Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.
Click any key to continue.
Rašina bunja, dio Rašina stana  u predjelu Okit kod Vodica U vinogradima u Okitu kod Vodica postoji sklop s dvije veće i d...
Rašina bunja Stanje prije preventivnog uvrštavanja u Registar kulturnih dobara 1998. godine
Ostale bunje u Registru: Šuplja gromila, Bilice
Ostale bunje u Registru:  Stari stan u predjelu Samograd, otok Žirje
Rasprostranjenost suhozidnih građevina
Graditeljske osnove: pravi (rimski) luk i svod
Graditeljske osnove:  nepravi (lažni) luk i “svod”
Čuvene građevine Starog svijeta
Strani primjeri višeprostornih građevina
Pulješki “trulli”
Šibenski kraj – obalno carstvo suhozida
Što svojim mještanima znače suhozidne gradnje?
Primjeri zaštite: popisivanje
Zaštita popularizacijom:  izložba u Šibeniku svibnja 1990.
“ Suhozidna graditeljska baština”  u Klovićevim dvorima, lipnja i srpnja 1997.
Trajnost serijskog suhozida  uspoređena s pretpovijesnim suhozidom
Budućnost: što vlasnik drži korisnim?
Budućnost: elementi za nove oblike
Budućnost: promet, turizam, globalizacija
Budućnost: pedagogija i edukacija
Prilika  da svatko stavi svoj kamen…
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Suhozid u Registru kulturnih dobara

2,161 views

Published on

Projekcija uz predavanje povodom uvrštavanja jedne od tri prve posve suhozidne građevine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, Rašine bunje kod Vodica.

Kulturni centar u Vodicama, 10. IX. 2008. godine.

Published in: Education
  • Be the first to comment

Suhozid u Registru kulturnih dobara

  1. 1. Click any key to continue.
  2. 2. Rašina bunja, dio Rašina stana u predjelu Okit kod Vodica U vinogradima u Okitu kod Vodica postoji sklop s dvije veće i dvije manje bunje. Veće su spojene šiljastim lukom ćemerom ili somićem, te prva s ognjištem služi kao kuhinja, a druga je za stanovanje, zapravo za noćenje. Bunja je nastanjena samo za vrijeme velikih poslova u vinogradu i na poljima. Ognjište smješteno u kutu prve bunje je izniman slučaj, jer se ognjište obično nalazi u sredini kruga. Osim većih postoje i dvije manje bunje, jedna za kuniće, a druga za ovce. Za kravu i za magarca bila je izgrađena sjenica s ravnim bridovima i s pokrovom od granja. Aleksandar Freudenreich: "Narod gradi na ogoljelom krasu" (1962.), str.51 Osnovni tlocrt većih prostorija, bez naznake prolaza, bio je do visine ziđa od jednog metra postavljen od Josipa Strikomana, roenog oko 1850. On je oko 1906. otplovio u Ameriku. Građevina je tlocrtno oivčena vjerojatno na prijelazu stoljeća. Graditeljski je posao nastavio njegov jedini sin, Luka. Zbog prevelike dužine zadanog tlocrta Luka je po sredini smjestio vrata među dvjema prostorijama, završivši cjelokupno zdanje i spojivši ga s pravilnim kamenim nasipom u kojem su smješteni svodovi dvije manje bunje. On se je nastavio živo baviti ovim posjedom, gdje su na plodnoj zemlji zasađene mnogobrojne voćke i loze. Gradnju 'Nove kuće' omeo je svjetski rat, no ipak je u razdoblju od 1927. do konca rata u 'Staroj kući' (koja je i dignuta pri početku ovoga razdoblja) stalno živjelo desetoro ukućana. Tada je iza manjih bunja u sastavu složene građevine iskopana cisterna.
  3. 3. Rašina bunja Stanje prije preventivnog uvrštavanja u Registar kulturnih dobara 1998. godine
  4. 4. Ostale bunje u Registru: Šuplja gromila, Bilice
  5. 5. Ostale bunje u Registru: Stari stan u predjelu Samograd, otok Žirje
  6. 6. Rasprostranjenost suhozidnih građevina
  7. 7. Graditeljske osnove: pravi (rimski) luk i svod
  8. 8. Graditeljske osnove: nepravi (lažni) luk i “svod”
  9. 9. Čuvene građevine Starog svijeta
  10. 10. Strani primjeri višeprostornih građevina
  11. 11. Pulješki “trulli”
  12. 12. Šibenski kraj – obalno carstvo suhozida
  13. 13. Što svojim mještanima znače suhozidne gradnje?
  14. 14. Primjeri zaštite: popisivanje
  15. 15. Zaštita popularizacijom: izložba u Šibeniku svibnja 1990.
  16. 16. “ Suhozidna graditeljska baština” u Klovićevim dvorima, lipnja i srpnja 1997.
  17. 17. Trajnost serijskog suhozida uspoređena s pretpovijesnim suhozidom
  18. 18. Budućnost: što vlasnik drži korisnim?
  19. 19. Budućnost: elementi za nove oblike
  20. 20. Budućnost: promet, turizam, globalizacija
  21. 21. Budućnost: pedagogija i edukacija
  22. 22. Prilika da svatko stavi svoj kamen…

×