2. “KREATIVNOST NE SAMO DA JE NEŠTO SVOJSTVENO SVIM LJUDSKIM BIĆIMA,
VEĆ JE I ONO ŠTO NAS EKONOMSKI RAZLIKUJE OD DRUGIH VRSTA“ (R. Florida, 2002)
Kreativna ekonomija – prvi put se spominje u Business Weeku-u 2000.
od 1950. eksplozija kreativnosti u SAD-u
investicije u R&D, rastući broj patenata i ljudi zaposlenih u kreativnim zanimanjima
R&D, softverska industrija, TV i radio, dizajn, muzika, film, oglašavanje, arhitektura, moda, umjetnost
oduvijek smo posjedovali kreativnost – sad je činimo „glavnom strujom“
oduvijek je bila ekonomska snaga – povijesni razvoj novih i boljih sustava i načina obavljanja
aktivnosti
3. PRVA TRANZICIJA
POLJOPRIVREDNO DOBA
lov i sakupljanje hrane - ograničeno na ono što priroda pruža
poljoprivreda – organizirani sustav novih mogućnosti
sustav koji je bilo moguće poboljšavati – s primjenom ljudske kreativnosti
kreativnost je urodila mehaničkim inovacijama – željezni plug, kombajn
promjene u svakodnevnom životu i društvu
nove klasne strukture, odnosi moći, zanimanja
... temelj za novu tranziciju
4. DRUGA TRANZICIJA
TRGOVINA I SPECIJALIZACIJA
kreativna ograničenost polj. sustava - samo proizvodnja hrane, određenih materijala
ubrzana specijalizacija proizvodnje i razvoj trgovine tim materijalima (tekstil, oruđe)
prostor za kreativnost– usmjeravanje i poboljšavanje jedne djelatnosti, mogućnost
širenja tržišta
trgovci i obrtnici koncentriraju se u gradovima – blizu vladajućih struktura, dobra
nabavljaju od poljoprivrednika
gradovi postaju centri interakcije i specijalizacije – centri kreativnosti
ali... cehovi – ograničena kretivnost, pravila proizvodnje za članove
borba za moć unutar i među cehovima, uz bogaćenje i osnaživanje pojedinaca
... okolnosti koje doprinose potrebi za promjenama
5. TREĆA TRANZICIJA
INDUSTRIJSKI KAPITALIZAM
industrijska revolucija – tvornički sustav – svi dijelovi proizvodnje zajedno
brojni radnici - visoki stupanj podjele rada i učinkovitost
rast tehničkog znanja i znanstvenih spoznaja – izumi raznih strojeva
pokrivanje visokih troškova visokom proizvodnjom – kompeticija
utjecaj na svakodnevni život - rad izvan mjesta stanovanja, radno vrijeme
rast gradova i nastanak tvorničkih, komercijalnih i četvrti za stanovanje
... vode k većem stupnju organizacije rada
6. ČETVRTA TRANZICIJA http://www.youtube.com/watch?v=VTgeNw1guBs
ERA ORGANIZACIJE
moderna, visoko organizirana ekonomija i društvo - visoki stupanj organizacije
inovativni proizvodni procesi – povećanje učinkovitost, smanjenje troškova:
- tajlorizam – podjela rada u sadržajno i vremenski optimizirane jedinice
- fordizam – pokretna traka uz mogućnost kontrole brzine i sadržaja rada
ljudska produktivnost prevorena u stabiliziranu učinkovitu rutinu
velike korporacije – uvode sistematizirane inovacijske procese
Sveučilišta – centri tehnološkog i znanstvenog istraživanja
umiranje malih, rast velikih poduzeća – dehumanizacija rada, rast želje za novcem
postavljanje kontrole iznad kreativnosti – hijerarhijski sustavi
7. PETA TRANZICIJA
KREATIVNO DOBA
odgovor na ograničenja organizacijskih sustava
novi ekonomski sustav i društveno okružje– potiče ljudsku kreativnost
nova dominantna klasa – Kreativna klasa
ekonomska klasa – ne posjeduju fizička dobra ili kapital
posjeduju kreativnost - dodaju ekonomsku vrijednost kroz svoju kreativnost
osnovni ekonomski resursi - nisu kapital ni prirodni resursi nego znanje
kreativnost - ključni pokretač razvoja
ekonomski lideri budućnosti - ne nužno Indija i Kina
.
8. KREATIVNO DOBA
KREATIVNA KLASA
Kreativna jezgra – plaćena za kreativno stvaralaštvo
znanstvenici, inžinjeri, sveučilišni profesori, pjesnici, pisci, umjetnici, zabavljači,
glumci, dizajneri, arhitekti , stvaraoci javnog mijenja
Kreativni stručnjaci - visok stupanj ljudskog kapitala
rješavaju probleme kombinirajući iz širokog spektra znanja – nisu nužno za to
plaćeni
+
Uslužna klasa – podržava kreativno doba
kreativni potencijali bi se i u tom segmentu trebali koristiti
Broj zaposlenih u kreativnim poslovima povećavao se cijelo 20.st, a najviše u zadnjih 20 g.
30% zaposlenih u SAD-u, 25-30% u razvijenim zemljama Europe
Raste nejednakost - zarada u kreativnom sektoru = skoro polovica svih plaća u SAD-u
9. % ukupne radne snage
u tisudama
Klasna struktura - % radne snage (Florida, 2002.)
Klasna struktura (Florida, 2002.)
10. doba poljoprivrede ----------------------- industrijsko doba ---------------------- kreativno doba
prirodni izvori i radna snaga ljudsko znanje i kreativnost
velike tehnološke promjene rafiniranje tehnologija
društvene promjene
društveni i kulturni svijet sličan drugačiji društveni i kulturni svijet
promjene su potencijalno veće, dublje i moćnije (način života i gledanje na svijet)
društvo se ne mijenja kaotično nego smisleno – snaga koja izaziva promjene jest ljudska kreativnost
kreativnost – sposobnost sintetiziranja znanja i stvaranja smislenih novih oblika
ona je multidimenzionalna i dinamična - stalno poboljšavanje proizvoda i procesa
11. živimo u ekonomiji znanja – ekonomiji koja se pokreće ljudskom kreativnošću
tehnološka i ekonomska kreativnost u interakciji s umjetničkom i kulturnom - niz novih industrija
drugačiji, marginalizirani pojedinci postaju središtem inovacijskih procesa
kapitalizam je “uhvatio” talente ekscentrika i nekonformista
današnje ekonomije se odmiču od cetralnih korporacijskih sustava i pokreću se takvm pojedincima
Uzimanje u obzir važnosti različitosti pri zapošljavanju ključ je preživljavanja na tržištu
radno vrijeme, rasporedi, pravila odijevanja fleksibilniji su – kako bi motivirali kreativnost
12. posao
Osobni menadžment - fleksibilno radno vrijeme - neovisnost u poslu - izražavanje identiteta
kroz posao – rad, ali ujedno i prilika za novim učenjem i napretkom
način života
Vrti se oko kreativnih iskustava - bez stroge podjele između posla, obitelji i slobodnog
vremena - naglašena individualnost - prihvaćanje razlika - ljudi nisu strogo određeni jednom
profesijom – grade kreativne identitete kombiniranih profesija i znanja
vrijeme
Kada i koliko nije važno – fokus je na intenziviranju korištenja vremena – kreativnost nema
radnog vremena - nastajanje novih socijalnih kontrukcija vremena
zajednice
U potrazi za zajednicama koje osiguravaju sredinu koja idopušta razvijanje kreativnosti i
izražavanje kreativnih identiteta
13. Ne percipiraju se kao homogena grupa – dijele sličan način života, ukuse i želje
vrijednosti koje njeguju:
autentičnost ono što čine je u skladu s onim u što vjeruju i što govore
aktivno djelovanje pretvaraju riječi u djela i aktivno sudjeluju u promjenama
učenje u integralnim procesima– upleteni su u procese od početka do kraja
globalizam i ekologija vide povezanost svega i važnost integralnog promišljanja i djelovanja
osobni razvoj i altruizam važan im je i unutarnji razvoj i društvena pravda
otvorenost prihvaćaju različitosti, otvoreni su prema novim iskustvima i znanjima
odbijaju materijalizam, pohlepu, pokazivanje statusa, hedonizam, cinizam, marginaliziranje
Kreativnost se pokreće unutarnjim motivacijama kreativnih ljudi
14. poticanje kreativnosti ne riješava automatski probleme
kreativnost je ljudski kapital koji se može koristiti za različite ciljeve (ne nužno pozitivne!)
potrebno je pažljivo promišljanje o ciljevima prema kojima usmjeravamo kreativnost
kakav život i kakvo društvo želimo za bududnost?
