Bucavac

Bucavac Veliki

Bucavac: Grimanijev katastar, 1756.

U ovom katastru istaknuta su samo krška polja. Ostatak (zajedno s lokvama) je označen zbog ispaše.

Austrijski katastar 1824. Kao i drugdje u okolici, tlocrti individualnih posjeda su nepravilni zbog dodira s prijašnjim krčevinama i položenosti zemljišta.

Bucavac: austrijski katastar 1824. Najveći dio ledine iskrčit će se po kolektivizacijskoj zamisli 1947.-1957. ravnajući se geometarskim planom.

Bucavac 2003. “ Zaštićeni kulturni krajolik” pet godina prije stvarnog početka obrazlaganja za Registar kulturnih dobara. U privitku marke nastanak krajolika se objašnjava arhaičnošću, tj. pritiskom stanovništva u vrijeme turskih upada.

Bucavac 2006. Na biciklističkoj karti Bucavac je već označen kao znamenitost iz Popisa svjetske baštine.

Usporedba s vinogradarskim kulturnim krajolicima iz Popisa svjetske baštine 23,6 ha Bucavac 1 408 ha 898 ha Lavaux, Švicarska 2 445 ha (Azori) 190 ha otok Pico, Portugal 74 879 ha 13 255 ha Tokaj, Mađarska 225 400 ha 24 600 ha Alto Douro, Portugal 11 231 ha Amalfi, Italija Rubna zona Površina Lokalitet

Pouke s Popisa svjetske baštine
Poglavlje Plana upravljanja zaštićenim lokalitetom Stonehenge
pod naslovom “ciljevi upravljanja”:
● vizije, ● dugoročni ciljevi, ● održivi krajolik i zaštita, ● održivi turizam i ciljevi upravljanja posjetima, ● održivi promet i ciljevi prijevoza na lokalitetu, ● ciljevi za istraživanje.

Plan upravljanja Stonehenge om: zone

Plan upravljanja Stonehenge om: upravljanje zonama

Plan upravljanja Stonehenge om: akcijski plan

Bucavac na Popisu svjetske baštine? ● Vinogradi su prosječeni cestom, pred prijavu za PSB usjek pretvoriti u tunel. ● Bucavac je premalen, ukupni fenomen ovakvog krčenja odnosi se na čitav kraj. ● Da li je Bucavac spomenik ili kulturno dobro? “ Krajolik u obuhvatu zaštite ne smije biti nagrđen velikim, vizualno upadljivim ili zagađujućim industrijskim, urbanim ili infrastrukturnim objektima.” (Treća točka liste za ocjenjivanje kulturnih krajolika nominiranih za Popis svjetske baštine; UNESCO: “Cultural Landscapes of Universal Value” iz 1995., str. 390.) “ Radi obuhvata prirodnih i kulturnih vrijednosti kakav bi osigurao održavanje njihovog karaktera, očuvanje njihove biološke raznolikosti i posjetitelju mogao pružiti osoben osjećaj mjesta, zaštićeni krajolik treba biti razmjerno velik, poželjno u desetinama tisuća hektara.” (Obrazloženje kriterija integriteta krajobrazne strukture; IUCN: “Protected Landscapes” iz 1992., str. 41. ) Memorijalnost i uspomena prosuđena isključivim kriterijem drevnosti i arhaičnosti odnosi se na spomenik . “ Kontinuirano razvijani kulturni krajolik” svih vinograda iz Popisa svjetske baštine odnosi se na kulturno dobro . Kulturno dobro ne ukida spomenička značenja, usp. prvi upis kontinuirano razvijanog kulturnog krajolika u Popisu svjetske baštine, suhozidnih terasa za uzgoj riže u pokrajini Ifugao na Filipinima.

Pretvaranje ovih otežica u prednosti: ● iskorištavanje lake dostupnosti za organiziranje posjeta, ● namjena vinogorskog izloga i karakter doživljaja, ● obuhvaćanje i razumijevanje ukupnog fenomena u čitavom kraju, ● usredotočavanje na prikladnije statuse zaštite i čuvenja (održavanje krajobrazne zaštite samog Velikog Bucavca ili priprema za prijavu kulturnog krajolika čitavog kraja).

Bucavac

by Jadran Kale on Sep 27, 2011

Accessibility

Categories

Tags

Upload Details

Usage Rights

Statistics

Bucavac — Presentation Transcript