Eksternalii

1. VANJSKI UČINCI
(EKSTERNALIJE)
Dr. Nika Sokol

2. Eksternalije (I)
Eksternalija ili eksterni/vanjski učinak - učinak koji je
posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje
druge jedinke, pri čemu se to djelovanje ne ostvaruje putem
tržišnih cijena.
Za razliku od učinaka koji se prenose putem tržišnih cijena,
eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku
učinkovitost.
Eksternalije su posljedica pogreške ili nemogućnosti da se
uspostave vlasnička prava. Javni resursi se zloupotrebljavaju
jer nitko nije potaknut da se njima štedljivo koristi.
Jedna od najvažnijih primjena teorije eksternalija – u raspravi o
kvaliteti okoliša.

3. Eksternalije (vanjski učinci) (II)
Eksternalije, poznate i pod nazivom eksterni efekti, prelijevanja i efekt
susjedstva. Ponekad se umjesto e. koristi pojam tehnološki eksterni efekti u
cilju razlikovanja od novačnih eksternih efekata.
E. se pojavljuju uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potrošnji
izravno utječe na proizvodnju ili potrošnju drugih jedinki, ali ne
posredstvom tržišnih mehanizama.
E. predstavljaju situaciju u kojoj su narušeni uvjeti Pareto optimalnosti, a
cijene ne odražavaju sve troškove i koristi, tj. ne postoji podudarnost između
privatnih i društvenih troškova i koristi.
U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za društveno optimalnu
proizvodnju je jednakost graničnog društvenog troška i granične
društvene koristi.
U uvjetima postojanja eksternalija tržišni mehanizmi ne dovode do
optimalnog rješenja i zato je nužna intervencija države bilo mjerama
regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasničkih prava.

4. Eksternalije (vanjski učinci) (III)
Grafički prikaz eksternalija:
Obilježja eksternalija:
(primjer tvornice koja
 Mogu ih stvarati potrošači i zagađuje rijeku)
proizvođači. (primjer
MSC=MPC+MD
pušači) granični društveni
$
 Po svojoj su prirodi trošak
recipročne. MPC granični
privatni trošak
 Mogu biti pozitivne.
 Javna dobra mogu se
promatrati kao posebna
vrsta eksternalije. (primjer MD granična
šteta
uređaj za komarce) MB
0
Q* Q Q godišnje
Društveno učinkovita
proizvodnja Stvarna proizvodnja

5. Eksternalije (vanjski učinci)
(III)
 primjer Barta i Lise,
 vodoravna os iznos proizvodnje Q, Bartove tvornice,
 okomita os, dolarski iznosi
 krivulja MB – granična korist Barta od svake razine
proizvodnje – pada s porastom proizvodnje
 MPC- granični privatni trošak
 MD – granična šteta koju Lisa trpi pri svojoj razini
proizvodnje – Lisin se položaj pogoršava pri dodatnom
onečišćenju rastućom stopom
 Društveno gledište- proizvodnja od samo onoliko jedinica
za koliko je MB veće od MSC

6. Eksternalije (vanjski učinci) (V)
 Nulto onečišćenje uglavnom nije društveno poželjno! (ono
bi impliciralo sprječavanje proizvodnje, što je neučinkovito
rješenje)
 pri ocjeni stvarnih graničnih šteta i koristi treba otkriti i
ocijeniti štetu od onečišćenja, tj.
 identificirati vrste i količinu onečišćenja
 odrediti štetu uzrokovanu onečišćenjem
 odrediti kolika je vrijednost nastale štete (npr. voda u
Vrbanima, cijena stanova zbog otpada u kvartu i sl.)

7. Izbjegavanje neučinkovitosti
nastalih eksternalijama
 Privatna rješenja:
 spajanja poduzeća i internalizacija eksternalija
 primjena društvenih konvencija i moralnih pravila
 Državna rješenja:
 porezi
 potpore
 stvaranje tržišta
 utvrđivanje vlasničkih prava
 regulacija

8. Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih
eksternalijama: Porezi (I)
Pigou (1930-te):
onečišćivaći proizvode previše jer se susreću s
preniskim troškovima proizvodnje – kako bi
se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i
time povećati cijene inputa → Pigouov porez
Pigouov porez – porez nametnut na svaku jedinicu
onečišćivačeve proizvodnje u iznosu jednakom graničnoj šteti pri
učinkovitoj razini proizvodnje

9. Državni odgovor na eksternalije-
Porezi
MSC = MPC + MD
$ (MPC + cd)
Pigou MPC
porezni prihodi
d
i
j c
MD
MB
0
Q* Q1 Q godišnje

10. Državni odgovor na
eksternalije- Porezi
 Porez tjera Barta da vodi računa o trošku
eksternalije koju proizvodi i potiče ga da
proizvodi učinkovito.
 Sredstava ubrana od poreza možemo
koristiti da nadoknadimo štetu Lisi koja još
trpi štetu od eksternalije.

11. Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih
eksternalijama: Porezi (II)
 za postizanje učinkovitosti nije nužno davati
nadoknade žrtvama onečišćenja,
 teško je pronaći odgovarajuću stopu poreza,
 primjena poreza pretpostavlja da je poznat
onečišćivač i stupanj onečišćenja.

12. Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih
eksternalijama: Potpore (I)
Učinkovita razine proizvodnje može se postići plaćanjem
onečišćivaču zato što ne onečišćuje (uz pretpostavku fiksnog broja
onečišćivača) → potpora za onečišćenje.
Za razine proizvodnje veće od Q* oportunitetni trošak proizvodnje
(MPC + cd) je veći od granične koristi (MB).
 u svim točkama lijevo od Q* Bartu se isplati proizvoditi čak i ako
se mora odreći potpore,
 potpora potiče Barta da proizvodi upravo do Q* što je učinkovita
proizvodnja.

13. Državni odgovor na eksternalije:
Potpore
MSC = MPC + MD
$ (MPC + cd)
MPC
Pigou
potpora
d k
i f
g
j c h
MD
MB
e
0
Q* Q1 Q godišnje

14. Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih
eksternalijama: Potpore (II)
 posljedice poreza i potpora na raspodjelu se razlikuju –
umjesto plaćanja poreza ijcd onečišćivač prima potporu
dfhc
 potpora vodi većim profitima, pa će na dulji rok
proizvodnja koja dovodi do onečišćenja postati
atraktivna za veći broj poduzeća – to može dovesti do
porasta ukupnog onečišćenja
 za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi
izazivaju troškove (smanjuju poticaje za rad i ulaganja)
koji mogu premašivati koristi od uklanjanja eksternalija.
 potpore mogu biti etički nepoželjne

15. Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih
eksternalijama: Stvaranje tržišta
Tržište prava na
 država može potaknuti onečišćenje
učinkovitost prodajući dozvole za
onečišćenje i stvarajući tržište
čistog zraka ili vode
Dolari u godini
 cijena koja se plaća za dozvolu za SZ
onečišćenje → naknada za
onečišćenje
 država može dodijeliti pravo na
onečišćenje aukcijom, ili ih
dodijeliti poduzećima koja ih
dalje mogu slobodno prodati → P1 DZ
razlikuju se posljedice na
raspodjelu
 naknade za onečišćenje smanjuju
neizvjesnost u pogledu konačne Z*
količine onečišćenja, za razliku od Prava na proizvodnju sumporovih
Pigouova poreza, neke praktične oksida (dijelovi na 100 milijuna) u
godini
prednosti pred porezom

16. Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih
eksternalijama: Utvrđivanje vlasničkih prava (I)
Coaseov teorem
Osnovni uzrok eksternalija – (jednom kada se utvrde vlasnička
nedostatak vlasničkih prava → prava nije više potrebna državna
prirodni način rješavanja intervencija za rješavanje
problema je privatizacija problema eksternalija)
odgovarajućih resursa.
MSC=MPC+MD
$
Razlozi za pregovaranje
postoje sve dok je MD > (MB – MPC
MPC).
Učinkovito rješenje može se MD
postići neovisno o tome kome
su dodijeljena vlasnička prava. MB
O tome govori Coaseov 0
Q* Q Q godišnje
teorem.

17. Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih eksternalijama:
Utvrđivanje vlasničkih prava (II)
Coaseov teorem (1960), teorem prema kojem eksternalije ne
doprinose pogrešnoj alokaciji sredstava, pod uvjetom da ne postoje
transakcijski troškovi i da su vlasnička prava u potpunosti definirana.
Obje će strane u toj situaciji, i strana koja proizvodi eksternalije i
strana na koju eksternalije djeluju, imati tržišni poticaj pregovarati o
obostrano korisnoj trgovini. Prema C.t. ishod tog procesa bit će isti
bez obzira tko ima pravo veta nad korištenjem sredstava.
Dva razloga zašto se društvo ne može uvijek osloniti na Coaseov
teorem pri rješavanju problema eksternalija:
1. teorem zahtijeva da troškovi pregovaranja budu dovoljno niski
da ga ne sprečavaju, i
2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor
koji uzrokuje štetu na njihovu vlasništvu i zakonski spriječiti štetu
Dodjela vlasničkih prava utječe na raspodjelu dohotka.

18. Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih
eksternalijama: Regulacija
Reguliranje dvaju
Kod primjene regulacije svaki
onečišćivača
onečišćivač mora pristati na
smanjenje onečišćenja za
poznata granična šteta pri učinkovitoj
određeni iznos ili snositi razini ukupne proizvodnje
zakonske sankcije.
(MPCx+d) = (MPCz+d)
$
Takva regulacija (jednako
smanjenje iznosa) vodi tome da d
MPCx = MPCz
neka poduzeća proizvode
premalo, a neka previše.
Učinkovito smanjenje proizvodnje MBz
poduzeća Z veće je od poduzeća
X.
MBx
Vjerojatnije je da će tržišno 0
X1=Z1
usmjerena rješenja postići Z* X* Q godišnje
učinkovite ishode nego izravna
regulacija.

19. Pozitivne eksternalije
$
MC
b
a
MSB = MPB + MEB
MPB
MEB
R1 R* Istraživanje godišnje

20. Oprez s potporama
 Zahtjevi za potporama
 Izvori su financiranja porezni obveznici
 Tržište nije uvijek neučinkovito
Potpora može biti odgovarajuća samo ako tržište ne
omogućuje onima koji stvaraju društvenu koristi
(djelatnost) da ostvare potpunu graničnu dobit.

21. Hrvatski odgovor
 Održivi razvitak i zaštitu okoliša
osiguravaju: - pravne osobe s javnim
ovlastima,
– Hrvatski sabor,
– osobe ovlaštene za stručne
– Vlada, poslove zaštite okoliša,
– Ministarstvo zaštite okoliša i – pravne i fizičke osobe
prostornog uređenja (i druga odgovorne za onečišćavanje
nadležna tijela državne okoliša i koje obavljaju
uprave), gospodarsku djelatnost,
– županije i Grad Zagreb, veliki – udruge civilnog društva koje
gradovi, gradovi i općine, djeluju na području zaštite
okoliša, te
– Agencija za zaštitu okoliša i
– građani kao pojedinci, njihove
skupine, udruge i organizacije.
- Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost

22. Institucije
 Savjet za održivi razvitak i zaštitu okoliša
 Agencija za zaštitu okoliša
 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
 Osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša

23. Institucionalni okvir
 Dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša su:
– Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske,
– Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske,
– Program zaštite okoliša,
– Izvješće o stanju okoliša.

24. Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih
eksternalijama: Hrvatska
U Hrvatskoj su propisane naknade koje plaćaju obveznici
plaćanja za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a
propisane su Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost (http://www.fzoeu.hr )
 naknada onečišćivača okoliša
 naknade korisnika okoliša
 naknada za opterećivanje okoliša otpadom
 posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon
Primjenjuju se još i:
 namjenske naknade (naknada za zaštitu voda, naknada za
korištenje općekorisnih funkcija šuma, naknada za
eksploataciju mineralnih sirovina)
 trošarine
 kazne

25. Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost
 Sredstva Fonda koriste se za:
 zaštitu, očuvanje i poboljšanje kakvoće zraka, tla, voda i mora te ublažavanje klimatskih
promjena i zaštitu ozonskog omotača,
 saniranje odlagališta otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada,
obradu otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada,
 poticanje čistije proizvodnje (izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada i emisija u
proizvodnom procesu),
 zaštitu i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti,
 provedbu nacionalnih energetskih programa,
 poticanje korištenja obnovljivih izvora energije,
 Poticanje: održive gradnje, poticanje čistijeg transporta,
 poticanje održivog korištenja prirodnih dobara, održivog razvoja ruralnog prostora,
gospodarskog razvoja,
 unapređivanje sustava informiranja o stanju okoliša, praćenja i ocjenjivanja stanja okoliša
te uvođenje sustava upravljanja okolišem,
 poticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, programa, projekata i drugih
aktivnosti, uključujući i demonstracijske aktivnosti

26. Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
 Fond dodjeljuje sredstva pravnim i fizičkim osobama radi
financiranja programa, projekata i drugih aktivnosti putem:
 zajmova,
 subvencija,
 financijske pomoći, i
 donacija.
• Sredstva se dodjeljuju na temelju provedenog javnog natječaja.
• Financiraju se programi, projekti sukladno:
• Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja a
okoliš,
• Strategiji energetskog razvitka i
• Programu provedbe strategije energetskog razvitka te nacionalnim
energetskim programima.

27. Naknada za onečišćivača okoliša (1)
 Pod naknadama onečišćivača okoliša razumijevaju se naknade
na emisije u okoliš:
 ugljikovog dioksida (emisija CO2),
 sumporov dioksida (emisija SO2),
 dušikova dioksida (emisija NO2),
 Obveznici plaćanja naknada na emisije u okoliš su pravne i
fizičke osobe koje u okviru svoje djelatnosti imaju u vlasništvu
ili koriste pojedinačni izvor emisije CO2, SO2 i NO2.

28. Naknada za onečišćivača okoliša (2)
 Naknade na emisije CO2, SO2 i NO2 izračunavaju se i plaćaju prema
količini emisije u tonama.
 Iznos naknada na emisije CO2, SO2 i NO2 izračunava se prema
izrazu:
N = N1 x E x kK
 N - iznos naknade na emisiju CO2, SO2 i NO2 u kunama,
 N1 - naknada za jednu tonu emisije CO2, SO2 i NO2
(jedinična naknada),
 E - količina emisije u tonama u kalendarskoj godini
 kK - korektivni poticajni koeficijent ovisan o količini i podrijetlu
emisije.

29. Naknade korisnika okoliša (1)
 Pod naknadom korisnika okoliša - naknada na građevine ili
građevne cjeline za koje je propisana obveza provođenja
postupka procjene utjecaja na okoliš.
 Obveznici plaćanja naknade su pravne i fizičke osobe vlasnici
(ili ovlaštenici prava) na građevinama ili građevnim
cjelinama.
 Naknada korisnika okoliša izračunava se i plaća ovisno o
građevini ili građevnoj cjelini te prostornim, tehničkim i
tehnološkim značajkama građevine ili građevne cjeline
(površina, dužina, kapacitet i dr.) izraženim u odgovarajućim
mjernim jedinicama.

30. 
Naknade korisnika okoliša(građevnu
Iznos naknade korisnika okoliša za pojedinu građevinu
(2)
cjelinu) izračunava se prema izrazu:
N = Zz1z2z3 x N1 x kk
 N - iznos naknade korisnika okoliša u kunama,
 Zz1z2z3 - prostorna, tehnička i tehnološka značajka građevine ili
građevne cjeline u kojoj je z1 prostorna, z2 tehnička, a z3
tehnološka značajka izražena u odgovarajućoj mjernoj jedinici,
 N1 - naknada za mjernu jedinicu prostorne, tehničke i tehnološke
značajke (jedinična naknada)
 Kk - korektivni koeficijent ovisan o stupnju utjecaja građevine ili
građevne cjeline na okoliš.
 Naknada korisnika okoliša plaća se za kalendarsku godinu.

31. Naknade na opterećivanje okoliša
otpadom (1)
 Naknade na opterećivanje okoliša otpadom su:
 naknada na komunalni otpad i/ili neopasni tehnološki
(industrijski) otpad,
 naknada na opasni otpad.
 Obveznici plaćanja naknade na komunalni i/ili neopasni
tehnološki (industrijski) otpad su pravne i fizičke osobe
koje odlažu komunalni i/ili neopasni tehnološki (industrijski)
otpad na odlagališta.
 Naknada na komunalni i/ili neopasni tehnološki
(industrijski) otpad izračunava se i plaća prema količini
odloženog otpada na odlagalište.

32. Naknade na opterećivanje okoliša
otpadom (2) Naknada na opasni otpad izračunava

se i plaća prema količini
proizvedenog a neobrađenog ili
Iznos naknade na komunalni i/ili neizvezenog opasnog otpada te
neopasni tehnološki otpad izračunava prema karakteristikama otpada.
se:
N = N1 x O
 Iznos naknade izračunava se:
u kojem je: N = N1 x P x kk
N - iznos naknade na komunalni i/ili
 N - iznos naknade na opasni otpad u
kunama,
neopasni tehnološki otpadu kunama,
 N1 - naknada za jednu tonu
N1 - naknada za jednu tonu proizvedenog a neobrađenog ili
odloženoga komunalnog i/ili neizvezenoga opasnog otpada,
neopasnoga otpada,
 P - količina proizvedenog a
O - količina odloženoga komunalnog neobrađenog ili neizvezenoga
i/ili neopasnoga otpada u kalendarskoj opasnog otpada u kalendarskoj
godini,
godini.
 kk - korektivni koeficijent ovisan o
karakteristikama opasnog otpada.

33. Posebna naknada za okoliš za
vozila na motorni pogon (1)
 Posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon -
plaćaju pravne i fizičke osobe vlasnici ili ovlaštenici
prava na vozilima na motorni pogon.
 plaća se pri registraciji vozila (pri ovjeri tehničke
ispravnosti vozila).
 određuje se i plaća prema vrsti vozila, vrsti motora i
pogonskoga goriva, radnom obujmu ili snazi motora i
starosti vozila.

34. Posebna naknada za okoliš za
vozila na motorni pogon (2)
 Posebna naknada izračunava se (za pojedino vozilo):
PN = No x kk
 PN - iznos posebne naknade u kunama,
 No - osnovna naknada za pojedinu vrstu vozila (jedinična
naknada),
 kk - korektivni koeficijent (ovisan o vrsti motora i pogonskoga
goriva, radnom obujmu ili snazi motora i starosti vozila).
34