2002

553 views

Published on

Published in: Education
0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
553
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
3
Actions
Shares
0
Downloads
1
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

2002

  1. 1. STRATEGIJA NACIONALNE SIGURNOSTI SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA
  2. 2. UVOD I. Prikaz Američke međunarodne strategije II. Obrana aspiracija za ljudsko dostojanstvo III. Osnaživanje savezništva u borbi protiv globalnog terorizma i rad na spriječavanju napada na nas i naše prijatelje IV. Suradnja s drugima za neutraliziranje regionalnih sukoba V. Spječavanje neprijateljskih prijetnji nama, našim saveznicima i prijateljima oružjem za masovno uništavanje VI. Stvaranje nove ere globalnog ekonomskog rasta putem slobodnih tržišta i slobodne trgovine VII. Proširivanje razvojnog kruga putem Otvorenih društava i izgradnjom infrastrukture demokracije VIII. Razvijanje planova za kooperativne akcije s drugim važnim centrima globalne moći IX. Transformacija institucija Američke nacionlane sigurnosti kako bi mogle odgovoriti na izazove 21. stoljeća. 2
  3. 3. Velika borba u dvadesetom stoljeću između slobode i totelitarizma i odlučna pobjeda snagaslobode i jedini trajni model uspjeha su: sloboda, demokracija i slobodno poduzetništvo. U21. stoljeću to znači obvezu zaštite osnovnih ljudskih prava i garanciju ekonomske slobodekoje će pokrenuti ljude i sredstva za budući prosperitet. Ljudi će svugdje imati sloboduizražavanja; odabira vlasit; slobodu uvjerenja, obrazovanja njihove djece – i muške i ženske;te uživati plodove svoga rada. Ove vrijednosti slobode i prava za svaku osobu, u svakomdruštvu - a dužnost zaštite ovih prava protiv neprijatelja je zajednički poziv slobode –poštovanja ljudi diljem svijeta i vremena.Danas, Sjedinjene Američke države uživaju poziciju nenadmašive vojne sile te ekonomskog ipolitičkog utjecaja. U sljeđenju našeg nasljedstva i principa, mi nećemo upotrijebiti našusnagu za ostvarivanje unilateralne prednosti. Mi težimo, umjesto toga stvaranju ravnotežemoći koja favorizira ljudsku slobodu: uvijetima u kojima će sve nacije i sva društva moćiuzeti prednosti i izazove političke i ekonomske slobode. U sigurnom svijetu ljudi će moćisvoje živote učiniti boljim. Oni će braniti mir borbom protiv terorista i tirana. Osigurati ćemomir izgradnjom dobrih odnosaizmeđu velikih sila. Mir ćemo proširivati poticanjem slobode iotvorenog društva na svim kontinentima.Obrana naše nacije protiv njenih neprijatelja prva je i najvažnija obveza Federalne Vlade.Danas, taj zadatak se dramatično promijenio. Neprijeteljima u prošlosti bilo je potrebnoveliko vojno naoružanje i velike industrijske mogućnosti kako bi mogli ugroziti Ameriku.Sada tamne mreže pojedinaca mogu uzrokovati kaos i patnju na našim obalama za manje odcijene priozvodnje jednog tenka. Teroristi su organizirani da prodru u otvoreno društvo iokrenu moć madernih tehnologija protiv nas.Kako bi smo zaustavili ove prijetnje moramo iskoristiti svako sredstvo iz našeg arsenala –vojnu obranu, bolju unutrašnju obranu, provođenje zakona, obavještajne službe i snažnenapore za smanjivanje financiranja terorista. Rat protiv terorizma globalnog dosega jeglobalni poduhvat neodređenog trajanja. Amerika će pružiti pomoć nacijama koje trebajunašu podršku u borbi protiv terorizma. Amerika neće računati na države koje su suglasne sterorom, uključujući i zaštitu terorista – jer su saveznici terora neprijtelji civilizaicje. Države izemlje koje surađuju s nama ne smiju dopustiti razvijanje terorističkih baza. Zajedno, nastojatćemo im uskratiti bilo kakvo sklonište u svakom njihovom pokušaju.Najozbiljnija opasnost za našu naciju leži na raskršću radikalizma i tehnologije. Našineprijatelji su se otvoreno izjasnili da teže oružju za masovno uništavanje a dokazi ukazuju nato da su odlučni u tome. Sjedinjene države neće dopustiti da ti njihovi napori uspiju. Izgraditćemop obranu od balističkih projektila i drugih sredstava za navođenje. Surađivat ćemo sdrugim nacijama kako bi spriječili, obuzdali i umanjili napore naših neprijatelja da primjeneopasnu tehnologiju. I kao uobičajeno u u samoobrani, Amerika će reagirati protiv takvihprijetnji u nastanku i prije nego što one budu u potpunosti formirane. Nemožemo obrasnitiAmeriku i naše neprijatelje samo nadajući se najboljem. Stzoga moramo bit pripremni daosujetimo planove naših neprijatelja, upotrebljavajući najbolje obavještajne službe i procedureuz savjetovanje. Povijest će strogo osuđivati one koji su vidjeli tu nadolazeću prijetnju ali nisureagirali. U novom svijetu u koji smo ušli jedini put prema miru i sigurnosti je akcija.Dok budermo branili mir, također ćemo iskoristiti prednosti povijesne šanse da taj mir iočuvamo. Danas, međunarodna zajednica ima najbolju mogućnost od nastanka države - nacije 3
  4. 4. u 17. stoljeću da izgradi svijetu u kojem će se velike sile natjecati u miru umjesto stalnogpripremanja za rat. Danas se najveće svjetske sile nalaze na istim stranama – ujedinjenezajedničkom opasnošću od terorističkog nasilja i kaosa. Sjedinjene države će izgrađivati natim zajedničkim interesima kako bi unaprijedile globalnu sigurnost. Također smo još višeujedinjeni zajedničkim vrijednostima. Rusija se nalazi usred tranzicija koja daje nadu da ćedospjeti do svoje demokratske budućnosti i partnerstva u ratu protiv terora. Kineski lideriotkrivaju da je ekonomska sloboda jedini izvor nacionalnog bogatstva. S vremenom i oni ćeshvatit da je društvena i politička sloboda jedini izvor nacionalne moći. Amerika ćeunapređivati prednosti demokratske i ekonomske otvorenosti u obje nacije jer su one najboljitemelj za unutrašnju stabilnost i međunarodni red. Snažno ćemo se odupirati agresiji od stranedrugig sila – čak i kada budemo poštivali njihov mirni prosperitet, trgovinu i kulturneprednosti.Konačno, Sjedinjene države će iskoristiti ovaj trenutak da prošire dobrobiti mira diljemsvijeta. Aktivno ćemo radti na tome da donesemo nadu u demokratski razvitak, slobodnotržište i slobodnu trgovinu u svaki kutak svijeta. Događaji od 11. rujna 2001. naučili su nas danestabilne države, poput Afganistana, mogu predstavljati veliku opasnost za naše nacionalneinterese jednako kao i snažne države. Siromaštvo ne pretvara siromahe u teroriste i ubojice.Ipak, siromaštvo, nestabilne države i korupcija mogu slabe države učiniti osjetljivima naterorističke mreže i narko kartele unutar granica.Sjedinjene države će stajati uz svaku državu koja je odlučila izgraditi bolju budućnost natežnji za koristima slobode za svoje građane. Slobodna trgovina i slobodna tržišta dokazala susvoju sposobnost da čitavo društvo izvedu iz siromaštva – stoga će Sjedinjene države raditi spojedinim državama, čitavim regijama i čitavom globalnom trgovačkom zajednicom naizgradnji svijeta koji slobodno trguje i stoga raste u prosperitetu. Sjedinjene države će pružitiveću pomoć za razvoj putem Proračuna za izazove novog milenija svim državama koje supravedne, kpje investiraju u svoju ljude i potiču ekonomsku slobodu. Također ćemokontinuirano predvoditi svijet u naporima za smanjivanje velikih žrtava HIV/AIDS-a i drugihzaraznih bolesti.U izgradnji ravnoteže moći koja ide u prilog slobodi Sjedinjene države su vođene uvjerenjemda sve države imaju važne odgovornosti. Države koje uživaju slobodu moraju se aktivnoboriti protiv terora. Države koje ovise o međunarodnoj stabilnosti moraju pomoći usprječavanju širenja oružja za masovno uništavanje. Države koje trebaju međunarodnu pomoćmoraju same sobom mudro upravljati tako da pomoć bude korisno potrošena. Kako bi slobodacvala, odgovornost mora bit očekivana i zahtijevana.Mi smo također vođeni uvjerenjem da niti jedna država ne može izgraditi sigurniji, bolji svijetsama. Savezništva i multilateralne institucije mogu umnožiti snagu slobodnih država.Sjedinjene države su odane trajnim institucijama kao što su Ujedinjeni narodi, Trgovinskaorganizacija, Organizacija Američkih država i NATO ko i drugim trajnim savezima. Koalicijevoljnih mogu povećati te trajne institucije. U svakom slučaju, međunarodne obveze trebashvatit ozbiljno. Njih ne treba simbiločno izvršavati kako bi se prikupila podrška za neki idealbez ostvarvanja njegove svrhe.Sloboda je bezuvijetan zahtijev ljudskog dostojanstva, pravo stečeno rođenjem svake osobe usvakoj civilizaciji. Tijekom povijesti sloboda je bila ugrožena ratom i terorom; nalazila sepred izazovima sbog sudara volja moćnih država i zlobnih planova tirana; i bila je izkušavanaširoko rasprostranjenim siromaštvom i bolestima. Danas, čovječanstvo u svojim rukama ima 4
  5. 5. mogućnost da ostvari trijumf slobode nad svim ovim neprijateljima. Sjedinjene državepozdravljaju odgovornost da predvode ovu veliku misiju.George W. BushBijela kuća17. rujan 2002. I. Prikaz Američke međunarodne strategije«Cilj naše nacije je uvijek bio veći od obrane naše nacije. Mi se borimo, kao što smo se uvijekborili, za pravedni mir – mir koji favorizira slobodu. Branit ćemo mir protiv prijetnji terorista i tirana. Očuvat ćemo mir izgrađivanjem veza između velikih sila. I proširit ćemo mir poticanjem slobodnih i otvorenih društava na svakom kontinentu» George W. Bush West PointSjedinjene države posjeduju golemu – i neusporedivu – moć i utjecaj u svijetu. Održavanavjerom u prinicpe slobode i vrijednosti slobodnog društva ova pozicija uključuju ineusporedive odgovornosti, obveze i mogućnosti. Velika snaga ove države mora bitupotrebljena za promicanje ravnoteže koja favorizira slobodu.Gotovo cijelo 20. stoljeće svijet je bio podijeljen velikom borbom oko ideja. Destruktivnihtotaliternih vizija protiv slobode i jednakosti.Velika borba je gotova. Militantne vizije kalsa, nacija i rasa koje su obećavale utopiju adonosile očaj su poražene i diskreditirane. Americi sada manje prijete osvajačke države doslabih država. Manje smo ugorženi od flota i vojski nego od katastrofalnih tehnologija urukama nekolicine ogorčenih. Stoga moramo poraziti ove prijetnje za našu naciju, saveznike iprijatelje.Ovo je takođe vrijeme šansi za Ameriku. Radit ćemo na tome da ovaj trenutak utjecajapretočimo u desetljeća mira, napretka i slobode. Strategija nacionalne sigurnosti SAD-a bit ćezasnovana na osebujnom Američkom internacionalizmu koji odražava ujedinjene vrijednosti inaše nacionalne interese. Cilj ove strategije je u tome da doprinese stvaranju ne samopravednijeg nego i boljeg svijeta. Naši ciljevi na putu napretka su jasni: politička i ekonomskastabilnost, mirni odnosi s drugim državama i poštivanje ljudskog dostojanstva.A ovaj put nije samo Američki. On je otvoren svima. Za ostvarivanje ovih ciljeva Sjedinjenedržave će:* Braniti aspiracije za ljudsko dostojanstvo* Osnaživati savezništva u borbi protiv globalnog terorizma i raditi na sprječavanju napada nanas i naše prijatelje* Surađivati s drugima za neutraliziranje regionalnih sukoba* Spječavanti neprijateljske prijetnje nama, našim saveznicima i prijateljima oružjem zamasovno uništavanje* Potaknuti novu eru globalnog ekonomskog rasta putem slobodnih tržišta i slobodne trgovine 5
  6. 6. * Proširiti razvojni krug putem Otvorenih društava i izgradnjem infrastrukture demokracije* Razviti planove za kooperativne akcije s drugim važnim centrima globalne moći* Transformirati institucije Američke nacionlane sigurnosti kako bi mogle odgovoriti naizazove 21. stoljeća. II. Obrana aspiracija za ljudsko dostojanstvo «Neki smatraju da jepomalo nediplomatski i apolitično govoriti jezikom dobrog i lošeg. Različite okolnosti zahtijevaju različite metode, ali ne i različite morale» Predsjednik Bush West Point, New York 1. lipanj. 2002.U ostvarivanju naših ciljeva, prvi imperativ je pojašnjavanje onoga za što se zauzimamo:Sjedinjene države moraju braniti slobodu i pravdu zato što su ti principi pravi i istiniti za sveljudi svuda. Niti jedna država nije vlasnik ovih težnji i niti jedna nacija nije iznimka od njih.Očevi i majke u svim društvima žele da njihova djeca budu obrazovana i da žive slobodni odsiromaštva i nasilja. Niti jedan čovijek na svijetu ne želi bit ugnjetavan, teži ropstvu ilinestrpnljivom iščekivanju dolaska tajne policije u ponoć.Amerika se mora čvrsti zauzimati za bezuvijetne zahtijeve ljuskog dostojanstva, valdavineprava; ograničavanja nasilja počinjenog od strane države; slobodu govora; sloboduvjerovanja; jedankost prava; poštivanje žena; religijsku i etničku toleranciju te poštivvanjeprivatinog vlasništva.Ti zahtijevi mogu bit ispunjeni na mnogo načina. Američki Ustav nam je dobro služio za to.Mnoge druge države, s različitom poviješću i kulturom, suočene s drugačijim okolnostima,uspješno su inkorporirale ove ključne principe u svoje sisteme vlasti. Povijest nije bilamilostiva prema onim državama koje su ignorirale ili prezirale prava i težnje svog naroda.Američko iskustvo velike multi-etničke demokracije potvrđuje naše uvjerenje da ljudirazličitog podrijetla i vjera mogu živjeti i napredovati u miru. Naša povijest je duga borba zaostvarivanje ovih ideala. Ali čak i u najgorim trenutcima prinipi zacrtani u Deklaraciji onezavisnosti bili su naša smjernica. Kao rezultat toga, Amerika nije damo snažnije, nego islobodnije i pravednije društvo.Danas, ovi ideali spasonosno uže za usamljene branitelje sslobode. A kada se otvaranjedogodi, mi možemo poduprijeti promjene – kao što smo i učinili u Srednjoj i Istočnoj Europiizmeđu 1989. i 1991. ili u Beogradu 2000. Kada vidimo da demokratski procesi započinjumeđu našim prijateljima na Tajwanu ili u republici Koreji i kada vidimo da izabrane vođezamjenjuju generale u Latinskoj Americi i Africi, vidimo primjere kako se autoritarni sistemimogu preobraziti udružujući lokalnu povijest i tradicije s principima koje mi gajimo.Utjelovljujući pouke koje smo naučili iz prošlosti i iskorištavajući mogućnosti koje imamodanas nacionlana strategija obrane Sjedinjenih država mora krenuti iz ovih uvjerenja iotvoreno gledati na mogućnosti za proširivanje sloode. 6
  7. 7. Naši principi će bit smjernice odlukama Vlade o međunarodnoj suradnji, karakteristikamanaše pomoći i alokacijama sredstava. Oni će voditi naše akcije i naša stajališta umeđunarodnim tijelima.Mi ćemo: • otvoreno govoriti o kršenjima bezuvijetnih zahtijeva za ljudskim dostojanstvom upotrebljavajući naš glas u međunarodnim institucijama kako bi smo unapređivali slobodu; • koristiti našu pomoć inozemstvu da promičemo slobodu i podupremo one koji se nenesilno bore za nju, osiguravajući da države koje napreduju prema demokraciji budu i nagrađene za korake koje su poduzele; • učiniti slobodu i razvoj demokratskih institucija ključnim temama bilateralinih odnosa, težeći solidarnosti i suradnji drugih demokracija dok budemo vršili pritisak na vlade koje osporavaju ljudska prava kako bi smo kranuli prema biljoj budućnosti. • poduzet ćemo posebno napore na promicanju slobode vjeroispovijesti i savijesti te ih braniti od zadiranja represivnih vlada. III. Osnaživanje savezništva u borbi protiv globalnog terorizma i rad na spriječavanju napada na nas i naše prijatelje « Samo tri dana nakon ovih događaja, Amerika još nema povijesnu distancu. Ali je našaodgovornost pred poviješću sasvim jasna: odgovoriti na ove napade i osloboditi svijet od zla. Rat je izvršen nad nama potajno, podmuklo i ubojito. Ova nacija je miroljubiva, ali žestoka kada je potaknuta bijesom. Sukob je započet u vrijeme i pod uvijetima drugih. Završit će na način i u sat koji mi odabrermo.» Predsjednik Bush Washington D.C. (Nacionalna katedrala) 14. rujna 2001Sjedinjene države se bore u ratu protiv terorista globanog dosega. Neprijatelj nije jedanpolitički režim, osoba, religija ili ideologija. Neprijatelj je terorizam, unaprijed smišljeno,politički motivirano nasilje usmjereno protiv nevinih.U mnogim regijama, legitimne nepravde koče uspostavljanje trajnog mira. Takve nepravdezaslužuju, i moraju biti, ispravljene unutar političkog procesa. Ali niti jedan cilj ne možeopravdati terorizam. Sjedinjene države neće pravit nikakve ustupke terorističkim zahtijevima ineće sklapati s njima nikakve sporazume. Mi također ne pravimo razliku između terorista ionih koji im svjesno pružaju utočište ili pomoć.Borba protiv globalnog terorizma razlikuje se od bilo kojeg rata u našoj povijesti. On će bitivođen na mnogim frontama protiv jedinstvenog određenog neprijatelja tijekom dugogvremenskog perioda. Napredak će bit ostvaren kroz trajnu akumulaciju uspjeha – nekihviđenih i nekih neviđenih. 7
  8. 8. Danas su naši neprijatelji vidjeli rezultate onoga što civilizirana nacija može učiniti, protivrežima koji štite, pomažu i koriste terorizam za postizanje svojih političkih cijleva. Afganistanje oslobođen; snage koalicije nastavljaju progoniti Talibane i al-Qaidau. Ali to nije jedinobojište na kojemu ćemo se boriti protiv terorsita. Tisuće obučenih terorista ostali su u velikimskupinama u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi, Europi, Africi na Bliskom Istoku i diljemAzije.Naš prioritet bit će da onemogućimo i uništimo terorističke organizacije globalnog dometa inapadnemo njihove vođe; komande, kontrole i komunikacije, materijalna sredstva i financije.To će imati onesposobljavajući efekt na mogućnosti terorista da planiraju i provode akcije.Nastavit ćemo s poticanjem naših regionalnih partnera za provođenje koordiniranih akcijakojima će se izolirati teroristi. Jednom kada regionalna kampanja lokalizira prijetnju pojedinojdržavi mi ćemo pomoći da se toj državi osiguraju vojni, zakonodavni, politički i financijskialati nužni za dovršavanje zadataka.Sjedinjene države će i dalje surađivati s saveznicima na prekidanju veza kojima se financiraterorizam. Identificirat ćemo i blokirati izvore financijranja terorizma, zamrznuti imovinuterorista i onih koji im pomažu, zapriječiti pristupmeđunarodnim financijskim sistemima,zaštititi legitimne blagodati od terorsitičkog iskorištavanja i spriječiti pokretnost terorističkeimovine kroz alternativne financijske mreže.Međutim, ova kampamnja ne mora biti nastavljana da bi bila efikasna, kumulativni efektdiljem svi regija pomoći će u ostvarivanju rezultata kojem težimo. Onemogućit ćemo i uništititerorističke organizacije s: • direktnim i kontunuiranim akcijama koristeći sve elemente nacionalne i međunarodne moći. Naš trenutni fokus bit će one terorističke organizacije globalnog dosega i bilo koja teroristička država ili država koja sponzorira terorizam koja nastoji steći ili upotrijebiti oružje za masovno uništavanje(WMD) ili njihove preteče. • braniti Sjedinjene države, Američki narod i naše interese u domovini i inozemstvu, pronalaženjem i uništavanjem prijetnji i prije nego što dođu do naših granica. Premda će Sjedinjene države uvijek nastojati zadobiti podrušku međunarodne zajednice, nećemo okljevati da djelijemo samostalno, ako to bude potrebno, da iskoristimo naše pravo na samoobranu djelujući preventivno protiv takvih terorista i sprječavajući ih da nanose štetu našim ljudima i našoj zemlji; • uskraćivanjem daljnjeg sponzorstva, pomoći ili skloništa teroristma uvjeravanjem ili pozivanjem država da prihvate svoje suverene odgovornosti. Također ćemo pokrenuti i rat ideja kako bi smo pobijedili međunarodni terorizam. To uključuje: • izkorištavanje utjecaja Sjedinjenih država i blisku suradnju s saveznicima i prijateljima, kako bi postalo jasno da su sve terorističke aktivnosti nelegalne pa će stoga terosrizam bit promatran jednako kao i ropstvo, piratstvo ili genocid: kao ponašanje koje niti jedna respektabilna vlada na može oprostiti ili podržavati već u se mora suprotstaviti.; 8
  9. 9. • podržavanjem umjerenih i modernih vlada, posebno u muslimanskom svijetu kako bi se osiguralo da uvijeti i ideologije koje promiču terorizam ne naiđu na plodno tlo niti u jednoj državi. • ublažavanjem pozadinskih uvijeta koji pogoduju terorizmu pozivanjem međunarodne zajednice da usmjeri svoje napore i sredstva na područja s najvećim rizikom. • korištenjem efikasne javne diplomacije za promicanje slobodnog protoka informacija i ideja koje će nadahnuti nade i težnje za slobodom u onim društvima kojima vladaju sponzori globalnog terorizma.Premda priznajeno da je naša najbolja obrana doba napad, mi također unapređujemoAmeričku unutrašnju sigurnosti kako bi se zaštitili i odbili napade. Ova Administracija jepredložila najveću reorganizaciju uprave od stvaranje Nacionalnog vijeća sigurnosti iMinistaarstva obrane u vrijeme Predsjednika Trumana. Usredotočen na novo Ministarstvodomovinske sigurnosti i uključujući novu ujedinjenu vojnu komandu i temeljiti preustroj FBInaš oveobuhvatni plan unutrašnje sigurnosti povezuje sve razine upravljanja i suradnju javnogi privatnog sektora.Ova strategija će prednosti pretvoriti u mogućnosti. Na primjer, sustav upravljanja krznimsituacijama bolje će se nositi ne samo s terorizmom nego i sa svim opasnostima. Našzdravstveni sustav bit će unapređen ne samo za suočavanje s bioterorom nego i sa svimzaraznim bolestima i opasnostima koje imaju masovne posljedice. Naša pogranična kontrolaneće semo zaustavit terorizam nego će i poboljšati djelotvornost protoka legitimnog prometa.Premda je naš fokus na zaštiti Amerike mi znamo da za poražavanje terorizma u današnjemglobaliziranom svijetu trebamo podušku naših saveznika i prijatelja. Gdje god je to moguće,Sjedinjene države će se oslanjati na regionalne organizacije i državne snage u ispunjavanjunjihove obveze borbe protiv terorizma. Tamo gdje vlade budu pronažle terorizam i borile seprotiv njega izvan svojih kapaciteta mi ćemo pristajati uz njihovu volju i sredstva s bilokakvom vrstom pomoći koju možemo pružiti mi i naši saveznici.I dok slijedimo teroriste u Afganistanu i dalje ćemo surađivati s međunarodnimorganizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, kao i s nevladinim organizacijama i drugimdržavama kako bi pružili humanitarnu, političku, ekonomsku i sigurnosnu pomoć koja jenužna za obnovu Afganistana tako da nikada više ne zlostavlja svoje ljude, prijeti susjedima ipruža zaštitu teroristima.U ratu protiv globalnog terorizma nikada nećemo zaboraviti da se u konačnici dorimo za našedemokratske vrijednosti i naš način života. Sloboda i strah su u ratu. I neće biti brzog ijednostavnog kraja ovom sukoba. U vođenju kampanje protiv terorizma, mi stvaramo noveproduktivne međunarodne odnose i redefiniramo postojeće kako bi mogli odgovoriti naizazove 21. stoljeća. 9
  10. 10. IV. Suradnja s drugima za neutraliziranje regionalnih sukoba «Izgradit ćemo pravedan svijet ili ćemo živjeti u svijetu prisile. Razmijer naših zajedničkih odgovornosti čini naša neslaganja tako malenim». Predsjednik Bush Berlin, Njemačka 23. svibanj 2002.Države na koje se to odnosi moraju ostati aktivno uključene u ključne regionalne raspravekako bi se izbjegla eskalacija i minimalizirala ljudska patnja. U sve više međupovezanomsvijetu, regionalne krize mogu popteretiti naša savezništva, potaknuti rivalitete među velikimsilamai stvoriti strašne povrede ljudskog dostojanstva. Kada nasilje eruptira i države zakažu,Sjedinjene države će djelovati s našin prijateljimai partnerima na ublažavanju patnji iponovnom uspostavljanju stabilnosti.Niti jedna doktrina ne može predvidjeti sve okolnosti u kojima je akcije SAD-a – direktna iliindirektna – zajamčena. Mi posjedujemo potrebna politička, ekonomska i vojna sredstvapotrebna za izpunjavanje naših globoanih prioriteta. Sjedinjene države će svakom slučajupristupiti uzimajući u obzir ove strateške principe: • Sjedinjene države bi trebale investirati vrijeme i sredstva u izgradnju međunarodnih odnosa i institucija koje će pomagati u rješavanju lokalnih kriza kada se pojave. • Sjedinjene države bi trebale bit realne u pogledu svojih mogućnosti da pomognu onima koji nisu voljni ili su nespremni pomoći sami sebi. Gdje i kada ljudi budu spremni da ispune svoj dio mi ćemo bit voljni za odlučne poteze.Izraelsko – Palestinski sukob je kritičan zbog cijene ljudske patnje, zbog bliskih odnosaAmerike s Izraelom i drugim ključnim Arapskim državama i zbog važnosti te regije za drugeglobalne prioritete Sjedinjenih država. Ne može bit uspostavljen mir niti na jednoj strani bezslobode na obje strane. Amerika je opredjeljena za neovisnu i demokratsku Palestinu koja ćeživjeti uz Izrael u miru i sugurnosti. Kao i svi drugi ljudi, Palestinci zaslužuju vladu koja ćeslužiti njihovim interesima i koja će slušati njihov glas. Sjedinjene države će i dalje podupiratisve strane u preuzimanju njihovih odgovornosti u težnji prema pravednom i sveobuhvatnomrješenju sukoba.Sjedinjene države, međunarodna donatorska zajednica i Svjetska banka su spremne surađivatis reformiranom Palestinskom vladom na ekonomskom razvoju, povećavaju humanitarnepomoći i na programima za uspostavljanje, financijranje i nadziranje stvarno neovisnogsudstva. Ako Palestinci prihvate demokraciju, vladavinu zakona, suoče se s korupcijom isnažno odbace terorizam mogu računati na pomoć Amerike na stvaranju palestinske države.Izrael također ima veliki ulog u supjehu demokratske Palestine. Trajna okupacija ugrožavaIzraelski identitet i demokraciju. Stoga će Sjedinjene države i dalje postavljati izazoveIzraelskim liderima da poduzmu konkretne korake na podupiranju stvaranja održive iuvjerljive palestinske države. Kako bi se napredovalo prema sigurnosti, Izraelske snage semoraju potpuno povući na pozicije koje su imali prije 28. rujna 2000. I u skaldu spreporukama Mitchelovog odbora, akcije razmještanja Izraelskih snaga na okupiranom 10
  11. 11. teritoriju moraju prestati. Kada se nasilje stiša, trebala bi bit ponovno usppostavljena slobodakretanja, kako bi se nevinim Palestincima dozvolilo da nastave s radom i normalnim životom.Sjedinjene države mogu imati ključnu ulogu, ali trajni mir može biti postignut samo kadaIzraelci i Palestinci riješe pitanja i okončaju sukob između sebe.U Južnoj Aziji, Sjedinjene države su također naglasile potrebu da Indija i Pakistan riješe svojaprijeporna pitanja. Ova administracija je investirala svoje vrijeme i sredstva u izgradnjusnažnih bilateralnih odnosa s Indijom i Pakistanom. Ti snažni odnosi dali su nam kredibilitetida imamo konstruktuvnu ulogu kada tenzije u regiji postanu žestoke. Kada je u pitanjuPakistan, naši bilateralni odnosi su unapređeni opredjeljenjem Pakistana da se pridruži ratuprotiv terora i izgradnji prema otvorenijem i tolerantnijem društvu. Administracija je uvidjelapotencijale Indije da postane jedna od velikih demokratskih sila 21. stoljeća te je stoga radilana transformaciji naših odnos s tim u skaldu. Naše uključivanje u ovu regionalnu raspravu,izgrađeno na ranijem ulaganju u bilateralne odnose, teži prije svega konkretnim koracima odstrane Indije i Pakistana na smanjivanju vojnih konfrontacija.Indonezija je poduzela hrabre korake na stvaranju demokracije i poštivanju vladavine zakona.Toleriranjem etničkih manjina, poštivanjem zakona i prihvačanjem otvorenog tržišta,Indonezija će možda pokrenuti mogućnosti koje su nejzine susjede podigle iz siromaštva ibeznađa. Indonezijska inicijativa omogućit će das pomoć SAD-a učini razliku.Na Zapadnoj hemisferi stvorili smo fleksibilne koalicije s državama koje dijele naše prioritete,posebno Meksiko, Brazil, Kanada, Čile i Kolumbija. Zajedno ćemo promicati stvarnodemokratsku hemisferu u kojoj naša integracija unapređuje sigurnost, napredak, mogućnosti inadu. Radit ćemo s regionalnim organizacijama kao što su Summit Američkih procesa,Organizacija Američkih država (OAS) i Ministarstvo obrane Amerika za doborbit čitavehemisfere.Dijelovi Latinske Amerike suočeni su s regionlanim sukobima, posebno onim koji proizlazeizi nasilja narko kartela i njihovih suučesnika. Taj sukob i neograničeno krijumčarenjenarkotika bi moglo bi ugrožavati sigurnost Sjedinjenih država. Stoga smo razvili aktivnustrategiju pomoći državama Andske regije za prilagođavanje njihovih ekonomija, provođenjezakona, poražavanje terorističkih organizacija i onemogućavanje opskrbe drogama, dokistovremeno – i jednako važno – radimo na smanjivanju potražnje za drogama u našoj državi.U Kolumbiji prepoznali smo povezanost terorista i ekstredmstičkih grupa koje predstavljajuizazov za sigurnost države te aktivnosti krijumčarenja droga kojima se financiraju takvegrupe. Pomažemo Kolumbiji da obrani svoje demokratske institucije i porazi ilegalne oružanegrupe i na lijevoj i na desnoj strani, proširivanjem efkasnog suvereniteta na čitav teritorijidržave te da pruži osnovnu sigurnost narodu Kolumbije.U Africi, obećanja i mogućnosti idu paralelno s bolestima, ratom i očajnim siromaštvom. Tougrožava i ključne vrijednosti SAD-a – očuvanje ljudskog dostojanstva – i naš strateškiprioritet – borbu protiv terora. Američki interesi i Američki principi, stoga vode u istomsmijeru: suradnji s drugima kako bi Afrički kontinenet živjeo u slobodi, miru i sve većemnapretku. Zajedno s našim Europskin saveznicima moramo pomoći u osnaživanju najslabijihdržava u Africi, pomoći u izgradnji vlastitih mogućnosti za prohodnost granica te moramopomoći u stvaranju infrastrukture za provođenje zakona i obavještajne službe kako bi nestalautočišta terorista. 11
  12. 12. Još opasniji okoliš se javlja u Africi širenjem lokalnih ratova izvan granica i stvaranjemregionalnih ratnih zona. Stvaranje koalicija voljnih i sporazumi o sigurnosnoj suradnji suključni za suočavanje s ovim nastajućim transnacionalnim prijetnjama.Veličina Afričkog kontinenta i njegova raznolikost zahtijevaju strategiju sigurnosti koja jefokusirana na bilateralne odgovore i izgrađivanje koalicije voljnih. Ova administracija će sefokusirati na tri međusobno spojene strategije za regiju: • države s velikim utjecajem na svoje susjedstvo kao što su Južna Afrika, Nigerija, Kenya i Etiopija su polazna točka djelovanja u regiji i zahtijevaju posebnu pažnju; • koordinacija s Europskim saveznicima i međunarodnim institucijama je ključna za konstruktuvno posredovanje u sukobima i uspjeh mirovnih operacija;i • Afričke reformirane države i subregionalne organizacije moraju bit unapređivane kao osnovno sredstvo za rješavanje transnacionlanih prijetnji na trajnoj osnovici.Konačno, put ekonomske i političke slobode predstavlja najsigurniji put napretka u sub-Saharskoj Africi, gdje su mnogi ratovi uzrokovani sukobima oko materijalnih resursa apolitički pristup često tragično završava na osnovu etničkih i religijskih razlika. TranzicijaAfričke unije koja bi uključivala jasno opredjeljenje za dobro upravljanje i opću odgovornostza demokratski politički sistem daje mogućnost za unapređivanje demokracije na kontinentu.V. Spječavanje neprijateljskih prijetnji nama, našim saveznicima i prijateljima oružjemza masovno uništavanje «Najozbiljnija opasnost za slobodu leži u križanju radikalizma i tehnologije. Kada se proširikemijsko, biološko i nuklearno oružje, zajedno s tehnologijom balističkih projektila – kada seto dogodi, čak i slabe države i male grupe mogu zadobiti katastrofalnu moć da udare na velike države. Naši neprijatelji su jasno izrazili svoje namjere i uhvaćeni su u traženju tog strašnog oružja. Oni žele steći mogućnost da nas ucjenjuju ili da nam naude ili da naude sašim prijateljima – a mi ćemo im se suprotstavit svom našom snagom. « Predsjednik Bush West Point, New York 1. lipanj 2002Priroda prijetnje Hladnog rata zahtijevala je od Sjedinjenih država – naših saveznika iprijatelja – da naglasi strahotu upotrebe sile od strane neprijatelja, stvarajući zastrašjujćustrategiju sigurnog obostranog uništenja. S raspadom Sovjetskog saveza i krajem Hladnograta naše sigurnosno okruženje prošlo je kroz duboku transformaciju.Odmicanje od sukobljavanja prema suradnji obilježilo je naše odnose s Rusijom, a korist jeevidentna: kraj ravnoteže terora koji nas je dijelio; povijesno smanjivanje nuklearnognaoružanja na obje strane, i suradnja na područjima kao što je protuterorizam, raketna obranakoje su do nedavno bile nepojmljive. 12
  13. 13. Ali su se nove smrtonosne promjene pojavile iz iskvarenih država i terorista. Niti jedna odsadašnjih prijetnji ne može se mjeriti s destruktuvnom silom koja je bila usmjerena protiv nasiz Sovjetskog saveza. Međutim, priroda i motivacija tih novih neprijatelja, njihova odlučnostza se dokopaju destruktuvne moći do sada dostupnih samo najjačim državam svijeta, i velikavjerojatnost da će uppotrijebiti oružje za masovno uništavanje protiv nas, čine današnjisugurnosni okoliš kompleksnijim i opasnijim.U 1990-tim bili smo svjedoci nastanka malog broja izkvarenih država koje su, iako značajnorazličite, imale nekoliko zajedničkih obilježja. Te države su: • zlostavljaju svoje građane i potračuju njihove nacionlane resurse zbog osobne koristi onih koji vladaju; • ne pokazuju poštovanje za međunarodne propise, prijuete svojim susjedima i bešćutno krše međunarodne sporazume koje su i sami prihvatili; • odlučne su u tome da steknu oružje za masovno uništavanje uz drugu naprednu vojnu tehnologiju, kako bi je upotrijebili kao prijetnju ili ofenzivno za ostvarivanje agresivnih tvorevina ovih režima; • sponzoriraju terorizam diljem svijeta; • odbacuju osnovna ljudska prva i mrze Sjedinjene države i sve ono što one predstavljaju.U vrijeme Zaljevskog rata dobili smo nepobitan dokaz da Iračke mogućnosti nisu ograničenesamo na kemijsko oružje koje je upotrijebio protiv Irana i svog vlastitiog naroda, nego seproširuju na sticanje nuklearnog oružja i bioloških agenata. U prošlom desetljeću SjevernaKoreja je postala najveći svjetski dobavljač belističkih projektla, testirala je projektile spoboljšanim mogućnostima te je rasvijala svoj vlastiti WMD arsenal. Ostali iskvareni režimiteže nuklearnom, biološkom i kemijskom oružju. Namjere takvih država i globalna trgovinatakvim oružjem, postala je velika prijetnja svim državama.Moramo bit spermni za zaustavljanje takvih izkvarenih država i njihovih terorističkihklijenata prije nego što budu u mogućnosti da nam zaprijete ili upotrijebe oružje za masovnouništavanje protiv Sjedinjenih država i naših saveznika i prijatelja. Naš odgovor morasadržavati sve prednosti unapređenog savezništva, uspostavljanje novih partnerstava s bivšimsuparnicima, inovacije u upotrebi vojnih snaga, modernih tehnologija, uključujući i rezvojefikasne protu raketne obrane i veći naglasak na obavještajnom prikupljanju podataka ianalizi.Naša opsežna strategija za borbu protiv WMD-a uključuje: • Proaktivne protu-proliferacijske napore: Mi moramo spriječiti i obraniti se od prijetnji prije nego što budu ostvarene. Moramo osigurati da ključne mogućnosti – detekcije, aktivne i pasivne obrane, i mogućnosti kontrasnaga – budi integrirane u transformaciju naše obrane i naš sistem unutrašnje sigurnosti. Protu – proliferacija također mora biti integrirana u doktrine, obuku i opremanje naših snaga i snaga naših saveznika kako bi osigurali da pobjedu u bilo kojem sukobu s neprijteljima koji posjeduju WMD. 13
  14. 14. • Unapređivanje neproligeracijskih napora u sprječavanju iskvarenih država i terorista da dođu u posjed metarijala, tehnologija i ekspertiza nužnih za proizvodnju pružja za masovno uništavanje. Osnažit ćemo diplomaciju, kontrolu naoružanja, multilateralnu kontrolu izvoza te pomoć za smanjivanje prijetnji koje će spriječiti države i teroriste u traženju WMD-a, i kada bude potrebno, zabraniti navedene tehnologije i materijale. Nastavit ćemo s izgradnjom koalicija koje će podržavati ove napore, potičući povećanje njihove političke i financijske pomoći za zaustavljanje proliferacije te za programe smanjivanja prijetnji. Nedavno potpisani G-8 sporazum kojim se osigurava 20 milijardi $ za globalno partnerstvo protiv proliferacije označava veliki korak naprijed. • Efikasno upravljanje posljedicama koa odgovor na efekte upotrebe WMD-a, bilo od strane terorista ili neprijateljskih država. Minimaliziranje efekata upotrebe WMD-a protiv ljudi pomoći ćeu zastaršivanju onih koji posjeduju takvo oružje i za odvraćanje onih koji teže njegovom posjedovanju uvjeravanjem neprijetelja da ne mogu ostvariti svoj željeni cilj. Sjedinjene države moraju također bit spremne da odgovore na efekte upotrebe WMD-a na naše snage u inozemstvu te za pomoć našim saveznicima i prijateljima ako budu napadnuti.Bilo nam je potrebno gotovo cijelo desetljeće da shvatimo prirodu ove nove prijetnje. No sobzirom na ciljeve iskvarenih država i terorista, Sjedinjene države se ne mogu više oslanjatisamo na reaktivni položaj kao što je bilo u prošlosti. Nemogućnost zastršivanja potencijlanognapadača, neposrednost današnjih prijetnji i veličina potencijalni žrtava koje mogu bitiuzrokovane izborrom oružja naših neprijatelja, ne dopuštaju takve mogućnosti. Ne možemodopustiti da naši neprijatelji prvi napadnu.U Hladnom ratu, posebno nakon raketne krize na Kubi, suočili smo se s općenitim statusomquo, riziku nesklonom neprijatelju. Zastrašivanje je bilo efikasna obrana. Ali zastaršivanjezasnovano samo na prijetnji odmazdom najvjerojatnije neće djelovati protiv lidera izopačenihdržava koji su spremni na rizike, kockajući se s ljudskim životima i bogatstvom svoje države. • U Hladnom ratu, oružje za masovno uništenje smatrano je posljednjim sredstvom čija bi upotreba značila rizik i za one koji su ga upotrijebili. Danas, naši neprijtelji vide oružje za masovno uništavanje kao izbor. Za iskvarene države ova oružja predstavljaju alate zastrašivanja i vojne agresije protiv susjeda. To naoružanje može također poslužiti tim državama za ucjenjivanje Sjedinjenih država i naših saveznika te da nas sprječe u zastrašivanju ili odvraćanju agresivnog ponašanja izopačenih država. Takve države to oružje smatraju najboljim sredstvom za prevladavanje konvencionalne superiornisti Sjedinjenih država. • Tradicionalni koncept zastrašivanja neće biti djelotvoran protiv terorističkih neprijetelja čije priznate taktike su objseno uništavanje i gađanje nevinih., čiji tako zvani vojnici teže mučeništvu u smrti i čija najsigurnija zaštita je nedržavnost. Preklapanje između država koje sponzoriraju terorizam i onih koji teže WMD-u navodi nad na akciju.Stoljećima, međunarodno pravo je priznavalo da niti jedna država ne mora pretrpjeti napadprije nego što zakonski poduzmu akcije obrane protiv snaga koje predstavljaju iminentnuopasnost od napada. Pravni profesori i međunarodni sudci često kao uvijet postavljaju 14
  15. 15. legitimno pravo na prevenciju u slučaju postojanja neizbježne prijetnje – najčešće je tovidljiva mobilizacija vojske, mornarice i zrakoplovstva koji se pripremaju za napad.Mi moramo prilagoditi koncept neposredne opasnosti sposobnostima i siljevima današnjihneprijtelja. Izopačene države i teroristi ne teže napadu na nas upotrebom konvencionlnogoružja. Oni znaju da takvi napadi ne bi uspjeli. Umjesto toga, oni se oslanjaju na terorističkenapadei potencionalno, upotrebu oružja za masovno uništavanje – oružja koje se lako možesakriti, dostaviti u tajnosti i upotrijebit bez upozorenja.Ciljevi takvih napada su naše vojne snage i naše civilno stanovništvo , u dikretnom kršenjujedne od osnovnih normi ratnog prava. Kao što se i pokazano gubitcima od 11. rujna 2001.,masovne civilne žrtve su poseban cilj terorista, a ti gubitci bi bili puno veći kada bi teroristiimali u upotrijebili oružje za masovno uništavanje.Sjedinjene države su dugo održavale opciju preventivnih akcija protiv ozbiljnih prijetnji našojnacionlanoj sigurnosti. Što je veća prijetnja veći je i rizik od neaktivnosti – i veći je slučaj zapoduzimanje preventivnih akcija za obranu, čak i kada ostaje nesigurno vrijeme i mejstoneprijeteljskog napada. Za predusretanje ili prevenciju takvih neprijateljskih napada našihneprijatelja, Sjedinjene države će, ako bude pootrebno, djelovati preventivno.Sjedinjene države neće upotrijebit silu u svim slučajevima kako bi preduhitrili nastajućeprijetnje, niti bi države trebale koristiti prevenciju kao ispriku za agresiju. Ipak u bilo kojevrijeme kada neprijatelji civilizacije otvoreno i aktivno teže najdestruktivnijim tehnologijamasvijeta, Sjedinjene države ne mogu ostati besposlene dok se opasnosti približavaju. Mio ćemouvijek postupati promišljeno, sagledavajući posljedice naših akcija. Kako bi podržalipreventivne akcije mi ćemo: • izgraditi bolje, integriranije obavještajne mogućnosti koje će osigurati pravovremene, točne informacije o prijtenjama, gdje god da se one pojave.: • biti blisko koordinirani s našim saveznicima kako bi formirali zajednička sredstva najopasnijih prijetnji; i • nastavit ćemo s transformacijom naših vojnih snaga kako bi smo imali mogućnosti da provođenje brzih i preciznih operacija i postizanje odlučnih rezultata.Svrha naših akcija bit će uvijek elimihnacija specifičnih prijetnji Sjedinjenim državama ilinašim saveznicima i prijateljima. Razlog za naše akcije će bit jasan, snage odmjerene a ciljpravedan. 15
  16. 16. VI. Stvaranje nove ere globalnog ekonomskog rasta putem slobodnih tržišta i slobodne trgovine « Kada države zatvore svoja tržišta i mogućnosti budu zaposjednute od privilegiranenekolicine, tada niti jedan iznos pomoći za razvoj ne može bit dovoljan. Kada države poštujusvoj narod, otvoreno tržište, investiraju u bolje zdravstvo i obrazovanje, svaki dolar pomoći, svaki dolar profita od trgovine i domaći kapital su efikasnije upotrebljeni.» Predsjednik Bush Monterrey, Mexico 22. ožujak 2002.Snažna svjetska ekonomija unapređuje našu nacionlanu sigurnost unapređivanjem napretkaislobode u ostalim dijelovima svijeta. Ekonomski rast koji je podržan slobodnom trgovinom islobodnim tržištima stvara nova radna mjesta i povećava prihode. To omogućuju ljudima daizađu iz siromaštva, potiče ekonomske i pravne reforme i borbu protiv korupcije te ponovnoosnažuje naviku slobode.Mi ćemo promovirati ekonomski rast i ekonomsku slobodu i izvan obala Amerike. Sve vladesu odgovorne za stvaranje svojih ekonomskih politika i za odgovaranje na vlastite ekonomskeizazove. Mi ćemo iskoristiti naš ekonomski anganžman s drugim državama da istaknemodobrobiti politika koje generiraju veću produktivnost i trajni ekonomski rast, uključujući: • pravne i regulatorne politike rastakako bi smo potaknuli poslovne investicije, inovacije i poduzetničke aktivnost; • porezne politike – posebno niže krajnje porezne stope – kako bi poboljšali inicijative za rad i investicije; • poštivanje zakona i netoleriranje korupcije tako da ljudi steknu povjerenje da će moći uživati plodive svojih ekonomskih poduhvata; • snažan financijski sistem koji će omogućiti da kapital bude najefikasnije iskorišten; • zdrave fiskalne politike koje će poticati ekonomsku aktivnost; • investicije u zdravstvo i obrazovanje kako bi se poboljšale dobrobiti i vještine radne snage i stanovništva u cjelini; i slobodna trgovina koja osigurava nove puteve rasta i stimulira difuziju tehnologija i ideja koje će povećati produktivnost i šanse.Lekcije iz povijesti su jasne: tržišne ekonomije,a ne komandirane i upravljane ekonomije odstrane snažne ruke vlasti, najbolji su način za postizanje napretka i asmanjivanje siromaštva.Politike koje potiču osnaživanje tržišnih inicijativai tržišne institucije su relevantne za sveekonomije – industrijalizirane države, tržišta u razvoju te za države u razvoju.Povratak snažnog ekonomskog rasta u Europi i Japanu važan je za interese nacionalnesigurnost SAD-a. mi želimo da naši saveznici imaju snažne ekonomije z anjihovo dobro, i zadobro globoane ekonomije te za dobro globoane sigurnosti. Europski napori za otklanjanjestrukturalnih zapreka u njihovim ekonomijama su posebno važni u tom smislu, kao što su i 16
  17. 17. napori Japana da okonča deflaciju i riješi problem ne- realiziranih kredita u japanskombankarskom sustavu. Mi ćemo i dalje koristiti naše redovite konzultacije s Japanom i našimEuropskim partnerima – uključujući i Grupu sedmorice (G-7) – kako bi smo raspravili opolitikama koje će oni usvojiti kako bi unaprijedili rast svojih ekjonomija i potaknuli većiglobalni ekonomski rast.Poboljšavanje stabilnosti u tržištiva koja nastaju je također ključno za globalni ekonomskirast. Međunarodni tokovi investicijskog kapitala nužni su kako bi se proširile produktivnemogućnosti tih ekonomija. Ti tokovi omogućit će tržištima u razvoju i državama u razvoju daostvare investicije koje će podignuti životni standard i umanjiti siromaštvo. Naš dugoročni ciljtrebao bi biti svijet u kojem će sve države imati investicijske kreditne rejtinge koje će imomogućavati pristup tržištima međunarodnog kapitala te da investiraju u svoju budućnost.Mi smo poredjeljeni za politike koje će tržištima u razvoju omogućiti pristup većim tokovimakapitala po nižoj cijeni. U tom smislu, mi ćemo i dalje zagovarati reforme koje imaju za ciljsmanjivanje nesigurnosti na financijskim tržištima. Aktivno ćemo surađivati s drugimdržavama, Međunarodnim monetarnim fondom (IMF) i privatnim sektorom na provođenjuAkcijskog plana G-7 koji je postinut ranije ove godine radi sprječavanja financijskih kriza injihovog efikasnijeg rješavanja kada se pojave.Najbolji način za rješavanje financijskih kriza je sprječavanej njihovog pojavljivanja i mi smopotaknuli IMF da uloži još veće napore u to. I dalje ćemo surađivati s IMF-om umodernizaciji politika o uvijetima posuđivanja i na fokusiranju njegove strategije posuđivanjanapostizanje ekonomskog rasta kroz zdrave fiskalne i monetarne politke, politiku zamjenavaluta i politike u fiskanom sektoru.Koncept «slobodne trgovine» je pojavio kao moralni princip čak i prije nego što je postao stupekonomija. Ako možeš napravit nešto što drugi cijene, tada bi im to trebao moći i prodati.Ako drugi proizvode nešto što ti cijeniš, ti bi to morao moći kupiti. To je stvarna sloboda,sloboda za osobu – ili državu – da mogu živjeti. Za unapređivanje slobodne trgovineSjedinjene države su razvile sveobuhvatnu strategiju: • Usvajanje globalne inicijative. Novi globalni trgovisnki pregovori u Dohi iz studenog 2001 čije smo pokretanje pomogli, imali su vrlo ambiciozan plan, posebno kada je riječ o poljoprivredi, priozvodnji i uslugama, a njihovo dovršavanje planirano je u 2005. sjedinjene države su predvodile dovršavanje pristupanja Kine i demokratskog Taiwana Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Takođe ćemo asistirati Rusiji u pripremama za pridruživanje WTO-u. • Poticanje regionalinh inicijativa. Sjedinjene države i druge demokracije Zapadne hemisfere složile su se oko osnivanja Američke zone slobodne trgovine koje treba biti dovršeno u 2005. Ove godine Sjedinjene države će zagovarati pregovore o pristupanju tržištu s svojim partnerima, usmjerene na poljoprivredu , industrijska dobra, usluge, investicije, državnu opskrbu. Također ćemo ponuditi više mogućnosti najsiromašnijem kontinentu, Africi, počevši s punim iskorištavanjem prednosti koje je odobrio Akt o Afričkom rastu i mogućnostima, te do uspostavljanja slobodne trgovine. • Napredovanje u postizanju bilateralnih sporazuma o slobodnij trgovini. Izgradnja na osnovu sporazuma o slobodnoj trgovini s Jordanom koji je potpisan 2001, te daljnji rad Administracije na dovršavanju sporazuma o slobodnoj trgovini s Čileom i 17
  18. 18. Singapurom. Naš cilj je postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini s skupom razvijenih i zemalja u razvoju u svim regijama svijeta. Konačno, Srednja Amerika, Južna Afrika, Maroko i Australija će biti naše osnovne žarišne točke.• Obnavljanje izvršnog – kongresnog partnerstva. Strategija trgovine svake administracije ovisi o produktivnosti partnerstva s Kongresom. Nakon prekida od 8 godina, Administracija je ponovno zadobila podršku većine u Kongresu za liberalizaciju trgovine usvajanjem Uprave za unapređivanje trgovine i mjerama za otvaranje tržišta za zemlje u razvoju u sklopu Trgovinskog akta iz 2002. Ova administracija će surađivati s Kongresom na donošenju novih bilateralnih, regionlnih i globalnih trgovinskih sporazuma koje će bit dovršeni u sklopu nedavno odobrene Uprave za unapređenje trgovine.• Promicanje povezanosti između trgovinei razvoja. Trgovinske politike mogu pomoći državama u razvoju u unapređivanju imovinskog prava, natjecanja, poštivanja zakona, investicijama, širenju znanja, otvorenom društvu, efikasnim alokacijma resursa i regionalnij integraciji – a svi će dovesti do rasta, mogućnosti i povjerenja u države u razvoju. Sjedinjene države provode Akt o Afričkom rastu i mogućnostima kako bi osigurale pristup tržištu za gotovo sve proizvode iz 35 zemalja Sub- Saharske Afrike. Ostvarit ćemo najviše koristi od ovog akta i njegovog ekvivalenta za Karibski bazen te ćempo nastaviti suradnju s multilateralnim i regionlanim institucijama kako bi smo pomogli najsiromašnijim državama da iskoriste u potpunosti ove mogućnosti. Osim pristupa tržištu, najvažnije područje u kojem se trgovine sječe s siromaštvom je javno zdravstvo. Mi ćemo osigurati da intelektualno valsništvo WTO-a bude dovoljno fleksibilno i da omogući državama u razvoju pristup najvažnijim ljekovima za izvanredne bolesti kao HIV/AIDS, tuberkoloza i malarija.• Unapređivanje sporazuma slobodnoj trgovini i zakona protiv nepoštene prakse. Trgovina ovisi o poštivanju zakona; međunarodna trgovina ovisi o provedivosti sporazuma. Naši najveći prioriteti su rješavanje postojećih rasprava s Europskom Unijom, Kanadom i Meksikom te globalni napor za donošenje propisa o novim tehnologijama, znanosti i zdravstvu koji će nužno ubrzati izvoz stoke i unaprijediti poljoprivredu. Zakoni koji sprječavaju nepoštenu trgovinu često se krše, ali međunarodna zajednica mora rješavati stvarne probleme vladinih subvencija i pojavljivanja jeftine robe na tržištu. Međunarodna industrijska špijunaža koja potkopava konkurenciju mora biti pronađena i onemogućena.• Pomoć u prilagođavanju domaće industrije i radnika. Sjedinjene države moraju stimulirati ekkonomski rast na načine koji će osiguravati bolji život zajedno s širenjem napretka. Stoga ćemo inkorporirati pitanja radne snage i okoliša u trgovinske sporazume SAD-a, stvarajući zdravu «mrežu» između multilateralnih sporazuma o okolišu s WTO-om te ćemo koristiti Međunarodnu radničku organizaciju, programe trgovinskih prednosti i trgovinske pregovore za unapređivanje uvijeta rada usklađenih s slobodnijom trgovinom .• Unapređivanje energetske sigurnosti. Unaprijedit ćemo našu energetsku sigurnost i zajednički napredak globalne ekonomije kroz suradnju s našim saveznicima, trgovinskim partnerima i proizvođačima energije kako bi se proširili izvori i vrste globalne energetske opskrbe, posebno na Zapadnoj hemisferi, u Africi, Srednjoj Aziji i 18
  19. 19. u Kaspijskoj regiji. Također ćemo nastaviti suradnju s našim partnerima na razvoju čišćih i i energetski efikasnijih tehnologija.Ekonomski rast bi trebao bit popraćen globalnim naporima za stabiliziranje koncentracijaugljičnog dioksida koje prate ovaj rast, zadržavajući ih na razini koja sprječava opasnodjelovanje ljudi na globalnu klimu. Naš ukupni cilj je smanjivanje Američke emisije ugljičnogdioksida prema relativnoj veličini naše ekonomije, smanjivanje takvih emisija po jediniciekonomske aktivnosti za 18 posto tijekom sljedećih 10 godina do 2012.Naše strategije za ostvarivanje ovih ciljeva bit će: • ostati dosljedni osnovama UN-ove Okvirne konvencije za međunarodnu suradnju; • postizanje porazuma s ključnim industrijama za smanjivanje emisija nekih od najopasnijih plinova i davanje prenosivih kredita kompanijama koje pokažu stvarno smanjivanje; • razvijanje poboljšanih standarda za mjerenje i registraciju smanjivanja emisija. • unapređivanje proizvodnje obnovljive enrgije i čišće tehnologije – koje ne proizvode opasne plinove uz istovremeno poboljšavanje opskrbe gorivom za automobile i kamione u SAD-u. • povećavanje izdataka za istraživanja i nove tehnologije konzervacije na ukupno 4,5 milijardi $ - najveću svotu koja je potrošena na klimatske promjene od strane jedne države u svijetu i povećanje od 700 miloina $ u sklopu prošlogodišnjeg proračuna.; i • pomoć državama u razvoju, posebno onima koje imaju najveće emisije otrovnih plinova kao što su Kina i Indija, kako bi imale alate i resurse da se pridruže ovim naporima te kako bi rasle na čišćem i boljem putu.VII. Proširivanje razvojnog kruga putem Otvorenih društava i izgradnjominfrastrukture demokracije « U drugom svjetskom ratu smo se borili za sigurniji svijet, a zatim smo radili nalnjegovojobnovi. Danas kada pokrećemo za svijet siguran od terorizma, moramo također raditi na tome da taj svijet učinimo boljim mjestom za sve njegove građane. « Predsjednik Bush Washington D.C. (Među – američka banka za razvoj) 14. ožujak 2002.U svijetu ima nekih koji žive u udobnosti i bogatstvu, dok polovinaljudske rase živi s manjeod 2 $ na dan, što nije niti pravedno niti održivo. Uključivanje svih siromašnih na svijetu uproširivanje kruga razvoja – i mogućnosti – moralni je imperativ i jedan od glavnih prioritetameđunarodne politike SAD-a.Desetljeća ogromne pomoći za razvoj nisu uspjela potaknuti ekonomski rast unajsiromašnijim državama. Još gore, pomoć za razvoj ćesto je korištena za podupiranjeneuspješnih politika, smanjivanje pritiska za reforme i produžavanje mizerije. Rezultati 19
  20. 20. pomoći uobičajeno su mjereni dolarima koje su donatori potrošili, a ne u stopama rasta ismanjivanja siromaštva koje je postignuto kod promatelja pomoći.To su indikatori neuspjele strategije.Suradnjom s drugim državama, Sjedinjene države su suočavaju s ovim neuspjehom. Postiglismo novi konsenzus na Konferenciji o financijranju za razvoj UN-a u Monterrey-u o tome dase ciljevi pomoći – i strategije za ostvarivanje tih ciljeva – moraju promijeniti.Cilj ove administracije je poticanje pokretanja produktivnih potencijala pojedinaca u svimdržavama. Trajni rast i smanjivanje siromaštva nemoguće je bez pravih nacionalnih politika.Tamo gdje su vlade provele stvarne političke promjene mi ćemo osigurati značajne noverazine pomoći. Sjedinjene države i druge razvijene zemlje bi trebale postaviti ambiciozan ispecifičan cilj: udvostručavanje najsiromašnijih ekonomija u svijetu unutar jednog desetljeća.Sjednjene države će sljediti ove glavne strategije za ostvarivanje tih ciljeva: • Osiguranje resursa za pomoć državama koje su odgovorile na izazov nacionlanih reformi. Mi predlažemo 50 posto povećanja pomoći za razvoj koju odobravaju Sjedinjene države. Nastavljajući s provođenjem postojećih programa, uključujući i humanitrnu pomoć za osnoven potrebe, ove milijarde novih dolara dovest će od stvaranja novog Proračuna za izazove milenija za projekte u državama čije vlade pravedno upravljaju, investiraju u svoje ljude i ohrabruju ekonomsku slobodu. Vlade se moraju boriti protiv korupcije, poštovati osnovna ljudska prava, prihvatiti poštivanje zakona, investirati uzdravstvenu skrb i obrazovanje, slijede respektabilne ekonomske politike i omogućavaju poduzetništvo. Proračun na izazove melenija nagrađivat će države koje su pokazale stvarne političke promjene te izazivati one koje nisu provele reforme. • Poboljšavanje efektivnosti Svjetske banke i drugir razvojnih banaka u podizanju životnog standarda. Sjedinjene države su opredjeljene za sveobuhvatan plan reformi kako bi Svjetska banka i druge multilaterlane razvojne banke postale efikasnije u poboljšavanju života najsiromašnijim ljudi na svijetu. Preokrenuli smo silazni trend doprinosa SAD-a i predložili 18 posto povećanja doprinosa SAD-a za Međunarodno udruženje za razvoj (IDA) – fond Svjetske banke za najsiromašnije države – i za Afrički fond za razvoj. Ključ za podizanje životnog standarda i smanjivanje siromaštva diljem svijeta je povećanje rasta produktivnosti, posebno u najsiromašnijim državama. Mi ćemo i dalje poticati multilateralne razvojne banke da se fokusiraju na aktivnosti koje povećavajuj ekonomsku produktivnost, kao što su unapređenja u obrazovanju, zdravstvu, poštivanju zakona i razvoju privatnog sektora. Svaki projekt, svaki zajam, svaki dar mora bit procjenjeno povećanjem rasta produktivnosti u državama u razvoju. • Inzistiranje na mjerljivim rezultatima kako bi bili sigurni da je pomoć za razvoj zaista poboljšala život najsiromašnijih na svijetu. Kada je riječ o ekonomskom razvoju, ono što je najvažnije je da što više djece dobiva bolje obrazovanje, više ljudi ima pristup zdravstvenoj skrbi i čistoj vodi ili da više radnika može pronaći posao kako bi poboljšali život svoje obitelji. Mi imamo moralnu obvezu da uspješnost naše pomoći mjerimo kroz njezine stvarne rezultate. Iz tog razloga, i dalje ćemo zahtijevati da naša pomoć za razvoj kao i pomoć iz multilateralnih razvojnih banaka ima mjerljive ciljeve i konkretne mjerila za ostvarivanje tih ciljeva. Zahvaljujući vodstvu SAD-a, nedavno 20
  21. 21. nadopunjavanje IDA sporazuma dovelo je do uspostavljanja sisitema nadzora i procjene kojim se mjeri napredak države koja prima pomoć. Prvi puta, donatori mogu povezati udio svoga doprinosa IDA s postizanjem stvarnih rezultata razvoja, i dio pomoći SAD-a povezan je na ovakav način. Nastojat ćemo da Svjetska banka i druge multilateralne razvojne banke izgrađuju na ovom napretku teko da fokus na rezultate bude integralni dio svega što ove banke čine.• Povećavanje iznosa pomoći za razvoj koji je osigruan u obliku dara umjesto kredita. Bolja upotreba darova na osnovu rezultata najbolji je način da siromašne države ostvare produktivne investicije, posebno u društveni sektor, bez da im se nametnu još veći kreditni tereti. Kao rezultat liderstva SAD-a, nedavni IDA sporazum omogućio je značajno povećanje fondova za darovanje namjenjenih najsiromašnijim državama za obrazovanje, HIV/AIDS, zdravlje, prehranu, vodu, sanaciju i druge ljudske potrebe. Naš cilj je izgradnja na tom napretku povećavanjem korištenja darovnica od strane drugih multilaterlanih investicijskih banaka. Također ćemo pozvati sveučilišta, neprofitne organizacije i privatni sektor da se prodruže naporima vlade korištenjem darovnica za pomoć razvojnim projektima koji pokazuju rezultate.• Trgovina i investicije između otovrenih društava. Trgovina i investicije su stvarni pokretači ekonomskog rasta. Čak i ako se vladina pomoć poveća, najveći dio novca za razvoj mora doći iz trgovine, domaćeg kapitala i stranih investicija. Efikasna strategija također mora nastojati proširiti ove tokove. Slobodna tržišta i slobodna trgovina su ključni prioriteti naše strategije nacionalne sigurnosti.• Osiguravanje javnog zdravlja. Razmjeri kriza javnog zdravstva u najsiromašnijim državama je enormni. U državama pogođenim epidemijama poput HIV/AIDS-a, malarije i tuberkoloze, rast i razvoj će bit ugroženi dok te muke ne budu završene. Resursi iz razvijenog svijeta su nužni ali će bit djelotvorni samo uz pravlino upravljanje, koje podupire programe prevencije i osigurava efikasnu lokalnu infrastrukturu. Sjedinjene države su snažno poduprle nove globalne fondove za HIV/AIDS koje je organizirao Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Kofi Annan i njihovo usmjeravanje na kombinaciju prevencije i širokom strategijom lječenja i skrbi. Sjedinjene države već doprinose gotovo dvostruko više novca za takve napore nego drugi po veličini donator. Ako globalni fondovi ostvare svoja obećanja, spremni smo dati još više.• Naglašavanje obrazovanja. Pismenost i učenje temelji su demokracije i razvoja. Samo oko 7 posto sredstava Svjetske banke posvećeno je obrazovanju. Ovaj razmjer bi trebao postati veći. Sjedinjene države će povećati svoje fondove za pomoć u obrazovanju za najmanje 20 posto s naglaskom na unapređivanje osnovnog obrazovanja i obučavanje učitelja u Africi. Sjedinjene države mogu također dati informacijsku tehnologiju tim državama, u kojima je veliki dio obrazovnog sistema narušen HIV/AIDS-om.• Nastavljanje pomoći za razvoj poljoprivrede. Nove tehnologije, uključujući i biotehnologiju imaju golem potencijal za poboljšavanje prinosa žitarica u državama u razvoju uz istovremeno slabo korištenje pesticida i manje vode. Upotrebom zdrave znanosti, Sjedinjene države bi pomogle da te dobrobiti dođu do 800 miliona ljudi, uključujući 300 miliona djece, koja još uvijek pate od gladi pothranjenosti. 21
  22. 22. VIII. Razvijanje planova za kooperativne akcije s drugim važnim centrima globalnemoći «Imamo najbolju šansu od nastanka države – nacije u 17. stoljeću da izgradimo svijet u kojemu će se velike sile natjecati u miru umjesto da se pripremaju za rat.» Predsjednik Bush West Point, New York 1. lipanj 2002.Amerika će provoditi ove strategije organiziranjem koalicija – što širih i djelotvornijih –država koje su voljne i sposobne da unapređuju ravnotežu snaga koje favoriziraju slobodu.Efikasno vođenje koalicija zahtijeva jasne prioritete, uvažavanje tuđih interesa i trajnokonzultiranje među partnerima u duhu skromnosti.Vrlo je malo trajnih rezultata koje Sjedinjene države mogu ostvariti u svijetu bez trajnesuradnje njezinih saveznika i prijatelja u Kanadi i Europi. Europa je također sjedište dvijunajjačih i najsposobnijih meuđnarodnih institucija u svijetu: Sjeverno Atlantskog obrambenogsaveza (NATO), koji je, od svog osnivanja bio pokretač transatlantske i inter – Europskesigurnosti, i Europske Unije (EU), našeg partnera u otfvaranju svjetske trgovine.Napadi 11 rujna su također bili napadi na NATO, kao što je to i sam NATO priznao kada sepozvao na svoj propise o samoobrani iz 5. članaka po prvi puta. Ključna misija NATO-a –kolektivna obrana transatlantskog saveza demokracija – ostaje, ali NATO mora razviti novestrukture i sposobnosti za provođenje te misije pod novim okolnostima. NATO mora izgraditimogućnosti da okupi, u kratkom vremenu, visoko mobilne, posebno obučene snage kada godbude potrebno odgovoriti na prijetnju protiv bilo koje članice saveza.Savez mora biti sposoban djelovati bio gdje gdje su ugroženi naši interesi, stvarajući koalicijepod vodstovm NATO-a kao i doprinostit koalicijama stvorenim za određenu misiju. Da bi topostigli moramo: • proširiti članstvo u NATO-u na one demokratske države koje su voljne i sposobne dijeliti teret obrane i unapređivanja naših interesa; • osigurati da vojne snage NATO država daju odgovarajući doprinos za dobrobit koalicije; • razviti procese planiranja kako bi ti doprinosi postali djelotvorna multinacionlana borbena snaga; • iskoristiti prednosti tenholoških postignuća i ekonomija razmjera na potrošnju za obranu kako bi transformirali vojne snage NATO-a da mogu dominirati potencijalnim agresorima te da prikruju naše osjetljivosti; • usmjeriti i povećati fleksibilnost komandnih struktura kako bi udovoljile novim operacijskin zahtijevima i povezanim zahtjevima obuke, integracije i eksperimentiranja s novim konfiguracijama snaga; 22
  23. 23. • zadržati sposobnost zajedničkog rada i borbe kao saveznika čak i kada budemo poduzimali nužne korake za transformaciju u modernizaciju snaga.Ako NATO uspije u provođenju ovih promjena, nagrada će bit partnerstvo kao centarsigurnosti i interesa njegovih država članica kao što je to bio slučaj tijekom Hladnog rata. Mićemo zadržati zajedničku perspekrivu prema prijetnjama našem društvu te ćemo unaprijeditinašu sposobnost za provođenje zajedničkih akcija u obrani naših država i njihovih interesa.Istovermeno, pozdravljamo napore naših Europskih saveznika uspostave bolju vanjskupolitiku i obrambeni identitet s EU, te su obavezujemo na blisku usradnju kako bi osigurali dati razvoji budu usklađeni s NATO-om. Nemožemo si dopustiti da propustimo ovu priliku zabolje pripremanje obitelji transatlantskih demokracija za izaizove koji dolaze.Napadi 11. rujna potaknuli su i Ameirčko – Azijsko savezništvo. Australija se pozvala naANZUS sporazum i izjavila da su napadi 11. rujna bili napadi na samu Australiju, a tiupovijesnu odluku slijedilo je žurno slanje nekih od najboljih vojnih postrojbi svijeta uOperaciju trajna sloboda. Japan i Republika Koreja pružile su neprocjenjivu logističkupodrušku tjednima nakon terorističkih napada. Produbili smo protuterorističku suradnju spartnerima našeg saveza Thailandom i Filipinima te smo primili neprocjenjivu pomoć odnaših bliskih prijatelja Singapura i i Novog Zelanda.Rat protivn terorizma pokazao je da Američko savezništvo u Aziji ne potkopava regionlanimir i stabilnost, nego je fleksibilno i spremno z asupočavanje s novim izazovima.Kako bi smo osnažili naše Azijske saveze i prijateljstvo mi ćemo: • nastojati da Japan i dalje potiče i predvodi regionalne i globalne odnose zasnovane na našim zajedničkim interesima, našim zajedničkim vrijednostima i našoj bliskoj obrambenoj i diplomatskoj suradnji; • surađivati s Južnom Korejom kako bi održali budnost prema Sjeveru uz istovremeno pripremanje da naše savezništvo doprinese široj stabilnosti regije tijekom duljeg perioda.; • izgrađivati na 50 godina svezništva SAD-a i Australije i suradnja u rješavanju regionalnih i globalnih problema – koje smo toliko puta vidjeli od bitke u Koraljnom moru do Tora bore.; • zadržati snage koje odražavaju našu predanost savezništvu, naše zahtijeve, naše tehnološke prednosti i strateško okruženje; i • izgrađivati na stabilnosti koju stvaraju ova savezništva, kao i institucije poput ASEAN i Azijsko – Pacifički forum za ekonomsku suradnju, kako bi razvili skup regionlnih i bilateralnih strategija za upravljanje promjenama u ovoj dinamičnoj regiji.Pažljivi smo prema mogućem obnavljanju starih modela natjecanja velikih sila. Nekolikopotencijalno velikih sila je sada u sredini unutrašnje tranzicije – najvažnije su Rusija, Indija iKina. U ova tri slučaja, skorašnji razvoj potaknuo je našu nadu da stvarni globani konsenzusoko osnovnih principa polako dobiva svoj oblik. 23
  24. 24. S Rusijom već izgrađujemo nove strateške odnose zasnovane na stvarnosti 21. stoljeća:Sjedinjene države i Rusija nisu više strateški neprijatelji. Moskovski sporazum s Strateškimsmanjenjima je simbol ove nove stvarnosti i odražaava kritične promjene u stajalištima Rusijekoja obećavaju postizanje produktivnih, dugotrajnih odnosa s Euro – Atlantskom zajednicomi Sjedinjenim državama. Najviši Ruski lideri imaju realno stajalište o tranutnoj nastabilnostinjihove zemlje i politikama – vanjskim i unutrašnjim – potrebnim za otklanjanje tih slabosti.Oni shvaćaju, sve više, da pristupi iz Hladnog rata ne sluuže njihovim nacionlanim interesimate da se Ruski i Američki strateški interesi preklapaju u mnogim područjima.Politika Sjedinjenih država nastoji iskoristiti ovaj preokret u stajalištima Rusije zapreusmjeravanje naših odnosa na nastajuće i potencijalne zajedničke interese i izazove.Proširujemo našu već veliku suradnju u globalnom ratu protiv terorizma. Olakšavamo ulazakRusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju, bez smanjivanja standarda za pristupanje, kako bipotaknuli dobrobiti bilateralnih trgovinskih i investicijskih odnosa. Osnovali smo NATO –Rusko Vijeće s ciljem produbljavaja sigurnosne suradnje između Rusije i Europskihsaveznika i nas samih. I dalje ćemo podržavati neovisnost i stabilnost država bivšegSovjetskog saveza u uvjerenju da će napredno i stabilno susjedstvo ponovno osnažiti Ruskuopredjeljenost za integraciju u Euro- Atlantsku zajednicu.Istovremeno, realisični smo prema razlikama koje nas odjeljuju od Rusije te prema vermenu inaporima koji će biti potrebni za izgradnju izdržljivog strateškog partnerstva. Otegnutonepovjerenje u naše motive i politiku od strane Ruske elite usporava unapređivanje našihodnosa. Ruska nejednaka opredjeljenost osnovnim vrijednostima demokracije slobodnogtržišta i sumnjivi podaci o razultatima borbe protiv proliferacije oružja za masovnouništavanje ostaje predmet duboke zabrinutosti. Velika nestabilnost Rusije ograničavamogućnosti za suradnju. Međutim, te mogućnosti su puno veće sada nego u posljednjihnekoliko godina – ili čak desetljeća.Sjedinjene države su provele transformaciju svojih bilateralnih odnosa s Indijom zasnovanuna uvjerenju da interesi SAD-a zahtijevaju snažne odnose s Indijom. Mi smo dvije najvećedemokracije, opredjeljene za politčku slobodu koju štiti reprezentativna vlast. Indija takođeride prema većoj ekonomskoj slobodi. Mi imamo zajednički interes u slobodnom protokutrgovine, uključujući i postojeće morske puteve na Indijskom Oceanu. Konačno, mi djelimointeres u borbi protiv terorizma i stvaranju strateški stabilne Azije.Razlike ostaju, uključujući i one oko razvoja Indijskg nuklearnog i raketnog programa i dijelaekonomskih reformi u Indiji. Ali dok su u prošlosti ove razlike mogle dominirati našimstajalištima o Indiji, danas mi krećemo sa stajališta prema Indiji kao rastućoj svjetskoj sili skojom imamo zajedničke interese. Kroz snažno partnerstvo s Indijom najbolje možem rješitinaše razlike i oblikovati dinamičnu budućnost.Odnosi Sjedinjenih država i Kine su važan dio naše strategije za promicanje stabilne,miroljubive i napredne Azijsko – Pacifičke regije. Mi pozdravljamo nastajanje snažne,miroljubive i napredne Kine. Demokratski razvitak u Kini ključan je za takvu budućnosti.Ipak, četvrt stoljeća nakon početka procesa odbacivanja najgorih dijela komunističkognasljeđa, Kineski vođe još uvijek nisu donijele sljedeću seriju fundamentalnih odluka okarakteru njihove države. U sljeđenju naprednih vojnih mogućnosti kojima može zaprijetitisvojim susjedima u Azijsko – Pacifičkoj regiji, Kina slijedi zastarjeli put, i u konačnici,ugrožava svoje nacionalne dobrobiti. S vremenom, Kina će shvatiti da je društvena i političkasloboda jedini izvor te dobrobiti. 24
  25. 25. Sjedinjene države teže konstruktuvnim odnosima s izmjenjenom Kinom. Već sada dobrosurađujemo u podučjima gdje se naši interesi preklapaju, uključujući i sadašnji rat protivterorizma i promicanje stabilnosti na Korejskom poluotoku. Isto tako, koordinirani smo upitanju budućnosti Afganistana te smo započeli konstruktivni dijalog o protuterorizmu isličnim transnacionlanim brigama. Zajedničke prijetnje zdravlju i okolišu, kao što je širenjeHIV/AIDS-a izazov je za zajedničko unapređivanje dobrobiti naših građana.Rješavanje tih transnacionalnih prijetnji nagnat će Kinu da postane otvorenija premainformacijama, potakne razvoj civilnog društva i osnaži ppoštivanje osnovnih ljudskih prava.Kina je krenula putem političke otvorenosti, dozvoljevajući mnoge osobne slobode iodržavajući izbore na razini sela, ali ipak ostaje snažno opredjeljena vladavini jedne i jedineKomunističke Partije. Kako bi država postala stvarno odgovorna prema potrebama svojihgrađana ostaje još puno posla. Samo dopuštanjem da Kineski narod slobodno misli, udružujese i ima slobodu vjere Kina će ostvarit svoju puni potencijal.Naš najvažniji trgovinski odnosi profitirat će od ulaska Kine u Svjetsku trgovinskuorganizaciju što će dovesti do stvaranja movih mogućnosti za izvoz i konačno više radnihmjesta za američke farmere, radnike i kompanije. Kina je naš četvrti trgovinski partners oko100 milijardi $ godišnje obostrane trgovine. Snaga tržišnih principa i zahtijevi WTO-a zatransparentnošću i odgovornošću potaknut će otvorenost i poštivanje zakona u Kini kako bi sepomoglo u uspostavljanju osnovne zaštite potrošača.Neđutim, postojei druga područja u kojim aimamo duboke suglasice. Radit ćemo na tome dasmanjimo razlike tako gdje postoje, i nećemo dopustiti da sprječavaju suradnju tamo gdje jedogovorena.Događaji do 11. rujna iz temelja su promijenili sadržaj odnosa Sjedinjenih država i drugihcentara globalne moći i otovrene su goleme, nove mogućnosti. S našim dugogodišnjesaveznicimaU Europi i Aziji i s liderima u Rusiji, Indiji i Kini moramo razviti aktivne planove suradnjekako ti odnosi ne bi postali rutinski i neproduktivni.Svaka agenija vlasti Sjedinjenih država dijeli taj izazov. Možemo izgraditi plodne navikekonzultacija, mirnih rasprava, ozbiljnih analiza i zajedničkih akcija. U dugom roku to suprakse koje će održati supremaciju naših zajedničkih principa i put napretka ostavitiotvorenim.IX. Transformacija institucija Američke nacionlane sigurnosti kako bi mogle odgovoritina izazove 21. stoljeća. «Teroristi su napali simbol američkog napretka. No nisu dotaknuli njegov izvor. Amerika je uspješna zbog napornog rada, kreativnosti i poduzetništva naših ljudi.» Predsjednik Bush Washington D.C. (Zajednička sjednica Kongresa) 20 rujan 2001.Većina institucija Američke nacionlane sigurnosti oblikovana je u različito vrijeme kako bimogle ubovoljiti različitim zahtijevima. Sve one moraju bit transformirane. 25
  26. 26. Vrijeme je za reafirmaciju uloge Američkih vojnih snaga. Moramo izgraditi i održati našuobranu iznad izazova. Naš javjeći vojni prioritet je obrana Sjedinjenih država. Kako bi todjelotvorno i činila, naša vojska mora: • osigurati naša savezništva i prijateljstva; • odvratiti buduća vojna nadmetanja • spriječiti prijetnje protiv interesa SAD-a, naših saveznika i prijatelja; • odlučno poraziti bilo kojeg neprijatelja ako sprječavaje neuspije.Nenadmašna snaga vojske Sjedinjenih država i njihova nazočnost održala je mir u nekimstrateški najvitalnijim regijama u svijetu. Međutim, prijetnje i neprijetelji s kojima se moramosuočiti su se promjenili pa stoga moraju i naše snage. Vojna struktura za sprječavanje velikihvojski iz ere Hladnog rata mora bit transformirana tako da se usmjeri pitanje kako seneprijetelj može boriti nego na pitanje kada i gdje rat može izbiti. Postavit ćemo izazov prednaše pokretače kako bi mogli nadvladati mnoštvo operacionalnih izazova.Prisutnost Američkih snaga u inozemstvu je jedan od najdubljih simbola obaveze SAD-aprema saveznicima i prijateljima. Kroz našu voljnost da upotrijebimo silu u našu obranu iobranu drugih, Sjedinjene države pokazuju svoju odlučnost da zadrže ravnotežu moći kojefavoriziraju slobodu. Kako bi se borili protiv nesigurnosti i odgovorili na mnoge sigurnosneizazove s kojima se suočavamo Sjedinjene države će zahtijevati baze i stanice unjutar i izvanZapadne Europe i Sjevernoistočne Azije, kao i sporazume o privremenom pristupanju zaiskrcanvanje snaga SAD-a na udaljenim destinacijama.Prije rata u Afganistanu, to podučje je bilo nisko na listi planiranja glavnih kontigenata. Ipak,u vrlo kratkom vremenu morali smo djelovati u dužini i širinu te udaljene države, koristećisvaki dio oružanih snaga. Moramo bit spremni za još takvih iskrcavanja razvijanjem opremekao što je unapređeno osluškivanje na daljinu, mogućnosti preciznog udara na velikimudaljenostima i transformacija manevarskih i ekspedicijskih snaga. Ovaj široki portfoliovojnih kapaciteta mora također uključivati sposobnost za obranu domovine, dostupnost SAD-a udaljenim prijetnjama i zaštitu ključne infrastrukture SAD-a i imovine izvan teritorija.Inovacije unutar vojnih snaga oslanjat će se na eksperimentiranje s novim pristupima korisit,unapređivanja zajedničkih operacija, iskorištavanje obavejštajnih prednosti SAD-a iiskorištavanja svih prednosti znanosti i tehnologije. Moramo također transformirati načinupravljanja Ministarstvom obrane, posebno u području upravljanja financijama, regrutiranju izadržavanja. Konačno, održavajući gotovu spremnost i sposobnost za vođenje rata protivterorizma cilj mora bit davanje Predsjedniku širokih vojnih mogućnosti za obeshrabrivanjeagresije ili bilo kakvog oblika prisile protiv SAD-a, naših saveznika i prijatelja.Znomi iz povijesti da zastrašivanje može i neuspjeti; iz iskustva znamo da se neke neprijateljene može zastrašiti. Sjedinjene države moraju i hoće zadržati sposobnost da poraze bilo kakvepokušaje neprijeatelja – bilo državnih ili nadržavnih aktera – da nametnu svoju voljuSjedinjenim državama, našim saveznicima i prijateljima. Održavat ćemo dovoljan broj snagaz aispunjavanje naših obveza i obranu slobode. Naše snage bit će dovoljno jake da odvrate 26
  27. 27. svakog potencijalnog neprijatelja od vojne izgradnje u nadi nadvladavanja ili postizanjajednakosti s snagama SAD-a.Obavještajni rad – i način na koji ga upotrebljavamo – je naša prva crta obrane od terorista iprijetnji neprijateljskih država. Oblikovana oko prioriteta skupljanja velikog broja informacijai gloemom i fiksnom objektu – Sovjetskom bloku – obavještajna zajednica se suočava sizazovom praćenjem puno kompleksnijeg i lukavijeg skupa ciljeva.Moramo transformirati naše obavještajne kapacitete i izgraditi nove kako bi bili u korak sprirodom ovih prijetnji. Obavještajna djelatnost mora na odgovarajući način bit integrirana ssistemom obrane i provođenja zakona te koordinirana s našim saveznicima i prijateljima.Moramo zaštititi mogučnosti koje imamo tako da našim neprijeteljima ne dopustimo dasaznaju kako nas najbolje iznenaditi. Oni koji nam žele naštetiti također se oslanjaju na faktoriznenađenja kako bi ograničili našemogućnosti prevencije i odgovora te da maksimalizirajuštete.Moramo unaprijediti obavještajno upozoravanje i analize kako bi smo osigurali integriranepristupe prijetnjama nacionalnoj i unutrašnjoj sigurnosti. Buduće da prijetnje potaknute odstranih vlada i grupa mogu biti vođene iz SAD-a, moramo također osigurati odgovarajućufuziju informacija između obavještajnih službi i službi za provođenje zakona.Inicijative na tom području će uključivati: • unapređivanje ovlasti Direktora središnjeg obavještajnog ureda kako bi vodio razvoj akcija Državnih stranih obavještajnih mogućnosti; • uspostavljanje novog okvira obavještajnog upozoravanja koji osigurama smisleno i integrirano upozoravanje za čitav spektar prijetnji s kojima se suočava država i naši saveznici; • nastavak razvoja novih metoda prikupljanja informacija kako bi se zadržale naše obavještajne prednost; • investiranje u buduće kapacitete uz istovremeni rad na njihovoj zaštiti te još veći napora za sprječavanje kompromisa obavještajnih kapaciteta; • prikupljanje obavještajnih podataka protiv terorističkih opasnosti na svim razinama vlasti te s analiziranje svih izvora.Premda se vlasti Sjedinjenih država oslanjaju na vojne snage u obrani Američkih interesa, onese također moraju oslanjati na diplomaciju kako bi međudjelovale s drugima državama. Stogaćemo osigurati da State Departmentu bude doznačeno dovoljno sredstava za osiguravanjeuspjeha Američke diplpmacije. State Department predvodi upravljanje našim bilateralnimodnosima s drugim vladama. I u ovoj novoj eri njegovi ljudi i institucije moraj moćimeđudjelovati jednako vješto i s nevladinim organizacijama i s međunarodnim institucijama.Službenici koji su obrazovani uglavnom za međunaordnu politiku moraju proširiti svojevidike kako bi razumjeli kompleksna pitanja unutrašnjeg upravljanja diljem svijeta,uključujući javno zdravstvo, obrazovanje, porvođenje zakona, sudstvo i javnu diplomaciju. 27
  28. 28. Naši diplomati nalaze se na prvim crtama kompleksnih pregovora, građanskih ratova i drugihhumanitarnih katastrofa. Kako bi potrebe za humanitarnom pomoći bile bolje razumjevane,mi također moramo biti sposobni pomoći u izgradnji policijskih snaga, sudskog sistema,pravnih odredbi, lokalnih i provincijskih institucija vlasti i izbornog sustava. Efikasnameđunarodna suradnja je nužna za ostvarivanje ovih ciljeva, podržanih Američkomspremnošću da damo svoj doprinos.Jednako kao što naše diplomatske instutucije moraju prilagoditi kako bi dosegnule do drugih,mi također trebamo različite i sveobuhvatne pristupe naporima javnog informiranja koji mogupomoći ljudima diljem svijeta da upoznaju Ameriku i razumiju je. Rat protiv terorizma nijesukob civilizacija. On, međutim, razotkriva sukobe unutar civilizacije, bitku za budućnostMuslimanskog svijeta. To je borba ideja i to je područje u kojemu se Amerika mora istaknuti.Poduzet ćemo nužne akcije kako bi osigurali da naši napori ispune naše obveze globalnesigurnosti i zaštite Amerikance kako im nebi naštetile potencijalne istrage, ispitivanja ilioptužbi od strane Međunarodnog kriminalnog suda (ICC) čije se jurisdikcije ne odnose naAmerikance i koje mi ne priznajemo. Surađivat ćemo s drugim državamakako bi izbjeglikomplikacije u našim vojnim operacijama i suradnji, kroz takve mehanizme kao što sumultilateralni i bilateralni sporazumi koji će zaštititi državljane SAD-a od ICC-a. Upotpunosti ćemo provesti Akto zaštiti američkih članova službi, čije odredbe su usmjerene naosiguravanje i ostvarivanje zaštite za osoblje i službenike SAD-a.U narednoj godini i kasnije donijet ćemo teške izbore kako bi smo osigurali pravu razinu ialokacije proračuna vlade za nacionlanu sigurnost. Vlasti Sjedinjenih državamorajuunaprijditi obranu kako bi smo pobijedili u ovom ratu. Kod kuće, naš najvažniji prioritet jezaštita domovine za Američki narod.Danas, nestaje razlika između unutrašnje i vanjske politike. U globaliziranom svijetu događajiizvan američkih granica imaju snažan utjecaj unutar njih. Naše društvo mora biti otvorenoljudima, idejama i dobrima iz čitavog svijeta. Karakteristike koje najviše zagovaramo – našasloboda, naši gradovi, naš sistem pokretnosti i moderan život – su osjetljive na terorizam. Taosjetljivost će ostati i dugo nakon što privedemo pravdi one koji su odgovorni za napade 11.rujna. S vremenom, pojedinci mogu doći u posjed sredstava za masovno uništavanje koja sudo sada koristile samo vojska, flote i eskadrile. To je novi uvijet života. Mi ćemo seprilagoditi tome i uspjevati – unatoč tome.U pokazivanju našeg liderstva, poštivat ćemo vrijednosti, sudove i interese naših prijeatelja ipartnera. Ipak bit ćemo spremni da djelujemo zasebno kada naši interesi i jedinstveneodgovornosti to budu zahtijevale. Kada se ne budemo slagali oko pojedinosti, objasnit ćemootvoreno temelje naše zabrinutosti te ćemo nastojati pronaći održive alternative. Nećemodopustiti da takva neslaganja zatamne našu odlučnost da osiguramo zajedno, s našimsaveznicima i prijateljiva, fundamentalne zajedničke interese i vrijednosti.Končano, temelji Američke snage su kod kuće. Oni se nalaze u vještinama naših ljuddi,dinamizmu naše ekonomije i elastičnosti naših institucija. Raznoliko, moderno društvo imasvojstvenu, ambicioznu i poduzetničku energiju. Naša snaga dolazi iz onoga što činimo s tomenergijom. Na tome počinje naša nacionalna sigurnost. 28

×