2. Istorija
Po turskim izvorima 1516. godine bilo je
kulturno i poljoprivredno sedište. Naselje se
pominje pod turskim nazivom „Vlašotinac“ i u
sastavu je Sofijskog sandžaka. (Opširnije o
ovome u članku Legende o nastanku
Vlasotinca) U šesnestom veku ima oko 600
stanovnika i 66 kuća. 1879. godine u Vlasotincu
je bilo 519 kuća i oko 2626 stanovnika.
3. Geografija
Vlasotinački kraj se prostire na području
donjeg i srednjeg sliva Vlasine, u jugoistočnoj
Srbiji. Gornji deo okruženja opštine Vlasotince
(bivši vlasotinački srez) je pretežno brdsko-
planinski sa najvišim vrhovima:
Crkvena plana 1721m
Čemernik 1638m
Ostrozub 1545m
Tumba 1377m
4. Ljudi
U naselju Vlasotince živi 12504 punoletna
stanovnika, a prosečna starost stanovništva
iznosi 36,8 godina (36,1 kod muškaraca i 37,4
kod žena). U naselju ima 4902 domaćinstva, a
prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,31.
5. Običaji
Svako veselje u porodici, selima, završavalo se
narodnim kolom. Narodna kola, tada zvana ora,
su bila poseban ritual na veseljima; čačak-stari
i novi, vlasinka, bela rada, zavrzlama, drdavka,
u šest, bugarka, žikino kolo, moravac. Nekada
se na svadbama, ispraćajima u vojsku,
kracajima, preseljenja u novu kuću, vašarima i
saborima na verskim praznicima, igralo i
pevalo uz muzičke instrumente: duduk, gajde,
tupan, frulu (duduče), harmoniku i pleh muziku
sa trubačima.
6. FK Vlasina
Fudbalski klub Vlasina je srpski fudbalski klub
iz Vlasotinca koji se trenutno takmiči u Zoni
Jug, četvrtom takmičarskom nivou srpskog
fudbala.
Jedan je od najstarijih klubova na prostoru
bivše Jugoslavije, osnovan je davne 1920.
godine. Prvu loptu i kopačke u Vlasotince
doneo je iste godine iz Beča Vojislav Voja
Popović, osnivač i prvi predsednik FK Vlasine.
Igralište je bilo na Rosulji, na periferiji
Vlasotinca, gde se i danas nalazi.
7. Vodosnabdevanje
“U Vlasotincu danas od 11 sati nema vode, a u
lokalnom vodovodu kažu da je razlog velika
zamućenost reke nastala usled topljenja snega”.