMSKI PODACI O
TERITORIJI NA KOJOJ SE VRŠI ISTRAŽIVANJE
4.1. Osnovne informacije
Službeni naziv Bosna i Hercegovina
Kod zemlje BA
Površina 51.209 km2
Stanovništvo (u
hiljadama) procjena
2003. g.
3.832
Glavni grad Sarajevo
Ostali veći gradovi Banja Luka, Bihać, Doboj, Mostar, Tuzla, Zenica
Službeni jezik/ci bosanski, hrvatski, srpski.
Teritorijalno
ustrojstvo
dva entiteta: Federacija BiH i Republika Srpska i Brčko
Distrikt BiH
Religijske skupine islam, katoličanstvo, pravoslavlje.
Nacionalna valuta konvertibilna marka (KM)
4

GDP po glavi
stanovnika
2.310 KM (1999. )
2.542 KM (2000.)
2.759 KM (2001.)
3.044 KM (2002.)
3.198 KM ( 2003.)
1.181 € (1999. )
1.300 € (2000.)
1.411 € (2001.)
1.556 € (2002.)
1.635 € (2003.)
1.259 USD (1999. )
1.200 USD (2000.)
1.263 USD (2001.)
1.466 USD (2002.)
1.845 USD (2003:)
Stopa rasta GDP-a
(u odnosu na KM, € i
USD)
12% (2000.)
9% (2001.)
11% (2002.)
5% (2003.)
12% (2000.)
9% (2001.)
11% (2002.)
5% (2003.)
-3% (2000.)
6% (2001.)
17% (2002.)
26% (2003.)
Stopa inflacije BiH 0,6% 2003. BiH 0,4% (rast cijena na malo, god. na
god. ) 2004.
Stopa
nezaposlenosti
39,94 (2000. ); 40,9( 2002.); 42,0% (2003.)
Izvor: Vanjsko trgovinska komora BiH – (2005)
4.2. Geografski podaci
Lokacija BiH se nalazi u središnjem/centralnom dijelu Balkanskog
poluotoka/poluostrva na 44 stupnjeva/stepena sjeverne
geografske širine i 18 stupnjeva/stepenu istočne geografske
dužine.
Površina 51.209,00 km2
Dužina granica 1.538 km
Dužina obale 21 km
Glavni grad Sarajevo
Ostali veći gradovi Banja Luka, Bihać, Doboj, Mostar, Tuzla, Zenica
Međunarodni
aerodromi
Aerodrom Sarajevo, Aerodrom Banja Luka,
Aerodrom Mostar, Aerodrom Tuzla.
5

Klima Umjereno kontinentalna (topla ljeta i hladne zime, blage i
kišne zime nedaleko od obale)
Teren Planinski prostor, visoki krš, mediteranska regija, ravničarski
prostor
Najniža tačka Jadransko more: 0 m
Najviša tačka Maglić: 2,386 m
Prirodni resursi,
metali
Ugalj (lignit i mrki ugalj),
željezo, bakar, mangan, olovo, cink,
Prirodni resursi,
nemetali
Kamena so, pirofilit, barit, azbest, kaolin, gips
Iskorištenost
zemljišta
obradivo 14%, zasijano 5%, pašnjaci 20%, šume 39%,
ostalo 22% (procjena 1993.)
Izvor: Vanjsko trgovinska komora BiH – (2005)
4.3. Podaci o stanovništvu
STANOVNIŠTVO
Stanovništvo (u 000)
procjena Agencije za statistiku BiH
3.828(2002.)
3.832(2003.)
Etnički sastav - prema popisu iz 1991. Muslimani (43,5%)
Srbi (31,2%)
Hrvati (17,4%)
Jugosloveni (5,6%)
Crnogorci (0,2%)
Makedonci (0,1%)
Albanci (0,1%)
Ostali (0,2%).)
6

Religijske skupine islam 40%
pravoslavlje 31%
katoličanstvo15%
ostali (popis 1991.)
Dobna struktura u hiljadama 0 -14godina 20% (muški 401, žene 379)
15-64 godina 71% (muški 1.404, žene
1323)
65 godina i više 9% (muški 138, žene 190);
Stopa rasta stanovništva/1000 Živorođeni –opća stopa nataliteta 9,53
umrli –opća stopa mortaliteta 8,05
prirodni priraštaj 1,48 (2002..g.)
Stopa smrtnosti novorođenčadi/1000
za 2002.g.
9,18
Diplomci na univerzitetima 4.319 (2002.)
Izvor: Vansko trgovinska komora BiH – (2005)
4.4. Ekonomska struktura
Ukupni GDP-nominalni
(milionUSD)
5.610(2002.);7097 (2003); 8.567(2004)
Ukupni GDP-nominalni (milionKM) 11.651(2002.);12.303(2003.); 13.497(2004.)
Realni rast GDP-a (godišnji %
promjene)
11,2(2002.); 5,6(2003.); 10(2004.)
GDP po glavi stanovnika (u USD) 1.466(2002.);1.852(2003.); 2.229(2004.)
GDP po glavi stanovnika (u KM) 3.044(2002.); 3.211(2003.); 3.512(2004.)
Inflacija
(godišnji % promjene u CPI)
BiH 3,1% 2001., BiH 0.4% 2002.
BiH 0.6% 2003., BiH 0,4% 2004.,
BiH 3,6% 2005.
Industrijska proizvodnja
(indeksi)
FBiH RS BD
109,2 97,5 104,8 2002./2001.
104,8 105,7 146,6 2003./2002.
113,2 109,7 137,11 2004./2003.
106,1 119,8 112,73 2005./2004.
7

Zabilježena stopa nezaposlenosti
(% od ukupne radne snage)
BiH FBiH RS BD god .
40,9% 42,7% 36,5% 57,12% 2002.
42,05% 44,0 % 37,0% XII58,44% 2003.
43,2 44,9% 37,2 57,8% XII 2004.
Bruto devizne rezerve (mil KM)
2003. 2004.
zlato 0,0 0,0
držanje SDR 5,3 0,7
Strana valuta u trezoru
CBBIH
59,1 37,1
Potraživanja od nerezidentnih
banaka
2.716,2 3.419,7
Vanjski dug opće vlade BiH u 000
KM
2000.g. 4.055.674
2001.g. 4.421.412
2002.g. 4.290.739
2003.g, 4.017.680
2004.g 3.982.778
Investicije Ukupno ostvarene investicije u stalna sredstva
pravnih osoba u BiH u 2004. godini iznosi
2.811.443.000 KM
Investicije u nova stalna sredstva iznose
2.5784.550.000 KM
Izvoz robe 000 KM
2000. 1.969.682
2001. 1.806.725
2002. 1.888.321
2003. 2.313.211
2004. 2.994.219
2005. 3.826.489
Uvoz robe 000 KM
2000. 7.114.154
2001. 6.563.599
2002. 6.881.311
2003. 8.275.149
2004. 9.371.258
2005. 11.081.125
Trgovinska bilansa 000 KM
2000. -5.144.472
2001. -4.756.874
2002. -4.992.990
2003. -5.961.938
8

2004. -6.377.039
2005. -7.254.636
4.5. Monetarna politika
Naziv valute
Bosanska marka
Međunarodni kod
BAM
Tečaj valute – 10.07.2006.
1€ = 1,955830 BAM
INFLACIJA(promjena u %,
godišnji prosjek)
2001.
BiH;3,1
2002.
BiH; 0,4
2003.
BiH 0,6%
2004.
BiH 0,4 %
2005.
BiH 3,6 %
Prosječne neto plaće u KM
BiH FBIH RS BD
1999. 343 374 216
2000. 374 414 277
2001. 443 444 309 504
2002. 446 484 347 676
2003. 484 524 379 695
2004. 504 534 422 707
2005.* 559 582 490 661
*decembar
4.6. Podaci o motornim vozilima
9

Nepostoji jedinstvena baza podataka o broju vozila u BiH. U ovom elaboratu
korišteni su različiti izvori podata koji su bili dostupni. Bez obzira na razlike podataka
cijenimo da one nisu tako velike da bi bitnije uticala na analize koje su rađene.
Na konferenciji u Budimpešti 2005. godine bila je prikazana državna
prezentaija BiH, koja je sadržala kompletne podatke o strukturi i starosti vozila. Ovi
podaci su prikazani u slijedećim Tabelama: 1 i 2
Tabela: 1 – Struktura vozila u BiH u 2004. godini
Ukupan
broj
vozila
Putnička vozila Laka i dostavna
vozila
Teška votila
-kamioni
Autobusi
Benzin Dizel Benzin Dizel Benzin Dizel Benzin Dizel
731.800 305.838 333.453 8.282 24.846 0 22.085 0 5.010
% 100 41,8 45,5 1,13 3,39 3,00 0,68
Tabela: 2 – Starost vozila u BiH u 2004. godini
0 - 5
godina
6 - 10
godina
11 - 15
godina
16 - 20
godina
> 20 godina
Putnička
vozila
18,9 17,6 20,7 31,3 11,4
Laka i
dostavna
vozila
21,4 18,6 24,8 25.8 9,4
Teška vozila -
kamioni
21,4 18,5 24,7 27,2 8,0
Autobusi 23,3 19,9 20,6 23,9 12,2
Ukupno (%) 21,3 19,8 22,7 27,0 10,3
4.6.1. Motorizacija
Radi procjene broja vozila za narednih petnaest godina korišten je pojam
„stepen motorizacije države“ koji se definiše kao broj putničkih vozila na 1.000
stanovnika.
Za prognozu motorizacije u Bosni i Hercegovini, korištena je uporedna analiza
rezultata regresije između tri metodološka pristupa i to:
• upotreba logističke ("S") krive,
• odnos između GDP-a i motorizacije, odnosno broja registrovanih vozila,
i
• upotreba prognoze iz Studije Master Plana Transporta za BiH koji je
2002. godine uradila japanska agencija JICA.
Logistička ili "S"-kriva je metod koji se uobičajeno koristi kod raspoloživosti
podataka o broju registrovanih vozila i stanovništvu, iz kojih se izvodi podatak o
stepenu motorizacije, odnosno broju registrovanih putničkih automobila na 1.000
stanovnika. Kriva se izračunava na osnovu slijedećih elemenata:
• (a) – nivo zasićenja; usvojeno 450 putničkih automobila na 1.000
stanovnika (na osnovu dostignutog nivoa motorizacije u 2002 godine u
25 zemalja EU, koji iznosi 463 putnička automobila na 1.000
stanovnika);
• (x0) – motorizacija u početnoj godini posmatranog perioda; prema
podacima iz Predfisibiliti studije izvodljivosti za KORIDOR Vc, ovaj
10

parametar je u 2004. godini za BiH iznosio 146 putničkih automobila na
1.000 stanovnika;
• (t) – bilo koja buduća godina;
• (r) – stopa rasta (x0) u godini t=0; usvojena 7,64% na osnovu
izračunatog prosječnog koeficijenta elastičnosti motorizacije i GDP-a
četiri zemlje iz okruženja (R. Hrvatska, Bugarska, Rumunija i Mađarska)
za period 1999-2002 i realnog porasta GDP-a u BiH za 2004 u odnosu
na 2003 godinu.
Rezultat ove regresione analize je predstavljen svijetlo-plavom krivom na Slici
br. 1. Kriva ukazuje na približavanje prognoziranoj tački zasićenja na kraju
posmatranog perioda (2040 godina) i motorizacija u toj godini iznosi 435 putničkih
automobila na 1.000 stanovnika u BiH.
Odnos između GDP-a i motorizacije ja takođe jedan od metoda utvrđivanja
regresije motorizacije. Za posmatrani protekli period od 1999-2002, kada su
uspostavljeni relativno stabilni tokovi porasta GDP-a i motorizacije u četiri prethodno
navedene zemlje, zabilježeni rast motorizacije je bio značajno veći u odnosu na rast
realnog GDP-a u datim zemljama. Koeficijenti elastičnosti variraju od 1,23 u Rumuniji
do 1,56 u R. Hrvatskoj.
Primjenjući rast realnog GDP-a u BiH prema prethodno izvršenoj prognozi
rasta GDP-a, izvršen je proračun rasta motorizacije u BiH. Rezultat ove regresione
analize je predstavljen ružičastom krivom na Slici br. 1. Ova kriva ukazuje na
približno linearni rast motorizacije, koji dostiže vrijednost od 599 putničkih automobila
na 1.000 stanovnika u posljednjoj godini posmatranog perioda (2040).
U Studiji Master Plana Transporta za BiH-JICA, prognoza je napravljena
stavljanjem u odnos motorizaciju i GDP per capita. Rezultati ove prognoze su
prikazani žutom krivom na Slici br. 1. Podaci za vremenske presjeke u 2010, 2015 i
2020 godini pokazuju neznatne razlike između ove prognoze i prognoze urađene
logističkom krivom.
Međutim, potrebno je napomenuti da je osnovica za prognozu u Studiji Master
Plana bila precijenjena, jer je tadašnja motorizacija u BiH odražavala nerealno stanje
uzrokovano prekomjernim uvozom uglavnom polovnih automobila.
Motorizacija koja je registrovana u BiH za period 2000-2005 je značajno niža u
odnosu na onu prognoziranu u studiji Master Plana.
Nakon uporedne analize sva tri metodološka pristupa, ocjenjuje se kao
najpihvatljiviji trend predstavljen logističkom "S"-krivom. Na Slici br. 1, prva godina
posmatranja je 2004. a zadnja godina je 2040.
11

Slika:1 – Rast motorizacije u BiH do 2040. godine
Na osnovu rasta motorizacije i podataka u Predfisibiliti studiji za izgradnju
koridora Vc – (2005), izvršena je projena rasta broja stanovnika i putničkih vozila u
BiH do 2020. godine, što je prikazano u Tabeli: br. 3 i dijagramima na Slikama: 2 i
3.
Tabela: 3 - Procjena rasta broja putničkih vozila u BiH do 2020. godine
Godina
Rast motorizacije
(%)
Broj stanovnika
(000)
Broj putničkih
vozila na 1000
stanovnika
Broj putničkih
vozila
2004 3.864,2 146 564173,2
2005 5,8 3.890,3 154 600924,3
2010 5,8 4.020,7 205 823319,7
2015 5,6 4.128,6 269 1110169
2020 5,3 4.210,9 348 1465896
Izvor: Predfisibiliti studija za izgradnju koridora Vc – (2005)
Procjena rasta stanovništva u BiH
do 2020 godine
3.600,0
3.700,0
3.800,0
3.900,0
4.000,0
4.100,0
4.200,0
4.300,0
1 2 3 4 5
Godine
Brojstanovnika(000)
Procjena porasta broja putničkih
vozila u BiH do 2020. godine
0
200.000
400.000
600.000
800.000
1.000.000
1.200.000
1.400.000
1.600.000
2004 2005 2010 2015 2020
Godine
Brojputničkihvozila
Slika: 2- Rast stanovništva Slika: 3 – Rast putničkih vozila
Na osnovu rasta motorizacije i podataka u državnoj prezentaciji na konferenciji
u Budimpešti 2005. godine, pod pretpostavkom da se stepen motorizacije primjeni i
12

na ukupan broj vozila, izvršena je procjena rasta broja stanovnika i ukupnog broja
vozila u BiH do 2020. godine, što je prikazano u Tabeli: 4 i dijagramima na Slikama:
4 i 5 .
Tabela: 4 - Procjena rasta ukupnog broja vozila u BiH do 2020. godine
Godina
Rast motorizacije
(%)
Broj stanovnika
(000)
Broj svih vozila na
1000 stanovnika
Ukupan broj vozila
2004 3.832,0 191 731800
2005 5,8 3.857,9 202 786020,4
2010 5,8 3.987,2 268 1076918
2015 5,6 4.094,2 352 1452123
2020 5,3 4.175,8 455 1917420
Procjena rasta stanovništva u BiH do 2020.
godine
3.600,0
3.700,0
3.800,0
3.900,0
4.000,0
4.100,0
4.200,0
4.300,0
2004 2005 2010 2015 2020
Godina
Brojstanovnika(000)
Procjena rasta ukupnog broja vozila u
BiH do 2020 godine
0
500.000
1.000.000
1.500.000
2.000.000
2.500.000
2004 2005 2010 2015 2020
Gadina
Ukupanbrojvozila
Slika: 4 – Rast stanovništva Slika: 5 – Rast ukupnog broja vozila
Kao što se vidi postoje razlike u podacima o broju stanovnika i broju vozila u
startnoj godini posmatranja (2004.). U slijedećim poglavljima, za dalje analize, će se
koristiti procjene koje su napravljane na osnovu podataka iz Predfisibiliti studiji za
izgradnju koridora Vc – (2005),
4.6.2. Struktura vozila u Kantonu Sarajevo
Kanton Sarajevo je najdinamičniji dio BiH u smislu razvoja, te se u Tabeli: 5.
daju podaci o strukturi vozila u 2003. godini. Kao ciljana grupa za primjenu autogasa
su vozila u TAXI prijevozu, pa se u Tabeli: 6 daju podaci o TAXI prijevoznicima i
njihovim vozilima u kantonu Sarajevo. Ovo su podaci za 2003. godinu, ali se nisu
promjenili do sada jer se broj vozila u TAXI prijevozu održava konstasntnim. Većina
TAXI vozla su sa dizel motorima, dok vozila sa benzinskim motorima u zadnje
vrijeme sve više ugrađuju opremu za autogas.
Tabela: 5 – Struktura vozila u Kantonu Sarajevo
STAROST
VOZILA
UKUPNO
VOZILA
PUTNIČKA
VOZILA
AUTOBUSI TERETNA
VOZILA
MOTOCIKLI OSTALO
do 1 godine 2615 2019 8 330 97 161
od 1-2 godine 4123 3256 13 474 92 288
od 3-5 godine 8577 6984 103 831 140 519
od 6-10 godina 15220 12714 69 1130 158 1149
13

od 11-15
godina
32839 27917 94 1852 168 2808
više od 15
godina
28688 23535 34 1559 46 3514
UKUPNO 92062 76425 321 6176 701 8439
Izvor: MUP-Kantona Sarajevo
Tabela: 6 – Pregled vozila u TAXI saobraćaju u Kantonu Sarajevo
Naziv prijevoznika Broj vozila Prosječna starost vozila
ŽUTI TAKSI DOO 49 15,17
CRVENI TAXI DOO 22 11,18
SAMIR-EMIR DOO 6 18,00
MONTBOSS 5 16,80
SARAJEVO TAXI - FIZIČKA LICA 1382 12,13
Izvor: Kanton Sarajevo - Ministarstvo prometa i komunikacija
5. EKONOMSKI PODACI O PROMETU NAFTNIH
DERIVATA NA TERITORIJI BIH
5.1. Podaci o prometu naftnih derivata
Pregled uvoza naftnih derivate u Federaciju BiH po uvoznicima i godinama je
dat u Tabeli: 7.
Tabela: 7 - Pregled uvoza naftnih derivata u Federaciju BiH (tona)
R.
br.
Uvoznik 2003. 2004. 2005.
1. HOLDINA SARAJEVO 77.865 114.901 129.577
2. ENERGOPETROL
SARAJEVO
115.819 86.621 71.005
3. HIFA-OIL TEŠANJ 62.100 95.808 90.303
4. ZOVKO ŽEPČE 83.812 70.990 57.751
5. INTERINA MOSTAR 10.959 66.458 65.897
6. PETROL OIL Co 30.377 40.848 69.754
7. CIRCLE MEĐUGORJE 67.021 35.685 26.728
8. INTEROIL SREBRENIK 21.418 22.373 33.978
9. ANTUNOVIĆ 12.804 37.119 6.720
10. AURO 26.952 13.608 10.682
11. ČAVKUNOVIĆ 17.596 16.612 14.201
12. EL TARIK OIL SARAJEVO 8.369 11.642 12.579
13. N N COMPANY 7.733 4.333 2.616
14. POLO 4.156 6.057 2.348
15. KALEX VITEZ 12.113 429 0
16. GA-GI 5.607 6.935 0
17. BEHA GRIMEX 5.160 3.823 3.259
18. TVORNICA CEMENTA
KAKANJ
10.688 1.055 0
19. OMV ISTRABENC 11.459 0 0
20. POLO JUNIOR 4.862 1.839 4.410
21. JUNUZOVIĆ LUKAVAC 0 0 10.584
22. VISOKA GRUDE 5.040 2.222 126
23. STUDEN AREX 1.710 3.367 1.748
14

24. EKO-PANDA 122 1.461 2.487
25. PERIĆ LJUBUŠKI 214 1.283 959
26. COP COMPANY ZENICA 284 1.200 268
27. PETROMAR SARAJEVO 1.443 21 0
28. SHELL ELEKTRON
MIRIČINA
0 0 1.013
29. KOTURIĆ TONI
DOMALJEVAC
0 522 424
30. KOPEX SREBRENIK 658 0 0
31. SANPRO 187 253 185
32. OIL OKTAN 505 0 0
33. CRODUX SARAJEVO 478 0 0
34. FAMICOOP 329 0 0
35. HB SINPRO 50 0 0
UKUPNO 607.890 647.465 619.638
Pregled uvoza naftnih derivate u Federaciju BiH po zemljama uvoza je dat u
Tabeli: 8
Tabela: 8 - Pregled uvoza naftnih derivata u Federaciju BiH (tona)
R. br. Uvoznik 2003. 2004. 2005.
1. HRVATSKA 438.680 523.939 444.228
2. MAĐARSKA 70.334 86.692 73.899
3. RUMUNIJA 11.283 0 73.662
4. SRBIJA I CRNA GORA 39.167 27.173 12.620
5. SLOVENIJA 36.401 7.089 10.591
6. ITALIJA 6.931 26 523
7. AUSTRIJA 1.239 1.686 617
8. ALŽIR 2.534 0 0
9. SLOVAČKA 0 303 2.170
10. RUSIJA 1.301 204 0
11. GRČKA 0 302 949
12. BUGARSKA 0 0 379
13. NJEMAČKA 20 51 0
UKUPNO 607.890 647.465 619.638
Podaci o prometu naftnih derivata u Republici Srpskoj nam nisu dostupni, pa
je izvršena procjena da je u ovom entitetu u 2005. godini uvezeno oko 200.000 tona
naftnih derivata i da je u rafineriji Bosanski Brod proizvedeno oko 200.000 tona
naftnih derivata.
Za Distrikt Brčko je procijenjeno da je u 2005. godini uvezao oko 50.000 tona
naftnih derivata.
Na osnovu datih podata i izvršenih procjena u Tabeli: 9, je dat prikaz ukupne
potrošnje naftnih drivata u BiH u 2005. godini.
Tabela: 9 - Pregled potrošnje naftnih derivata u BiH u 2005. godini (tona)
Bosna i Hercegovina 1.069.638
Federacija Bosne i Hercegovine 619.638
Republika Srpska 400.000
Distrikt Brčko 50.000
15

5.2. Podaci o prometu naftnih gasova i ostalih gasovitih ugljo
vodonika
Bosna i Hercegovina nema vlastitu proizvodnju naftnih gasova, te je prinuđena
sve potrebne količine uvoziti. Pregled uvoza naftnih gasova (tarifa 27119 u zadnjih
sedam godina je prikazan u Tabeli: 10 i dijagramu na Slici: 6.
Tabela: 10 - Pregled uvoza naftnih gasova u BiH po godinama
Godina Količina uvoza (l) ili (kg)??? Vrijednost (KM)
1990 64.865.262,00 22.333.712,99
2000 196.715.600,00 51.117.535,17
2001 97.514.435,00 31.414.212,94
2002 129.494.724,00 50.154.758,55
2003 148.228.094,00 59.195.670,55
2004 244.109.228,00 95.295.738,75
2005 321.327.567,72 164.375.622,88
Potrošnja naftnih gasova u BiH
0,00
50.000.000,00
100.000.000,00
150.000.000,00
200.000.000,00
250.000.000,00
300.000.000,00
350.000.000,00
1990 2000 2001 2002 2003 2004 2005
Godina
Količina
Slika: 6 – Prikaz uvoza i potrošnje naftnih gasova u BiH po godinama
Struktura naftnih gasova uvezenih u 2005. godini u BiH je data u slijedećoj
Tabeli: 11.
Tabela: 11 - Struktura naftnih gasova uvezenih u BiH u 2005. godini
Šifra tarife Naziv tarife
Količina uvoza
(l) ili (kg)??? Vrijednost(KM)
27111100000 Prirodni plin 62.126,00 41.255,19
27111211000 Za pogonsko ili ogrijevno gorivo 234.520,00 210.097,85
271112119000 Za ostale namjene 269.055,00 228.920,89
271112191000
Za upotrebu u specijalnim
procesima 200,00 3.911,66
271112194000
Čistoća veća od 90% i manja od
99% 19.140,00 16.596,87
271112197000 Ostali 292.542,00 276.183,49
27111310000 Za upotrebu u specijalnim 41.468,53 42.123,38
16

procesima
27111391000
99% 155,00 1.427,25
271113917000 Ostali 902.748,93 802.766,66
27111400000 Etilen, propilen, butilen i butadien 38.200,00 25.693,58
27111900000 Ostali 28.973.319,26 23.036.116,61
27112100000 Prirodni plin 290.415.176,00 139.635.918,49
27112900000 Ostali 78.917,00 54.409,96
U 2005. godini registrovano je 55 firmi u BiH koje se se bavile uvozom naftnih
gasova i ostalih ugljikovodika. U Tabeli: 12 data je analiza deset najvećih uvoznika
naftnih derivata u BiH u 2005. godini. Ovdje treba uočiti da ENERGOINVEST d.d.
Sarajevo drži oko 85% ovog tržišta. Ovo se objašnjava time što je ova firma jedini
uvoznik prirodnog gasa u BiH.
Tabela: 12 - Pregled uvoza naftnih gasova i ostalih ugljovodonika u BiH u 2005.
godini po uvoznicima
Grupa proizvoda: 2711 - Naftni gasovi i ostali gasoviti ugljovodonici
Red.
br. Preduzeće Sjedište
% na
tržištu Količina (kg) Vrijednost (KM)
1 ENERGOINVEST d.d. Sarajevo 84,95 272.967.769,87 139.637.095,17
2 INTERINA d.o.o. Mostar 5,63 18.090.742,13 9.254.347,80
3 HOLDINA d.o.o. Sarajevo 4,61 14.813.200,93 7.577.716,41
4 KRAJINAPETROL Banja Luka 1,25 4.016.594,61 2.054.695,34
5 NG-COMERC d.o.o. Ljubuški 0,74 2.377.824,01 1.216.379,64
6
KOMPANIJA MILOJEVIĆ
GILJE-GAS Bijeljina 0,6 1.927.965,41 986.253,76
7 LIQUIVEKS d.o.o.
Usora-
Žabljak 0,48 1.542.372,33 789.003,01
8 PLIN -PROMET d.o.o. Prijedor 0,41 1.317.443,03 673.940,07
9
PETROL BH OIL COMPANY
d.o.o. Sarajevo 0,29 931.849,95 476.689,32
10 PLIN-KOMERC d.o.o. Tešanj 0,28 899.717,19 460.251,76
Ukupno prvih deset 99,24 318.885.479,48 163.126.372,27
Ukupno 2 do 10 14,29 45.917.709,61 23.489.277,10
Ukupno r.br.11 do 55 0,76 2.442.089,52 1.249.254,77
Ukupno svi uvoznici 100 321.327.569,00 164.375.627,04
Napomene:
Podaci u koloni "% na tržištu" za prvih 10 su iz evidencije o uvozu.
Podaci u kolonama "Količina (kg)" i "Količina (KM)" za pojedina preduzeća su
preračunati na osnovu %.
Energoinvest d.d. Jedini uvozi zemni gas, ostali uvoze propan-butan gasove
Ostatak tržišta koji se odnosi na ostale naftne gasove i ugljikovodike oko 15%
je vrijedan oko 25.000.000,00 KM. Analiza ovog dijela tržišta je data u Tabeli: 13.
17

Tabela: 13 - Pregled uvoza naftnih gasova i ostalih ugljovodonika
(bez prirodnog gasa) u BiH u 2005. godini po uvoznicima
Grupa proizvoda: 2711 - Naftni gasovi i ostali gasoviti ugljovodonici-bez
prirodnog
gasa
Red.
br. Preduzeće Sjedište
% na
tržištu
propan-
butana
% na
ukupnom
tržištu
gasa Količina (kg) Vrijednost (KM)
1 ENERGOINVEST d.d. Sarajevo
2 INTERINA d.o.o. Mostar 37,41 5,63 18.090.742,13 9.254.347,80
3 HOLDINA d.o.o. Sarajevo 30,63 4,61 14.813.200,93 7.577.716,41
4 KRAJINAPETROL
Banja
Luka 8,31 1,25 4.016.594,61 2.054.695,34
5 NG-COMERC d.o.o. Ljubuški 4,92 0,74 2.377.824,01 1.216.379,64
6
KOMPANIJA
MILOJEVIĆ GILJE-
GAS Bijeljina 3,99 0,6 1.927.965,41 986.253,76
7 LIQUIVEKS d.o.o.
Usora-
Žabljak 3,19 0,48 1.542.372,33 789.003,01
8 PLIN -PROMET d.o.o. Prijedor 2,72 0,41 1.317.443,03 673.940,07
9
PETROL BH OIL
COMPANY d.o.o. Sarajevo 1,93 0,29 931.849,95 476.689,32
10 PLIN-KOMERC d.o.o. Tešanj 1,86 0,28 899.717,19 460.251,76
Ukupno 2 do 10 94,95 94,95 45.917.709,61 23.489.277,10
Ukupno r.br.11 do
55 5,05 0,76 2.442.089,52 1.249.254,77
Ukupno svi uvoznici 100,00 100 48.359.799,13 24.738.531,87
Napomene:
Podaci u koloni "% na tržištu gasa" za prvih 10 su iz evidencije o
uvozu.
Podaci u kolonama "Količina (kg)" i "Količina (KM)" za pojedina preduzeća su
preačunati na osnovu %.
Podaci u koloni "% na tržištu propan-butana" su preračunati.
18

6. INFRASTRUKTURA STANICA I SKLADIŠTA ZA
NAFNE DERIVATE SVIH VRSTA SA POSEBNIM
OSVRTOM NA TEČNI NAFTNI GAS.
6.1. Satnice za punjenje automobila TNG-om u BiH
Prema raspoloživim informacijama u BiH ima oko 30 punionica atogasa.
Lokacija autopunionica kao i cijene autogsa, koji su bili na raspolaganju su dati u
Tabeli: 14.
Tabela: 14 – Pregled autopunionica u BiH
R.
br.
Grad Firma Lokacija Vrsta Radno
vrijeme
Cijena
TNG
07/05
(KM)
Cijena
TNG
07/06
(KM)
Cijena
TNG
01/07
(KM)
1. Banja Luka Petrol B.Luka-Prijedor punionica 06,00-22,00 0,70 0,82
2. Banja Luka Euro Benc D. Maksimović Benz.pumpa 00,00-24,00 0,80
3. Banja Luka Gligić Jakupovci Benz.pumpa 00,00-24,00 0,69 0,84
4. Bijeljina Milojević Ljeljenča punionica 00,00-24,00 0,59
5. Bijeljina Monaco Stefana
Dečanskog
Benz.pumpa 00,00-24,00 0,60 0,81
6. Gradačac Unikomerc Gradačac-
B.Šamac
punionica 00,00-24,00 0,70 0,74
7. jelah ST Plin Jelah punionica 08,00-17,00 0,70
8. Kraševo Plin komerc Kraševo punionica 00,00-24,00 0,70
9. Ljubuški NG
Commerce
Proboj Benz.pumpa 00,00-24,00 0,80
10. Modriča Vamiks
Pobjeda
Vranjački put punionica 07,00-19,00 0,70
11. Modriča Optima Benz Šamački put Benz.pumpa 00,00-24,00 0,70
12. Mostar Plin komerc Put za
Smrčenjake
punionica 08,00-19,30 0,80
13. Prijedor Plin promet Svale punionica 07,30-21,30 0,73
14. Sarajevo Messer Dž. Bijedića punionica 08,00-19,00 0,90 0,92 0,88
15. Tešanj Plin komerc Tešanj punionica 08,00-17,00 0,70
16. Turbe Ing-Benz Ulaz u Turbe Benz.pumpa 00,00-24,00 0,89
17. Višegrad Metalgas Cara Lazara punionica 07,00-15,00 0,98
18. Zvornik Auto Gas Gilje Benz.pumpa 00,00-24,00 0,62
19. Žabljak Plin komerc Usora punionica 08,00-17,00 0,70
20. Vogošća HIFA oil Put Sarajevo-
Vogošća
Benz.pumpa 00,00-24,00 0,92 0,90
21. Istočno
Sarajevo
Mandić petrol Gornji Kotorac Benz.pumpa 00,00-24,00 0,89 0,82
22.
Napomene: - Za redne brojeve 1. do 19. izvor podataka je stručni časopis „PRO AUTO“ iz jula
2005. godine. Ostale pumpe za autogas su izgrađene kasnije.
- Procijenjuje se da u BiH trenutno (juli 2006. godine) ima oko 30 punionica
automobila TNG-om.
19

6.2. Skladišta naftnih derivata
Pregled skladišta naftnih derivata u BiH je dat u Tabeli: 15
Tabela: 15 - Pregled skladišta naftnih derivata U BiH
1. TTT BLAŽUJ – SARAJEVO – ENERGOPETROL (kapaciteti nisu u funkciji)
Rezervoar Kapacitet (m3
) Vrsta robe
RO 1 10.000 MB – 98
RO 2 5.000 BMB - 95
RO 3 5.000 BMB – 98
RO 4 2.000 JET A1
RO 5 10.000 Plinsko ulje
RO 6 10.000 Plinsko ilje
RO 7 1.000 Tečni naftni gas
2. TTT ŽIVINICE – TUZLA – ENERGOPETROL (Kapaciteti u funkciji osim RO8)
) Vrsta robe
RO 1 1.000 LUEL
RO 2 500 MB - 98
RO 3 500 MB – 98
3. TTT MOSTAR – ENERGOPETROL
(Kapaciteti u funkciji osim RO1, RO2, RO3, RO5, RO6 i RO10)
) Vrsta robe
RO 1 6.548
RO 2 6.484 LUEL
RO 5 2.570 MB - 98
RO 6 1.452 MB – 95
RO 7 2.982 MB - 95
RO 8 3.679 BMB – 98
RO 9 2.764 Mazut
4. TTT BIHAĆ – ENERGOPETROL (kapaciteti u funkciji osim RO4 I RO5)
) Vrsta robe
RO 1 2.700 MB – 98
RO 2 2.7 00 BMB - 95
RO 5 3.700 BMB - 91
20

5. TTT PODLUGOVI-SRAJEVO – HOLDINA (kapaciteti u funkciji)
) Vrsta robe
Kapaciteti nepoznati -Sve vrte naftnih derivata
-Nema TNG
6. TTT ČELEBIĆI-KONJIC – (kapaciteti u funkciji)
Vojno skladište, koriste ga neke privatne firme
) Vrsta robe
-Nema TNG
7. TTT MISOČA-SARAJEVO – (kapaciteti nisu u funkciji-prilično devastirano)
Vojno skladište, trenutno ga niko ne koristi
) Vrsta robe
-Nema TNG
8. TTT ČAPLJINA – (kapaciteti u funkciji)
Vojno skladište, privatizovano od nekih firmi u Hercegovini
) Vrsta robe
-Nema TNG
9. TTT PRIJEDOR – (nepoznato stanje)
) Vrsta robe
-Nema TNG
Napomena: TTT – Terminal tečnih tereta
Na Slici: 7 ja prikazana karta BiH sa ucrtanim lokacijama terminala tečnih
tereta.
21

Slika: 7 – Lokacije terminala tečnih tereta
6.3. Skladišta tečnog naftnog gasa
Pored skladošta TNG-a koja se nalaze u sklopu terminala tečnih tereta , koja
su navedena u tački 6.2. ovog elaborata, pregled ostalih skladišta tečnog naftnog
gasa u BiH je dat u Tabeli: 16. Podaci su sakupljeni na terenu i moguće su greške.
Tabela: 16 - Pregled skladišta tečnog naftnog gasa u BiH
1. UGRBH Doboj - krecana
Kapacitet (m3
) Sadržaj Stanje
8X250 Skladište, punionica boca, auto punionica, ima
prugu
U izgradnji
2. MESSER SARAJEVO – Ul. Džeala Bijedića
Kapacitet (m3
) Sadržaj Stanje
300 Punionica boca, auto punionica, nema prugu U funkciji
22

3. ŽELJEZARA ILIJAŠ - ILIJAŠ kod SARAJEVA
Kapacitet (m3
) Sadržaj Stanje
2X150 Punionica boca, ima prugu Nije u funkciji
4. FAMOS HRASNICA kod SARAJEVA
Kapacitet (m3
) Sadržaj Stanje
2X150 Samo rezervoari, Nema prugu Nije u funkciji
5. INTER BUTAN - CAZIN
Kapacitet (m3
) Sadržaj Stanje
2X150 Nema prugu U funkciji
6. NG COMERC - LJUBUŠKI
Kapacitet (m3
) Sadržaj Stanje
7. PLIN COMERC - TEŠANJ
Kapacitet (m3
) Sadržaj Stanje
2X150 Rezervoari, punionica boca, autopunionica
Nema prugu
U funkciji
8. LIQUIVEX - USORA
Kapacitet (m3
) Sadržaj Stanje
150 Nema prugu U funkciji
9. ODA PETROL - DOBOJ
Kapacitet (m3
) Sadržaj Stanje
10. MILOJEVIĆ GILJE GAS - BIJELJINA
Kapacitet (m3
) Sadržaj Stanje
2X150 Rezervoari, punionica boca, autopunionica
Nema prugu
U funkciji
11. VOKEL VINJANI - POSUŠJE
Kapacitet (m3
) Sadržaj Stanje
23

7. PODACI O PREDUZEĆIMA KOJA SE BAVE
PROMETOM NAFTNIH DERIVATA.
Prema dostupnim podacima koji su skupljeni na terenu daju se podaci o nekim
firmama koje se bave prometom naftnih dertivata. Većina od uvoznika koji su
navedeni u Tabeli: 7 ovog elaborat se bave i distribucijom naftnih derivata na
vlastitim pumpama.
Daje se pregled broja benzinskih pumpi za pojedine firme:
- ENERGOPETROL – Sarajevo - 67
- HIFA OIL – Tešanj - oko 15
- HOLDINA – Sarajevo - oko 40
- KRAJINAPETROL – Banja Luka - 86
- NEŠKOVIĆ – Bijeljina - oko 20
- ZOVKO – Žepče - oko 40
- OMV – Sarajevo - oko 35
- PETROL (slovenački) – Sarajevo - oko 25
- PETROL – Ljubuški - oko 40
- EL TARIK OIL – Sarajevo - 3
- SELEX – Sarajevo - 2
24

8. SAGLEDAVANJE ZAKONSKE REGULATIVE U
BIH I UPOREĐIVANJE SA ZAKONSKOM
REGULATIVOM HRVATSKE I SRBIJE
Uporedni prikaz zakonske regulative u Hrvatskoj, Srbiji i BiH u oblasti vozila
pogonjenih gasom je dat u Tabeli: 17.
Tabela: 17 - Prikaz zakonske regulative
SRBIJA
PROPIS SADRŽAJ
Skupština SFRJ donijela:
Zakon o osnovama
bezbijednosti saobraćaja na
putevima
Član 194.
- Motorna i priključna vozila koja se
pojedinačno proizvode ili
prepravljaju, prije puštanja u
saobraćaj moraju se podvrgnuti
ispitivanju u poglrdu
bezbijednosno-tehničkih
karakteristika
- Ispitivanje vrši organizacija koju
ovlasti nadležni organ u repiblici
- O izvršenom ispitivanju i tehničkoj
ispravnosti izdaje se uvjerenje
Savezni zavod za standardizaciju (Na
osnovu Zakona o standardizaciji)
propisao:
Pravilnik o tehničkim
normativima za uređaje i opremu
za pogon motornih vozila na
tečni naftni gas
- Opis Uređaja i opreme
- Uslovi za ugradnju uređaja i
opreme za TNG u motorna vozila
25

HRVATSKA
PROPIS SADRŽAJ
Sabor Hrvatske je donio:
Zakon o sigurnosti
prometa na cestama
- Vozila i dijelovi koji se proizvode moraju se
homologirati
- Za homologirana vozila i dijelove izdaje se
certifikat sukladnosti
- Za vozila i dijelove koji imaju certfikat
sukladnosti u zemlji porijekla vrši se provjera
vjerodostojnosti homologacije o čemu se
izdaje homologacijski list
- Certifikat sukladnosti i homologacijski list
izdaje Državni zavod za normizaciju i
mjeriteljstvo
- Za vozila koja se proizvode, preinačuju ili
bitnije popravljaju, moraju biti podvrgnuta
ispitivanju
- Poslije ispitivanja izdaje se potvrda o
ispitivanju
- Ispitivanje obavlja organizacija koju ovlasti
Ministarstvo pomorstva, prometa i veza uz
saglasnost Ministarstva gospodarstva
- Ispitivanje rezervoara plina obavlja inspekcija
parnih kotlova
- Ministarstvo pomorstva, prometa i veza
određuje ovlaštenu organizaciju u oblasti
vozila pogonjenih plinom
- Upravni i stručni nadzor nad poslovima
ispitivanja konstrukcionih osobina i uređaja
vozila obavlja Ministarstvo pomorstva,
prometa i veza
- Ovlašćuje se Ministar pomorstav, prometa i
veza da uz saglasnost Ministra gospodarstva
donese propise o uvjetima, postupku i načinu
ispitivanja vozala; o tome šta se smatra
proizvodnjom, preinakom i bitnijom
popravkom;o stručnoj spremi djelatnika koji
obavljaju ispitivanje; o obliku i sadržaju
potvrde o ispitivanju; o vođenju evidencija o
izdatim potvrdama te o davanju na korištenje
podataka o ispitivanju vozila. (član 321., stav
2., tačka 2.)
- Ovlašćuje se Ministar pomorstav, prometa i
veza da uz saglasnost Ministra unutrašnjih
poslova i Ministra gospodarstva donese
propise o dimenzijama, ukupnoj masi i
osovinskom opterećenju vozila; o uređajima i
opremi koje moraju imati motorna vozila i o
uvjetima kojima moraju udovoljavati uređaji i
26

oprema vozila u prometu na cestama. (član
321., stav 2., tačka 3.)
Ministar pomorstav,
prometa i veza, uz
saglasnost Ministra
unutrašnjih poslova i
Ministra gospodarstva
donosi
Pravilnik o uvjerima
kojima moraju udovoljiti
uređaji i oprema za
pogon motornih vozila
plinom
- Primjena tečnog naftnog gasa TNG – LNG
- Primjena stlačenog prirodnog plina (metan) –
CNG
- Utvrđuje tko se smije baviti ugradnjom plinskih
uređaja u vozilo
- Uvjete kojim moraju udovoljiti radionice koje
se bave tim poslovima
- Uređaje koji imaju valjani atest, te se smiju
ugrađivati u vozilo
- Obavezu servisera da nakon ugradnje
plinskog uređaja izda „Izjavu o podobnosti
ugrađenog uređaja“
- Ugradnju plinskih uređaja koja se smatra
pregradnjom vozila, te se vozilo mora podvrći
ispitivanju
- Definira uvjete za spremnike plina te krajnji
rok njihovog korištenja
- Definira instrumente za ispitivanje propuštanja
plina, odnosno za ispitivanje koncentracije
plina oko samih uređaja, kao i opasne
koncentracije plina u radionici
Centar za vozila Hrvatske,
objavljuje
Stručni bilteni
- Osnovne šeme ugradnje plinskih instalacija za
UNP i METAN
- Detaljan opis pojedinih uređaja i dijelova
opreme
- Šeme izvedbe (ugradnje u vozilo) plinskih
uređaja za UNP i METAN
- Ispitivanje vozila, tehnički pregled vozila i
prateći dokumenti
- Pregled hemijsko-fizikalnih avojstava za UNP
i METAN
27

BOSNA I
HERCEGOVINA
PROPIS SADRŽAJ
Parlamentarna Skupština BiH
je u 2005. godini donijela:
Zakon o osnovama
sigurnosti
saobraćaja na
putevima u BiH
(bosanski jezik)
Zakon o osnovama
sigurnosti prometa
na cestama u BiH
(hrvatski jezik)
Закон о основама
безбједности
саобраћја на
путевима у БиХ
(српски језик)
- Pojedinačno proizvedena, prepravljena ili u
većem obimu popravljena vozila prije puštanja u
saobraćaj moraju biti podvrgnuta certificiranju u
ovlaštenoj organizaciji koja certificira vozila
- Bliže odredbe o načinu certificiranja i uvjetima
koje moraju ispunjavati organizacije za
certificiranje vozila pravilnikom propisuje
Ministar komunikacija i transporta u suradnji sa
organom nadležnim za unutrašnje
poslove ???
- Bliže odredbe o dimenzijama, ukupnoj masi i
osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i
opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim
uvjetima koje moraju ispunjavati uređaji i
oprema u saobraćaju na putevima, pravilnikom
propisuje ministar u suradnji sa organom
nadležnim za unutrašnje poslove ???
- Motorna i priključna vozila koja se prvi put
registruju u BiH, kao i njihovi dijelovi, uređaji i
oprema pema svojim konstrukcionimi i
sigurnosnim karakteristikama moraju
odgovarati pripisima u BiH i evropskim
standardima i propisima koji se primjenjuju u
BiH ???
-
Ministarstvo
komunikaija i prometa
- Nije još donijelo podzakonske akte.
- U toku su aktivnosti na formiranju stručnih
radnih grupa na izradi ovih propisa.
28

9. PROJEKCIJE POTROŠNJE TEČNOG
NAFNOTNOG GASA U AUTO GASU U BiH
Da bi se izvršila procjena potrošnje gasa u auto gasu korišteni su podaci iz
Tabele: 3, pa je aproksimacijom napravljena procjena rasta broja putničkih vozila
pogonjenih benzinom do 2020. godine, pod pretpostavkom da je od ukupnog broja
putničkih motornih vozila procenat vozila koja kao pogonsko gorivo koriste benzin
47,8% i da će broj vozila koja koriste gas kao pogonsko gorivo rasti od 0,2% (2004.
godine) do 8% (2010 godine) vozila sa benzinskim motorom, što je dato u Tabeli: 18
i dijagramima na Slici: 8. i 9.
Tabela: 18 – Procjena rasta broja vozila u BiH do 2020. godine
Godina
Broj putničkih
vozila
Broj putničkih vozila pogonjenih
benzinom
Putnička vozla
pogonjena gasom
2004 564.173 269.675 539
2005 600.924 287.242 2.298
2006 645.400 308.501 6.170
2007 689.875 329.760 13.190
2008 734.351 351.020 21.061
2009 778.827 372.279 26.060
2010 823.320 393.547 31.484
2011 880.690 420.970 33.678
2012 938.059 448.392 35.871
2013 995.429 475.815 38.065
2014 1.052.799 503.238 40.259
2015 1.110.169 530.661 42.453
2016 1.181.315 564.668 45.173
2017 1.252.460 598.676 47.894
2018 1.323.606 632.683 50.615
2019 1.394.751 666.691 53.335
2020 1.465.896 700.698 56.056
Procjena rasta broja vozila do 2020. godine
0
200.000
400.000
600.000
800.000
1.000.000
1.200.000
1.400.000
1.600.000
2004
2006
2008
2010
2012
2014
2016
2018
2020
Godina
Brojvozila
Broj putničkih vozila
Broj putničkih vozila
pogonjenih
benzinom(47,5%)
Putnička vozla
pogonjena gasom
(0,2-8%)
Slika: 8 – Procjena rasta broja vozila u BiH do 2020. godine
29

Procjena rasta broja vozila pogonjenih gasom do
2020. godine
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015
2016
2017
2018
2019
2020
Godina
Brojvozila
Slika: 9 – Procjena rasta broja vozila pogonjrnih gasom u BiH do 2020. godine
U BiH ne postoje službene evidencije o broju vozila koja ternutno koriste TNG
za pogon vozila. Sve ugradnje uređaja za autogas su nelegalne i nijedno vozilo u
saobraćajnoj dozvoli nema upisane podatke da je prepravljeno za auto gas niti se na
tehničkim pregledima kontroliše ova oprema. Na terenu policija još uvijek ne pravi
probleme ovi vozilima, ali njihovo kretanje izvan zemlje praktički nije moguće. U toku
su pripreme za donošenje pravilnika u ovoj oblati na nivou države, što bi se moglo
desiti do kraja ove godine. Pretpostavlja se da će sva vozila koja budu imala
ugrađenu opremu za autogas morati proći određene procedure za verifikaciju tog
stanja. Posdebno će trebati dokazivati kvalitet ugrađenih dijelova.
Obilaskom firme „AUTOPLIN RADIĆ“ u Istočnom Sarajevu utvrđeno je da ova
firma vrši ugradnju opreme za autogas na 3-4 vozila dnevno, te da je u zadnjih
godinu dana ugradila ovu opremu u oko 1.000 vozila. Ova firma koristi opremu
talijanske firme LOVATO i opremeu jedne turske firme. U neposrednoj blizini ove
firme se nalazi benzinska pumpa „MANDIĆ PETROL“ koja ima dva istakališta za
autoplin. Prema informacijama uposlenika na ovoj pumpi više vozila dolazi sipati
autogas nego sva ostala goriva.
Firma BILIY- Sarajevo vrši prepravku jednog vozila sedmično, na pogon
autogasom, dok HIFA OIL –Vogošća vrši prepravku tri vozila sedmično, na pogon
autogasom.
Obzirom da područja oko Bijeljine, Doboja i Banja Luke imaju jače razvijenu
infrastrukturu autogasa, cijenimo da se u tim područjima vozi najviše vozila sa
autogasom.
Projekcija potrošnje gasa u auto gasu do 2020. godine je prikazana u Tabeli:
19 i dijagramima na Slikama: 10 i 11, a uređenja pod slijedećim pretpostavkama:
• Od ukupnog broja putničkih motornih vozila procenat vozila koja kao
pogonsko gorivo koriste benzin je 47,8%,
• Broj vozila koja koriste gas kao pogonsko gorivo je rastao od 0,2%
(2004. godine) do 8% (2010 godine) vozila sa benzinskim motorom,
• Broj vozila koja koriste gas kao pogonsko gorivo od 2010. do 2020.
godine je 8% od broja vozila sa benzinskim motorom.
• Prosječna mejsečna potrošnja auto gasa po vozilu iznosi 250 litara.
30

Tabela: 19 – Projekcija potrošnje gasa u autogasu u BiH do 2020. godine
Godina
Broj
putničkih
vozla
pogonjen
gasom
Potrošnja
gasa u
auto gasu
(m3)
Potrošnja
gasa u
auto gasu
(tona)
Godina
Broj
putničkih
vozla
pogonjen
gasom
Potrošnja
gasa u
auto gasu
(m3)
Potrošnja
gasa u auto
gasu (tona)
2004 539 1.618,05 873,75 2013 38.065 114.195,63 61.665,64
2005 2.298 6.893,80 3.722,65 2014 40.259 120.777,10 65.219,63
2006 6.170 18.510,07 9.995,44 2015 42.453 127.358,64 68.773,66
2007 13.190 39.571,26 21.368,48 2016 45.173 135.520,44 73.181,04
2008 21.061 63.183,57 34.119,13 2017 47.894 143.682,24 77.588,41
2009 26.060 78.178,62 42.216,46 2018 50.615 151.844,04 81.995,78
2010 31.484 94.451,24 51.003,67 2019 53.335 160.005,84 86.403,15
2011 33.678 101.032,70 54.557,66 2020 56.056 168.167,62 90.810,51
2012 35.871 107.614,17 58.111,65
Procjena potrošnje gasa u auto gasu do 2020.
godine (m3)
0,00
20.000,00
40.000,00
60.000,00
80.000,00
100.000,00
120.000,00
140.000,00
160.000,00
180.000,00
2004
2006
2008
2010
2012
2014
2016
2018
2020
Godina
Količina(m3)
Slika: 10 – Procjena potrošnj gasa u autogasu u BiH do 2020. godine
Procjena potrošnje gasa u auto gasu do 2020.
godine (tona)
0,00
20.000,00
40.000,00
60.000,00
80.000,00
100.000,00
2004
2006
2008
2010
2012
2014
2016
2018
2020
Godina
Potrošnjagasa
Slika: 11 – Procjena potrošnj gasa u autogasu u BiH do 2020. godine
31

10. ANALIZA AKTUELNE CIJENU TNG I
UPOREĐENJE SA AKTUELNOM CIJENOM
ELEKTRIČNE ENERGIJE I PRIRODNOG GASA.
10.1. Analiza cijena energenata
10.1.1. Analiza cijena električne energije
U Tabelama: 20, 21 i 22 date su cijene električne energije u BiH za tri
elektroprivrede koje trenutno egzistiraju u BiH.
Tabela: 20 – Tarifni sistem J.P. ELEKTROPRIVREDA BIH D.D. - SARAJEVO
Tabela: 21 – Tarifni sistem J.P. ELEKTROPRIVREDA
32

HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA D.D. - MOSTAR
Tabela: 22 – Tarifni sistem J.P. ELEKTROPRIVREDA RS D.D. - BANJALUKA
33

NAPOMENE UZ TABELU: 22:
1) Doprinos za snagu kod potrošača «ostale potrošnje» na 0,4kV (niski napon) gdje
se ona ne mjeri, sadržan je u jednom iznosu (ne množi se sa 5);
2) Doprinos za snagu kod potrošača iz kategorije «domaćinstva» obračunava se tako
da se na svakih započetih 200kWh računa po jedna tarifna jedinica, a za potrošnju
preko 1000 kWh zaračunava se 6 tarifnih jedinica;
3) Tarifni stavovi za grupe potrošnje na niskom naponu koje nisu prikazane u ovim
tarifnim stavovima utvrdiće se kada isporučilac i kupac stvore tehničke uslove za
primjenu;
4) VT - veća tarifa primjenjuje se radnim danom od 6 (7) do 22 (23) časa; MT - manja
tarifa primjenjuje se radnim danom od 22 (23) do 6 (7) časova i vikendom, od petka
22 (23) do ponedeljka 6 (7);
34

5) Sve cijene su date u feninzima.
U okviru tarifnih sistema nije ukalkulisan iznos poreza na dodatu vrijednost
(PDV), za koji elektroprivredna društva imaju obavezu da ga posebno evidentiraju na
svakom pojedinačnom računu kupca. U kasnijim uporednim analizama iznos PDV-a
od 17% će se uzeti u obzir.
10.1.2. Analiza cijena prirodnog gasa
Prirodni gas gas u BiH uvozi firma ENERGOINVEST, primarni transport do
gradova obavlja firma BH GAS, dok distribuciju vrše razni distributeri po gradovima
(Sarajevogas-Sarajevo, Sarajevogas-Istočno Sarajevo, Visokogas-Visoko i dr.). U
Tabeli: 23, je dat pregled cijena prirodnog gasa u Sarajevu (distributer Sarajevogas)
za različite potrošače na dan 15.07.2006. godine. Cijena prirodnog gasa za pogon
motornih vozila nije određena. Cijenimo da bi ona mogla biti približno cijeni kao za
domaćinstva, jer su gasne kompanije javna preduzeća i imaju uticaj na državne
organe, pa će vjerovatno u početku tražiti pogodnosti za one koji koriste prirodni gas
za pogon vozila.
Tabela: 23 – Cijene prirodnog gasa u Kantonu Sarajevo
R.
br.
Kategorija
potrošača
Nabavna
cijena (KM)
Cijena
distribucije (KM)
PDV (%) Ukupna
cijena (KM)
1. Domaćinstva 0,475 0,06 17 0,6260
2. Toplane 0,475 0,07 17 0,6377
3. Mala privreda 0,475 0,24 17 0,8366
4. Veliki potrošači 0,475 0,23 17 0,8249
U ove cijene nisu uračunati odrđeni paušali (npr. Za održavanje mjernog seta u
domaćinstvu 2,00 KM mjesečno)
10.2. Zbirna analiza cijena energenata
Izvršena je uporedna analizi cijena energenata u 2003. godini, za potreba
domaćinstva u Kantonu Sarajevo. Rezultati te analize su dati u Tabeli: 24, i
dijagramu na Slici: 12.
Tabela: 24 – Uporedna analiza cijena energenata u Kantonu Sarajevo (2003.)
Energenti Index
Jedinica
mjere
Cijena
po
jedinici
mjere
Kalorična
vrijednost
Toplotna
moć KW
Cijena 1
KW
Stepen
iskorištenja
Neto
toplota
Neto
korigova
na cijena
Prirodni gas-
domaćinstv
o 100 Sm3 0.451 33,338 9,26 0.049 0.90 8.33 0.054
Prirodni gas-
toplane 93 Sm3 0.420 33,338 9,26 0.045 0.90 8.33 0.050
Ugalj-Banovići 84 kg 0.160 18,140 5,04 0.032 0.70 3.53 0.045
Ugalj- Kreka 127 kg 0.135 11,840 3,29 0.041 0.60 1.97 0.068
Drvo za ogrijev 79 kg 0.096 9,000 2,50 0.038 0.90 2.25 0.043
Ekstra lako ulje 274 litar 1.160 33,264 9,24 0.114 0.85 7.85 0.134
Električna energija 210 kw 0.102 3,600 1,00 0.102 0.90 0.90 0.113
Propan-butan-
boca 225 kg 1.400 46,040 12,79 0.109 0.90 11.51 0.122
35

100 93 84
127
79
210
225
274
0
50
100
150
200
250
300
Prirodni
gas-domać.
Prirodni
gas-
toplane
Ugalj-
Banovići
Ugalj-
Kreka
Drvo za
ogrijev
El lož ulje Električna
energija
Propan-
butan boca
Slika: 12 - Cjenovni odnos energenata sveden na komparativnu
vrijednost - INDEKS (2003.)
Kada se slična analiza provede sa cijenama iz jula 2006. godine dobiju se
rezultati koji su prikazani u Tabeli: 25 i dijagramu na Slici: 13.
Tabela: 25 – Uporedna analiza cijena energenata u Kantonu Sarajevo (2006.)
Energenti Index
Jedinica
mjere
Cijena po
jedinici
mjere
Kalorična
vrijednost
Toplotna
moć KW Cijena 1 KW
Prirodni gas-
domaćinstvo 100 Sm3
0,626
33,338 9,26 0,068
Prirodni gas-
toplane 101 Sm3
0,6377
33,338 9,26 0,069
Ugalj-Banovići 53 kg 0,180 18,140 5,04 0,036
Ugalj- Kreka 67 kg 0,150 11,840 3,29 0,046
Drvo za ogrijev 65 kg 0,110 9,000 2,50 0,044
Ekstra lako ulje 144 litar 1,160 42,600 11,83 0,098
Benzin 238 litar 2,000 44,400 12,33 0,162
Dizel 253 litar 1,980 41,500 11,53 0,172
Električna
energija -veća
tarifa 196 kw 0,133 3,600 1,00 0,133
Električna
energija -manja
tarifa 108 kW 0,073 3,600 1,00 0,073
Propan-butan-
boca 201 kg 1,750 46,040 12,79 0,137
36

Uporedne cijene energije
100 101
53
67 65
144
238
253
196
108
201
0
50
100
150
200
250
300
Prirodnigas-
domaćinstvo
Prirodnigas-
toplane
Ugalj-
Banovići
Ugalj-Kreka
Drvoza
ogrijev
Ekstralako
ulje
Benzin
Dizel
Električna
energija-
većatarifa
Električna
energija-
manjatarifa
Propan-
butan-boca
Energent
Indeks
Slika: 13 - Cjenovni odnos energenata sveden na komparativnu
vrijednost - INDEKS (2006.)
11. PROJEKCIJA POTROŠNJE TEČNOG NAFNOG
GASA U DOMAĆINSTVU ZA POTREBE
ZAGRIJAVANJA PROSTORIJA
U BiH trenutno ne postoji niti jedna ustanova ili državni organ koji vodi
evidenciju o strukturi utroška TNG-a. Nije bilo moguće prikupiti bilo kakve pouzdane
podatke o potrošnji TNG-a, te ova analiza nije rađena.
37

12. ANALIZA CIJENE UGRADNJE UREĐAJA U
MOTORNA VOZILA PO OSNOVU EKONOMSKE
ISPLATIVOSTI KORIŠĆENJA TNG-a
Podaci o cijeni uređaja za snabdijevanje motora autogasom, za pojedine
servise u BiH su dati u Tabeli: 26.
Tabela: 26 – Uporedni pregled cijena uređaja za autogas
Tip uređaja
Serviser Za
karburatorke
motore
Za multi
point sistem
jedan priklj.
Za direktno
ubruzgavanje
jeftinija var.
Za direktno
ubruzgavanje
sekvencijalni
Za V
motore
ATAKO-
Beograd
250-270 € 300-350 € 900 € 1250 €
AUTOGAS
RADIĆ
I. Sarajevo
(LEVATO)
260 € 310 € -
rezervoar
Cilindični,
375 € -
rezervoar
Umjesto
rezervne
gume
450 € 900 € -
Lovato-Ital.
800 € -
Tursaka
varijanta
1000 €
HIFA-oil-
Vogošća
(LOVATO)
320 € 370 € 600 € 1000 € 1300 €
BILY-Saraj
(BRC-Italija)
450 € 600 € 900 € 1250 € 1500 €
Da bi se izvršila analiza ekonomske isplativosti korištenja TNG-a, kao primjeri
uzata su slijedća vozila:
- Putnički automobil VW POLO CLASIC – za porodične potrebe
- Putnički automobil VW PASAT – za porodične potrebe i za taxi
12.1. Putnički automobil VW POLO CLASIC – za porodične
potrebe
U Tabeli: 27 su dati osnovni podaci o vozilu.
Tabela: 27 – Osnovni podaci o vozilu
Proizvođač VW
Tip POLO CLASIC
Pogonsko gorivo Benzin
Broj šasije WVWZZZ6KZXR 559356
Broj motora APQ 290635
Godina proizvodnje 1990
Snaga motora kW (KS) 44 (60)
Radna zapremina (cm3
) 1390
Prosječna potrošnja (l/100km) 7,5
Sistem napajanja gorivom Multi point sistem
38

Procjena ekonomske isplativosti korištenja TNG-a na ovom vozilu izvršena je
pod slijedećim pretpostavlama:
• Da je potrošnja autogasa veća za 10% u odnosu na potrošnju potrošnju
benzina,
• Da vozilo za porodičnu namjenu prelazi mjesečno 1.200 km,
• Da je cijena ugradnje uređaja za autogas 350 € (700 KM),
• Da je cijena jedne litre benzina BMB 2, 0 KM na dan
15.07.2006.godine,
• Da je cijena jedne litre autogasa 0,9 KM na dan 15.07.2006.godine,
U Tabeli: 28, dati su upredni pokazatelji korištenja benzina BMB 95 u
autogasa u eksploataciji, na Slici: 14, dijagram povrata investicje u mjesecima, a na
Slici: 15, dijagram povrata investicije u kilometrima pređenog puta.
Tabela: 28 – Uporedni pokazatelji korištenje BMB 95 i autogasa
Vrsta
pogonskog
goriva
Potrošnja
(l/100)
Pređeni put
mjsečno
(km)
Mjesečna
potrošnja
( l )
Cijena BMB
15.07.06.
(KM)
Cijena
mjesečne
vožnje (KM)
Benzin BMB
95
7,50 1200 90 2,00 180,00
Autogas 8,25 1200 99 0,90 89,10
Mjsečna ušteda (KM) 90,90
Vrijednost ugradnje uređaja za autogas
(KM)
700,00
Vrijeme otplate investicije (mjeseci) 7,70
Ušteda za 24 mjeseca 1.481,60
Vrijeme povrata investicije (mjeseci)
-1000
-500
0
500
1000
1500
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Mjeseci korištenja
Vrijednost(KM)
Slika: 14 – Dijagram povrata investicije u mjesecima
39

Povrat investicije u odnosu na pređeni put (km)
-1000
-500
0
500
1000
1500
0
1200
2400
3600
4800
6000
7200
8400
9600
10800
12000
13200
14400
15600
16800
18000
19200
20400
21600
Pređeni put (km)
Vrijednost(KM)
Slika: 15 – Dijagram povrata investicije u kilometrima pređenog puta
12.2. Putnički automobil VW PASAT – za porodične potrebe i
taxi
U Tabeli: 29 su dati osnovni podaci o vozilu.
Tabela: 29 – Osnovni podaci o vozilu
Proizvođač VW
Tip PASAT
Pogonsko gorivo Benzin BMB 95
Broj šasije WVWZZZ3AZRB052475
Broj motora ABS 658464
Godina proizvodnje 1995
Snaga motora kW (KS) 66 (95)
Radna zapremina (cm3
) 1995
Prosječna potrošnja (l/100km) 9,0
Sistem napajanja gorivom Multi point sistem
Procjena ekonomske isplativosti korištenja TNG-a na ovom vozilu izvršena je
pod slijedećim pretpostavlama:
• Da je potrošnja autogasa veća za 10% u odnosu na potrošnju potrošnju
benzina,
• Da vozilo za porodičnu namjenu prelazi mjesečno 1.200 km,
• Da vozilo kao taxi vozilo prelazi dnevno 170 km i to 25 dana u mjesecu
što ukupno iznosi 4250 km mjesečno
• Da je cijena ugradnje uređaja za autogas 350 € (700 KM),
• Da je cijena jedne litre benzina BMB 2, 0 KM na dan
15.07.2006.godine,
• Da je cijena jedne litre autogasa 0,9 KM na dan 15.07.2006.godine,
40

U Tabeli: 30, dati su upredni pokazatelji korištenja benzina BMB 95 u
autogasa u eksploataciji, na Slici: 16, dijagram povrata investicje u mjesecima, a na
Slici: 17, dijagram povrata investicije u kilometrima pređenog puta.
Vrsta pogonskog
goriva
Potrošnja
(l/100)
Pređeni put
mjsečno
(km)
Mjesečna
potrošnja
( l )
Cijena
15.07.06.
(KM)
Cijena
mjesečne
vožnje
(KM)
TAXI
Benzin BMB 95 9,00 4250 382,5 2,00 765,00
Autogas 9,90 4250 420,75 0,90 378,68
PORODICA
Benzin BMB 95 9,00 1200 108 2,00 216,00
Autogas 9,90 1200 118,8 0,90 106,92
TAXI
Vrijednost ugradnje uređaja za autogas (KM) 700,00
Ušteda za 24 mjeseca (KM) 8.571,80
PORODICA
Vrijednost ugradnje uređaja za autogas (KM) 700,00
Ušteda za 24 mjeseca (KM) 1.917,92
-1000
-500
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
4500
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Mjeseci korištenja
Vrijednost(KM)
Stanje
investicije
(KM) TAXI
Stanje
investicije
(KM)
PORODICA
41

Povrat investicije u odnosu na pređeni put (km)
-800
-600
-400
-200
0
200
400
600
800
0
1200
2400
3600
4800
6000
7200
8400
9600
10800
12000
13200
14400
Pređeni put (km)
Vrijednost(KM)
12.3. Korištenje prirodnog gasa za pogon motornih vozila
U Sarajevu su rađene dvije studije o opravdanosti korištenja prirodnog gasa
kao pogonskog goriva za motorna vozile i u oba slučaja se ovaj projekat pokazao
kao opravdan. U ovim studijama posebno je tretiran javni gradski prijevoz i zaštita
okoline. Javno preduzeće GRAS se priprema da uđe u ovaj projekat.
Institut za gasnu tehniku (IGT) u sarajevu je prije tri godine ugradio opremu za
prirodni gas u jedno vozilo DAEWO, instalirao je vlastitu mini punionicu i troši prirodni
gas po cijenama za domaćinstvo.
Pored toga firma Sarajevogas je ugradila opremu za prirodni gas u pet svojih
vozila ŠKODA, vodi aktivnosti na gradnji jedne auto punionice otvorenog tipa. Ova
vozila još uvijek ne koriste prirodni gas jer ne postoje propisi koji ovo pitanje regulišu,
ali se njima radi.
Radi poređenja u Tabeli: 31 i dijagramu na Slici: 18, su dati uporedni podaci
o ekonomičnosti korištenja prirodnog gasa i tečnog naftnog gasa (TNG) kao
pogonskog goriva za motorno vozilo, i to slučajeve da se vozilo koristi u porodici i
kao TAXI vozilo. Cijena prirodnog gasa je uzeta 0,65 KM, približno kao cijena
prirodnog gasa za domaćinstvo. Ovi podaci su rađeni za vozilo DAEWO, snage 105
KS, prosječne potrošnje 9 l/100 km, sa multipoint načinom snabdijevanja gorivom, u
koje je ugrađena oprema u Italiji po cijeno oko 3.500,00 KM. Cijenimo da bi ova
ugradnja u domaćoj izvedbi trebala biti jeftinija.
42

Tabela: 31 – Uporedni pokazatelji korištenja BMB 95 i autogasa
Vrsta
pogonskog
goriva
Potrošnja
(l/100)
Pređeni
put
mjsečno
(km)
Mjesečna
potrošnja
( l )
Cijena
15.07.06.
(KM)
Cijena
mjesečne
vožnje
(KM)
TAXI
Benzin BMB
95
9,00 4250 382,5 2,00 765,00
Prirodni gas
Sm3/100km)
9,00 4250 382,5 0,65 248,63
Autogas 9,90 4250 420,75 0,90 378,68
PORODICA
Benzin BMB
95
9,00 1200 108 2,00 216,00
Prirodni gas
Sm3/100km)
9,00 1200 108 0,65 70,20
Autogas 9,90 1200 118,8 0,90 106,92
Autogas Prirodni gas
TAXI
Mjsečna ušteda (KM) 386,33 516,38
Vrijednost ugradnje uređaja (KM) 700,00 3.500,00
Vrijeme otplate investicije (mjeseci) 1,81 6,78
Pređeni put do otplate investicije
(m)
7.700,77 28.806,58
Ušteda za 24 mjeseca (KM) 8.571,80 8.893,00
Autogas Prirodni gas
PORODICA
Mjsečna ušteda (KM) 109,08 145,80
Vrijednost ugradnje uređaja (KM) 700,00 3.500,00
Vrijeme otplate investicije (mjeseci) 6,42 24,01
(m)
28.806,58
Ušteda za 24 mjeseca (KM) 1.917,92 -0,80
43

Vrijeme otplate investicije (mjeseci)
-5000
-2500
0
2500
5000
7500
10000
0
3
6
9
12
15
18
21
24
Mjeseci
Vrijednost
Stanje investicije (KM)
TAXI-autogas
PORODICA -autogas
TAXI-prirodni gas
PORODICA -prirodni gas
12.4. Uporedne analize
U Tabeli: 32 su dati zbirni podaci o ekonomičnosti korištenja autogasa za sva
vozila koja su analizirana, na Slici: 19 je dat zajednički dijagram povtara investicije u
odnosu vrijeme korištenja u mjesecima, a na Slici: 20 je dat dijagram povrata
investicije u odnosu na pređeni put u kilometrima.
POLO PASAT PASAT
Namjena porodica porodica TAXI
Pogonsko gorivo BMB95 BMB95 BMB95
Snaga motota (kW) 44 66 66
Sistem snabdijevanaj gorivom multipoint multipoin
t
multipoin
t
Potrošnja goriva (l/100km) 7,5 9 9
Vrijednost uređaja za autogas
(KM)
700 700 700
Mjesečna ušteda sa
autogasom (KM)
90,9 109,08 386,33
Vrijeme otplate investicije
(mjeseci)
7,7 6,42 1,81
Pređeni put poslije kog se
otplati investicija (km)
9.240 7.700 7.700
Ušteda sa autogasom za 24
mjeseca (KM)
1481,6 1.917,92 8.571,80
44

-2000
-1000
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
Mjeseci korištenja
Vrijednost(KM)
POLO PORODICA
PASAT TAXI
PASAT
PORODICA
-1000
-500
0
500
1000
1500
0
2.400
4.800
7.200
9.600
12.000
14.400
16.800
19.200
21.600
Pređeni put (km)
Vrijednost(KM)
POLO PORODICA
PASAT PORODICA
Za uređaje koje nudi firma ATAKO napravljene su opće analize poslije kog
pređenog puta se otplati investcija za motore sa različitim potošnjama, što je dato u
dijagramima na Slikama: 21, 22, 23 i 24 .
45

Pređeni put do otplate investicije vrijedne 520 KM za različite potrošnje
-1000
-500
0
500
1000
1500
2000
2500
1
3
5
7
9
11
13
15
17
19
21
Pređeni put (km)
Vrijednost(KM)
12 l/100 km
11 l/100 km
10 l/100 km
9 l/100 km
8 l/100 km
7 l/100 km
6 l/100 km
5 l/100 km
Slika: 21 – Dijagram povrata investicije vrijedne 520 KM – karburatorski motor
Pređeni put do otplate investicije vrijedne 700 KM za različite potrošnje
-1000
-500
0
500
1000
1500
2000
2500
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
Pređeni put (km)
Vrijednost(KM)
13 l/100 km
12 l/100 km
11 l/100 km
10 l/100 km
9 l/100 km
8 l/100 km
7 l/100 km
6 l/100 km
Slika: 22 – Dijagram povrata investicije vrijedne 700 KM – Multipoint sistem
46

Pređeni put do otplate investicije vrijedne 1.800 KM za različite potrošnje
-2000
-1500
-1000
-500
0
500
1000
1500
2000
2500
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
22.000
24.000
26.000
28.000
30.000
Pređeni put (km)
Vrijednost(KM)
13 l/100 km
12 l/100 km
11 l/100 km
10 l/100 km
9 l/100 km
8 l/100 km
7 l/100 km
6 l/100 km
Slika: 23 – Dijagram povrata investicije vrijedne 1.800 KM - sekvencijalno
Pređeni put do otplate investicije vrijedne 2.500 KM za različite potrošnje
-3.000
-2.000
-1.000
0
1.000
2.000
3.000
4.000
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
20.000
22.000
24.000
26.000
28.000
30.000
Pređeni put (km)
Vrijednost(KM)
20 l/100 km
18 l/100 km
16 l/100 km
15 l/100 km
14 l/100 km
13 l/100 km
12 l/100 km
11 l/100 km
10 l/100 km
Slika: 24 – Dijagram povrata investicije vrijedne 2.500 KM – za V motore
47

Na kraju je napravljena uporedna analiza ekonomičnosti za vozilo ŠKODA
FABIJA i to sa dizel motorom i benzinskim motorom u varijantama kada koristi
autogas i prirodni gas kao pogonsko gorivo. U ovom slučaju razlika u cijeni između
vozila sa benzunskim i dizel motorom ja uzeta kao investicija (3.220 KM), a svi
podaci su uzeti iz kataloga proizvođača. Oprema za gas je uzeta skuplja varijanta
oprema za direktno ubizgavanje – sekvencijalno upravljanje, u kojoj se buše priključci
za svaki cilindar (900 € ili 1.800 KM).
Podaci o voziloma su dati u Tabeli: 33.
Tabela: 33 – Osnovni podaci o vozilima
R.
br.
Karakteristika vozila ŠKODA FABIJA
1,4 TDCI - Ambient
DIZEL MOTOR
ŠKODA FABIJA
1,4 16 V - Ambient
BENZINSKI MOTOR
1. Snaga motora kW (KS) 55 (70) 55 (70)
2. Radna zapremina (cm3
) 1.400 1.400
3. Način napajanja gorivom elktronska regulacija direktno ubrizgavanje
4. Potrošnja goriva g/o/sr (l/100km) 5,9/4,0/4,7 7,7/5,2/6,1
5. Cijena do registracije (KM) 22.760 19.540
Uporedna analiza ekonomičnosti je data u Tabeli: 34 i dijagramu na Slici: 25.
Tabela: 34 – Analiza ekonomičnosti
Potrošnja
na 100
km
Pređeni
put
mjsečno
(km)
Cijena
(KM)
Cijena
na 1000
km (KM)
Ušteda
na 1000
km (KM)
Ušteda na
10.000 km
(KM)
Benzin (l) 6,10 1000 2,00 122 0 0
Dizel (l) 4,70 1000 1,98 93,06 28,94 289,4
Autogas (l) 6,71 1000 0,90 60,39 61,61 616,1
Prirodni gas (Sm3) 6,10 1000 0,65 39,65 82,35 823,5
Stanje investicije za vozilo ŠKODA FABIJA
-4.000
-2.000
0
2.000
4.000
6.000
8.000
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
Pređeni put (km)
Vrijednost
(KM)
Prirodni
gas
Autogas
Dizel
Slika: 24 – Dijagram povrata investicije za različita pogonska goriva
48

Radi sticanja potpunije slike o ekonomičnosti vožnje vozila sa pojedinim
pogonskim gorivima urađena je slična analiza za vozilao sa većom potrošnjom i
većom cijenom koštanja VW PASAT. U ovom slučaju razlika u cijeni između vozila sa
benzunskim i dizel motorom ja uzeta kao investicija (9.216,00 KM), a svi podaci su
uzeti iz kataloga proizvođača. Oprema za gas je uzeta skuplja varijanta oprema za
direktno ubizgavanje – sekvencijalno upravljanje, u kojoj se buše priključci za svaki
cilindar (900 € ili 1.800 KM).
Podaci o voziloma su dati u Tabeli: 35.
Tabela: 35 – Osnovni podaci o vozilima
R.
br.
Karakteristika vozila PASAT VARIANT
1,9 TDI
DIZEL MOTOR
PASAT VARIANT
2.0 Basis
BENZINSKI MOTOR
6. Snaga motora kW (KS) 96 (130) 85 (115)
7. Radna zapremina (cm3
) 1.896 1.984
8. Način napajanja gorivom elktronska regulacija direktno ubrizgavanje
9. Potrošnja goriva g/o/sr (l/100km) 6,3 8,6
10. Cijena do registracije (KM) 54.882,00 45.666,00
Uporedna analiza ekonomičnosti je data u Tabeli: 36 i dijagramu na Slici: 25.
Tabela: 36 – Uporedna analiza ekonomičnosti
Potrošnja
na 100
km
Pređeni
put
mjsečno
(km)
Cijena
(KM)
Cijena
na 1000
km (KM)
Ušteda
na 1000
km (KM)
Ušteda na
10.000 km
(KM)
Benzin (l) 8,60 1000 2,00 172 0,00 0,00
Dizel (l) 6,30 1000 1,98 124,74 47,26 472,60
Autogas (l) 9,46 1000 0,90 85,14 86,86 868,60
Prirodni gas (Sm3) 8,60 1000 0,65 55,9 116,10 1.161,00
Stanje investicije za vozilo VW PASAT
-20.000
-10.000
0
10.000
20.000
30.000
0
30
60
90
120
150
180
210
240
270
300
Pređeni put (1.000 km)
Vrijednost
(KM)
Prirodni
gas
Autogas
Dizel
Slika: 25 – Dijagram povrata investicije za različita pogonska goriva
49

Na osnovu prethodnih analiza može se zaključiti slijedeće:
1. Vozila pogonjena dizel motorima, po pitanju ekonomičnosti vožnje, gube
bitku sa vozilima pogonjenim benzinom u koja se ugradi oprema za gas
(TNG ili prirodni gas)
2. Kratkoročno gledano (pređena kilometraža do 80.000 km) ekonomski je
isplativiji TNG, dok je dugoročno gledano (pređena kilometraža preko
80.000 km) ekonomski isplativiji prirodni gas.
VAŽNE NAPOMENE:
U BiH nisu postojali propisi vezano za posebne naknade za puteve od
prodaje gasa za pogon vozila, međutim Vlada Republike Srpske donijela
«Odluku o visini godišnje naknade za javne puteve koja se plaća pri registraciji
motornih i priključnih vozila» koja je objavljena u «Službenom glasniku
Republike Srpske», br. 6 od 12.07.2006. godine. U članu I, tačka 7.1. ove odluke
je propisano da se «Za puznička vozila sa pogonom na gas plaća naknada kao
u tačkama 6.1. do 6.6., uvećana za 250,00 KM.
Ovo treba imati u vidu kod analize ekonomičnosti ugradnje autogasa, jer
bi se godišnja ušteda morala umanjiti za 250,00 KM.
Kada se donesu propisi na nivou države BiH (što se može očekivati do
kraja 2006. godine) biti će potrebno za uvezenu opremu obezbijediti potrebne
certifikate, što bi moglo povećati cijenu ugradnje opreme za autogas.
50

13. PLAN RAZVOJA AUTOGASNIH STANICA U BiH
Na osnovu uvida u postojeću infrastrukturu i potrebe da se pokrije prostor
cijele BiH predložene su lokacije za postavljanje autopunionica sa prioritetima, što je
prikazano u Tabeli: 37.
Tabela: 37 – Prijedlog lokacija za postavljanje autopunionica
R.
br.
Lokacija Prioritet Napomena
1. Sarajevo – centralni dio I
2. Sarajevo – novi dio grada I
3. Zenica - Visoko II
4. Tuzla I
5. Bihać I
6. Travnik II
7. Brčko I
8. Jablanica - Konjic III
9. Trebinje II
10. Goražde-Foča-Gacko III
11. Sokolac - Han Pijesak - Vlasenica IV
12. Olovo - Kladanj IV
13. Doboj II
14. Brod-Derventa III
15. Bosanski Šamac IV
16. Bosanska Gradiška II
17. Banja Luka II
18. Ključ-Sanski Most IV
19. Mostar II
20. Neum I
21. Livno IV
22. Široki Brijeg IV
23. Čitluk - Međugorje III
24. Bugojno - Vakuf III
25. Bijeljina I
26.
27.
28.
29.
30.
U Tabeli: 38 dat je prijedlog gradnje autopunionica po godinama i prioritetima.
Tabela: 38 – Prijedlog gradnje autopunionica po godinama
Prioritet Broj autopunionica Godina gradnje
1. I 7 2007
2. II 7 2008
3. III 5 2009
4. IV 6 2010
51

Plan investicija u BiH do 2010. godine je prikazan u slijedećoj Tabeli: 39. i u
dijagramu na Slici: 26.
Tabela: 39 – Plan investicija u BiH do 2010. godine
Godina Investicija
Vrijednost
(KM)
Ukupno (KM)
2007
Skladište i ostalo u Doboju 2.000.000,00
3.550.000,00
Autopunionice - 7 lokacija 1.050.000,00
Velika cisterna 350.000,00
Cisterna 9 tona 150.000,00
Ostala oprema 0,00
2008
Autopunionice - 7 lokacija 1.050.000,00
1.400.000,00Velika cisterna 350.000,00
Ostala oprema 0,00
2009
Autopunionice - 5 lokacija 750.000,00
750.000,00
Ostala oprema 0
2010
Autopunionice - 6 lokacija 900.000,00
900.000,00
Ostala oprema 0
Plan investicija do 2010 godine
2007;
3.550.000
2008;
1.400.000
2009; 750.000
2010; 900.000
0
1.000.000
2.000.000
3.000.000
4.000.000
5.000.000
6.000.000
7.000.000
1
Vrijednost(KM)
Slika: 26 – Plan investicija u BiH do 2010. godine
52

14. ANALIZA RASTA POTROŠNJE TEČNOG
NAFNOG GASA U ZADNJIH 7 GODINA.
Na osnovu dostupnih podataka, u Tabeli: 40 i dijagrami na Slici: 27, se daju
podaci o uvozu naftnih gasova u BiH, u zadnjih sedam godina, pod carinskom tarifom
2711 u koju je uključen i prirodni gas.
Tabela: 40 - Pregled uvoza naftnih gasova u BiH po godinama
Godina Količina uvoza (l) ili (kg)??? Vrijednost (KM)
1990 64.865.262,00 22.333.712,99
2000 196.715.600,00 51.117.535,17
2001 97.514.435,00 31.414.212,94
2002 129.494.724,00 50.154.758,55
2003 148.228.094,00 59.195.670,55
2004 244.109.228,00 95.295.738,75
2005 321.327.567,72 164.375.622,88
Potrošnja naftnih gasova u BiH
0,00
50.000.000,00
100.000.000,00
150.000.000,00
200.000.000,00
250.000.000,00
300.000.000,00
350.000.000,00
1990 2000 2001 2002 2003 2004 2005
Godina
Količina
Slika: 27 – Prikaz potrošnje naftnih gasova po godinama
Nisu bili dostupni podaci koliko je uvezeno TNG-a u BiH u ovom periodu.
Jedino se za 2005. godinu daju podaci u Tabeli: 41, o strukturi uvezenih naftnih
gasova, pa se na osnovu toga može procjenjivati udio TNG-a u ukupnoj potrošnji
naftnih gasova u BiH.
Tabela: 41 - Struktura naftnih gasova uvezenih u BiH u 2005. godini
53

Šifra tarife Naziv tarife
Količina uvoza
(l) ili (kg)??? Vrijednost(KM)
27111100000 Prirodni plin 62.126,00 41.255,19
27111211000 Za pogonsko ili ogrijevno gorivo 234.520,00 210.097,85
271112119000 Za ostale namjene 269.055,00 228.920,89
271112191000
procesima 200,00 3.911,66
271112194000
99% 19.140,00 16.596,87
271112197000 Ostali 292.542,00 276.183,49
27111310000
procesima 41.468,53 42.123,38
27111391000
99% 155,00 1.427,25
271113917000 Ostali 902.748,93 802.766,66
27111400000 Etilen, propilen, butilen i butadien 38.200,00 25.693,58
27111900000 Ostali 28.973.319,26 23.036.116,61
27112100000 Prirodni plin 290.415.176,00 139.635.918,49
27112900000 Ostali 78.917,00 54.409,96
54

Elaborat-trziste TNG-a u BiH

Recommended

Recommended

More Related Content

Viewers also liked

Viewers also liked (12)

More from Rusmir Kuric

More from Rusmir Kuric (12)

Elaborat-trziste TNG-a u BiH