1. RURALNI RAZVOJ: KAKVE PROJEKTE FINANCIRATI?
Kuterovac: Hrvatskoj u prvom valu trebaju
projekti koji će otvoriti radna mjesta i
povećati proizvodnju
JOSIP ŠERI
Foto: JOSIP ŠERI
Prethodna
(1/4)
Sljedeća
Objavljeno 2. rujna, 2015.
Naš je cilj uspostava sustava u svinjogojstvu koji bi proizvodio 400.000
tovljenika, kaže Kuterovac
Proteklih dana otvorena je oštra rasprava oko raspodjele sredstava Programa ruralnog
razvoja iz prvog natječaja mjere 4, s time da su se pojedine grupacije pripremale zatražiti
čak poništenje natječaja.
Podsjetimo, na prve natječaje za mjere 4 javilo se 1280 korisnika po različitim operacijama i
u natječaju se planiralo potrošiti 640 milijuna kuna. Nakon završetka natječaja donesena je
odluka o povećanju omotnice i sadašnja procjena utroška sredstava izgleda ovako.
Nakon što su ovi podaci došli u javnost izazvali su lavinu reakcija. Najveći broj reakcija ide u
smjeru napada na velike proizvođače i bojazni da će velike tvrtke potrošiti novac te da za

2. male neće ostati ništa. Malo se govori o kvaliteti projekata i ciljevima koje bi trebali ispuniti
kako bi utrošeni novac pomogao razvoju naše poljoprivrede.
Predstavit ćemo stoga javno jedan od projekata koji su javno obznanjeni kao oni koji
prolaze i trebali bi biti financirani iz ovih sredstava.
Riječ je o projektu “Razvoj svinjogojske proizvodnje” Krešimira Kuterovca, koji je izjavio
kako mu je drago da ima priliku javno predstaviti svoje projekte koje je kandidirao na prvom
natječaju operacije 4.1.1
RH najveći uvoznik svinjskog mesa
- Hrvatska je najveći uvoznik svinjskog mesa, a potencijali za ovu proizvodnju su nam
odlični, uz podizanje nove kvalitetno organizirane i moderne proizvodnje i potpora EU i RH,
možemo biti sigurni da će naša proizvodnja biti konkurentna. Naš cilj je uspostava jednog
novoga neovisnoga proizvodnog sustava u svinjogojstvu koji bi u konačnici proizvodio
400.000 tovljenika. Sustav će biti organiziran kao klaster i njegovo osnivanje pripremamo.
Članovi klastera bit će farme za proizvodnju prasadi te farme na kojima će provoditi tov.
Ukupno bi u klasteru trebalo biti 40 do 50 članova. Prioritet Klastera treba biti rad na
efikasnoj organizaciji proizvodnje tovljenika od proizvodnje genetskog materijala,
proizvodnje prasadi i tova svinja. Sustav mora biti vrlo učinkovit, primjenjivati se moraju
vrhunske tehnologije, pratiti i primjenjivati nova saznanja i postignuća u svakom dijelu
proizvodnog ciklusa: od uzgoja, hranidbe, veterine i iskorištavanja gnojovke te
standardizacije proizvoda. Drugi prioritet je tržište i stvaranje proizvođačke organizacije koja
će predstavljati određenu snagu i na taj način uspjeti plasirati po konkurentnim cijenama i
fer odnosima veliku količinu standardne kvalitete proizvoda - kaže Kuterovac, te dodaje da
će se projekti razvoja svinjogojstva u Hrvatskoj, uz preduvjete koje je već spomenuo, moći
razvijati samo ako budu imali potporu iz fondova Programa ruralnog razvoja u iznosu od
minimalno 50 posto. Na prvom natječaju kandidirana su prva dva projekta iz ovoga
proizvodnog sustava, kaže Kutrovac.
On, nadalje, navodi kako je proizvodnja prasadi rak-rana u našem svinjogojstvu, broj
krmača rapidno pada...
Kuterovčeva tvrtka Agroporc d.o.o. aplicirala je stoga za projekt gradnje svinjogojske farme
za 1400 krmača. Iznos investicije je 41 miljuna kuna, a očekivani povrat 21 milijun kuna ili
51 % vrijednosti ulaganja. Ulaganje se provodi u općini Crnac. Površina sagrađenih
objekata iznosi oko 11.000 četvornih metara. Farma će zaposliti 15 radnika, a proizvodit će
godišnje 45.000 prasadi za tov, odnosno vrijednost koja je tako stvorena u ovom
prioritetnom sektoru iznosi oko 20 milijuna kuna.
- Ova prasad završit će u sustavu klastera koji trenutačno organiziramo i proizvest će
44.000 tovljenika (50 milijuna kuna) i za toliko će se umanjiti uvoz u Hrvatsku, kaže
Kuterovac.
Njegova druga tvrtka Inaporc d.o.o. aplicirala je za projekt gradnje svinjogojske farme za
1400 krmača. Iznos investicije je 41 miljun kuna, očekivani povrat 21 milijun kuna, ili 51 %

3. vrijednosti ulaganja. Ulaganje se provodi u općini Crnac. Površina izgrađenih objekata oko
12.000 četvornih metara. Farma će zaposliti 15 radnika, proizvodit će godišnje 45.000
prasadi za tov i 1500 nazimica ili vrijednost koja je novostvorena u ovom prioritetnom
sektoru je oko 23 milijuna kuna.
Edukacija radnika u Danskoj
- Ova prasad završit će u sustavu klastera koji trenutačno organiziramo i proizvest će
44.000 tovljenika (50 milijuna kuna) i za toliko će se umanjiti uvoz u RH. Nazimice se
proizvode za vlastiti remont na farmi Agroporc i Inaporc.
Primjenom vrhunske tehnologije i organizacije na farmi plan je dostići u nekoliko godina
proizvodnju 34 praseta od 25 kg po krmači, što će se postići uz primjenu vrhunske genetike
i kvalitetnih zaposlenika. Zajedno u mom timu je kolegica Ivana Bekić Vidović, jedna od
priznatih stručnjakinja za svinjogojstvo u Hrvatskoj. Pripremamo zapošljavanje i odlazak
naših novih zaposlenika u Dansku na obuku i edukaciju na tri do šest mjeseci, a oni će
zajedno s nama činiti jezgro zaposlenika na farmama. Na području gdje će se graditi farme
zaposlit će se i ostali zaposlenici, te će obuku i edukaciju prolaziti na farmama - kaže
Kuterovac, te navodi da je realizacija jednog ovakvog projekta iznimno zahtjevna i ako bude
odobren, potrebno je cijeli projekat financirati, što planira uz pomoć partnera i kredita.
- Za ove projekte nije primjenjivan princip zajedničkog projekta nego su tvrtke ovdje
sudjelovale pojedinačno. Tvrtke su osnovane samo za ovu namjenu (u biznisu poznato kao
SPV tvrtke) i bavit će se samo svinjogojskom proizvodnjom i obje su 100 % u mom
vlasništvu. Iza projekata ne stoji ni jedna velika tvrtka i naš projekt će realizirati tvrtke koje
su u rangu MSP-a.
“Mi nemamo nikakvih izravnih saznanja o tome da je naš projekt odobren. Znamo da bi
trebao biti s visokim brojem bodova jer je investicija u prioritetnom sektoru, a radi se o
izgradnji. Imamo zaposlenike sa VSS spremom, ulaganje je na posebnom području.
Vjerujemo da naš projekt odgovara ispunjenju ciljeva koje smo si kao RH u poljoprivredi i
postavili te da će eventualno uložena javna sredstva biti opravdana zapošljavanjem 30 ljudi,
povećanjem bruto novostvorene vrijednosti za 43 milijuna kn direktno i indirektno za
približno 100 milijuna kuna godišnje, što će i automatski smanjiti deficit naše poljoprivredne
bilance za 6 do 12 milijuna eura godišnje.
Zdenka RUPČIĆ
Prednosti koje će RH imati realizacijom ovoga projekta
• Smanjenje uvoza 40.000 tona svinjskog mesa
• Povećanje BDP a- za 500 milijuna kuna
• Otvaranje direktno 300 novih radnih mjesta i indirektno 1000 u ruralnom području
• Povećanje investicijskog ciklusa RH za 100 milijuna eura
• Stabilizacija i kvalitetno tržište za ratarske proizvode

4. • Kvalitetan izvor konkurentne sirovine za prerađivačku industriju
• Kvalitetan izvor sirovine za proizvodnju zaštićenih kvalitetnih prepoznatljivih proizvoda s
visokom dodanom vrijednošću
• Podizanje razine znanja i tehnologija u poljoprivredi