Conservation and protection of the cultural heritage in the Republic of Croatia is regulated through international and national laws and regulations. The European Union uses financial instruments to enable the delivery of programmes and projects for heritage conservation and protection. Interreg III is the most comprehensive European Union initiative covering the period 2002 – 2006 in the Republic of Croatia. Most of these projects are realized through trilateral Neighborhood Program Slovenia-Hungary-Croatia. The main aim was to become better prepared for the consequences of enlargement and to strengthen the good relations between three neighbouring countries. Three researches from this Initiative have been made for this paper. They include 156 projects. Theme analysis shows that the most of them, 28%, are in the field “Joint tourism and cultural space”. The Republic of Croatia was involved in 39% of the projects; from those, 23% include the cultural heritage, and from those, 20% are projects in the cultural tourism and 3% in the culture. Analysis, according to the goals in the field “Joint tourism and cultural space”, shows that the most popular are cultural routes participating with 8% in the total of 23% of the projects which include the cultural heritage. Analysis of the projects realized in the Republic of Croatia, according to the activities, shows that Croatia has gained experiences from the other regions in Europe in the process of applying and of implementing European projects. That experience was very useful for other applications which started growing firstly when Croatia became the candidate for membership in the EU (2005) and even more when Croatia became a member of the EU (2013). It is important for all stakeholders involved in the processes to know laws, regulations, public policies and public organizations just as the financial possibilities in the field of maintaining the cultural heritage.

1. 125
PUTOKAZI
Sveučilište Hercegovina
Godina V • Broj 1 • 2017
ISSN 2566-3755
UDK 304.2:4
Izvorni znanstveni članak • 125–142
Primljen: 20.5.2017.
Prihvaćen: 22.6.2017.
Deša V. Karamehmedović
Sveučilište Hercegovina
Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkića Bijakovići
ULOGA EUROPSKE INICIJATIVE INTERREG III.
U VALORIZACIJI KULTURNE BAŠTINE
U REPUBLICI HRVATSKOJ
Sažetak: Sustav zaštite i očuvanja kulturne baštine čine tri podsustava:
zakonodavstvo, financiranje, nositelji zaštite i očuvanja. Zajedničko djelova-
nje navedenih podsustava omogućava restituciju, revitalizaciju, gospodarsku
uporabu te upravljanje kulturnom baštinom. Europska unija financijskim
instrumentima omogućava realizaciju programa i projekata očuvanja i zaštite
kulturne baštine. Najšira inicijativa Europske unije je Interreg III. financirana
sredstvima iz Europskoga regionalnog razvojnog fonda. Cilj istraživanja jest
utvrditi na koje se načine valorizirala kulturna baština inicijativom Interreg
III. u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2006. godine. Glavna
metoda istraživanja bilo je internetsko istraživanje, a glavni poligon istraživa-
nja je 156 projekata realiziranih kroz trilateralni program prekogranične
suradnje za susjedstvo između Slovenije, Mađarske i Hrvatske. U svrhu što
bolje uspješnosti projekti su analizirani prema tematskim područjima, ciljevi-
ma te aktivnostima. Inicijativom Interreg III. u Republici Hrvatskoj kulturna
baština najvećim se dijelom valorizirala projektima kulturnoga turizma, 20%.
Pri tom su primat imale kulturno-turističke rute koje participiraju s 8% u
ukupno 23% projekata koji uključuju kulturnu baštinu.
Ključne riječi: sustav zaštite i očuvanja kulturne baštine, europski fon-
dovi, projekti kulturnoga turizma, kulturno-turističke rute, projekt Villas.
UVOD
Prema Konvenciji Vijeća Europe (Okvirna konvencija Vijeća Europe o
vrijednosti kulturne baštine za društvo, NN MURH 05/07) kulturna baština je
skupina dobara naslijeđenih iz prošlosti koji se neovisno o vlasništvu identifici-

2. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
126
raju kao odraz i izričaj svojih vrijednosti, vjerovanja, znanja i tradicija koje su u
stalnom procesu evoluiranja. Ovako definirana, kulturna baština uključuje sve
aspekte okoliša koji proizlaze iz međusobnoga djelovanja ljudi i mjesta u vreme-
nu. No, teorijski i praktično potrebno je razlikovati pojam ’kulturne baštine’ od
’kulturnog dobra’. „Kulturna baština obuhvaća ukupnost čovjekova stvaralaštva,
a kulturna dobra su pojedinačni predmeti i pojave kojima su naknadno prepo-
znata spomenička svojstva i zbog toga se, kao društveno vrijedni, zaštićuju i
čuvaju” (Antolović, 2008: 15). Iako iz definicije proizlazi da kulturna baština i
kulturno dobro nisu isto, prema njima treba postupati jednako jer svaki dio kul-
turne baštine može postati kulturno dobro ako se postigne njegova društvena
valorizacija. Kako bi se upravljalo kulturnom baštinom, s ciljem njezina očuva-
nja i gospodarskoga korištenja, potrebno je poznavati složeni sustav zaštite i
očuvanja koji ima tri velika podsustava: zakonodavstvo, financiranje i nositelje.
Veze između podsustava su uzročno-posljedične, međusobno isprepletene
i potpuno međuovisne. Glavna okosnica, temelj čitavog sustava, financijski je
podsustav koji podržava aktivnosti sva tri podsustava, pa samim tim i čitavog
sustava. Kulturna baština ima ekonomsku, kulturnu i društvenu vrijednost. „Kul-
turna baština ima svoju ekonomsku vrijednost jer predstavlja kulturni kapital
koji se može ekonomski vrjednovati” (Rizzo i Throsby, 2006: 985). Ekonomsko
vrjednovanje baštine važno je jer niti jedno društvo nije toliko bogato da bi
moglo ulagati u spomenik samo zato kako bi ga sačuvala. Kao naslijeđe iz proš-
losti i simbol nacionalne povijesti i kulture baština ima svoju kulturnu vrijednost
pa je održavanje kulturnih dobara nacionalni interes. Konzervatorske službe pre-
feriraju kulturnu vrijednost prvenstveno kako bi kreirali prioritete zbog manjka
sredstava za održavanje (usp. Antolović, 1998: 25). Kulturna vrijednost se u
Republici Hrvatskoj (u nastavku: RH, Hrvatska) procjenjuje prema konzervator-
skim načelima zapisanim u Uputama za vrjednovanje kulturnih dobara, a koje u
RH izrađuje i provodi Ministarstvo kulture RH.
Financiranje zaštite i očuvanja kulturne baštine i svih djelatnosti poveza-
nih s kulturnom baštinom zahtjevan je zadatak za vlasnika/korisnika/javnih slu-
žbi kojima je skrb o kulturnoj baštini primarna zadaća. Jedan od načina financi-
ranja jest povlačenje sredstava iz fondova Europske unije (u nastavku: EU, Uni-
ja) aplicirajući projektima na natječaje koje EU objavljuje prema unaprijed pla-
niranim programima. Prije Ugovora o Uniji (1992) više su se financirali projekti
usmjereni prema zaštiti same kulturne baštine. Nakon Ugovora u većoj mjeri
financiraju se projekti turističke valorizacije kulturne baštine, projekti kulturno-
ga turizma  transnacionalne kulturne rute i turističko-kulturološki itinerari. U
Hrvatskoj se početkom 90-ih vodio Domovinski rat tako da su se prva sredstva
dobivena od EU usmjeravala u obnovu ratom porušene zemlje. Prvo značajno
uključenje RH u financiranje projekata turističke valorizacije kulturne baštine
bila je inicijativa INTERREG III.

3. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
127
SUSTAV OČUVANJA KULTURNE BAŠTINE
U REPUBLICI HRVATSKOJ
U očuvanju kulturne baštine primarnu ulogu imaju međunarodne organi-
zacije koje donose osnovne konvencije, deklaracije i ostalu zakonodavnu regula-
tivu u svezi zaštite i očuvanja baštine, a koje prihvaćaju države članice i imple-
mentiraju u nacionalno zakonodavstvo.1
Glavne međunarodne organizacije za
očuvanje i zaštitu kulturne baštine su: UNESCO i njegov Centar za baštinu s tri
međunarodne organizacije: ICOMOS2
, ICOM3
, ICCROM4
. „Mnogobrojnom
zakonskom regulativom nastoji se proklamirati očuvanje arhitektonskog naslije-
đa kao dijela naslijeđa čovječanstva koji teži za kompromisom između prošlosti
i sadašnjosti te se ističe potreba prilagodbe povijesnih objekata i urbanističkih
cjelina suvremenim uvjetima života. Preferira se zaštita urbanih i ruralnih arhi-
tektonskih cjelina u odnosu na pojedinačni spomenik i naglašava se važnost pro-
stornog i urbanističkog planiranja. Propisuje se i zahtijeva sustavna zaštita spo-
menika u njihovoj potpunoj autentičnosti” (Karamehmedović, 2015).
Osim međunarodne regulative različite pravne težine te nacionalnog
zakonodavstva postoje i različite smjernice, nalozi, pravilnici, odredbe, upute i
mišljenja kojima se reguliranju pitanja ubiranja spomeničke rente, zaštitnih
radova, dozvola za rad, zvanja u struci te ostala pitanja u domeni restitucije,
restauracije, adaptacije/rekonstrukcije i konzervacije kulturne baštine. Svaka
država pojedinačno je zadužena za provedbu konzervatorsko-restauratorskih
načela, očuvanja, zaštite i korištenja kulturne baštine po načelu supsidijarnosti.
Sustav mjera zaštite kulturnih dobara temeljen je na pozitivnim zakonskim pro-
pisima, a nositelji njihove provedbe su:
– pravne osobe koje za svoju osnovnu djelatnost imaju zaštitu i očuvanje
kulturne baštine
– pravne osobe koje u neku od svojih djelatnosti uključuju i skrb o kultur-
noj baštini
1
Republika Hrvatska postala je stranka konvencija i međunarodnih ugovora: Odlu-
kom o objavljivanju mnogostranih međunarodnih ugovora kojih je RH stranka na
temelju notifikacija o sukcesiji (NN MU 12/93) i Odlukom o objavljivanju mnogo-
stranih međunarodnih ugovora kojih je RH stranka na temelju pristupa (akcesije)
(NN MU 6/94).
2
International Council on Monuments and Sites, Međunarodno vijeće za spomenike
i lokalitete.
3
International Council of Museums, Međunarodno vijeće za muzeje.
4
International Council for the Study of the preservation and restoration of Cultural
Property, Međunarodna organizacija za zaštitu i restauraciju kulturnih dobara.

4. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
128
– svi koji obavljaju svoje djelatnosti u objektima koji pripadaju kulturnoj
baštini
– svi korisnici kulturne baštine u širem smislu bilo da je riječ o međuna-
rodnoj, državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini
– prema Ustavu RH svaka osoba je dužna čuvati i štititi kulturnu baštinu
bez obzira je li ista zakonskom regulativom zaštićena ili ne (usp. Karamehmedo-
vić, 2011).
Važnu ulogu o svim pitanjima u svezi s kulturnom baštinom imaju regio-
nalne i lokalne uprave i samouprave te vlasnik i/ili korisnik kulturnoga dobra.
Pri tom treba razlikovati nositelja prava na kulturnom dobru, gdje osim vlasnika
to mogu biti i drugi nositelji stvarnih i obveznih prava, i pravo vlasništva. Pita-
nje prava (vlasništva, korištenja i drugih prava) povezano je s pitanjima obveza i
prava spram kulturnoga dobra i od velikog je značaja. Za gospodarsko korištenje
graditeljske baštine pitanje je imovinsko-pravnih odnosa najvažnije jer je temelj-
ni uvjet za njenu uporabu u turizmu njena pravna dostupnost, a za pravnu
dostupnost pristanak daje isključivo vlasnik. Gotovo iste važnosti je i njezino
sveobuhvatno, iscrpno i adekvatno kulturno vrjednovanje te popratno evidentira-
nje i dokumentiranje, a s ciljem pravilne interpretacije baštinjenih vrijednosti.
Temeljni zakon koji određuje postupanje s kulturnim dobrima u RH jest
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 99/69)5
. Ministarstvo kulture
donosi i dvogodišnje strateške planove, a posebno je važna zadnja Strategija zaš-
tite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike
Hrvatske za razdoblje 2011. ‒ 2015. (Ministarstvo kulture, 2014) u kojoj se
gospodarsko vrjednovanje kulturne baštine povezuju s kulturnim turizmom,
čemu je posvećeno posebno poglavlje ove strategije. Glavni nositelj zaštite i
očuvanja kulturnih dobara u RH je Ministarstvo kulture koje na nižim razinama
djeluje preko područnih konzervatorskih odjela. Osim njih pri Ministarstvu
ustrojeni su još Državna uprava za zaštitu kulturne baštine te Uprava za arhivsku
djelatnosti i arheološku baštinu. Za pokretnu materijalnu kulturnu baštinu zna-
čajni su Hrvatski restauratorski zavod, Hrvatska sekcija međunarodnoga institu-
ta za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela, ali i muzeji, galerije, arhivi i
knjižnice.
Treći podsustav održavanja baštine čini financijski podsustav. Svaka ljud-
ska aktivnost koja zahtijeva kontinuitet i zaštitu kulturne baštine iziskuje osigu-
ranje izvora financiranja. Količina sredstava koja su na raspolaganju određuju:
5
Uz ovaj Zakon, kao temeljni, treba spomenuti još Zakon o zaštiti spomenika kultu-
re, Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju i gradnji, Zakon o vlasništvu i
drugim stvarnim pravima i Kazneni zakon RH kojima se reguliraju određena pod-
ručja povezna s kulturnom baštinom.

5. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
129
kvantitetu i kvalitetu graditeljskih i restauratorskih radova, stupanj zaštite (pri-
vremena, trajna), nabavu potrebne opreme, materijala i sredstava za rad; obujam
muzejske građe i nabavu eksponata, broj i kvalitetu izložbi, broj eksponata;
restauraciju i konzervaciju etnografske baštine, provedbu mjera pravne zaštite i
restitucije; osiguranje uvjeta pohrane i održavanja artefakata; edukaciju i odabir
kadra za izvedbu svih potrebnih radova i aktivnosti, uključujući i upravljanje
kulturnom baštinom. Glavni izvori financiranja očuvanja i zaštite kulturne bašti-
ne su:
– prihodi od vlastitih djelatnosti (ulaznice, smještaj, ugostiteljske usluge,
trgovina, prihodi od posebnih događanja, tiskane publikacije, suvenira, usluge
vodstva, naknade parkinga)
– prihodi od koncesija i najma (za posebna događanja, snimanja, fotogra-
firanja, najam eksponata, kampiranja, komercijalnih djelatnosti, rezidencijalnih
potreba)
– javna sredstva (međunarodnih organizacija, europskih fondova, držav-
na, regionalna, lokalna, sredstva od drugih organizacija i institucija)
– ostali izravni prihodi (donacije, članarine, sponzorstva, pokroviteljstva,
subvencioniranje, kreditiranje, zajedničke kartice, zajednička promocija,
nasljedstvo, sredstva vlasnika i/ili korisnika)
– prihodi povezani s izvođenjem konzervatorsko-restauratorskih i ostalih
radova na kulturnim dobrima (prilagođeno prema Karamehmedović, 2011).
Kulturna baština neprijeporno je kulturni resurs/atrakcija svake destinaci-
je te samim tim sukreator turističke ponude. Stoga je i njezina uporaba u turizmu
odavno prepoznata, a prvi novovjekovni početci kulturnoga turizma vežu se za
The Grand Tour i sedamnaesto stoljeće. Od tada do danas uporaba kulturne baš-
tine u turizmu, kao i sam kulturni turizam, prošli su dugi razvojni put kojeg su
pratile promjene kako u kulturno-turističkoj potražnji, prvenstveno očekivanji-
ma, percepciji, motivaciji i ponašanju samih turista, tako i u kulturno turističkoj
ponudi, odnosno željama i nastojanjima da turisti vide/dožive upravo ono što su
očekivali. Prepoznajući važnost turizma kao važnog izvora financiranja zaštite i
očuvanja kulturne baštine, međunarodne organizacije su mnogobrojnim zakono-
davnim okvirima nastojale regulirati ovo područje, a EU sredstvima iz struktur-
nih fondova financirati aktivnosti koje se odnose na kulturnu baštinu.
U cilju poboljšanja uvjeta pristupa financiranju poduzetnicima i regijama,
EU je krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, osim programa i projekata, uvela i
posebne programe tzv. Inicijative Zajednice. Riječ je o instrumentima koji se
financiraju dijelom iz strukturnih fondova EU, a dijelom doprinosom međuna-
rodnih financijskih institucija. U programskom razdoblju Zajednice (2000. –
2006.) bile su aktualne četiri takve inicijative: Leader + (za razvoj ruralnih pod-

6. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
130
ručja), INTERREG III.6
(za poticanje međuregionalne suradnje), Equal (za regu-
liranje tržišta rada) i Urban (za održiv razvoj u slabije razvijenim gradskim
četvrtima), a financirali su se iz Europskog fonda za regionalni razvoj7
, Europ-
skog socijalnoga fonda8
i Kohezijskoga fonda.
INTERREG III. A: PROGRAM ZA SUSJEDSTVO
SLOVENIJA  MAĐARSKA  HRVATSKA
Od svoje samostalnosti do danas RH bila je korisnik sredstava EU i to:
programa CARDS, OBNOVA, PHARE, ISPA, SAPARD, a od 2007. je korisnik
IPA programa kojeg će moći koristiti do 2020. Inicijativa INTERREG III. najši-
ra je inicijativa EU u kojoj je sudjelovala i Hrvatska. U EU je trajala od 2000. –
2006., a u RH od 2002. – 2006. Europa je nastojala i želi i dalje ekonomskom
suradnjom povratiti izgubljeno povjerenje među pojedinim susjedima, podijeliti
iskustva drugih zemalja u pitanjima ekonomskoga prosperiteta i sačuvati mir.
Stoga je za Hrvatsku inicijativa INTERREG III. imala poseban značaj jer su
financirani projekti međuregionalne suradnje, a mnogi su se odnosili upravo na
projekte kulturnoga turizma. U projektima je poseban naglasak na razboritom
korištenju kulturne baštine kao resursa održivoga razvoja i generatora kvalitete
života u društvu. Cilj same Inicijative bio je poticanje i razvijanje prekogranične
suradnje pograničnih područja na unutarnjim i vanjskim granicama EU. Ciljevi
suradnje u inicijativi INTERREG III. za Hrvatsku su bili:
– teritorijalna integracija na europskom području u okviru prekogranične,
transnacionalne i međuregionalne suradnje
– stvaranje mreža suradnje
– korištenje iskustava europskih regija za područje RH
– izrada zajedničkih razvojnih strategija.
Inicijativa je imala četiri faze i tri linije, a RH je sudjelovala u:
INTERREG III.a  prekogranična suradnja
Program jadranske prekogranične suradnje (2002. – 2006.)
Program za susjedstvo Slovenija  Mađarska  Hrvatska (2004. –
2006.).
6
INTERREG IIIb CADSES, Neighbourhood programme 2000. – 2006.
http://www.cadses.net/media/files/Downloads/Programme_Documents/2006-06-
27_pcomplement_website.pdf?PHPSESSID=0e (pristupljeno 5.10.2017.)
7
European Regional Development Fund ‒ ERDF.
8
European Social Fund ‒ ESF.

7. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
131
INTERREG III.b  transnacionalna suradnja
Projekt „Villas – dvorci i ljetnikovci” (2003. – 2006.)
Program jadranske prekogranične suradnje imao je cilj promicanje socio-
ekonomskoga razvoja i suradnje zemalja na području Jadrana. Program je zapo-
čeo 2002. i trajao je do 2006. Do 2005. u njemu mogle su sudjelovati sve župa-
nije, a nakon što je RH dobila status kandidata članice EU, program mijenja ime
u Jadranski program za susjedstvo te u njemu mogu sudjelovati samo županije
na obali Jadrana i Karlovačka županija kao granična. U sklopu ovog programa
realizirana su tri projekta koja obuhvaćaju kulturnu baštinu. To su:9
– Neptune – projekt usmjeren na promociju istraživanja i jačanja materi-
jalnoga kulturnog naslijeđa, tehniku ribarenja te povijesnih elemenata vezanih za
jadransku pomorsku kulturu i turizam
– Ethno brand – projektom se nastojalo objediniti i standardizirati šaroli-
ku ponudu rukotvorina iz slavonske regije, koje zadržavaju tradicionalna obi-
lježja kraja iz kojeg dolaze, a da istodobno odgovaraju na sve zahtjevnije stan-
darde suvremenih kupaca
– BARCA – korisnik Grad Dubrovnik  cilj projekta bio je podignuti pro-
fil zajedničkog kulturnoga identiteta za sve populacijske skupine kojima je
zajedničko područje Dubrovačko-neretvanska županija. Projekt teži stvaranju
centra izvrsnosti za obnavljanje i očuvanje antičkih mozaika s područja Grada
Dubrovnika i šire okolice.
Program za susjedstvo Slovenija – Mađarska – Hrvatska
Program za susjedstvo Slovenija – Mađarska – Hrvatska, trilateralni je
program prekogranične suradnje. Cilj ovog programa bio je poticanje razvoja
pograničnoga područja u sve tri zemlje, usmjeravanje gospodarskog i životnoga
prostora prema zajedničkoj budućnosti, jačanje konkurentnosti u europskom
okviru, trajno poboljšanje života lokalnog stanovništva te pomoć za ukidanje
prepreka za regionalni razvoj koje postavljaju državne granice. Slovenija i
Mađarska koristile su sredstva iz ERDF-a, a RH iz programa CARDS/PHARE.
Prema Zborniku sufinanciranih projekata (Vlada Republike Slovenije, 2008) u
okviru ovog Programa realizirano je 156 projekata koji su poslužili kao poligon
za istraživanje ovom radu. Napravljene su tri analize kojima će se ostvariti svrha
ovoga rada i to prema tematskim područjima, ciljevima i aktivnostima.
Program za susjedstvo izgrađen je s dva prioriteta: ekonomskoj i socijal-
noj povezanosti te održivu razvoju. Prvi prioritet, „Gospodarska i socijalna
9
http://www.safu.hr/ (pristupljeno 20. 9. 2017.)

8. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
132
kohezija i razvoj ljudskih potencijala” podržavao je projekte na područjima
zajedničkoga gospodarskog prostora, zajedničkoga razvoja ljudskih kapaciteta,
zajedničkoga turističkog i kulturnog prostora. Drugi prioritet „Održivi razvoj”
podržavao je projekte na područjima: održivog korištenja prirodnih bogatstava i
zaštite okoliša, zaštite prirode i pristupačnosti.
U Programu za susjedstvo Slovenija – Mađarska – Hrvatska, korisnici u
RH participiraju s 39%. Ukupan broj projekata koji uključuju kulturnu baštinu u
svim tematskim područjima, a realiziranih na teritoriju RH iznosi 23%, od kojih
su samo 3% projekti u području kulture, a čak 20% projekti su kulturnoga turi-
zma. Dobiveni podatci potvrđuju trend u EU o financiranju zaštite kulturne baš-
tine projektima kulturnoga turizma koji je započeo u ovom stoljeću.
Analiza prema tematskim područjima
Analizom prema tematskim područjima (Slika 1) vidljivo je da je najveći
broj realiziranih projekata, 28%, u području „Zajednički turistički i kulturni pro-
stor”, no projekti koji uključuju kulturnu baštinu mogu se pronaći i u ostalim
područjima. Ciljevi u tematskom području „Zajednički turistički i kulturni pro-
stor” su: jačanje kulturnoga i turističkoga razvoja regija, obogaćivanje turističke
ponude područja, popularizacija kulturnih vrijednosti mjesta uz cestu, potpora
turističkoj suradnji postaja na ruti, povećanje kulturne ponude, poboljšanje kul-
turnih i turističkih djelatnosti, zajedničko upravljanje posjećivanjem, izrada
zajedničkih strategija razvoja, oblikovanje zajedničkih marketinških akcija,
povećanje osviještenosti i poštovanje raznolikosti kultura, jačanje privlačnosti i
konkurentnosti, suradnja i partnerstvo.
Slika 1. Projekti prema tematskim područjima (%).

9. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
133
Izvor: Obrada prema Zborniku sufinanciranih projekata: Program za susjedstvo Slo-
venija – Mađarska – Hrvatska 2004. – 2006. Inicijativa Zajednice INTERREG III.a
(2008) Ljubljana: Služba Vlade Republike Slovenije za lokalno samoupravo in regi-
onalno politiko, Ured za kohezijsko politiko, Sektor za evropsko teritorialno sodelo-
vanje.
Analiza projekata prema ciljevima
Analizom projekata prema ciljevima u tematskom području „Zajednički
turistički i kulturni prostor” najpopularnije su kulturno-turističke rute koje parti-
cipiraju čak s 8% u ukupno 23% projekata koji uključuju kulturnu baštinu. Pre-
poznavši kulturne rute kao najvažniji kulturno-turistički proizvod, EU je Okvir-
nim programom FP7 (2007. – 2013.) prvenstveno financirala projekte transnaci-
onalne suradnje na kulturnim rutama u kojima sudjeluje više država. U razdoblju
nakon 2013. turističko-kulturološki itinerari kombiniraju više vrsta prijevoza
povezujući destinacije na različitim krajevima Europe pa i svijeta. Prikaz proje-
kata prema ciljevima (Tablica 1) nije isključiv jer su aktivnosti manje-više ispre-
pletene, no grupiranje je napravljeno prvenstveno kako bi se zaokružilo istraži-
vanje u ovom radu i kako bi se ostvario cilj rada, a to je utvrditi na koje se nači-
ne valorizirala kulturna baština.
Tablica 1. Projekti prema ciljevima.
Projekti %
Zajednički kulturno-turistički prostor 4
Kulturne tematske rute – vinske i voćne ceste 3
Tradicijski obrti i nematerijalna baština 3
Ostalo 3
Samo kultura 3
Biciklističko-pješačke staze – rute 2
Kulturno tematske rute – graditeljstvo 2
Zajednički kulturno-turistički proizvodi 2
Kulturno tematske rute – nematerijalna baština 1
Izvor: Obrada prema Zbornik sufinanciranih projekata: Program za susjedstvo Slo-
venija – Mađarska – Hrvatska 2004. – 2006. Inicijativa Zajednice INTERREG III.a
(2008) Ljubljana: Služba Vlade Republike Slovenije za lokalno samoupravo in regi-
onalno politiko, Ured za kohezijsko politiko, Sektor za evropsko teritorialno sodelo-
vanje.

10. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
134
Tablica 2. Projekti kulturnog turizma u kojoj je krajnji korisnik na teritoriju RH
realizirani u sklopu Program za susjedstvo, Mjera 1.3. Zajednički turistički i
kulturni prostor.
Države u kojim se
provodi projekt i
županija registriranog
krajnjeg korisnika
Naziv
projekta
Ukupni
troškovi
u €
Doprinos
Zajednice
u €
Doprinos
Zajednice
u %
SLO, HR
Varaždinska županija
Bastion -
gradovi uz
Dravu
otvaraju
svoje utvr-
de
635.100,46 500.429,35 79
Trilateralni
Međimurska županija
Kulturna
cesta Sv.
Martina
74.589.024,00 55.941.783,00 75
SLO, HR
Krapinsko-zagorska Craftat-
tract
634.206,49 472.665,29 75
HU, HR
Osječko-baranjska COCUCO
OBP
52.352.318,00 39.287.551,30 75
Trilateralni
Međimurska županija From past
to Future
28.537.405,64 20.321.577,23 71
Države u kojim se
provodi projekt i
županija registriranog
krajnjeg korisnika
Naziv pro-
jekta
Ukupni troško-
vi u €
Doprinos
Zajednice u €
Doprinos
Zajednice
u %
SLO, HR
Primorsko-goranska Karneval 400.644,35 308.089,86 77
HR Međimurska
županija
Kultur 220.025,55 165.019,16 75
SLO, HR
Međimurska županija) Mlinarske
staze
425.471,29 300.699,14 71
SLO, HR
Krapinsko-zagorska Označitev
ob Sotli
213.819,40 160.364,55 75
H, HR
Koprivničko-križe-
vačka
Pannon
paletta
20.890.305,50 15.626.399,00 75

11. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
135
SLO, HR
Istarska županija
Parenzana
– put zdra-
vlja i pri-
jateljstva
913.860,35 557.352,54 61
SLO, HR
Krapinsko-zagorska Po poteh
dediščine
116.243,00 87.182,25 75
SLO, HR
Varaždinska županija P.O.T. 245.480,34 183.429,38 75
SLO, HR
Primorsko-goranska
županija
Prekrižene
granice
436.386,02 326.954,44 75
SLO, HR
Međimurska županija Roma 90.444,53 67.833,40 75
SLO, HR
Primorsko-goranska
županija
Slohra 
Heritage
124.178,08 72.023,29 58
SLO, HR
Istarska županija
Srce Istre
489.084,00 381.812,96 78
SLO, HR
Zagrebačka županija
Sveta Bar-
bara 360.127,26 270.067,69 75
SLO, HR
Primorsko-goranska
županija
Svijet
Kupe
123.216,00 110.406,00 90
SLO, HR
Varaždinska županija TC Haloze 521.560,12 409.485,31 79
SLO, HR
Krapinsko-zagorska
županija
Turistična
Sotla
201.020,00 150.765,00 75
SLO, HR
Međimurska županija
Turističke
ceste Prle-
kije i
Međimur-
ja
671.038,12 501.066,35 75
SLO, HR
Karlovačka županija
Vallis
Colapis 490.386,18 366.936,51 75
Trilateralni
Varaždinska županija
Via urbi-
um 31.146.779,79 23.358.024,34 75

12. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
136
Izvor: Obrada prema Zbornik sufinanciranih projekata: Program za susjedstvo Slo-
venija – Mađarska - Hrvatska 2004. – 2006. Inicijativa Zajednice INTERREG III.a
(2008) Ljubljana: Služba Vlade Republike Slovenije za lokalno samoupravo in regi-
onalno politiko, Ured za kohezijsko politiko, Sektor za evropsko teritorialno sodelo-
vanje.
Analiza projekata realiziranih u RH prema aktivnostima
Iz strukturnih fondova uglavnom se priskrbi oko 75% sredstava (Tablica
2) potrebnih za realizaciju projekta, a ostatak je iz drugih izvora, najčešće sufi-
nanciranje iz državnoga proračuna. Obzirom da je projekte potrebno iscrpno i
detaljno pripremiti, posebno financijski plan, sredstva iz drugih izvora moraju
biti osigurana prije apliciranja na fondove i prikazana u financijskom planu. Tre-
ćom analizom, analizom projekata realiziranih u RH prema navedenim aktivno-
stima, mogu se sintetizirati rezultati i zaključiti da se turistička valorizacija kul-
turne baštine inicijativom INTERREG III.a – Program za susjedstvo u RH pro-
vela najvećim dijelom projektima kulturnoga turizma i to na način da se:
– povećao vizibilitet kulturne baštine
– renovirani su i restaurirani pojedini segmenti kulturne baštine
– revitalizirani su pojedini graditeljski kulturni objekti
– napravljena je inventarizacija i digitalizacija baštine
– uspostavljene su muzejske zbirke; fotografirano je, dokumentirano,
obrađeno i pohranjeno sakralno, kulturno i povijesno kulturno blago
– provedena je edukacija u vidu raznovrsnih seminara
– obnovljeni su neki tradicionalni obrti i vještine u zanatskim radionica-
ma
– publicirane su stručne i znanstvene studije i drugi tiskani materijali
– upriličena su mnogobrojna kulturna događanja
– instalirala se informacijska i komunikacijska tehnologija za potrebe
nadogradnje kulturne i turističke ponude
– predstavljena je bogata materijalna i nematerijalna baština
– razvili su se novi kulturno-turistički proizvodi
– kreirala su se i brendirala zajednička turistička područja
– uspostavljena su partnerstva za zajedničku korist
– izrađeni su marketinški planovi i provedena je promocija
– kulturna baština je pripremljena za gospodarske aktivnosti.
Inicijativa je omogućila RH da izravno bude partner u projektima te da
sudjelovanjem pridonosi ciljevima same Inicijative. Sudjelovanje je omogućilo
sudionicima edukaciju o samoj izradi i načinu implementacije projekata te stje-
canje iskustva za izradu budućih projekata. Projekti su donijeli društvenu i eko-

13. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
137
nomsku korist područjima gdje su realizirani, neki su vremenom dobili nove
dimenzije, novo značenje, nastavak u novim ciklusima koji traju i danas.
INTERREG III. B: PROJEKT „VILLAS – DVORCI I LJETNIKOVCI”
Primarne teme INTERREG III. b odnosile su se na promicanje prostorno-
ga razvoja, učinkovit i održiv prometni sustav i razvoj informacijskoga društva,
upravljanje prirodnim i kulturnim naslijeđem te zaštitom okoliša, upravljanjem
resursima i sprječavanjem rizika (Lioce, 2006: 3). RH je u ovoj inicijativi bila
partner u međunarodnom projektu „Villas, stately homes and castles – compati-
ble use, valorization and creative management”, skraćeno „Villas – dvorci i ljet-
nikovci” ili samo Villas. Projekt je vođen iz Venecije, a u njemu su sudjelovali
partneri iz Italije, Austrije, Grčke i Hrvatske, koji su time uputili svojevrsni SOS
poziv za zaboravljene i napuštene, kako europske tako i hrvatske dvorce, ali i
drugu vrijednu ladanjsku arhitekturu. Iako je projekt formalno davno završen,
pokrenute aktivnosti se nastavljaju. Iz Hrvatske su u projektu sudjelovali Arhi-
tektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, koji je ujedno bio voditelj hrvatskoga
dijela projekta, Fond za regionalni razvoj RH te pet županija.10
U fokusu ovoga projekta graditeljska je baština koja se sastoji od povije-
snih dvoraca, kurija, zamaka, vila i ljetnikovaca u CADSES prostoru.11
Veliki
broj ovih zdanja je bez namjene, bilo da je napušteno, devastirano/srušeno i bez
riješenih imovinsko-pravnih odnosa. Ovo vrijedno arhitektonsko naslijeđe, oču-
vano, obnovljeno i s primijenjenim adekvatnim modelom upravljanja moglo bi
imati važnu funkciju u prostornom i gospodarskom razvoju pojedinih lokaliteta.
Pri tom je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose, sprovesti kulturno vrjed-
novanje i kvalitetnu obnovu te osmisliti uporabu koja će im omogućiti samoodr-
živost u ekonomskom smislu. Stoga je glavni cilj projekta bio unaprjeđenje kul-
turnoga naslijeđa u funkciji razvoja regije na način da se osigura zaštita, opsta-
nak i promidžba u skladu s održivim razvojem, primjenjujući zajedničke meto-
dologije i definirajući združene strategije koje s jedne strane uključuju prostorno
planiranje, a s druge održive metode obnove (usp. Lioce, 2006: 3).
Projekt je realiziran kroz šest projektnih tema: Projekt-menadžment, Ana-
liza zakonodavnoga, povijesnog, konzervatorskog i gospodarskog konteksta,
Sistematizacija prikupljenih podataka i ocjena rezultata obnove, Ocjena modela
10
Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska županija, Požeš-
ko-slavonska županija i Koprivničko-križevačka županija. http://www.dvor-
ci.hr/page.aspx?PageID=86 (pristupljeno 15.10.17.)
11
Prostor središnjeg Jadrana, južnog Podunavlja i jugoistočne Europe.

14. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
138
za primjenu i razvoj, Transnacionalni plan i pilot-projekti za vrjednovanje kul-
turnoga naslijeđa i Razvoj teritorijalnoga partnerstva kroz „mrežu partnerstva” i
pilot-projekte (Božić, 2006: 8). Među brojnim rezultatima projekta Villas mogu
se izdvojiti:
– povećao se vizibilitet problema povezanih s ovim vrijednim arhitekton-
skim naslijeđem
– predloženi su nadnacionalni kriteriji za vrjednovanje dvoraca
– napravljena je analiza graditeljske baštine u povijesnom, konzervator-
skom i gospodarskom kontekstu
– kritički se vrjednovala postojeća zakonska regulativa te opće gospodar-
ske (ne)prilike u kojima se odvija prenamjena dvoraca
– stvorena je baza podataka organizirana u osam temeljnih područja
– ostvareni su i predstavljeni uspješni projekti prenamjene
– razmijenjena su iskustva te je stvorena znanstvena i stručna „mreža
partnerstva”.
Ciljevi projekta za daljnje razdoblje su bili: poboljšati strategije dodjele
sredstava za obnovu i vrjednovanje kulturnog naslijeđa u CADSES prostoru
kroz klasifikaciju potencijalnih gospodarskih namjena, utvrđivanje novih tipolo-
gija zakonskih ograničenja, poboljšanje pravnih instrumenata i uspostavu zajed-
ničkih metoda upravljanja; povećati broj investicija u kulturno-arhitektonsko
naslijeđe i privući poduzetnike kroz poticanje privatno-javnog partnerstva; stvo-
riti preduvjete za razvoj održivoga turizma koji se temelji na kulturnom naslije-
đu kroz povećanje razine znanja; obnovu i revitalizaciju kulturnih dobara stvara-
njem nove mreže koja će rasprostraniti kulturni život u EU.12
Projekt je trajao od
2003. do 2006. no aktivnosti započete u Projektu Villas, nastavljene su pod okri-
ljem Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu.
ZAKLJUČAK
INTERREG III. u Hrvatskoj se provodio od 2002. do 2006. godine. Naj-
više projekata ostvarenih na njezinu teritoriju realizirano je trilateralnim progra-
mom prekogranične suradnje za susjedstvo Slovenija – Mađarska – Hrvatska.
Istraživanjem po tematskim područjima utvrđeno je da je najveći broj realizira-
nih projekata, 28%, u području „Zajednički turistički i kulturni prostor”. Ukupan
broj projekata čiji su korisnici u RH je 39%; a od toga 23% uključuje kulturnu
baštinu; 3% su projekti u području kulture, 20% projekti su kulturnoga turizma.
Analizom projekata prema ciljevima u tematskom području „Zajednički turistič-
12
www.dvorci.hr (pristupljeno 15.10.17.)

15. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
139
ki i kulturni prostor” najpopularnije su kulturno-turističke rute koje participiraju
s 8% u ukupno 23% projekata koji uključuju kulturnu baštinu. Prema navedenim
aktivnostima, analizom projekata u RH doprinos sudjelovanja RH u INTERREG
III. inicijativi za kulturnu baštinu ogleda se u stvaranju sinergije između tradici-
onalnih obrta, vještina i nematerijalne baštine s turizmom na svim lokalitetima
koji su obuhvaćeni projektom; planiranju, marketinškim aktivnostima, prezenta-
ciji te provođenju i poboljšanju kulturnih i turističkih djelatnosti/ponude od pre-
kogranične važnosti, kao i uspostavi zajedničkoga kulturno-turističkoga prosto-
ra; izgradnji zajedničkog identiteta temeljena na zajedničkom povijesnom nasli-
jeđu. Iz projekta Villas može se posebno izdvojiti doprinos u predloženim nad-
nacionalnim kriterijima za vrjednovanje dvoraca jer bez revidiranja postojećih
kriterija nije moguće provesti vrjednovanje kulturne baštine. Ista je temelj za
ekonomsko i društveno vrjednovanje te za upravljanje kulturnom baštinom koje
je sine qua non njezine (samo)održivosti.
Projekti su rezultirali jačanjem pozicije i stvaranjem konkurentske pred-
nosti na turističkom tržištu; povezivanjem u prekogranične 'mreže partnerstava' i
suradnje; oživljavanjem imidža i identiteta; formiranjem atraktivnih kulturno-
turističkih 'proizvoda'; diversifikacijom i diferencijacijom turističkoga ’proizvo-
da' i ponude; većim mogućnostima zapošljavanja i povećanjem životnog stan-
darda; razvojem ostalih gospodarskih grana u regiji i gospodarskim napretkom;
razvojem maloga poduzetništva, posebno tradicijskih obrta; održivosti baštine i
određenih mikrolokacija; ekonomskim rastom i razvojem; gospodarskim i
demografskim oporavkom te jačanjem turističkog potencijala mikrolokacija;
promocijom i drugih turističkih atrakcija, tradicijskih obrta, gastronomije, ukup-
ne turističke ponude; stvaranjem kulturnih ambijenata te rekreativnih kapaciteta;
smanjenjem iseljavanja stanovništva iz ruralnih područja te općem oživljavanju
istih; novim mogućnostima za turizam i povećanjem kvalitete i u turizmu i u
kulturi; razvojem selektivnih oblika turizma i stvaranjem 'niša'; boljem općekul-
turnom razumijevanju i boljim društvenim odnosima.
Poznavanje funkcioniranja sustava zaštite i očuvanja nužno je za sve
sudionike jer se niti jednim projektom ne može aplicirati na sredstva iz europ-
skih fondova ako na lokalnoj razini ne postoji uporište za projekt u službenoj
dokumentaciji (planovima, programima, strategijama) koje su proizašle ili su
naslonjene na nacionalne programe/planove/strategije. Planovi/programi/strate-
gije ne mogu se uraditi ako nemaju uporište u nacionalnoj zakonodavnoj regula-
tivi. Obzirom na dugi proces donošenja nacionalnoga zakonodavstva i pratećih
strategija/programa/planova, dijelom zbog nositelja nacionalnih javnih politika i
s tim povezanom problematikom, dijelom zbog spore i neučinkovite proved-
be/primjene donesenih akata, te na isto tako dugi proces donošenja lokalnih
navedenih akata, jasno je da je potrebno dobro poznavati i nositelje ne samo zaš-
tite i očuvanja kulturne baštine nego i nositelje političkih/javnih odluka. Stoga je

16. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
140
važno čitav proces ubrzati i pojednostavniti, dakako maksimalno koliko je
moguće, učiniti ga transparentnim i vidljivim svim sudionicima kako bi povlače-
nje financijskih sredstava iz europskih fondova bilo brže pa samim tim i učinko-
vitije.
Generalno je najvažniji značaj INTERREG III. za RH bio edukacija
dionika o izradi te implementaciji projekata, koristeći pri tom iskustva drugih
europskih mikro područja, bilo da je krajnji korisnik bio u Hrvatskoj, bilo da je
Hrvatska sudjelovala samo kao partner u projektu. U razdoblju trajanja Inicijati-
ve oformile su se razvojne agencije diljem Hrvatske koje su, između ostalog,
zadužene za pripreme projekata za kandidiranje prema europskim fondovima.
Tako se iskustvo pripreme projekta i korištenja sredstava iz europskih fondova,
dobiveno ovom Inicijativom, moglo koristiti u daljnjim aplikacijama prema
europskim fondovima čija smo sredstva još izdašnije mogli koristiti stjecanjem
statusa kandidata za člana EU 2005., odnosno od 1. srpnja 2013. kao članica
Europske unije.
Literatura
Antolović, J. (1998). Ekonomsko vrednovanje graditeljske baštine. Zagreb: Mikro-
rad.
Antolović, J. (2008). Očuvajmo kulturnu baštinu. Zagreb: Hadrian d.o.o.
Božić, N. (2006). Proslov. U: Obad Šćitaroci, M., Božić, N. (ur.): Dvorci i ljetnikov-
ci – kulturno naslijeđe kao pokretač gospodarskog razvoja (3–4). Zagreb:
Arhitektonski fakultet Zagreb.
Karamehmedović, D. (2011). Mogućnosti turističke valorizacije dubrovačkih ljetni-
kovaca. Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku.
Karamehmedović, D. (2015). Utjecaj UNESCO-a na unaprjeđenje kulturnog turizma
očuvanjem kulturne baštine. U: Martinović, D. i sur. (ur.): Znanost – duhov-
nost – odgovornost (385–402). Bijakovići: Fakultet društvenih znanosti dr.
Milenka Brkića.
Lioce, R. (2006). Preface. U: Galli, R., Lioce, R. (ur.): Villas, stately homes and
castles: compatible use, valorisation and creative management (3–4). Vene-
zia: Edizione Lunargento, Venezia.
Okvirna konvencija Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo. NN
MURH 05/07.
Rizzo I., Throsby D. (2006). Cultural heritage: economic analysis and public policy.
U: Gingsburg, V.A., Throsby D. (ur.): Handbook of the economics of art and
culture (983–1016). UK: Elsevier.

17. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
141
Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine
Republike Hrvatske za razdoblje 2011.  2015. (2011). Zagreb: Ministarstvo
kulture RH.
Zakon o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara Republike Hrvatske. NN RH 69/1999.
Zbornik sufinanciranih projekata: Program za susjedstvo Slovenija – Mađarska –
Hrvatska 2004. – 2006. (2008). Ljubljana: Služba Vlade Republike Slovenije
za lokalno samoupravo in regionalno politiko, Ured za kohezijsko politiko,
Sektor za evropsko teritorialno sodelovanje.
Deša V. Karamehmedović
Herzegovina University
Faculty of Social Sciences dr Milenko Brkić, Bijakovići
THE ROLE OF THE EUROPEAN INITIATIVE INTERREG III
IN THE VALORIZATION OF THE CULTURAL HERITAGE
IN THE REPUBLIC OF CROATIA
Abstract
Conservation and protection of the cultural heritage in the Republic of Croa-
tia is regulated through international and national laws and regulations. The Euro-
pean Union uses financial instruments to enable the delivery of programmes and
projects for heritage conservation and protection. Interreg III is the most comprehen-
sive European Union initiative covering the period 2002 – 2006 in the Republic of
Croatia. Most of these projects are realized through trilateral Neighborhood Program
Slovenia-Hungary-Croatia. The main aim was to become better prepared for the
consequences of enlargement and to strengthen the good relations between three
neighbouring countries. Three researches from this Initiative have been made for
this paper. They include 156 projects. Theme analysis shows that the most of them,
28%, are in the field “Joint tourism and cultural space”. The Republic of Croatia was
involved in 39% of the projects; from those, 23% include the cultural heritage, and
from those, 20% are projects in the cultural tourism and 3% in the culture.
Analysis, according to the goals in the field “Joint tourism and cultural spa-
ce”, shows that the most popular are cultural routes participating with 8% in the total
of 23% of the projects which include the cultural heritage. Analysis of the projects
realized in the Republic of Croatia, according to the activities, shows that Croatia
has gained experiences from the other regions in Europe in the process of applying
and of implementing European projects. That experience was very useful for other

18. Karamehmedović, D.: Uloga europske inicijative Interreg III. u valorizaciji...
PUTOKAZI • God. V • Br. 1 • 2017 • 125–142
142
applications which started growing firstly when Croatia became the candidate for
membership in the EU (2005) and even more when Croatia became a member of the
EU (2013). It is important for all stakeholders involved in the processes to know
laws, regulations, public policies and public organizations just as the financial possi-
bilities in the field of maintaining the cultural heritage.
Keywords: the system of maintaining the cultural heritage, european funds,
cultural tourism projects, cultural-tourist routes, project Villas.