1. Je li svinja samo pršut?
Većina ljudi na svinju gleda kao hranu, ručak, meso, no je li ona uistinu samo jedno
niže, prljavo, neinteligentno biće bez sposobnosti za osjećaje poput empatije ili privrženosti
namijenjena isključivo klanju i ljudskoj prehrani. Je li sve to samo opravdanje kako bismo se
lakše nosili s činjenicom da životinje ubijamo kako bi se prehranili?
Naravno da je svinja daleko više od svega za što služi, no čovječanstvu je teško suočiti
se s istinom. Istraživanja pokazuju da su svinje po svojoj inteligenciji, društvenosti te
sposobnosti za empatiju i privrženost superiornije psima. Riječ je o visoko inteligentnim
bićima s razvijenim zaštitničkim osobinama zbog kojih se vežu jedna za drugu. Svinja je i
izuzetno društvena životinja. Međusobno komuniciraju i prenose svoj socijalni status,
upozoravaju na pojavu opasnosti, na pravilnu orijentaciju. Njihova je inteligencija slična
psećoj te imaju dugotrajno pamćenje. Moguće ih je naučiti brojne trikove poput preskakanja
ili donošenja predmeta. Te iste predmete raspoznaju i nakon tri godine. Metodom pokušaja i
pogreške, na isti način kao i malo dijete, sposobne su naučiti kako upaliti grijanje u hladnoj
staji ako im je hladno te obrnuto. Svinje sanjaju, prepoznaju vlastita imena, uče trikove i
vode društvene živote kakvi su primijećeni samo u primata. Neke se vole grliti, a neke vole
prostor samo za sebe. Ljudi koji provode vrijeme sa ovim životinjama kažu da su vrlo slične
nama. Vole slušati glazbu, igraju se nogometnim lopatama. Poznati su i slučajevi gdje je
svinja spasila dječaka od utapanja, vodila vatrogasce do zapaljenog štaglja kako bi spasila
prijatelje. Danas se znanost slaže s opisom svinja koji je dao filozof Bernard Rollin rekavši:
„Svinje gotovo univerzalno smatraju najinteligentnijim domaćim životinjama. Znatiželjne su,
sposobne učiti i imaju složen repertoar ponašanja.“. No prema zakonu svinja ima drugačiju
ulogu. Definirana je kao „životinja svinjske vrste, bilo koje dobi, koja se drži zbog uzgoja i
tova.“. Teško je opravdati klanje takvih životinja, a kamoli njihovo držanje u nehumanim
uvjetima. Borave u prljavim prostorijama gdje su lišene sunčeve svjetlosti, majke svinje
zarobljene su u boksovima te leže na betonu prekrivenom izmetom. Radnici ponekad vežu
noge majke svinje kako se ne bi mogla odmoriti od sisanja praščića. Nerijetko takve svinje
razvijaju dekubitus te postaju neurotične.
Za svako je živo biće ponižavajuće i sramotno živjeti poput hodajuće šunke. Potrebno
je shvatiti da svinje nisu samo hrana, već su visoko inteligentna bića slična nama. Kao
društvene životinje, one zaslužuju bolje uvjete života i zaštitu od nehumanih postupaka.
Potrebno je uložiti više truda u promoviranje svijesti o značaju pružanja boljih uvjeta života
za svinje te o njihovoj vrijednosti kao životinji. Kako bismo smanjili njihovo klanje i omogućili
im dostojanstveniji život, potrebno je prije svega promijeniti svoj stav prema njima i prestati
ih gledati samo kao hranu.
Kaja Pavun, 3.C
