SlideShare a Scribd company logo

Erotika extra 02 dzovani&markoboss

•
•
zoran radovic
zoran radovic

zoran

Internet
1 of 103
Download to read offline
ElfltA WrLLLš PRESS AGENCDA VJESNIKOVA posebno izdanje Erotike Ovaj broj tiskan je u 204.360 primjeraka Cijena 10.000 dinara 4 8 12 18 22 26 Dušan Džamonja MISICE SU PRIVLAČNA PROVOKACOA Norman Mailer MUŠKARČINA Mirela Kruhak TAJNE □UBAVI TAJNICE I ŠEFA Igor Mandić UPOTREBA GUZA Pero Kvesić RADOST MEĐU NOGAMA Martin Popar ZAŠTO SU MUŠKARCI NEVIERNI . ■■ 17 •'Vr . ^ f M • - ‘-i r l 1 1 86 88 92 Nina Ožegović SVE SLASTI VIKEDN UUBAVI Branka Trbović-Kokan NJEGOVO VELIČANSTVO GOLI MUŠKARAC Pavle Lugaric REKORDERI I REKORDERKE Glavni i odgovorni urednik MILIVO) PAŠIĆEK Zamienik glavnog urednika PAVLE LU G A R Č Pomocnik qlavnoq urednikagiavnog i BISERKA PUPAVAC Predsjedavajuci Savjeta DR IVAN KRTALIĆ Uredio redakctjski kcriegij VPA Grafićki urednik: BERISLAV GRABUŽNIK IZ D A V A Ć : »V je snik«, novinsko- izd a va čk a , štam parska i p ro da jn a rad- na o rga n iza cija (p red sjed n ik Poslo- v o d n o g o d b o ra : V jekoslav K o privnjak) — O O U R Inform ativno-revijalna izd a - nja (direktor: B o žid a r Radm an). T iS A K : O O U R G rafićka p ro izvo d n ja (direktor: To m islav Kosić). R E D A K C I3 A : M a g a z in »Erotika«, 41000 Z a g re b , A ve n ija bratstva i jedinstva 4. Te lefo n (041) 515-555. Te le x 21 121 Y U V S K C ije n a 10.000 dinara. Rukopisi i foto- grafije se ne vraćaju. 36 67 72 Dražen Jakčin ZAŠTO VOLIMO CRNO Veljko Krulčić GLUMICE KAO SEKS-SIMBOLI Biserka Pupavac PODVEZICE MIRIŠU STRAŠĆU 74 74 74 Raquel Welch UEPOTA JE SNAGA Sean Connery POSTOJE ŽENE I UEPOTICE Shirley MacLaine BOUE ŽIVOT BEZ SEKSA NEGO SMRT OD SIDE Lakše je kad je prvi broj vec za nama i kad je rasprodan do posljednjega broja. Naravno, nismo se polakomili i zakitili samo komplimentima, vec smo uzeli u obzir i mnogobrojne sugestije i kritike upućena na naš raćun. Istina, moram reci kako ćitatelji najviše negoduju što nismo objavili veći broj još slobodnijih fotografija. Nažalost, oni nisu shvatili zašto se pojavljuje Erotika Extra. Zbog objašnjenja tek napomena da se pornografijom u tom izdanju ne- cemo baviti. Ali, dopuštamo mogucnost da onim ćitateljima koje i taj svijet zanima uskoro ponudimo i takvu koloriranu i luksuzno opremljenu reviju u plastificiranoj vrećici, namijenjenu samo odra- slima. Erotika Extra bi pak trebala zadovoljiti apetite onih koji žele visokoestetiziranu reviju biranog sadržaja sa sofisticiranijim tekstom i najkvalitetnijim fotografijama u svijetu erotike. Erotika Extra ima ambicije zakititi se znakom Playboya na ovom našem jugoslaven- skom prostoru. Drugim rijećima želi biti prepoznatljiva po razgovo- rima s najpoznatijim lićnostima, po analitićkim ćlancima, istraživanji- ma i vrhunskoj fotografiji najpoznatijih svjetskih i domacih majstora fotografije. Nije naravno lako odgovoriti svim tim zadacima, ali re- dakcija se trudi da na stranice ove revije udu uistinu najbolji ma- terijali. Vec prvi broj je pokazao da ta nastojanja slijede u najboljoj namjeri i drugi sudionici u ovom proizvodu - posebno kolege iz O O U R -a Grafićka proizvodnja i prodaje. Naime, tiskarske su usluge na zaista zavidnoj razini i ovo je valjda najbolje otisnuta revija u našoj zemlji, a prodaja je tako dobro uhvatila konce u svoje ruke da je već ovaj broj tiskan u tridesetak tisuća primjeraka većoj nakladi od prošlog. Vjerujem da ce svi ovi napori zadovoljiti i vas naše najvažnije kritićare. Do idućeg broja vaš Oslobođeno plaćanja osnovnog poreza na promet rješenjem Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske broj K-1747/1-85. od 24. 5. 1985. godine.
stvarili sm o pom ak veiikih civiiizacijskih i kulturoioških prom jena. Ali Dugoslavija je zemlja velikih raziika, pa ako bi se za jedan kraj zem lje m ogio reći da je i danas patrijar- halan ne bi se to m oglo tvrditi za drugi dio zem lje. Ćinjenica je ipak da je još uvijek m u - škarcu m n og o toga više d opušteno nego že - ni - smatra D ušan D žam onja, jedan od naj- poznatijih jugoslavenskjh kipara
■- .• ^ • ••• •;•••'.'*>*: >^a£• - V :■;. ■' •■'■-■■ v .i; :;:T ’ :i'-■.-./ * *» ' ,. • :% JT: " •>: EMBn’v*- ■ . T— 1 i s , ■■ .-.rsA ■■■:■ ■:■ . "‘ '
lstaknuti likovni umjet- nik svjetskog glasa Dušan Džamonja nerado daje in- tervjue. a i kada to čini m ora biti nekakav jaki razlog da se upusti u raz- govor s predstavnicim a sedm e sile. No, razgovor o erotskoj tematici učinio mu se odlićnim povodom. pogotovo što o tome, kako nam je rekao, gotovo ni- kada javno nije pričao. Uz dobru kavicu, koju Dža- monja sam kuha, intervju je nastao u prelijepom am bijentu njegovog ate- Ijea. • Proteklog smo Ijeta bili svjedoci prave navale raznih izbora ljepotica — od klasićnih izbora *Miss plaže« do izbora *Miss to- ples« / »Miss nudo«. Kako vi gledate na to, s obzirom da ste i vi bili Ijetos u žiri- ju za izbor *Miss Jugosla- vije 88-? Je li to potvrda javne erotizacije, povladi- vanje pohotnim željama muškaraca ili tek čisti biz- nis? — Koliko se ja sjećam ovi izbori za ljepotice i kod nas i u svijetu nisu neka nova pojava. Meni ti izbori ne nalikuju kao ne- kakva ponuda za erotiza- cijom, već kao vrsta dru- štvene zabave koja je uvi- jek bila privlačna. Ja sam sudjelovao u radu brojnih žirija za izbor ljepotica iz prostog razloga što se to uvijek odigrava na moru, pa se meni organizatori kao kiparu gotovo uvijek obraćaju da im pomog- nem u žiriranju. Meni to nimalo nije bilo teško, a i osobno mi je pri- činjavalo z.abavu U ta- kvim izborima, kao što je recimo izbor za »Miss Ju- goslavije«, zaista nem a ni- kakvog erotskog naboja koji bi se možda mogao pronaći u izborima za »Miss toples« ili u nudisti- čkim kam povima prili- kom izbora za »Miss nu- do*. U svojoj osnovi izbori ljepotica su privlačna pro- vokacija za muški spol. Međutim, ja ne mogu o to- me objektivno suditi, jer je moja profesija takva da sam godinam a živio s mo- delim a koji su mi služili kao objekti studija. I za mene to nikad nije bio po- 6 vod neke erotizacije. Ja sam tome pristupao kao estetskom činu i nikako drugačije, a ni žena u tom položaju nije u situaciji i poziciji da erotski izaziva. Erotske provokacije se do- gađaju na sasvim drugi način. • S druge strane zap- Ijusnuo nas je i val javne erotizacije na svim polji- ma kao što su naprimjer televizija, filmovi, teatar i tome slično. Neki to tuma- če kao početak procesa oslobadanja intimne sfere života od gradanske lice- mjernosti - uz popratne pojave neukusa i niske ra- zine — a drugi vide u to- me čisto pomodarstvo ko- je će nestati isto tako kao što je i došlo. Što vi mislite 0 tome? - Ja mislim da je taj problem vrlo kompleksan 1 nije tako jednostavan sa sociološkog stanovišta. Ja doduše nisam stručnjak da bih ulazio u nekakve analize svega toga, ali ono što se meni čini i kako ja registriram stvari dola- zim do toga da tu postoji više korijena ovakvoj de- mokratizaciji erotizm a U prvom redu ja mislim da je to velika podvala homo- seksualizma, koji se posii- je rata naročito razvio u svijetu, posebno u starim i inđustrijski razvijenim ci- vilizacijama. Moje je mi- šljenje da je to naprosto jedna vrsta urote protiv žene, jer na naćin kako se ta aktivnost razvila, ona nimalo ne može da utjeće na erotizaciju muškaraca. I ona zapravo odbija. Jer ako u tolikoj mjeri u raz- nim publikacijam a postoji mnoštvo neukusa i »slo- bode«, onda je očito da po- stoji valjani razlog za kre- atore takvog biznisa. I taj je biznis pridonio razvitku publikacija na niskoj razi- ni. 0 I u likovnoj umjetno- sti sve se češće pojavljuju teme s erotskim motivima. što je razlog tome? - Kod um jetnika to je više želja za šokiranjem. Jer, u umjetnosti i kod nas i u svijetu u posljednje se vrijeme sve više iskazuje tendencija šokiranja. Me- ni se čini da je to zapravo nedostatak prave invenci- je. m ada i za tako nešto treba imati invencije. Od- nosno, u takvim pokušaji- m a ne znači da ta vrst iz- ražavanja ne može biti pokrivena umjetničkim iz- razom. Vidio sam jako vri- jedna ostvarenja na tu te- mu kod nas, naročito je- dan umjetnik koji to radi na visokoj umjetničkoj ra- zini. a to je Miroslav Šutej. Što se tiće ostalih, m oram vam priznati da ja to pu- no i ne pratim. Vjerojatno, ponavljam, u tome kao os- novna nam eće se ideja za šokiranjem. • / u slikarstvu i u ki- parstvu jedan od najčešće korišćenih motiva svaka- ko je akt i to uglavnom ženski. Kako vi to kao is- taknuti umjetnik tumaći- te? Radi li se tu o komer- cijalizaciji ili o istinskoj umjetnosti? - Prvo tu treba nešto razdvojiti: jedno je umjet- nost, a drugo je njena ko- mercijalizacija. Vrlo su ri- jetki slučajevi da se umjet- nik bav'i idejom komerci- jalizacije. Manje-više uvi- jek to rade drugi. To ne znači da s druge strane umjetnik nije silom prili- ka prisiljen da povlađuje određenom ukusu ne sa- mo publike, već i komerci- jalne potražnje. A to da je akt vjećna tem a u umjet- nosti, datira još od sam ih početaka, jer je ljudska fi- gura bila prvi objekt koji je čovjek provocirao da se likovno izrazi. Kasnije su na rad došle i životinjske figure koje su okruživale čovjeka. Međutim, s obzi- rom na našu civilizaciju, na evropsku civilizaciju, ljudska figura je, najčešće u obliku ženskog akta prenošena iz generacije u generaciju. Tako da kad sam se ja, naprim jer, for- m irao kao umjetnik u ško- 11, onda je ženski akt bio jedini i isključtvi program. Naravno, da je žensko ti- jelo uvijek imalo nekakvu prednost. 0 Ima li u toj sferi. u ovim procesima pa i u umjetnosti, neukusa i ni- ske razine, odnosno spu- štanja do razine pomo- grafije i može li se za sve to reći da je tu baš sve — umjetnost? — U umjetnosti nem a pornografije! Ja bih is- ključivo razgovor o por- nografiji u umjetnosti jer je to zaista rijetko. Mi na- lazimo neke pornograf- ske motive, ali oni su na- glašeni erotskim životom i oni su izvučeni iz erot- skog života. Naroćito se to vidi u nekim starijim pri- kazima reljefa, slika i to- me slično. Na to se može naići u Grčkoj, u Indiji, u Kini. Međutim, u suvremenoj umjetnosti takvi mi sluća- jevi nisu poznati. Ali, o neukusu se može razgo- varati u vezi s raznim pu- blikacijama. Tu postoji ve- liki raspon od lijepe estet- ske fotografije jednog ženskog akta, do pomo- grafskog prikazivanja ženske na fotografiji. I što se tiče ovog pornograf- skog, tu kao da je netko svjesno išao na to da otu- pi erotsko uzbuđenje. U erotskom uzbuđenju na- jvažnije je otkrivanje i jed- nom kad ste sve otkrili ti- me je i erotsko uzbudenje nestalo. I to je poput odno- sa umjetnika prem a mo- delu. 0 Obično se kaže da mirnog i sredenog života nema bez braka. Može H se reći da tako nešto vrije- di i za likovne umjetnike - slikare i kipare? - Ja sam od m ladih da- na imao jasnu ideju kakav treba da izgleda život umjetnika. Norm alno je da umjetnik m ora sebi na- ći srodnu dušu, odnosno onu koja će ga razumijeti, ako želi skladan brak. Ta- ko da je brak sa umjetni- kom za onog drugog part- nera neka vrsta žrtvova- nja. Ja sam, eto. imao sre- će da naiđem na osobu koja me uvijek u potpuno- sti podržavala i shvaćala. 0 Možete Ii nam malo opširnije odgovoriti kako V3osobno gledate na brak, tu drevnu ustanovti, koja je nadživjela sve društve- ne promjene u svijetu? Odnosno, što možete reći o braku u današnje vrije- me? - Očito je da savršenija form ula za zajednički ži- vot nije pronađena. Pre- m a tome, brak je još uvi- jek, barem ja tako mislim, najskladnija zajednica
dvoje ljudi. Naravno, insti- tucija braka danas je možda nešto drugačija nego u vrijeme kada sam se ja ženio, hoću reći da su bračni parovi danas li- berainiji, ali naglašavam da je sređeni brak za li- kovnog umjetnika velika stvar u životu. 0 Često ističemo u na- šem društvu proklamira- nu ravnopravnost spolova - u porodici, na radnom m/estu, u javnom životu. Kakva je zapravo po va- ma. realna slika stvarno- sti i odudara li ona od tih proklamacija ? - G eneralno gledajući ravnopravnost žene je po- stignuta na svim poljima i teško bi se moglo reći da 'stvamost odudara od pro- klamacija o ravnopravno- sti žene. Naše su se žene ipak izborile za ravno- pravnost i taj je potez ve- liki civilizacijski pomak. Međutim, s obzirom da svugdje u Jugoslaviji soci- jalne prilike nisu jednake, samim time i ravnoprav- nost žena svugdje nije jed- naka. Ćini mi se da o jed- nakoj ravnopravnosti ne može biti rijeći kada se govori o ženi iz nekakve seoske zabiti i kada se go- vori o ženi iz velikog gra- da. Ali, ipak iz dana u dan ti se procesi mijenjaju i že- ne su sve više jednake i ravnopravnije muškarci- ma. • Mnogi pojedinci ipak još uvijek misle i smatraju da je naše društvo patri- jarhalno. Čak bi se moglo reči da je takvo mišljenje uvriježeno i na javnoj sce- ni. Kako vi gledate na ta- kve stavove, odnosno sla- žete li se sa onom duhovi- tom tvrdnjom dr. Ivice Maštruka da je *Bog kod nas još uvijek muškog ro- đa«? - Mi smo od rata nao- vamo načinili generacij- ski pomak velikih civiliza- cijskih i kulturoloških promjena. Medutim, po- novno to istićem, Jugosla- vija je zemlja velikih soci- ialnih i civilizacijskih raz- lika. Prema tome ako se za neki kraj može reći da je posve patrijarhalan, ne bi se to isto moglo ustvrdi- ti za neki drugi kraj zem- lje. Htjeli mi to priznati ili ne, ali razlike između sje- vera i juga naše zemlje oćituju se i po ovim pita- njima i problemima. Ći- njenica jeste da je mu- škarcu mnogo toga više dopušteno nego ženi, ali da li je to dovoljan dokaz za tvrdnje da smo mi ge- neralno gledajući patri- jarhalno društvo - ja ne bih mogao tvrditi. Možda se opet i ovdje radi o indi- vidualnim slučajevima. 0 Ne tako davno kod nas se mnogo govorilo o uvodenju seksualnog od- goja u školske učionice. Taj prijedlog nije prošao pod izgovorom da škole nemaju Ijude, odnosno stručni predavački kadar, koji bi se mogao baviti tim predmetom. Nije li i to do- kaz »otisaka prstiju« na- šeg birokratskog mentali- teta i prakse? — Nisam, m oram vam to priznati, baš mnogo razmišljao o tom proble- mu. Vjerojatno ste u pra- vu kada tvrdite da je sve to zapravo nezainteresira- nost birokracije. Međutim. meni se čini da seksual- nom odgoju ipak nije mje- sto u školi. Zašto? Pa jed- nostavno iz razloga što se te stvari dogadaju same po sebi. odnosno što se one doživljavaju instink- tom, a ne učenjem za škol- skom tablom. Slažem se da bi trebalo biti eduka- tivnih emisija o seksual- noj tematici naprim jer na televiziji. Ali, isto tako, moj je dojam da mladi nisu mnogo -izgubili što sek- sualni odgoj nije uveden u škole. • Kao umjetnika i este- tu bilo bi uputno pitati vas što mislite o mišljenjima pojedinaca, bolje rečeno pojedinki, koje smatraju da fotografije obnaženih Ijepotica u štampi, sexy- filmovi, pa čak i umjetni- čke slike s aktovima, vrije- daju žene eksploatirajuči stalno njihova tijela is- ključivo kao seksualne objekte Da li je to zaista baš tako? — Mislim da se ovdje pretjeruje! Lijepa, umjet- nička fotografija nage že- ne ne može nikoga vrije- đati. Od sam ih početaka u umjetnosti nago žensko ti- jelo bio je jedan od najće- šćih umjetničkih objekata bez ikakvih uvreda. Ono što je prirodno i lijepo ne može njkoga da vrijeđa. E sad, naravno da u svemu tome, u pojedinim slučaje- vima ima neukusa, primi- tivnosti, nasilja, a negdje i pornografije. Međutim, ta- kve primjere treba lučiti od onih pozitivnih. Mislim da zdrava i lijepa seksual- nost, izložena u vidu umjetničkih fotografija obnaženih Ijepotica ili u vidu umjetničkih slika s aktovima može samo po- zitivno na ljude djelovati, a nikako ih vrijedati. Pre- ma tome pojedinci ili po- jedinke koje misle druga- čije u ovim slučajevima pretjeruju. 0 Koliko ste se vi i na koji način, u vašoj bogatoj umjetničkoj stvaralačkoj karijeri doticali erotske tematike? - Kao student, je li. po- činjao sam sa slikama ženskih aktova koje su nam pozirale kao modeli. Sjećam se kada sam sa svojim profesorom Fra- njom Kršinićem imao jed- nu raspravu oko toga. jer se naši stavovi nisu slaga- li, a on je bio prilično strog Kasnije, kao već for- mirani umjetnik, ja sam se okrenuo apstrakciji. Ne znam koliko je u mojim djelima bila prisutna ero- tika, ali uvjeren sam kao stvaraoc apstraktnih dje- la, da se u m nogim a može prepoznati velika prisut- nost erotizm a i odreden erotski naboj. 0 Činjenica je da našim Ijudima erotike nedostaje na mnogim područjima. Dokaz tome je i velika na- klada naše revije. Možete li taj svojevrsni fenomen protumačiti? - Ljudi biraju ono što im je lijepo i ono što ima lagani miris zabranjenog voća. Erotizam na našoj javnoj sceni još uvijek nije eksplodirao punom sna- gom. Zbog toga ljudi od- govore na pitanja iz tog područja pronalaze u spe- cijaliziranim revijama. Možda je to i pravi odgo- vor na vaše pitanje o veli- kom tiražu vašeg magazi- na. Vjerojatno bi sociolozi i psiholozi pronašli cjelo- vitiji odgovor, ali zar baš sva pitanja zaslužuju od- govore? Jer, nešto je tako kako jeste i čemu se onda stalno zapitkivati zbog če- ga je to baš tako!? 0 Uobičajeno pitanje našim sugovornicima u razgovorima za našu revi- ju jeste - što je to ljubav? Kako bi vi definirali ovv neobičnu imenicu. oko ko- je se čak i svijet vrti? — Mislim da dosada nitko nije dao pravu i pre- ciznu definiciju Ijubavi, pa je ne očekujte ni od mene. A kada bih ja tre- bao reći nešto o ljubavi, pomogao bih sa svojim djelima. Spomenik ljuba- vi, rad mojih ruku, postav- ljen je u Zagrebu u pro- storu Studentskog centra. To je skulptura košute i jelena prilikom vođenja ljubavi Skulptura je jed- nodijelna. a košuta i jeien stopljeni su u jedno biće. Možda je baš ovo moje djeio najbolja definicija ljubavi I možda će svatko od nas gledajući ga pro- naći u njemu svoju viziju. svoju m etaforu ljubavi. 0 I na kraju da vas pi- tam što sada radite? Čime se bavite i ima li to možda dodirnih točaka sa eroti- kom? — Ne vjerujem da ovo što sada radim ima neka- kve veze sa erotizmom No, možda i im a - tko će ga znati. Radim. naime. na projektu centralne po- litićke, adm inistrativne i upravne zgrade ujedinje- ne Evrope. Kao što vam je vjerojatno poznato, glavni grad ujedinjene Evrope postat će Bruxelles 1992. godine. Ja sam napravio m aketu i sliku te buduće zgrade koja bi trebala biti visoka 300 metara, koja bi izgledom podsjećala na raketu, a koja bi gledajući je s boka bila perforirana. To je, naravno, veliki zalo- gaj i bilo bi zaista sjajno da se moja ideja prihvati. Međutim, konkurencija je velika. No, priznat ćete ne bi bilo loše da jedan Jugo- slaven pobijedi sa svojom iaejom i svojim projektom. Zato sam ja i otpimist. ... □ Damir Strugar Snimio: Ivo Pukanić 7
" “ g u š k a t f ' 1 1 8
Convention Hall u Atlantic Citjru ne pripada baš m eđu najuspjeiija građevinska djela. Prom atrati boks- meč u Conventionu Hallu popriiici je isto kao i prom atrati borbu pije- tlova u bancL Tu je Lvndon B. John- son 1964. godine bio nom iniran za predsjedničkog kandidata. Dva identična. dvadeset m etara visoka portreta daju prostoriji izgled kru- nidbene dvorane. Dvadeset sedm og lipnja 1988. go- dine postavljene su na ravnom po- du dvorane tisuće sjedala, a čak su i gledaoci u sedam naestom redu plaćali ulaznicu po 1500 dolara, ka- ko bi vidjeli borbu za titulu svjet- skog prvaka teške kategorije izme- đu Mikea Tysona i M ichaela Spink- sa. Početak boksm eča odugovlačio se unedogled. Slavni su bili pred- stavljeni svatko od petnaestak mi- nuta. a igrači iz susjednog Trump- kazina, koji su u posijednji čas dali velik dio svog dobitka za ulaznicu, tako su barem bili obeštećeni za svoja m jesta udaljena od ringa. (Prom atrati boksmeč iz posljednjeg reda poprilici je tako kao da gledate ljubavni p ar koji se mazi s druge strane ulice.) Ti momci nisu htjeli propustiti priliku da vide Seana Penna, M adonnu. VVarrena Beattva, Jacka Nichoisona, M arvina Hagle- ra, Georgea Steinbrennera, Dextera Manleya, M atthewa Brodericka, C arla W eathersa, Burta Younga, Judda Nelsona, Chucka Norrisa, Dona Johnsona. Toma Brokawa, Dona Kinga i Jessea Jacksona. Medu novinarim a je kružila vijest da je Donald Trump. priređivač me- ča, zamolio Franka Sinatru da sjedi pokraj njega. Budući da se bojao da će pod ringa za Sinatru i druge po- časne goste iz prvog reda biti previ- sok. dao je da se ring malo spusti. Doduše, Sinatra je Trumpovu poziv- nicu uljudno odbio, ali Trum p je ostao pri svome. važnije je da njego- vi ljudi u prvom redu imaju dobar pogled nego oni bezveznjaci iz 17. reda. Neposredno prije početka borbe Trum p je s M uham m adom Aliem ušao u ring. Ali, koji se kreće oprez- nom opuštenošću slijepca, tužna je figura. Umorno je odmahivao uoko- lo, kao da hoće reći: »Godinama sam se brinuo za vašu zabavu, a sa- da pogledajte kakvu sam cijenu za to platio * Spinks. u bijelom dresu, štupio je na ring. Visoko cijenjen borac. Tri- deset jednu borbu je dobio, nijednu nije izgubio. Bio je svjetski prvak u poluteškoj kategoriji, povećao je te- žinu kako bi se mogao boriti protiv Larrya Holmesa, uzeo mu je svjet- sku titulu u teškoj kategoriji pobje- dom na bodove i obranio naslov u povratnoj borbi. Bio je lukav, neu- godan borac koji je uvijek izmišljao nove trikove. Čak je posjedovao i nešto od Alieva isijavanja. Ljudi koji vole hrabre i iskusne boksače divili su se Spinsku. Uvijek je bio za stu- panj bolji nego što se od njega oče- kivalo. No te večeri bio je sve drugo, sa- mo ne sretan. Previše se smijao. Is- todobno je izgledao i uzbuđeno i opušteno. U sličnom raspoloženju bio je Sonnv Liston večer prije svo- ga drugog m eća protiv Alia 1964 godine, kad je u Lewistonu igrao partiju pokera. Na prvi pogled, Li- ston je izgledao kao najležernija osoba u cijeloj prostoriji Dobivao ili gubio na kartam a, on se samo glu- po smijuljio. Sljedeće večeri Liston je u prvoj rundi. gromovitim udar- cem, za koji mnogi tvrde da takav više nikad nisu vidjeli — poslan na pod. Poslije se objasnilo što se s Li- stonom dogadalo za vrijeme partije pokera. on nije bio opušten, bio je rezigniran. Spinks je, čini se, bio u istom ta- kvom raspoloženju. Smijuckao se, ali njegova nervoza bila je neprepo- znatljiva, Još gore, skrivao ju je du- boko u sebi. Vjerojatno je Spinksu bilo nepodnošljivo opterećenje po- gledati u oči Mikeu Tysonu. Covje- ku sa 34 pobjede i ni jednim jedinim porazom, s njegovom snagom. brzi- nom i neumoljivom silinom. Naprotiv, Tyson je izgledao nape- to. Ne bojažljivo. ne iritirano. ali malo pod pritiskom. Kao da postoji neki problem koji još nije riješen. Njegov je izgled dao naslutiti da mu je teško još dugo potiskivati svoj borbeni instinkt. Cekao je sam o na gong. Za neke samosvjesne boksače gong znači biti ili ne biti. a za Tyso- na je to božanstvena pjesma. Kao g ranata izletio je iz svoga kuta. Nje- gova napetost izručila se u golemoj snazi prvog udarca. Sa Tysonom se ne boksa jednostavno. tu se treba suprostaviti velikoj moći. Iako je na- jveći broj udaraca mimoilazio cilj. Tyson je držao Spinska pod kontro- lom. Sedam puta je u slijedećih četr- deset sekundi pokušao udariti, a Spinks je odgovorio samo jednim tromim direktom. Ništa drugo nije preostalo Spinksu nego da se brzo povlači i traži daljinu uzduž sajli. Tada je prasnulo pr-i put: Tvson je zahvatio Spinksa ubojitim udar- cem nešto ispod pojasa. Spinks je odšepao. pokretljivost mu se vidlji- vo smanjila. Više nije mogao dovolj- no brzo skakati ustranu kako bi iz- m akao Tysonovim pesnicama. Ty- son je pojačao pritisak i udarac Ije- vicom prilijepio se kao bat na Spinksovu već lelujavu giavu. Djelić sekunde Spinks je bio omamljen i odm ah je uslijedila i Tysonova de- snica. U posljednjem trenutku Ty- son se odlučio za cilj-, zapravo je Spinska htio još jednom pogoditi u glavu, ali onda ga je ipak udario u rebra. Bolno iskrivljena lica Spinks se skljokao. On je navikao na brze boksače i one koji snažno udaraju, ali ne na M ikea Tysona. koji je imao obje te odlike. Spinks je izgledao kao čovjek kojega je udarac vjetra bacio preko palube. Na tri je Spinks bio ponovno na nogama. Činilo se kao da želi reći: -Ja sam O. K, m ogu dalje boksati.« Ali glava mu je bila spuštena i pla- nirao je svoj posljednji otpor Barem jedan jedini dobar udarac htio je zadati prije nego što sve bude goto- vo. No Tyson je već ponovno dohu- jao. Obojica su udarila desnicom. Najprije Spinks, ali njegov je uda- rac Tysonovu glavu samo okrznuo. Zatim Tyson. koji je Spinksa pogo- dio direktno u glavu. Spinks je opet pao, otkotrljao se preko ringa i za- ustavio se uz donje uže ograde. Meč s najvećim brojem posjetilaca u po- vijesti boksa bio je nakon jedne mi- nute i trideset jedne sekunde zavr- šen. Naravno da za m inutu i pol nije moglo uistinu spoznati koliko je Tv- son bio dobar. Mogli su to uvidjeti samo oni koji su sjedili neposredno uz ring. Iz daljine je ta borba izgle- dala kao podvala varalica Ljudi koji su dali 1500 dolara za ulaznicu osje- ćali su se kao da im je taj novac ukraden. Zbog toga m eča bili su ljuti, iako ljubitelji boksa katkad žele biti pre- vareni. kako bi se njihovi pesimisti- čko predviđanje potvrdilo. Polovina velikih, uz ogrom ne reklam ne guž- ve najavljivanih boksmećeva nije ništa drugo nego razočaranje. No raspoloženje nikada nije bilo tako 9 Je li Mike Tyson odabranik boga ili ga je opsjeo đavo? Da li je on monstrum ili utjelovljenje svjetskog duha? Je li Tyson on sam ili je Tyson sam o korito rijeke osjećaja drugih Ijudi? Da li je od svih voljen ili mu svi zavide? Je li on m uškarčina ili im potentni kolos? Na ta i mnoga druga pitanja potražio je odgovore poznati književnik Norman Mailer, čiju priču donosimo
pomućeno kao nakon borbe u Con- vention Hallu. Boksaćki sport je na zalasku ako postoji samo jedan jedini. nepobje- divi šampion. Dakle, sve će biti po- duzeto kako bi se direktor srušio sa pijedestala. Osam od dvadeset dva najbolja sportska novinara kladili su se na Spinska u nadi da će on Tysona dem oralizirati. Vjerovali su da i Iron Mike ima Ahilovu petu i iščeprkali sve što bi Tysonu moglo naštetiti: smrt njegova m enedžera Jim a Jacobsa, pobačaj njegove žene Robin Givens, njegov proces protiv m enedžera Billa Clavtona. Noviji dogadaj: Tyson je BMW-om udario u stablo, navodno da bi počinio sa- moubojstvo. Jedno je točno: godina- ma je Tyson bio miljenik novinara, a sad se cvrlji u kotlu štampe. Me- đutim, cijeli taj rusvaj prolazi po- kraj Mikea bez traga. Njegovi pro- blemi čak mu daju nadijudsku sna- gu. Njegova žena je rekla: »Mike da je postao nesiguran? Pa ja bih ga jednom željela vidjeti kad mu je sve u redu'« Kljućno je pitanje: tko može pobi- jediti Tysona. 22-godišnjeg šampi- ona teške kategorije, nepobijeđenog u 35 mečeva, od kojih je 31 meč za- vršen nokautom, od toga 16 mečeva nokautom u prvoj rundi. Tyson o sebi tvrdi: *Ja sam najži- laviji čovjek ovog planeta«. Sasvim je moguće da nijedan boksač na svi- jetu ne može pobijediti velikog, do- bro priprem ljenog i istreniranog šam piona teške kategorije. Ali što je s nekim orijašem iz neke sirom ašne četvrti trećeg svijeta, koji bi ga su- sreo u kakvoj tamnoj ulici? Ili, što je s nekim rvačem, koji bi ga polo- žio na leda? Ili, što je s nekim džu- do-borcem? To su misli koje se roje u Tysonovoj glavi. Je li on odabra- nik boga ili ga je opsjeo đavo; je li on m onstrum ili utjelovljenje svjet- skog duha? Je li Tyson on sam ili je Tyson samo korito rijeke osjećaja drugih ljudi? Opsjednutost i depre- sija sjede mu jedna s lijeve. druga s desne strane. Je li on od svih vo- Ijen ili m u svi zavide? Može li on ikome vjerovati? Tyson je kao bog među Ijudima, no svaki m etak ga može zaustaviti. (Sonny Liston je bio toliko paranoidan da mu je put od svlačionice do ringa zadavao više straha nego meč protiv Floyda Pat- tersona.) Tyson ne zna tko je on uistinu, ali zna da drugi pokušavaju iz toga iz- biti kapital. Butch Lewis, naprimjer. m enedžer Michaela Spinksa. On je postao stavan jer nije dopustio na- stup svoga štićenika protiv Tysona 1987. godine za četiri milijuna dola- ra. Godinu dana kasnije tražio je od istih organizatora trinaest milijuna dolara, a dobio ih je u Atlanti. Spinsk je u m eđuvrem enu protiv G errva Cooneva izborio pobjedu u pet rundi i na taj način povećao svoju tržišnu vrijednost. Lewis je vi- soko ciljao i uspio Kao utjelovljena legenda mogao je sebi dopustiti i šalu. U Atlanti je nosi bijeli frak s bijelom leptirm ašnom a ispod toga ništa. samo svoju golu crnu kožu. Njegov je jedini cilj bio da te večeri izbaci Tvsona iz kolotečine. Da bi vi- dio može li se nešto prigovoriti Ty- sonovim boksaćkim rukavicama, poslao je svog brata u Tysonovu ka- binu. Ovaj je otkrio da Tysonove ru- ke nisu propisno bandažirane. Prije nego što se buka na obje strane smirila, Tyson je od jada udarao rukavicam a po zidu. Nakon toga Lewis je pokušao iz- mijeniti dogovor po kojem je Spinks prije Tysona trebao izaći na ring. Prošlo je petnaest m inuta prije ne- go što je Spinks napokon pristao da izađe prvi. Iza svih tih malih mane- varskih smetnji stajala je stara stra- tegija M uhmm ada Alia: *Nemoj se nikad boriti s neuzdrm anim protiv- nikom ako ga prije borbe možeš uzdrmati.« Jose Torres, nekadašnji šamipon poluteške kategorije, našao se u Ty- sonovoj svlačionici. Obojica su bili učenici Cusa d’Amata, gurua cijele jedne boksačke generacije. Prostori- ja obložena tam nim uprljanim da- skama, s fluoroscentnim svjetlima. televizijskim monitorom i ogleda- lom im ala je šarm praznog sandu- ka za ugljen. »Ove trenutke volim«. rekao je Tyson Torresu. »Čovjeće, kako volim ove stropove! Jasno da se bojim meča, ali ja ću tog tipa za nekoliko m inuta potući.« Poslije, na putu prem a ringu Tyson je namigi- vao Torresu. Što se više približavao borbi, bio je sve samopouzdaniji. »Kladim se u tvoju i svoju Iisnicu da ćeš Spinksa u prvoj rundi pobijediti nokautom«. rekao je Tysonu trener Kevin Rooney na putu prem a ringu. •Gdje je novac?« upitao je Tyson od- mah nakon borbe, a Rooney je od- govorio: »Suhoparan ti je humor«. Tyson je spretno zaobišao oba po- nora što vrebaju svakog borca u vi- sokonaponskoj atm osferi pred pre- tjerani strah i pretjerani bijes. Nije se dao uzdrm ati psihološkim napa- dim a Lewisa i Spinksa i zadržao je zdravu mjeru samosvijesti. Nije za- pao u slijepu, histeričnu mržnju, ne- go je kontrolirao svoju agresiju. Bio je kadar svaku provokaciju, svaku uvredu, svaku prostotu, svaku prije- varu, svaki nefer udarac, svaku fru- straciju preokrenuti u psihićku energiju i primijeniti je u ringu. Bi- jes te vrste može borca napuniti go- rivom, njegovim udarcim a dati sna- gu i njemu, kad jednom bude na po- du, opet pomoći da stane na noge. To je jedna od najtežih psiholoških transform acija, jer kad razljućenost prijeđe u slijepi bijes, kraj je blizu. Bijes udaijuje udarce od ciljnog smjera, iscrpljuje pluća. djeluje na ritam srca i ostavlja borca bez gla- ve i bez kompasa. Zbog toga svakom velikom borcu najbitniji ,cilj m ora biti svladavanje slijepog bijesa. On će s jedne strane prem a protivniku razviti osjećaj ne- prijateljstva, a s druge strane neće se dopustiti više emocija nego što ih može držati pod kontrolom. To zbi- vanje se može usporediti s kanalizi- ranjem nezauzdane energije u psi- hijatriji. Pomalo se približavamo fi- nesam a ratne vještine. Da bi se Mi- kea Tysona uistinu razumjelo (pa m akar to bilo i zato da bi se stvorio psihoprogram boksača koji bi ga jednoga dana mogao pobijediti), ni- je potrebno s njim govoriti. Sportski reporteri se trude oko nekog zapa- ljivog citata iz usta šampiona, ali ono što on kaže, to je relativno ne- važno. Samim prom atranjem moglo bi se nešto naučiti o Kurtu Vonegu- tu, Saulu Belowu, Wiliamu Styronu ili Johnu Updikeu, no o njihovoj psi- hi se doznaje kudikamo više ako se analiziraju njihove knjige. Autori se iskazuju kroz svoj govor, borci kroz govor svoga tijela. Tako smo došli do Cusa d'Amata. Već je tri godine mrtav, no u Tyso- nu on još živi. On je bio trener, za- m jena za oca i učitelj. Baš nije izgle- dao kao filozof: njegovo lice, u koje su siromaštvo i odricanje urezali brazde, podsjećalo je na lice rim- skog senatora: ćelav, okrugao, sred- nje visine. Podloge njegove metafi- zike bili su strah i nasilje, njegovi su učenici potjecali iz crnih geta. D’A- mato je bio nešto kao diplom at koji im je mogao pribaviti izlaznu visu iz bijede. Tyson je bio D’Amatov na- juspješniji učenik, ali Tyson je ujed- no stajao i na kraju reda velikih imena. D’Amato je već učinio šam- pionima Floyda Pattersona i Josea Torresa. prije nego što se Tyson i rodio. Posljednjih deset godina D’A- mato je stanovao u Catskillu, New York, gdje je radio u gradskoj sport- skoj školi. Najčvršći i najtalentirani- ji dječaci stanovali su na gornjem katu njegove kuće. kako bi ih stalno imao pod nadzorom i u svako doba m ogao s njim a trenirati. Većina njih bili su novi u poslu, nekoliko ih je bilo talentiranih, a mnogi su prije ili poslije radili nešto drugo ili su na- prosto otišli. 10
Povremeno bi se pojavio neki oso- bito nasilan, introvertiran, tvrđoko- ran ili zatucan dječak, kojemu je ta- da D'Amato bio nešto poput oca, vr- hunskog svećenika i dobrog duha pravičnosti. Floyd Patterson, Buster M athis i Mike Tyson su tri takva primjera. Tyson je bio u odgojnom domu u blizini Rhinebecka. Jedno- ga dana ga je njegov odgojitelj Bob Stevvard, nekadašnji profesionalni boksač, odveo u gim nastičku dvora- nu Catskilla i upravo je s njim bok- sao kad je prolazio D'Amato. Odu- ševljen, D’Amato je Tysona odveo u svoju kuću i pobrinuo se za njegovu poljuljanu psihu. Odlučujuće u D'A- matovoj metodi bilo je to što se nije bojao raditi s teškim, katkad čak lu- dim boksačima. Umio ih je navesti da govore, kako bl shvatio njihove problem e i obogatio im život. Naj- prije srce, a onda i džep. D’Amatova izobrazba trajala je godinama. On je zahtijevao potpu- nu koncentraciju i savršenu disci- plinu. D’Amato je pronašao i sasvim novu vrstu obrane. Dotad je domini- rao klasični irski stil: desna ruka kao zaštita pred glavom, lijeva is- pružena, tijelo u položaju postrance prem a protivniku. D’Amato je, na- protiv, svoje bosače naučio da obje- m a šakam a štite lice, da protivniku pristupe frontalno i da tijelo drže prignuto. Na taj je način bilo gotovo nem oguće pronaći slabo mjesto u pokrivanju. Ali isto je tako bilo te- ško iz takvog pokrivanja uputiti udarac a pri tome još i dobro izgle- dati. Mnogi se boksači zadovoljavaju time da na ringu pokažu po moguć- nosti dobru figuru, a zaboravljaju da budu i efikasni. D’Amatovim mladim talentim a događalo se slič- no. Neki od njih su mrzili njegovu boraćku tehniku, jer je predugo tra- jalo dok su svladali držanje tijela. Kad bi napokon shvatili njegov stil. pojavio se novi problem: D’Amatov stil je imao protivnike, jer su njego- vi momci rijetko kad gubili, nijedan nije htio pokazati slabu stranu, nije- dan nije išao u ofenzivu. I sportski novinari su davali pred- nost stilu »odalami ga ljevicom po tijelu a desnicom po glavi. i nisu se mogli složiti s D’Amatovim poima- njem boksa. A za D’Amata je boks bio slijed zakonitosti, pitanje esteti- ke: »Ako želiš biti uspješan, m oraš protivniku nam etnuti svoj stil. On m ora viditi računa samo o tvojim šakama, a zaboraviti na svoje. Pret- postavka je, dakako, da raspolažeš prvorazrednom snagom za otpor Nije znak slabe kondicije, nego jake frustracije ako boksač za vrijeme borbe djeluje iscrpljeno. Svladaj protivnika i energija će ti se munje- vito vratiti.« U darna snaga, po D’A- m atu, počiva više na lukavosti nego na snazi. Sposobnost obrane ne mo- že jednim udarcem biti ozbiljno uzdrm ana ako boksać zadrži unu- trašnji mir. U darac koji vidimo da dolazi boli m anje nego onaj koji smo previdjeli. Budan borac ne pati kao nepriprem ljen. Još važniji od svega toga je nagon samoodržanja. On vodi boksača kroz deprim iraju- će runde, daje mu snagu da se kon- centrira na cilj. Gubitak nagona sa- m oodržanja slabi borca i osnažuje protivnika, pa poljuljani boksač us- koro postaje žrtva protivnikove strategije. Djeca geta imaju problem a s identitetom, a bez identiteta se ne može dobiti nijedna boksačka bor- ba. Stoga je D’Amatu bilo posebno važno da ojača samosvijest svojih učenika. Gotovo uvijek je u tome us- pijevao i bez teškoća provodio svoje momke kroz prve borbe. Jose Tor- res, koji je 1965. godine trebao bok- sati protiv Willia Pastrana za titulu svjetskog prvaka u poluteškoj kate- goriji, sjedio je jedne večeri s D’A- m atom i pogledao filmske isječke Pastranovih ranijih borbi u Engle- skoj. D’Amat.0 je nakon toga rekao: »Jose, ja nikad nisam sumnjao da si ti na najboljem putu da pobijediš Pastrana, a sada, kad sam pogledao ovaj film, znam da pred sobom imam novog šam piona u poluteškoj kategoriji!« To je bio samo uvodni tečaj, na- stavak obrazovnog program a tra- jao je cijeli život. Cus d’Amato je opominjao da se ne treba uzdignuti iznad straha, a nipošto postati umi- šljena veličina. Borac koji bez stra- ha ulazi u ring omamljen je borac Treba živjeti sa svojim strahom isto kao i sa svojim pesnicama. Treba shvatiti njihove primamljivosti i nji- hove prijevare. Samopouzdanje i strah moraju m eđusobno biti pove- zani. Svojim naprednim učenicima D’Amato je pričao ovu malu priču: »Ja sam odrastao u surovim prilika- ma. U našem susjedstvu stanovao je momak kojeg su se svi bojali. Juna- čio se s nožem i bio najspretniji u cijeloj četvrti. Jednoga dana je pro- lazio i izazivao svakog pojedinog momka moga godišta na borbu. Znao je da se nijedan neće usuditi da nastupi protiv njega, Ismijavao je moje prijatelje i vrijeđao ih. Kad sam te večeri došao kući s posla i ćuo tu priču, bio sam ojađen. Otišao sam k njemu i pozvao ga na boksa- ču borbu. 'Ja ne boksam ’, rekao je. ’Donesi nož.’ Odgovorio sani: ’Do- bro. Borit ćemo se s jednim nožem.’ Dogovorili smo se za sedam sati na- rednog jutra u jednoj praznoj skla- dišnoj prostoriji. Nismo htjeli imati svjedoka, kako nas nitko ne bi odao ako jedan od nas ostane na tlu. Vra- tio sam se kući. Bilo me tako strah kao još nikad u životu. Znao sam doduše mnogo o boksu. ali o borbi s nožem nisam imao ni pojma. Ipak, pomislih, za svaki pro- blem postoji neko rješenje. A tako je i bilo. Naumio sam se boriti sa ce- pinom, a pri tom se služili boksa- čkom vještinom. Uzeo sam iz kuhi- nje cepin i izgladio ručku tako plo- snatu da sam ga mogao privezati za dlan. Iz stisnute šake cepin je virio kao bodež između prstenjaka i srednjeg prsta, Sutradan ujutro ustao sam u šest sati, obukao se i već u šest i trideset krenuo u napušteno skladište. Do- šlo je sedam sati, ali mog protivnika nije bilo. Ni do sedam i deset nije došao. Kad je bilo sedam i dvadeset, prvi put sam posumnjao da će doći. Potisnuo sam te misli, kako ne bih djelovao na svoju koncentraciju, a kad je došlo osam i petnaest, znao sam da sam uzalud čekao. Moj pro- tivnik je jednostavno izgubio žice. U našoj ulici nikad se više nije poja- vio.« To je bila D’Amatova logika: živi sa strahom kao da ti je brat, majka, žena. Možda sada postoji odgovor na uvodno pitanje: tko može pobijediti Tysona? Tko god to bude. m orat će ga temeijiti razumjeti. Ne njegovu psihu, za nju su nadležni Ali, D’A- mato i Robin Givens. već njegovo shvaćanje struke. M orat će naučiti da o boksu tako misli kako i Tyson to čini. M orat će shvatiti njegove kretnje i prilagoditi im se, kao da su m u vlastite. I m orat će si pribaviti jednog od trenera koji vladaju D’A- matovom metodom No čak i tada je borba protiv Ty- sona vrlo riskantan pothvat. Boksač koji bi ga htio dovesti u ozbiljnu ne- priliku m orao bi znati ne samo što Tvson upravo radi nego i što upra- vo planira, Tko može otkriti tu taj- nu, ima u ruci ključ uspjeha. Tvson bi bio potresen i možda bi izgubio onu nepokolebivu snagu koncen- tracije koju mu je ulio D’Amato. Sigurno je da je to vraški težak zadatak. No Tyson može biti svla- dan samo ako se njegovoj totalnoj predanosti boksu suprotstavi još ve- ći fanatizam i viša inteligencija. Norman Mailer 11
N a pitan je što m islite o in tim n osti šefa i njegove tajnice i u što takvu in tim n ost svrstavate, čak 85 posto anketiranih taj odnos vidi kao realitet. A na p ita n je: »Da li biste i vi p o sta li tajnica k a d bi vam se pru žila prilika?«, čak 58 posto žen a odgovorilo je potvrdno, a sve one prihvaćaju i neku vrstu bliskosti, ali n ikada nikom e n e bi dale povoda za eventualne priče. Kojim su to i kakvim m agijam a vezani šefovi i njihove tajnice? 12
B račn a lo žn ica odav- no je p o sta la tijesn a za sva u zb u đ e n ja i želje oslo b o đ en e se k su a ln e m ašte. I p laže i zalasci su n c a i sjenici postali su već p o o d av n o istro- šen i am b ijen ti n ap isa- nih ljubavnih ro m an a. U su v rem en o m svijetu, o p terećen o m staln im d o stizan jem bržeg, bo- ljeg, većeg, jačeg goto- vo je n esh v atljiv a ro- m a n tič a rsk a ljubav Ro- m e a i Julije, S am so n a i D alile, v ertero v sk ih ja- dikovki ili P e tra rk in e čežnje. To p ak n e znači d a se u eri k o m p ju to ra i rak eta, la se ra i luta- n ja po sv em iru čovjek o d rek ao ljubavi, d ap a- če, p o k u šao ju je m aksi- m aln o sebi približiti, gotovo ne gu b eći ni ča- sa u d v araju ći se ili lju- beći n a poslu, n a ulici ili gdjegod g a p u t n an e- se. Z asigurno, i to je dio k om penzacije za izgub- ljeno slo b o d n o vrijem e. Seks i ljubav n a rad- nom m jestu o d av n o ni- su ta b u tem e, ni tem e kojim a se bave sam o n ak lap aće, razm etljivci, u red sk i štak o ri ili isfru - strira n e udavače. Sve više an k eta, socioloških istraživ an ja ili psihoa- n alitičk ih ra sp ra v a osvjetljava ovu p ojavu s različitih stra n a , n ala- njem što je toliko uzbu- đ u ju će i zašto se d a n a s ljubav ta k o stra s n o vo- di u d irektorovoj fotelji, izm eđu sta la k a u skla- dištu, n a p isaćem stolu, šefovom trosjedu, n a bolničkim k olicim a ili m eđ u p rašn jav im poli- ca m a u red sk e arhive. O d ak le to lik a stra s t d a se zab o rav lja n a neu- dobnost, m o g u čn o st d a vas n ađ e čistačica ili ko leg a koji prekovre- m en o p o k u šav a završi- ti posao? O dgovori se m ogu a rg u m e n tira ti n a svakom pojed in ačn o m slučaju, ali zajedničko ishodište tak v o g pona- ša n ja je uzim an je i ne- ke osobne slobode i že- lja d a se razb ije uljulj- k a n a svakodnevica, že- lja d a se b a r n a k ratk o p o seg n e za n ek im d ru- gim životom koji dono- si drukčije odnose, a u sebi im a tak o v ažn e elem en te k ao ljubav, seks, uzbuđenje, ispu- njenje čežnje i posjedo- v an je n eč eg a novog. POSAO UGROŽAVA BRAKOVE R a d n a sre d in a je za- p rav o k ao stv o re n a i iz- m išljen a za u p o zn av a- nje psih e ljudi, za njiho- ve p roblem e, p ogled n a treći u g ro žen zbog ne- ke nove veze sklopljene ili raz b u k tale n a poslu. Istraživ an je h am b u r- šk o g in stitu ta z a b rak i obitelj dobilo je potvr- d u teze d a je ljubav u u red u vrlo b itan činilac u životu N ijem aca — u 1987. godini svaki treći zap o slen i N ijem ac im ao je u svojoj rad n o j sred in i in ten ziv an flert, a čak polovica od tog b ro ja je n ač in ila i prvi preljub. U an k eti časo- p isa »Lui« n a pitan je »Gdje seks n u d i najviše provoda« u re d je stav- ljen n a visoko četvrto m jesto poželjnog am bi- je n ta za vođenje ljuba- vi. Takvom razvoju stv ari u prilo g ide i vri- jem e p ro v ed en o n a po- slu — o sam ra d n ih sati d n ev n o je m n o g o više od efek tiv n o g v re m e n a p ro v ed en o g sa svojom obitelji (ako izuzm em o počinak). D akle, tu se p ru ž a i velika m oguć- n o st d a d o b ro u p o zn ate svoje su rad n ik e i d a se p ro b u d i sim patija, lju- b av ili sam o želja za onim drugim . O sim to- ga, posao se u g lav n o m obavlja u većim ili m a- njim tim o v im a koji n u žn o fo rm ira ju i m no- g a id en tičn a m išljenja p a čak i zajednički po- gled n a svijet. Čovjek, od ijedne žen e ili m uža, zn aju bolje utješiti na- kon ev e n tu a ln o g razo- č a ra n ja u rad u , ali se i isk ren ije rad o v a ti us- pjeh u za kojeg tek oni koji su s v am a dijelili neizvjesnost re z u lta ta zn aju koliko je do njega teško bilo doći. K onač- no, z a r nije u o b ičajen o d a se svaki usp ješn i po- slovni potez p rv o u ure- d u zalije šam p an jcem ili čašom k o n jak a? I N ova g o d in a i ro đ en - d a n obično se p rv o če- stitaju n a poslu. U U BAV ILI INTERESI P a ipak, traž ite li od- govor tko n ajćešće vodi lju b av n a p o slu redovi- to se u prvi p la n stav- ljaju šef i njegova tajni- ca. P rem d a su u ljubav- n o m v rtlogu izm iješani svi, od knjigovođa do v o zača ili p o rtira, p re m d a su zap leti novi- jih ljubića u g lav n o m vezan i uz m ed icin sk u se stru i d o ktora, svako istraživ an je bilježi kao n ajčešću lju b av n u stra s t u p rav o te dvije osobe. P rih v aćaju ći uvriježeno m išljenje p o k u šat ćem o g a rasvi- jetliti s nekoliko stran a. I zato o d m ah p ita n je — je li e v en tu aln i seksual- tjuiiice i smzeći joj različite m otive i pobude, povlačeći no- vu d ijag n o stik u o d n o sa m eđ u spolovim a. U redi, ordinacije, sk lad išta, i sp rem išta, d irek to ro v a so b a tak o p o staju nova, a li i sv a k o d n ev n a m je- sta gdje ljudi rješav aju m n o g e svoje fru stra ci- je, oživljavaju m a štu i dobivaju o no što im b ra č n a lo žn ica n e m o- že priuštiti. V ećina svih tak v ih is- tra ž iv a n ja počinje pita- svijet, njihovu krvavost ispod kože. Isto tak o i z a isk ren je ljubavi. B rojna istra živ an ja p ro v ed e n a u svijetu po- kazu ju d a je Ijubav n a p o slu n ešto n o rm aln o , p rim jerice u SR N jem a- čkoj p o k az ala su d a je već svaki treć i b rak sk lo p ljen n a k o n po- z n a n stv a ili p rv ih sek- su a ln ih isk u stav a n a rad n o m m jestu, ali d a je i svaki peti b ra k da- n a s razv rg n u t, a svaki an g a ž ira n nekim d ru- gim stv arim a, koje ne su sreće za vlastitim stolom ili sa svojom obitelji, b a r je djelom ič- no raste reće n svih onih b rig a koje g a m u če po- slije ra d n o g v rem ena. N a poslu se obično za- bo rav ljaju i n ep lać en i ra č u n i i b rig a oko djece i o p terećen i obiteljski o d n o si i sv ađ e s a susje- dim a. O bično i kolege s p o sla bolje razu m iju m eđ u so b n e p ro b lem e ni čin ili in tim n o st še fa i njegove najbliže su- rad n ic e čista ljubav ro- đ e n a iz m eđ u so b n e pri- v lačnosti i zajed n ičk o g v re m e n a ili i jed n a i d ru g a s tra n a traži svoj v lastiti in teres? U čistu Ijubav n e tre- b a dirati. I o n a se dogo- di. Ali što ak o je ljubav- n a v eza o b o jen a n ekim d ru g im b o jam a? Što u takvom o d n o su traži žen a? 13
Ukupno (u po sto cim a) Zene M uskarci P I T A N 3 E D A NE D A NE D A NE 1. Sm atrate li da su priće o to - m e kako tajnice sa svo jim še- fom grade svo je karijere u gla v- nom n e o snovane? 63 37 89 11 38,5 61,5 2. Im ate li svo jih opažanja o to - m e iz s vo g radnog am bijenta ili nekih drugih radnih sredina? 36 64 56 54 16 84 3. Da li biste i Vi postali tajnica kad bi Vam se pružila prilika? 58 42 4. Kad biste postali tajnica da li biste svo jim drzanjem uspjeli da nikom e ne pruzite p o vo d a za priće o biiskosti sa šefom ? 100 5. M islite li d a je bliskost tajni- ce sa sefom nešto n e izb 'e zn o ? A k o tako m islite da li biste svejedno postali tajnica? 6^,5 32,5 44 58 56 42 89 11 6. Sm atrate li da je šefovim a bliskost tajnice potrebna zato sto u njoj nalaze oslonac, neki psiholoski stup sam o p o u zd a - nja? 85 15 86 14 84 16
U anketi je sudjelovalo 400 ispitanika, siućajno odabranih u Zagrebu. Na anketna pitanja odgovarale su osobe oba spoia i raziičite starosne dobi, zanimarja i strućne spreme. U prvoj ko/oni »ukupno« izraženi su dobiveni rez"!tati svih ispitanika. Iduce dvije kolone donose rezu/tate odgovora, pojedinačno za žene (ukupnj ih je u anketi sudjelovalo 190) i pojedinaćno za muškarce (u anketi ih je sudjetova/o 210). Svi rezu/tati su izraženi u postocima!
O tk ak o je p o p u t oslo- b o đ en e i p ro b u đ e n e la- vice p o čela osvajati svoje m jesto u d ru štv u , o tk ak o je zb acila pre- gaču, o tk ak o s u njezine ideje i inicijative u m n o g o čem u d onijele rez u lta te i osvježenje, p o čela je n jezin a du- h o v n a i m a te rija ln a em an cip acija. P re m d a sa m o sta ln a, o n a ip ak još d a n a s nije i ravno- p rav n a . N ovac joj daje sig u rn o st i sam o stai- nost. n jezin a riječ unu- ta r obitelji je jača, čak i p resu d n ija, a li n a p o slu o n a još in fe rio m o trp i rad e či uz sa v rše n o g m u šk arca. O svajajući p rivilegije koje je done- d av n o im ao sa m o on. ž e n a traž i još više. Če- sto p u ta to je k arijera. K atk a d a joj za to nije d o v o ljn a n jezin a nao- b ra z b a i stru čn o st, zato se n e libi svoj cilj posti- ći o sv ajan jem m u šk a r- ca — d a bi jed n o g d a n a njegovu n ak lo n o st pre- m a sebi iskoristila. Postoje i d ru g i m otivi — m n o g e od ž e n a vide tu svoju b ra č n u p rilik u i o sig u ran je svog privi- le g iran o g m je sta u d ru - štvu. To je n ešto p o p u t sn o v a o k arin k to n sk o j ljubavnoj idili koja o bično u svakodnev- n o m životu im a d rukči- ji kraj. M ušk arac, biće koje- m u je oduvijek b a š sve d o p u šten o , p rih v a ć a tu igru, ili n e zn aju ći za ci- jen u koju će platiti, ili seb e k ro z p o sjedovanje lju b av n ice vidi k ao čov- jek a koji je u sp io u ži- votu. Ako je o n inicija- to r u red sk ih sek su al- n ih igrica, a n e dobije tražen o , u z v ra tit će po- p u t p rav o g m ach o bor- ca. Iskoristit će sv ak u p rilik u d a to svojoj ne- rav n o p rav n o j kolegici vrati, čak d a ju ism ije k a d to n jem u b u d e od- gov aralo , n am jesti ot- k az ili prem ještaj, sm a- nji bodove, p ro g lasi je n esp o so b n o m i uleti d ru g o j koja g a hoće. A za e v e n tu a ln e njegove p o slo v n e n eu sp jeh e k riv it će nju, p o d paro- lom d a »sam o d o b ro h a rm o n iz ira n tim mo- že postizati i d o b re re- zultate«. INTIMNOST JE NORMALNA? P rip rem aju ć i se za ovaj tek st p ro v eli sm o a n k e tu m e đ u 400 Za- g rep č an a. Ftezultati na- še an o n im n e an k ete, p rih v atim o li b alk an sk i h ab itu s, u v elik e m o g u iznenaditi. N a p itan je što m islite o in tim n o sti še fa i njegove tajn ice i u što tak v u in tim n o st sv rsta v ate čak 85 posto a n k e tira n ih taj odn o s vidi k ao realitet, pro- m a tra n s različitih to- č a k a m otrišta. To znači d a pojam bliskosti raz- g ran ičav aju , p rih v aća- jući g a k ao novi m o- m e n t Ijudskog odnosa, isto d o b n o p rav d a ju ći g a ili kao p red u v jeto m u sp ješn o sti posla, ili is- tican jem k arijerizm a ili liječenjem fru stra cija. O sm išljavajući g a pr- vim a rg u m e n to m dobi- li sm o o d g o v o re k ao »intim nost je n o rm al- na, jer ih veže isti m o- tiv, isti k ru g ljudi i po- d je d n a k a želja za us- pjehom «, »bliskost je n em in o v n a, je r svaki čovjek tra ž i p o tv rd u is- p rav n o sti svojih poteza, a u p o tp u n o sti je m ože dobiti sam o od svoje tajnice«, »iza sv a k o g a u sp ješn o g m u šk a rc a stoji još u sp je šn ija že- na«, »intim nost n e m o- r a uvijek zn ačiti i seks, već sam o p o treb u d a se d ru ž e i k ad n isu zatr- p a n i poslom «, »sam o b lisk a a tm o s fe ra i po- v jeren je m ože o sig u rati uspjeh«. O ni koji takve odno- se k a ra k te riz ira ju že- ljom za u sp o n o m u po- slu i k arijeri obično za- laze u žen in u p sih u i tu n alaz e o p rav d an je za njezine in tim n e izlete s a šefom , a dobiveni odgovori su — »kod že- n a je se g m en t uspje- šnosti vrlo b itan i obič- no g a žen e doživljavaju p u n o em o cio n aln ije p a je bilo kakvo d ru žen je sa šefo m je d an vid div- ljenja«, »ona p rek o svog še fa doživljava vlastiti uspjeh«, »na bliskost sa šefom tajn ice obično tjeraju' v lastite fru stra - cije koje se id ealn o lije- če u k o n tak tu s uspje- šnijom osobom «, »po- tre b a d a se d o k aže p red k o leg icam a kako o n a m ože im ati, k ad to poželi, i njihovog zajed- ničkog šefa«, »ako će on n a p re d o v ati vjeruje d a će ju ponovo uzeti k ao n ajb ližeg su rad n i- ka«. N eki a n k e tira n i mi- sle p ak d a je »intim nost sa šefom sv o jstv en a že- n a m a koje traž e nado- m jestak zbog razo čare- n ja u svom m u ža i nje- govih poslovnih neus- pjeha«. Postoje i m išlje- nja k oja n em aju n išta protiv takvog odnosa, ali v jeruju d a je to »više izm išljena p riča — oni se sam o m alo bolje po- zn aju od o staiih su rad - nika« ili d a je to »stvo- re n a fam a, p o d lo g a za lju b av n e rom ane«. ŠEF I TAJNICA NEIZBJEŽNI PAR O ni koji tak av odn o s osuđuju, a njih je m eđ u isp itan icim a bilo 12,5 posto, o g o rčen o konsta- tira ju d a je to »glupost i d a se u pusto lo v in e sa šefom u p u šta ju lak e že- ne«, d a p reljubnici »obićno bliskost o prav- d av aju »višim ciljevi- ma«, a z n a se k am o to vodi«, »to je ig ra še fa d a se pokaže njegova nadm oćnost«. Protivni- ci bliskosti čak taj od- nos k a tk a d a i m ogu prihvatiti, ali n ik ak o shvatiti, razu m ijeti ili opravdati. Tek 2,5 posto an k eti- ra n ih o ovoj pojavi ne- m aju nikakvo m išljenje. U našoj k ratkoj an k e- ti p o seb n o je bilo za- nim ljivo p itan je n a koje su o d g o v arale sam o že- n e — »Da li biste i vi p o stali ta jn ic a k ad bi v am se p ru žila p rilik a? Č ak 58 posto ž e n a je odgovoriio potvrdno, a sve o n e n ek u v rstu bii- skosti p rih v aćaju , ali n ik ad n ik o m e n e bi da- le p o v o d a za ev en tu ai- ne p riče ili trač. M u šk arci pak, ruko- vodeći se svojom čuve- no m u m o tv o rin o m ka- ko se sa v rše n a tajn ic a od lik u je njegovanom vanjštinom , vit.kim tije- iom i p rip ra v n o šć u d a sa svojim p retpostavije- nim o d e u krevet, jam - čeći m u zadovoljstvo, ćak u 89 posto sm a tra ju d a je biiskost izm eđu tajn ice i šefa n ešto čak neizbježno. ćinilo nam se sasvim norm alno da rezultate na- še ankete prokom entiraju i osobe koje su u takvim odnosima, valjda zbog tradicionalnog odnosa prem a ženi, i najviše eks- ponirane Prem da organi- zirane i na razini grada Zagreba i Republike Hr- vatske, čianice Udruženja sekretarica, nakon dugih nagovaranja i priprem a- nja za ovaj razgovor jed- nostavno su odbile surad- nju Odgovori poput »nas m ora na tom razgovoru biti više, a članice Pred- sjedništva nisu o tome voljne govoriti« iii »priče- kajte naš redovni sasta- nak«, ili »nije zgodno da naša im ena izadu u novi- nama« previše su prozaič- ni i ćak nas vode na raz- mišljanje da je preuzima- nje posla u ovakvim udru- ženjim a više valjda njiho- va prilika za dokonu za- bavu, nego sprem nost da preuzete funkcije stvarno obavljaju s društvenim angažm anom pa čak i pod cijenu da katkad vode razgovore i o tem am a ko- je uvijek ne veiičaju njiho- vu sposobnost za pisaćim stolom. To opet i ne treba čuditi ako znam o da je u našoj zemlji vrlo malo studija koje zadiru u rasvjetljava- nje intim noga ćovjekovog života. Velika Britanija, naprim jer, prem da joj se često etiketira konzerva- tivnost i tradicionalizam, može se pohvaiiti cijelom bibliotekom znanstvenih studija vezanih uz ovu te- mu. A možda nas to i toli- ko ne zanim a — ili više volimo da sve ostane kao trač. □ Mireta Kruhak 17
Vjerovali ili ne, opsesija guzam a počinje na ovome kontinentu prije nekih dvijestotinjak godina, kad je po svojoj privlaćnosti preuzela prvenstvo od sisa. Ružićasti ili »ludički erotizam « tadašnjega francuskoga slikarstva — predvodenoga glasovitim majstorom za guzno slikarstvo, Francois Boucherom — popeo je stražnjice na pijedestal, s kojega ih do danas nije skinula niti am erikanska »playboyevska« opsesija veiikim grudim a U početku bijaše guza - i to ženska Ovo zvuči pompezno, ali za te dvije •najveće polukugle na ženskome tijelu« — kako im je tepao dobri gospon Freud — ništa nije suviše svečano. Naime, da u pra- davna vrem ena naše pra- roditeljice iliti ženke pri- mata, nisu ustrajno i usrd- no svojim grubljim i glup- ijim poiovicama doslovno pod nos gurale svoje za- m am ne guzičetine, tko zna što bi bilo od ljudsko- ga roda. Pitanje je, da li bi- smo se bili toliko i dovolj- no razmnožili a postane- mo ovakav rod kakav je- smo (a sačuvaj bože, kakvi smo), da sirenski zov od- nošaja »s guza« nije nau- čio mužjake čem u im slu- ži onaj visuljak m eđu no- gama. Guze su, ženske, ve- like ili male, tako bile i ostale prvi i najjači sek- sualni signal koji je mu- škarcim a davao do znanja da im je slobodno i poželj- no prodrijeti u dlakavu pukotinu što se među nji- m a diči. Riječ je bez sum- nje o najizvornijem i da- kle najdrevnijem »položa- ju« iliti »figuri« što ih mu- škarac i žena od vajkada zauzimaju, a svi su ostali samo varijante iliti finese. Dakle, povijest ljudske tjeiesne ljubavi počinje »s leđa« iliti latinski, »a ter- go«, ali ne sam o da poći- nje, nego na njoj i ustraja- va. To je najprirodnija po- za koju dva zaigrana i us- paljena tijela mogu pro- naći kad odbace civiliza- cijsku čahuru. Naime, za- padnjačka je civilizacija hiljadam a godina nesvje- sno pom icala centar i objekt žudnje, pa se ono »kulturno« u snošaju po- javilo kad su se naši pra- roditelji podosta odijeiili od prim ata, kad su se do- voljno uspravili da su se mogli početi gledati licem u lice i na isti način lijega- ti. Odvajanje žene od pra- ženke, dakle nastajanje žene kao posebne osobe — koja ne priznaje ono prim arno iliti »životinj- sko« u sebi — nam etnulo je i m uškarcim a drukčiji način pristupa. Dugo se stoljeća sam o snošaj »li- cem u lice« sm atrao i tole- rirao norm alnim , a sve je drugo bilo izopačenost. Nije slučajno, da je pri to- me bilo zaboravljeno erot- sko nasljeđe antičke kul- ture, u kojoj su žene, pak, bile dovoljno sam ostalne i samosvojne da su i tjele- sno vladale muškarcima. Kod starih G rka —kad su ševili svoje žene - ne- obićno je bio omiljen po- ložaj nazvan »more uxo- rio« iliti na suprugi način, a to je ono obično i svima poznato objahivanje mu- škarca, Stari su Grci i Rimljani, a i oni mladi među njima, s leđa prila- zili sam o svojim dječaci- ma, efebima, dok su žena- m a dozvoljavali da ih is- korištavaju kako im je vo- lja! No, licem u lice, više je bio izuzetak nego pravilo MISIONARSKA POZA To »pravilo« raznijeli su svijetom novovjekovni osvajači. pa m eđu njim a i misionari, koji uprkos svojim zakletvam a o čisto- ći i uzđržavanju od seksa nisu mogli odoljeti, a da m lade urođenice - u da- lekim istočnim zem ljam a — ne nauče nekim ljubav- nim tehnikam a. Tako je za fukanje »licem u lice« na Istoku skovan naziv »misi- onarska poza«, što je do- bar dokum ent i kompli- m ent o utjecaju naše kul- ture na »primitivce«. Ovi se, međutim, nisu samo tako lako predavali, pa će m udri V atsjajana - kom- pilator glasovitoga priruč- nika »Kama sutra« - ova- ko opisati položaj koji sm atram o najljepšim što ga od davnine prirodno zauzim aju žena i muška- rac u ljubavnom zagrlja- ju ■ »Kad se žena načetvero- noži kao četveronožac, a njezin je ljubavnik objaši poput bika, to se zove »snošaj krave«. U toj prili- ci sve što se inače izvodi na grudima, sad se izvodi n a leđima. Na isti način se obavlja i snošaj psa, koze i srne, silovito opasivanje magarice, parenje mačke, skok tigra, pritisak slona, trljanje vepra i uzjahiva- nje konja. A u svim sluča- jevima ljubavnici neka se vladaju kao i dotične živo- tinje.« Ovdje je na djelu i na ri- ječima sam a priroda, ona »životinjska priroda« u nam a koju je zapadnja- čka, kršćanska civiiizacija silom htjela istjerati. Zato su umjesto guza izmišlje- ne sise! Ovo nije vic, već antropološka postavka. naime, da bi skrenuie pažnju sa svojih stražnji- ca, te da bi prisilile mu- škarce da ih gledaju u li- ce, žene su razvile svoje prednje polulopte kao nov seksualni signal (što tvrdi Desmond Morris). Kad već m oram o biti prosti, onda je ovdje neizbježna jedna asocijacija: što mi- slite, otkuda m uškarcim a opsesija da svoj nadignuti pimpek stavljaju svojim Ijubavnicam a medu sise, da ga trljaju među njima, eventualno i da tako eja- kuliraju? U ovoj je opsesiji čista zam jena seksualnih sfera na žanskom e tijelu, tako da sise figuriraju kao guze. Doduše, tu je još i važan faktor užitka u svr- šavanju na sisam a i po ženskome licu i kosi, ali ovo je tem a za neki drugi vulgarni esej. Uglavnom, kam o se god okrenuli. m uškarci svuda vide (žen- ske) guze ... Ne kažem da nem a i onih koji gledaju m ušku dupad, odnosno da i ženske sam e ne ocje- njuju m uške guzice, ali i ovo će trebati posebno ra- zraditi. Držimo se mi ono- ga o čemu smo zaustili, tj. 0 mitologiji ženskih guza ČULNI NABO] EPOHE Kad kažem »zaustili« onda ta riječ u kontaktu sa ženskim guzam a ima dvojbeno značenje: u mo- dernoj je pornografiji do m anijakalnih razm jera razvijeno prikazivanje li- zanja, ništa m anje nego čm ara, a da o sam o pene- traciji raznoraznim objek- tim a i, naravno, samim kurcem niti da ne govori- mo. S druge strane, u svi- jesti prosječno načitanoga ljubitelja guza stalno stru- ji jedna rečenica iz glaso- vitoga monologa Joyceo- ve Molly (iz »Uliksa«, koja u tom nekada m asturba- torskom e brevijaru - davno prije današnjega pom ografskog požara - vrlo ružno govori o kon- taktu usta i ženskih guza: »ja bih svakom m uškarcu koji bi bio kadar ženu po- ljubiti u stražnjicu pljunu- la u zube on će zatim po- ljubiti ženu svejedno na kojem neprirodnom mje- stu gdje nem am o ni 1 ato- m a od našeg ličnoga ta ovdje svaka od nas im a 2 grude sala prije nego što bih to učinila nekom mu- škarcu pfuj kakvi prasci već sam a pomisao na to je previše ...« Tko bi rekao da je radodajka Molly bila takva čistunica već pri sa- moj pomisli da je netko poljubi u guzu (ima tu i prezirna konotacija. »po- ljubi me u dupe«), a što bi tek rekla o ugrizu, o tap- šanju guza, o pljeskanju i kajišanju, pa i sam om e bi- čevanju ....? Jer, upotreba guza kroz povijest poznaje sve ove inačice, stvar je uvijek bila 1ostala u om jeru slobošti- na iliti libertinstva prem a puritanizm u i cenzuri. Kroz povijest, guze stalno idu eoro.fiaJrML lijevo- 19
desno, takmičeći se sa si- sam a za prvenstvo pri po- gledu i dodiru. Isto tako, ovisno o čulnom naboju pojedine epohe, guze su bujale poput hljeba u na- čvama ili su se stiskali na veličinu dječje šake. To je ono pravo pitanje i sredi- šnja tem a za nekog struč- nog guzo-analitičara: ka- kve (ženske) guze muškar- ci više vole, velike ili male, oble ili štrkijaste, kruško- like ili balonske, raskošne ili skromne, drusne ili mr- šave, zanjihane ili čvrste, obješene ili visoke, tvrde ili mekane, podatne ili divlje, jebozovne ili asket- ske, stidljive ili razulare- ne, pohotne ili rezervira- ne, m esnate ili posne, raspljeskane ili daskatske, ružičaste ili tam nopute ...? Kako se snaći i orijen- tirati u festivalu guza koji počinje na proljeće, prvim svlačenjem gornjih dijelo- va odjeće, a posve se razu- laruje ljeti, kad već po kontinentalnim gradovi- ma guzičice i guzetine po- ćinju treperiti ispod tan- kih suknjica i haijina, da bi se onda ljeti, na moru ili uz riječne obale, drsko i bezočno pojavile u svim polu-golim izazovnim po- zama? Koji je viadajući trend m uškoga ukusa u ovoj guzatoj džungli, od- nosno da li je uopće po- trebno tražiti neke orijen- tire, kad je na kraju sve svejedno, jer ionako na kraju opet ostaje guza? TAKMIČENDE GUZA I SISA Ovu tešku, zadatu temu, valja obigravati baš kao mačak oko vruće guze. Naime, rekosmo, modne i seksualne epohe jednom su nam etale i preferirale ženske s guzičetinam a' — istaknutima na račun prednjice - a drugi su put povlačile guze u ilega- lu. propagirajući sisetine. Modne mijene u moder- nome svijetu znale su go- tovo da karikaturalnih ra- zmjera isticati te svoje predilekcije, pa dok su, naprimjer, noge i guze bi- le prekrivene širokim suk- njama, dotle su sise iza- zovno štrčale, izložene do pupka svima na uvid Drugi put, kad su se kor- 20 zeti sve više penjali uz žensko tijelo i kad se poprsje pomno zakopča- vaio, tada su guze bile ra- zvijane, isticane i pojača- vane kao kod Hotentot- skih žena (poznatih po go- lemim stražnjicam a, goto- vo do užasa). Poznavaoci današnjih moda - koje se mijenjaju suviše hirovito, a da bismo ih mogli sve pratiti - mogli bi ukazati, recimo, na tri važne točke u filozofiji suvremenih guza. Prva je pojava mini- ce iliti mini haljine - koja se, nakon kratkoga preda- ha, ponovno trijum falno vraća - koja ustvari nije otkrivala noge, kako se mislilo, nego upravo guze. Funkcija kratke suknjice ili haljinice jeste upravo u isticanju stražnjice, do ko- je se noge samo penju i ništa više. No, da bi pari- rale otkrivanju guza, tj. gaćica kao njihovoga pri- rodnog (?) sastavnoga di- jela. žene su se utekle ovim užasnim čarapam a- gaćicam a iliti hulahupka- ma. Taj protuudar »mini- ci« za neko je vrijeme po- stavio izjednačeni rezul- tat, ali onda su se bile po- javile tzv. vruće hlačice, do sada najbolji način za isticanje guza, U svim mo- gućim varijantam a one se javljaju i danas, ali u času kad je gotovo više iluzor- no fantazirati o guzam a — kad su sve razotkrive- ne, zahvaljujući nudizm u i pornografiji. Svejedno, iluzije treba gajiti, tj. o guzam a se is- plati filozofirati. Što su to, uopće, male, odnosno veli- ke ženske guze? Reklo bi se, da je i ovo relativno. Postavimo klasičnu opozi- ciju: mladi muškarci, da ne kažem dječaci, možda još m aštaju o raskošnim guzicam a susjedovih žena zamišljajući u svojim vizi- jam a kako se uz njih pri- pija i kako ih treska, plje- ska, mlati dlakava mu- škarčeva ruka, dok mu batina klizi među polut- kama. Zreliji muškarci, da ne kažem stariji ili pred- klimakterični, možda žu- de za vitkim, ne preje- drim, nego za gotovo sr- nećim leđim a m lađih že- na. kojima guze pohotno drhture dok galopiraju s jahačem koji iza njih kleči. Možda je to klasična opo- zicija iliti shema, unutar koje bi se moglo pronaći mnoštvo varijanti, ali jed- no je pravilo: sve su guze ravnopravne i niti jedna nije ravnopravnija od drugih! Važno je, samo, da svaka guza nađe svoga pravog ljubitelja: velika ili mala, sočna ili posna, de- bela ili mršava, svaka je guza izvrgnuta upotrebi i dužna je da tome služi. NAJRAŠIRENOI SEKSUALNi SIGNAL Ustvari vjerovali ili ne, ali opsesija guzam a poči- nje na ovome kontinentu prije nekih dvjestotinjak godina, kad je po svojoj privlačnosti preuzela pr- venstvo od sisa. Ružičasti ili »ludički erotizam« ta- dašnjega francuskoga sli- karstva — predvođenoga glasovitim majstorom za guzno slikarstvo, Frangois Boucherom — popeo je stražnjice na pijedastal, s kojega ih do danas nije skinula niti am erikanska, »P!ayboyevska« opsesija velikim grudima. Jer, osim što su posvećene atavističkim nagonom za općenje »s guza«, te me- snate poluiopte imaju još jednu bitnu funkciju: one su naprosto »dušu dale« za batinjanje! Niti jedan drugi dio ljudskog tijela ne izlaže se tako prirodno kažnjavanju, poput guza, koje su za to jednostavno stvorene. Otkako je svijeta
i vijeka, veza guza i šiba zaista je neraskidiva, da ne govorimo kako sve po- ćinje s (muškim) dlanom: njegova udubina prirod- no odgovara guznoj is- pupčenosti, pa je to veza koja »naprosto mami« No, ma da je i ovo tema koju se ne isplati samo ta- ko potrošiti, valja reći sa- mo jedno: užitak u mlaće- nju guza i u isto takvom primanju »kazne«, ima duboke sado- mazohističke komponen- te, ali osim u slučajevima pretjerivanja spada u na|- normalnije Ijudsko opho- denje. Kod »pravoga« sa- dizma, u svim njegovim najužasnijim izmišijotina- ma, stvarno ili glumljeno kažnjavanje ljudskoga (ženskoga) tijela prelazi s guze na druge, osjetljiviije dijelove (unutrašnja stra- ne stegna, grudi, lice) i ov- dje ga ne ubrajamo u »lu dićki«, zaigrani erotizam o kojemu govorimo. Zlo- upotreba guza - velikih ili malih, ukoliko je uisti- nu ljubavna, može biti i je- ste samo predigra pravo- me prilazu s leđa, kao iz- vornoj varijanti općenja koja postoji od pamtivije- ka, pa i prije Dakle, kao niti o pravom sadizmu, ta- ko ovdje ne govorimo niti o kirektivnoj upotrebi gu- za - recimo, nekada u školama ili koledžima, ili čak u praksi roditelja i od- gajatelja — o toj upotrebi u kojoj je pritajeni užitak uvijek bio pokriven mora- lističkim plaštem. Govori- mo samo o tome, da su guze svojim oblikom i svo- jom pozicijom - barem za dvije navedene upotre- be - planetarno sigurno najrašireniji seksualni signal koji struji u žensko- muškoj razmjeni. Velike ili male guze - to je zaista kviz pitanje? U svakom slučaju, ne treba biti fanatik Reklo bi se, da i u ovom slučaju važi isti odgovor kao i kod opredjeljivanja muškara- ca za velike ili male žen- ske sise. Naime, koje guze više volite: velike ili male? Odgovor je samo jedan: DA! □ Igor Mandic
PRIRODOPISUŽITKA m m mmmv ■ I Videćiparna klackalici, djevojku na biciklu, parna motoru ili nekujahačicu, nemoramo odmah sumnjičiti da timeiživljavaju nerealiziranu seksualnupožudu, aiimožemo bitisigurni da im je ugodno 23
Prvi prizor: dječje igrali- šte. Mladi zaljubljeni par je uvrebao trenutak kad nem a dječice, zaskočio na Ijuljaćku zvanu klackali- ca, svaki je sjeo na svoj kraj daske i veselo se drockaju. Kako jedan pre- tegne na svoju stranu i lupne krajem na kojem sjedi o tlo, tako drugi, na drugom kraju, poskoči. Tup-hop, tup-hop, ne bri- ne ih što bi se moglo oče- kivati da su prerasli takvu zabavu prije desetak ili dvadesetak godina, sa svakom izmjenom ravno- teže sve su raspoloženiji. Prizor drugi: staza kroz livadu, sunčan ljetni dan. M lada djevojka zajašila bicikl, okreće pedale i vozi se kroz visoku travu. Vje- trić joj nosi kosu, bokovi nad sjedalicom se ritmički uvijaju. Djevojka uživa u vožnji i krajoliku kojim prolazi. Prizor treći: sastajalište gradske mladeži. Mladić sjeda na snažni motocikl. iza njega se smješta dje- vojka. On pali m oćnu ma- šinu, ona ga obujmljuje oko pasa i priljubljuje mu se uz leđa. Uz m uklu tut- njavu m otora uključuju se u prom et i odlaze s vidika. Prizor četvrti: hipo- drom. Zaljubljenici u jaha- nje izveli konje iz štala, osedlali ih, zajašili i u po- četku ih lagano razgiba- vaju. Oni koji su prvi izašli već kreću u kas — obuj- mivši ih nogam a ljuljaju se na leđima moćnih živo- tinja. Prizor peti-, m račni kut diskokluba. Mladić sjedi, djevojka mu je sjela okre- nuta sučelice na bedra, zagrlila ga i ljube se. Nje- zina koljena pritiskaju njegove bokove, on pomi- če svoje noge u ritm u mu- zike, a ona također cupka kao što je svojedobno, igrajući se jahanja, cupka- la na očevu ili djedovu ko- ljenu. Mogli bi se prisjetiti još niza sličnih i srodnih pri- zora. Što je svima njima zajedničko? Da je izvor ugode u nečem u što se obuhvatilo bedrima, da užitak proizlazi iz nečega obuhvaćenog nogama, da se sjedi na nečem u što priia. Kao da je naša civili- zacija upravo u situacija- m a opisanih prizora naj- bliža staroj indijskoj civili- zaciji, daleko senzualnijoj od naše koju reprezenti- raju kipovi u starim hra- movima koji prikazuju ljubavnike koji se, u duhu »Kama Sutre«, grle ruka- ma i nogama. Je li konačno rješenje opisanih prizora, na što upućuje pominjanje »Ka- ma Sutre«, u sferi seksu- alnosti? Da i ne. *** Nema sumnje da je sek- sualna dimenzija prisutna u svim navedenim situaci- jama. Pobliže to možemo razm otriti na usporedbi motora i automobila. Prem a jednoj »frajer- skoj« interpretaciji, za uspostavljanje seksu- alnog kontakta motor je neusporedivo pogodniji od automobila. Tipični tok približavanja uz korište- nje autom obila teče ova- ko: mladić pod bilo kojim izgovorom nam am i dje- vojku da je preveze. Na kraju se negdje zaustav- ljaju, pred njezinom ku- ćom ili na nekom osamlje- nom mjestu. On je imao priliku da je tokom vožnje raspoloži verbalnim udvaranjem, ona se već u vožnji na neki način pre- pustila tome da je uprav- ljana njegovim rukam a, eventualno mu je i za- hvalna što joj je prištedio povratak kući pješke kroz pusti grad u kasne sate... Ali tu još uvijek ostaje naj- veća prepreka — onaj po- sljednji, kritični m etar na kojem se uzdižu najsna- žnije barijere tjelesnom približavanju. Kod m otora taj posljednji m etar jedno- stavno ne postoji: već to- kom vožnje djevojka je, da bi se održala na vozilu, m orala zagrliti vozača. Ako se on okrene kada se zaustave, već je u njezinu zagrljaju! Pokraj toga, ia- ko on, vozeći, nije imao prilike za laskanje i ver- balno udvaranje, ona je cijelo vrijeme svojim trbu- hom i grudim a bila prilju- bljena uz njegova leđa, koljenima i bedrim a pripi- jena uz njegove bokove, potresana neravninam a puta i brektanjem m ašine cijelo vrijeme se trljaia uz njega, pa je lako moguće da nikakve riječi više nisu ni potrebne. Dapače. ako je djevojka iole samoinici- jativnija, budući da je ru- kam a obujmila struk vo- zača, dlanovi joj se sasvim prirodno sastaju upravo ponad za nju najzanimlji- vijeg dijela muške anato- mije. Pa ako je još i taj dio podigao glavu, u vožnji joj se nam etala izuzetno privlačna drška za pridr- žavanje. No usporedba pogodno- sti koje pružaju motor i automobil govori i o oni- m a koji te pogodnosti uži- vaju. Motor nesumnjivo olakšava tjelesno približa- vanje, ubrzava prvi tjele- sni kontakt. Nasuprot to- me, automobil je nesum- njivo daleko komforniji. čak ga je moguće iskori- stiti i kao mjesto na kome će se izmijeniti nježnosti. Prem a tome, m otor će vi- še cijeniti oni kojima je te- meljni problem u odnosi- m a sa suprotnim spolom — kako prići. Automobil će biti pogodniji za one kojima prvi pristup više nije probiem, koji sa si- gurnošću mogu procijeni- ti svoje izglede, te im je odgovor na pitanje da li će uopće doći do željenih dodira unaprijed poznat, ali im je stalo da u tjele- snim dodirim a uživaju što više. Motor će više privla- čiti one kojima je stalo do seksualnog doživljaja bez obzira kakav je, automo- bil one kojima seksualni doživljaj više uopće nije privlačan ukoliko nije kvalitetan. Drugim riječi- ma, m otor je pogodniji za one koji su nesigum i i ne pouzdaju se u vlastitu spolnu atraktivnost, auto- mobil je pogodniji za one koji poznaju svoje seksu- alne vrijednosti i moguć- nosti, to jest - m otor je za mlađe, a automobil za one iskusnije. Uostalom, ta i m ora se biti mlad da bi se dobro vozilo motor i da bi se m ogla izdržati vožnja na njemu, kao što se m ora biti i nedorastao da bi se to voljelo. Stoga nas ne m ora čuditi ako su neke m lade osobe sprem ne platiti za skupocjeni mo- tor cijenu koja višestruko prem ašuje cijenu pristoj- nog automobila. Nema sumnje, u uspo- redbi m otora i automobi- la faktor seksualnosti je vrlo prisutan. No daje li on potpuno objašnjenje? Nikako. Mnogi ljudi uži- vaju u vožnji motorom čak i kada su na njemu sami samcati. To kazuje da je seksualnost tek do- datno objašnjenje, onaj dio koji pridonosi potpu- nom objašnjenju, ali sam po sebi još nedovoljno ka- zuje. U osnovi radosti kojoj je izvor među nogam a je ne- što bazičnije od seksu- alnosti: užitak dodiriva- nja. S obzirom da se uži- tak dodirivanja obično javlja u konkretnim soci- jalnim situacijam a i kao plod specifičnih među- ljudskih odnosa, kao je previdjeti njegovu vrijed- nost sam u po sebi. Da bi osvijetlili tu vrijednost do- voljno je sjetiti se činjeni- ce da nem a čovjeka koji neće uživati kao prase ako ga bilo tko znalački češka po ledima. Bez obzi- ra češka li vas ljubavnik ili ljubavnica, sestra, maj- ka, bolničarka, inkasator tv-pretplate, šef ili slučaj- ni prolaznik, fiziološki je užitak od češkanja po le- đim a zavisan jedino o vje- štini onoga koji bi vam ta- ko ugađao. Ćovjek nije sa- mo seksualno biće, čovjek je prije svega senzualan. Njegova senzualnost je daleko temeljnija i šira od seksualnosti; javlja se pri- je seksualnosti i ostaje čak i nakon što seksualnost iščezne. Već i malo dijete uživa ako ga se gladi po glavi ili tijelu, čak i impo- tentan m uškarac ili fri- gidna žena mogu uživati ako ih netko m asira ili im utrljava ulje za sunčanje. Nažalost, u našoj civili- zaciji se dodirivanje našlo u nezgrapnom raskoraku. S jedne strane, neka naša osjetila su višestruko po- jačala svoje domete: po- sredstvom televizije i fil- m a vidimo što se događa na drugoj strani zemalj- ske kugle, preko radija možemo čuti što se doga- 24
đa bilo gdje u svijetu. Sto se tiče osjetila, naša civili- zacija je audio-vizualna. Ćak i kad se vozimo auto- mobilom ili javnim pro- metom, ono što se događa s vanjske strane prozora kroz koji gledam o je sve- deno na zbivanja iza svo- jevrsnog ekrana. Nasu- prot tome, kultiviranim obrascim a ponašanja ko- ličina dodirivanja je sve- dena na m inimum i kana- lizirana zahtjevima *do- brog odgoja«. U razmjeri- m a prirodnog dosega osjetiia pojavio se ne- sklad. Mnogi ljudi mogu imati ozbiljnih problem a koji izviru iz tog nesklada. Uočavajuči to, neke meto- de grupnih terapija kao jedan od bazičnih tretm a- na uključuje i m edusobno dodirivanje. Iskusni liječ- nici opće prakse znaju da mnogim pacijentim a koji se žale na raznorazne te- gobe mogu m om entalno pomoći jednostavno tako da ih detaljno pregledaju, n a društveno prihvatljiv način temeljito ispipkaju. Na istom m ehanizm u se temelje i blagotvorni utje- caji nekih »alternativnih« način liječenja: »liječenje bioenergijom« je u teme- lju tek blagotvorni utjecaj dodirivanja i pažnje koja se posvećuje pacijentu, tjelesnog i psihičkog kon- takta. »Teorija bioenergi- je« se tako pokazuje tek kao izgovor da bi se taj kontakt mogo ostvariti, a da u onome kojemu je potreban ne izazove osje- ćaj krivnje. Blagotvorni učinak do- dirivanja je vidljiv u oso- bito teškim situacijam a i trenucim a, te je kao takav čak i socijalno priznat i dopušten. Suočeni sa smr- ću bliskih osoba, nekom drugom katastrofom iii opasnošću ljudi odbacuju heteroseksualne, dobne, incestualne ili socijalne prepreke, grle se, prilju- bljuju, tapšu, sitišću, cjeli- vaju, piaču jedan drugom na ram enu ili zapom ažu čvrsto isprepleteni. Upute za umiranje Značaj dodirivanja i od- nos naše civilizacije pre- m a njemu vidljiv je i iz za- vršnih odlom aka ćlanka Dalibora Cvitana »Upute za umiranje«, objavljenog 25. listopada 1977. godine u »Vjesniku«: ».. želim upozoriti samo na jedno: na Zapadu. kad m edicina više ne može po- moći, svi dižu ruke od umirućeg, a na Istoku se njim i dalje bave. Hladno, aseptično gadenje zapad- ne civilizacije prem a umi- rućim a i mrtvima, koje odm ah steriliziraju, uka- paju, spaljuju, seciraju s gazom na nosu (i srcu) i s rukavicam a na rukam a (i osjećajima), tako je odvratno u usporedbi s ovim miiim tibetanskim lam am a koji diraju umi- ruće i mrtve, šapću im u uho tekstove iz 'Bardo Thodol’, postavljaju ih u zgodan položaj, pa kad um ru nose ih na leđima, ostavljaju ih pticama, vje- trovim a i kišam a - izlažu ih tjelesnim dodirim a bića svijeta i zemlje, pošto su ih do posljednjeg trena milo- vali svojim rukam a, ne gadeći se, već ih toplo, Ijudski dodirujući. Što onda, ako nem a ni- šta od zagrobnog života, što ako su sve to zgodne legende i priče — kad su proistekle iz topline pre- m a čovjeku u njegovim najtežim časovima. Onaj koji je um ro na Istoku, ako i nije našao Boga, na- šao je barem čovjeka. A nas će u sm rtnom času pratiti samo sarkazam medicine i suvišnost filo- zofije.« Ako smo osvijestili zna- čaj dodirivanja, treba uka- zati na još jednu okolnost koja utječe na radost ia se nešto stislo po pitanju međunožja. Međunožje odraslog čovjeka je tabu- zona koju u svakodnev- nim situacijam a njegovi roditelji, prijatelji ili po- znati neće nikad nam jer- no dotaknuti, ili će si to dopustiti tek s »debeiim« razlogom. Zato je svaka prilika da i taj dio tijeia dobije svoju potrebnu ko- ličinu dodirivanja itekako dobrodošla. *** Dodirivanje podrazumi- jeva drugu osobu, ali ne m ora uvijek u stvarnosti biti tako i, dapače, najče- šće i nije. Najveći broj do- dira otpada na samododi- rivanje, od toga da se po- češemo gdje nas zasvrbi, pa do toga da se udarim o šakom o glavu kad napra- vimo neku glupost, Veliki dio sam ododirivanja pru- ža ugodnost, m a koliko malu, ali nesumnjivu i značajnu. No autokontakt nije sam o fiziološki ugo- dan, on je u stvari najče- šće podsvjesna imitacija onoga kada nas netko drugi dodiruje. Time dola- zimo i do nesumnjive po- vezanosti dodirivanja i seksualnosti. O tome govori i poznati antropolog Desmond Morris u knjigi »Manvvat- ching« (kod nas nedavno prevedenoj pod naslovom »Govor tijela«). »Kada dodirujemo sami sebe, mi upotrebljavam o dio našeg tijela kao da pripada nekom tko nam ugađa. Već u najranijim danim a roditelji nas milu- ju i grle, nose i nježno lju- ljaju naprijed i nazad ako smo uplašeni ili povrije- đeni. Mazeći nas, gladeći i milujući ulijevaju nam osjećaj sigurnosti i zašti- ćenosti, da smo voljeni i željeni. Kada narastem o često se osjećamo nesi- gurni i željni nježne ljuba- vi, ali nem a više roditelj- skih ruku da nas prigrle i zaštite. Ali naše vlastite ruke su tu i tada ih upo- trebljavam o kao nadomje- stak. Isprepletem o ruke oko sebe, Ijuljamo se na- prijed i nazad, ili prekriži- mo ruke, čvrsto jednu uz drugu. Ima mnogo takvih situ- acija u ko;'m a se ponaša- mo kao du. smo dvije oso- be...« Najoćitiji prim jer je ma- sturbacija. Dodiri vlastitih ruku im itiraju dodir tu- đeg tijela, m isiima se pri- ziva lik željenog partner- a ... U vezi s tim možemo pokušati objasniti i zašto su m uškarcim a privlačne žene u vrlo tijesnim suk- njam a: ne sam o da uska suknja precizno ocrtava linije bokova, stražnjice i već svaki prom atrač zna da se u njoj bedra taru o butine, ta pomisao povlači za sobom pomisao o ugodnosti tog dodira i pri- misao da je prom atrana žena možda upravo željna da je i netko drugi dodiru- je po tim mjestima. U slu- čajevima s klackalicom, biciklom, motorom i ko- njem učinjen je korak na- prijed i korak nazad od to- ga. Korak naprijed: na drugoj strani klackalice nalazi se živa osoba s ko- jom medusobno, iako po- sredstvom daske, razmje- njujemo dodire. Bicikl i m otor pružaju ugodu do- dira u međunožju, a konj je i uz to živo biće... Ko- rak nazad: kažu da žene mogu doživjeti orgazam na sjedalici bicikla, ali to ipak nije seksualni kon- takt. Za seksualnost je nu- žna druga osoba, a u ovom slučaju može se ra- diti samo o vrlo intenziv- nom uživanju u dodiru. Taktovi m ašine m otora u radu i drhtanje koje se iz nje šire mogu pobuditi po- misao na sličnost s ogrom nim vibratorom ia- ko je m otor prvenstveno prom etno sredstvo. Jaha- nje nesumnjivo upućuje na seksualnost. raširene noge. ritmićko gibanje konjskog tijela, njegova snaga i izdržljivost, ro- m antična aureola koju je konj priskrbio kroz povi- jest druženja s ljudskim rodom ... Sve to može uči- niti jahanje podsvjesno privlačnim m ladim dje- vojkama na pragu seksu- alnog života. Stara engle- ska legenda o Lady Godi- vi, ženi feudalnog gospo- dara Conventrya, koja je gola projahala gradom da bi umilostivila m uža da sm anji pretjerane nam ete stanovnicim a grada oćito im a seksualnu potku. Ipak, onim ženam a koje već uživaju zadovoljavaju- ći seksualni život nadom- jestak više nije potreban stoga jahanje više ne mo- že biti privlačno radi sek- sualnih konotacija, već sa- mo kao vrijedna aktiv- nost. Sve u svemu, videći par na klackalici, djevojku na biciklu, p ar na m otoru ili neku jahačicu. ne mora- mo odm ah sumnjičiti da time iživljavaju nerealizi- ranu seksualnu požudu, ali možemo biti sigurni da im je ugodno. F] Pero Kvesić 25
zasto su MUŠKARCI NEVJERNI Ili da li je istina da u svemu što rade muškarci vode dvostruki život, te da na poslu, u privatnom životu, u slobodno vrijeme, oni stalno misle na žene s kojima dolaze u dodir? Bankovni službenici razmišljaju o svojim koie- gicama, šefovi o sekretari- cama, stanari o susjeda- ma, vozači o prolaznica- ma, igrači tenisa o djevoj- kam a na igralištu do njih. I tako dalje. »Muškarci stalno misle na žene*, go- vori glas s vrpce. *Pri odi- jevanju razmišljaju hoće li se sviđati ženama, kad se smiju kontroliraju kako djeluje njihov šarm, dok govore vode računa o to- me jesu li uvjerljivi. U sve- mu što rade, muškarci vo- de dvostruki život. Na po- slu, u privatnom životu, u siobodno vrijeme, oni stal- no misle na žene s kojima dolaze u dodir. Imaju želje i fantazije, snove i opsesi- je, a često koriste svaku povoljnu priliku za ostva- renje ovih fantazija. Ova konzekvenca je jasna: ukoliko m uškarac živi u čvrstoj vezi, tada dolazi do nevjerstva ili brakolom- stva.« Nevjerstvo. Brakolom- stvo. Prevara. Što se toga tiče, skoro su svi odnosi u mojem krugu prijatelja načeti. Kako brakovi, tako i divlje zajednice. Rudolf je mišljenja da je varati opravdano, jer su muškar- ci poligamni. »Zeišto?« upi- tao sam ga jednom zgo- dom. »Zato što je to tako«, odgovorio je »okreni, prevrni, gotovo«. Marijan već na početku tridesete vodi raćuna o svojoj krizi srednjeg doba. Ne želi si u pedesetoj predbacivati, da je nešto propustio u svom životu. Stephan je od svoje žene načinio majku dvoje djece i već dvije godne uživa u nepotrošenoj svje- žini jedne studentice ro- manistike. Marko doduše živi sa ženom svojih sno- va, ali s njegovih usana ne silazi pubertetska uzreči- c a: »Tako puno žena, a ta- ko malo vremena«. Petru ide sve na živce što ima: njegova firma, njegova kuća, njegov BMW, a i njegova žena također: a sve što ne posjeduje ga izaziva: špekulacije na berzi i druge žene. Vrag bi znao što se mota po gla- vam a muškaraca! Pa to je pravi, pravcati zoološki vrt! Tisuću muškaraca, ti- suću razloga. A ja? Pa ni ja nisam bolji. I sam sam povremeni brakolomac, iskočim iz kolosijeka i odem u tuđi vrt. Baš sam radi toga želio saznati, zašto muškarci varaju? Pitanja sam po- stavljao svugdje: kod bračnih savjetovališta, kod psihologa koji su ta- koreći svakodnevno suo- čeni s ovim fenomenom. Bili su to dugi razgovori s mnogo odgovora. »Svako nevjerstvo ima svoj prolog, a svaka je pri- ča individualna«, kaže di- plomirani psiholog i brač- ni savjetodavac VVolfgang Kolba. »Ipak mogu sagle- dati par zajedničkih mo- menata«, kaže. »Česti raz- log nevjerstva je svakođ- nevica. M uškarac na svo- joj ženi ne pronalazi više ništa uzbuljivog, zamjera joj životnu dob, stas, njezi- nu spolno neutralnu ulo- gu majke i taj nedostatak pokušava nadomjestiti iz- van braka. Ili, kako je uvodno rečeno, muškarci u mislima imaju samo že- ne, stalno su sprem ni da ih se oslovi, aktivni su. Na njih enorm no djeluju i najmanji, višeput umišlje- ni, signali žena. I još ne- štO: nesposobnost nekih m uškaraca za čvrstu vezu ili ako m uškarac svoje sa- mouvjerenje može graditi samo na bazi novih nev- jerstava.« Dakle, Casanova- kompleks, o kome se tako mnogo govori. Don Juani iza čijih se lepršavih pro- miskuiteta najčešće pro- nalaze jedne egzistencije prepune strahova i zdvoj- nosti. A moj motiv? O dluka za moju posljednju nevjeru je bila donešena u samo nekoliko sekundi. Susret na ulici, u prolazu. Pogled, pogled. Da, to je lice te že- ne. Zapanjen sam neobič- nošću njezinih crta lica. Mogla bi biti Evrojapan- ka. Gusta, crna kosa koža boje bronce, drski, mali nos i vatrene oči, malo ko- se. Osjeća da ju se proma- tra i baci pogled u ovom smjeru. Jedva vidljiv osmijeh. Ljupko. Bila je mlada. M lada od mene deset, petnaest godina. Premlada. Ta žena nije za mene. A prije svega zato što sam oženjen. Osjećam lupanje svog srca. U glavi kratki spoj. Prišao sam joj, oslovio je, bio sam spre- m an nešto započeti uz sve konzekvence: flert, prija- teljstvo, zaljubljenost, seks. A što je bilo od svega toga: brakolomstvo. Uči- nio sam. Morao sam to učiniti. Protivno svakom razumu, svakoj odgovor- nosti, unatoč sve ljubavi koju osjećam za svoju že- nu. Iracionalno, totalno iracionalno. »Dakako, postoje mu- škarci koji svoju muškost mogu dokazivati samo nevjerstvom. A tu je i po- riv da se stalno ispočetka zaljubljuju. Jer svaka no- va žena je zanimljiva sve postaje iskričavo, poticaj- no. A to je jače od trajne veze u kojoj m uškarci ži- ve«, kaže Robert Bolz, sa- vjetodavac za partnerstvo SR Njemačke. Ali, on je prije svega utvrdio, da muškarci imaju poteško- ća da usklade svoje želje i snove sa stvarnošću. Tra- že ideal. Kad naidu na že- nu u koju se zaljube, tada joj pripisuju sva svojstva svog ideala. A onda žive skupa s tom ženom, na- stupi svakodnevica. U jed- nom trenutku nem a više sna, zaljubljenosti je ne- stalo i onda utvrdi moja je žena drukčija, no što sam zamišljao. Razočarenje je veiiko. A tada m uškarac krene u potragu za idealnom že- nom i traži, i nađe, i vara 27
je i biva razočaran i opet traži: »Dok se možda ne odluči, možda uz moju po- moć, da uopće otkrije tko je zapravo njegova ideal- na žena«, kaže Robert Bolz. A gdje je tu iracional- nost? Zbrka osjećaja, ne- razum ni postupci, čista požuda: ovu ženu želim upoznati, sve doživjeti, njezin način govora i smi- jeha, želim osjetiti njezinu kožu pri vođenju ljubavi. »Uvijek je atraktivno nešto započeti sa ženom izvan braka. To je igra s novim mogućnostima«. Tako to form ulira Hans Rosenthal, šef bračnog savjetovališta u Miinche- nu, Tako je, to je podražaj, nemir, požuđa. radozna- lost. Ili je moja radozna- lost samo svršetak moga vlastitog proioga, sažetak moje psihologije, moje biografije? Hans Rosen- thal govori o strahu od ve- zivanja. Taj strah je više primjeren muškarcu, ne- go ženi. Nevjerstvo se čini radi zaštite od prevelike biizine, previše osjećaja, pravog osjećaja bez ostat- ka. Još uvijek je točno: za razliku od žena, muškarci su odgojeni da pokazuju manje osjećaja. Žene. Suludo, jednostav- no je suludo. O krizam a iskakanja iz koiosijeka ka- žu svi koji poznajem. kole- gice, moje i znanice moje žene, isto: muškarci su ta- kvi — nevjerni. A u glasu žena se ne osjeća čak ni rezigniranost. Nastavljaju svoju vezu. Samo je Mari- ja izbacila svog Petra kad ga je ulovila. »Zapravo svaki par ima vlastitu priču. Nevjera je uvijek točka na »i- u ne- kom razvoju«, kaže Hans Rosenthal, »a višeput se razlozi za brakolomstvo mogu naći u pogrešnim razlozima koji su doveli do sklapanja braka. Tako će m uškarac odgojen od dominirajuće majke, ože- niti podiožnu ženu. A traj- no gledano će mu ona po- stati previše pasivna ili suviše privržena ili total- no nezanimljiva — i mu- škarac kreće u potragu za aktivnijom Ijubavnicom.« Zar psihologija tako jed- nostavno funkcionira? »To je iskustvo moga svakodnevnog savjetova- nja- A što je učestalije, epizo- de s nevjerstvom ili trajne veze s ljubavnicom? Sto prevagne, da ii odnos sa ženom ili s partnericom sa strane? M uškarcima koji traže pomoć u ovakvim savjeto- valištima najveće probie- me čine čvrste veze izvan partnerstva. Međutim, ve- liki je broj neznanih nev- jernika, koji ovdje nikad ne zatraže razgovor. Savjetodavac: »Upušta- jući se u vezu izvan braka stoji m uškarac uvijek pred odlukom: jesam li dosljedan svojoj vezi, svo- joj ženi s kojom sam zapo- čeo zajednički život, odgo- vomosti za svoju djecu ili je to ipak samo ostvarenje mojih sadašnjih želja i snova.« Stop! To je to, ta rastrza- nost bez uzmaka: žena i
ljubavnica, pohota i griž- nja savijesti. ono što želim, a ne smijem. A zatim: pri- krivanje nevjere, pa stra- tegije, utrošak energije za konspirativna sastajanja radi ševe, strah od neho- tičnih ogrebotina po leđi- ma! Možda je upravo to prava pohota, droga, ovi- snost? Taj ukradeni dio vlastitog života. Možda je nevjerstvo ipak nešto više od samog posjeta drugoj ženi? Sad mi skoro ništa nije jasno. Navodno da u mnogim brakovima po- stoji tajni, čestoput nesvje- sni i prešutni dogovor da si muž slobodno uz ženu nade i ljubavnicu. Jedno- stavno ne mogu vjerovati. Kod mene i moje supruge to nije slučaj, nikako! »Nevjerstvo je samo sig- nal da se želi uzdrmati već pomalo m rtva veza«, kaže Eobert Bolz. Mu- škarci tada čine zapravo sve, kako bi se njihovo nevjerstvo i uočilo. Svu svoju energiju i inteligen- ciji investiraju u odnos iz- van braka, jer bi ih otvo- reni razgovor s partneri- com koštao daieko više snage. Jedina svijetla to- čka unutar, već mrtvog braka. A lako se može do- goditi da to nevjerstvo ne svrši katastrofalno s razi- laskom, nego se dogodi upravo suprotno. Brak po- novno postaje veza. Nev- jerstvo je djelovalo poti- cajno. Poticajno? Meni je znan samo strah da bi nevjer- stvo moglo krenuti put osamostaljenja, da će slu- čajna afera odjednom biti nabijena osjećajima. Strah kao u filmu »Kobna privlačnost«. Gledajući taj film bio sam na rubu slo- m a živaca, naslonjen na svoju ženu i misleći na svoju malu evroazijsku ljubavnicu. Razmišljao sam o lavini koja bi se survala, ako bi ona pre- stala biti zaljubljena i po- čela me voljeti. Ako se ne bi zadovoljavala samo po- dnevnim pauzam a ili sa dva dana kada mi je žena službeno odsutna. Ljubav, dovoljna je samo neura- čunljiva ljubav pa da se slomi balans neobavezno- sti. A radije neću razmi- šljati o tome, na što je mi- slila moja žena kad je gie- dala taj film. U svakom slučaju smo oboje bili pod dojmom filma te noći dok smo vodili ljubav. Žešće nego inače. Zar ne bi bilo jednostavnije akceptirati kliše i reći da su muškarci u svojoj prirodi doista po- ligamni i da ne mogu vo- diti brak ili život udvoje bez da ne održavaju i ne- ku vezu sa strane? »Poligamni muškarci i monogamne žene, to nije točno«, reći će VVolfgang Kolb. »Što se nevjerstva ti- če, tu muškarci i žene ne zaostaju jedno za drugim. Naprotiv: motiv muškara- ca je često samo osveta za ne vjerstvo žene. Ali još uvijek stoji ona fina razli- ka: m uškarcim a se nevjer- stvo prašta, ženam a ne. Medutim, iz iskustva mo- gu reći . u nevjerstvu je že- na kompletno u igri * »Točno! I još kako! Kako li sam samo bio ogorčen — m a što ogorčen — ozli- jeden, zgranut, bijesan, šo- kiran, kad mi je žena pri- znala da je provela noć s dva muškarca. Tomu je sada godina, a utroba mi se još uvijek bolno skuplja pri samoj pomisli na to. A sam sam u to vrijeme. isti- na nekoliko mjeseci rani- je, imao jednu aferu. Dva m uškarca u samo jednoj noći - istodobno. Da po- ludiš pri samoj pomisli. Te večeri smo pošli u krevet u kojem je samo nekoliko sati ranije ležala jedna druga žena. Žena mog najboljeg prijatelja. To su bila divlja vremena. Aii naša je veza izdržala Uravnoteženost. Možda smo zbog toga ostali još uvijek zajedno. Uravnote- ženost je bilanca našeg braka Prema iskustvima mnogih bračnih ekspera- ta nisu muškarci poligam- ni, a žene monogamne. Nakon što se sve više gubi dvostruki moral koji kod žena osuđuje ono što je kod m uškaraca u redu, ne ostaju si spolovi dužni, iako žene vjerojatno ima- ju druge motive za nevje- ru. Možda bismo polako trebali naučiti da se slo- bodnije ophodimo, bez la- ganja i ljubomore. Potvr- du za to nalazim kod sek- sologa Ernsta Borneman- na koji kaže. »Nevjerstva u našem društvenom po- retku nisu više privilegija muškaraca. I žene ga ima- ju. Totalna apstinencija od izvanbraćnog spolnog od- nosa često nije znak mo- rala. nego slabosti libida«. S tim se slaže i ginekolog prof. Richard Huber iz Freiburga: »Očito je da homo sapiens po svom in- stinktu nije monogamno program iran poput sive guske, pustinjske lisice ili pingvina. Monogamija se kod njega razvila tek se- kundam o, pod posebnim sociološko-kulturnim uvjetima. Održavanje toga zahtjeva kontinuirani trud, čak disciplinu, a iz iskustva znamo da to ne možemo pretpostaviti kod svih ljudi.« To se tako jednostavno čita. A živjeti tako je vrlo teško. Ili pak ne? □
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss
Erotika extra 02 dzovani&markoboss

Recommended

Manara
ManaraManara
ManaraGiuliaRecker
 
Gullivera by milo manara prevod joep
Gullivera by milo manara prevod joepGullivera by milo manara prevod joep
Gullivera by milo manara prevod joepzoran radovic
 
Playboy Argentina - Septiembre 2015
Playboy Argentina - Septiembre 2015Playboy Argentina - Septiembre 2015
Playboy Argentina - Septiembre 2015Johnnie Walker
 
Sexy girls
Sexy girlsSexy girls
Sexy girlsMilton Pinto
 
Leah Dizon Photo 1
Leah Dizon Photo 1Leah Dizon Photo 1
Leah Dizon Photo 1samdevil
 
As aventuras eróticas de liz & beth 2 parte 1
As aventuras eróticas de liz & beth 2 parte 1As aventuras eróticas de liz & beth 2 parte 1
As aventuras eróticas de liz & beth 2 parte 1Miguel Marques
 
Revista H Para Hombre Mexico Enero 2010
Revista H Para Hombre Mexico Enero 2010Revista H Para Hombre Mexico Enero 2010
Revista H Para Hombre Mexico Enero 2010guest6459f7
 
Stunning young milf flaunts her alluring bubble butt in pink heels. hot xxx show
Stunning young milf flaunts her alluring bubble butt in pink heels. hot xxx showStunning young milf flaunts her alluring bubble butt in pink heels. hot xxx show
Stunning young milf flaunts her alluring bubble butt in pink heels. hot xxx showssuser78cb72
 

Recommended

Manara
ManaraManara
ManaraGiuliaRecker
 
Gullivera by milo manara prevod joep
Gullivera by milo manara prevod joepGullivera by milo manara prevod joep
Gullivera by milo manara prevod joepzoran radovic
 
Playboy Argentina - Septiembre 2015
Playboy Argentina - Septiembre 2015Playboy Argentina - Septiembre 2015
Playboy Argentina - Septiembre 2015Johnnie Walker
 
Sexy girls
Sexy girlsSexy girls
Sexy girlsMilton Pinto
 
Leah Dizon Photo 1
Leah Dizon Photo 1Leah Dizon Photo 1
Leah Dizon Photo 1samdevil
 
As aventuras eróticas de liz & beth 2 parte 1
As aventuras eróticas de liz & beth 2 parte 1As aventuras eróticas de liz & beth 2 parte 1
As aventuras eróticas de liz & beth 2 parte 1Miguel Marques
 
Revista H Para Hombre Mexico Enero 2010
Revista H Para Hombre Mexico Enero 2010Revista H Para Hombre Mexico Enero 2010
Revista H Para Hombre Mexico Enero 2010guest6459f7
 
Stunning young milf flaunts her alluring bubble butt in pink heels. hot xxx show
Stunning young milf flaunts her alluring bubble butt in pink heels. hot xxx showStunning young milf flaunts her alluring bubble butt in pink heels. hot xxx show
Stunning young milf flaunts her alluring bubble butt in pink heels. hot xxx showssuser78cb72
 
Verano indio - Milo Manara
Verano indio - Milo ManaraVerano indio - Milo Manara
Verano indio - Milo Manaralidiaflores78947444
 
Milo Manara Bolero
Milo Manara BoleroMilo Manara Bolero
Milo Manara BoleroLautaro Lavarello
 
Konan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdf
Konan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdfKonan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdf
Konan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdfzoran radovic
 
Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"
Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"
Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"FlameHead Design
 
H para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra Rivera
H para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra RiveraH para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra Rivera
H para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra RiveraJack 007
 
Prudence
Prudence Prudence
Prudence XtremOpus
 
Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"
Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"
Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"FlameHead Design
 
Bunnyclub Campanella | PT-BR
Bunnyclub Campanella | PT-BRBunnyclub Campanella | PT-BR
Bunnyclub Campanella | PT-BREri Traps
 
Playb 4 15-myjurnal.ru
Playb 4 15-myjurnal.ruPlayb 4 15-myjurnal.ru
Playb 4 15-myjurnal.ruVasya Pupkin
 
LOOK GIRL MAGAZINE XXX VOL 6.PDF
LOOK GIRL MAGAZINE XXX VOL 6.PDFLOOK GIRL MAGAZINE XXX VOL 6.PDF
LOOK GIRL MAGAZINE XXX VOL 6.PDFLOOK GIRL MAGAZINE USA/XXX
 
Playboy Mexico - octubre 2015
Playboy Mexico - octubre 2015Playboy Mexico - octubre 2015
Playboy Mexico - octubre 2015Johnnie Walker
 
Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)
Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)
Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)Lautaro Lavarello
 
Bukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BR
Bukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BRBukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BR
Bukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BREri Traps
 
Los grupos emos
Los grupos emosLos grupos emos
Los grupos emosCHINITA7
 
Gemma Atkinson Calendar 2008
Gemma Atkinson Calendar 2008Gemma Atkinson Calendar 2008
Gemma Atkinson Calendar 2008Yogesh Goel
 
Amenaza amarilla
Amenaza amarillaAmenaza amarilla
Amenaza amarillaEroticosOnline
 
erotes_arkas
erotes_arkaserotes_arkas
erotes_arkaseirinips
 
Exquisitas 10657
Exquisitas 10657Exquisitas 10657
Exquisitas 10657sincodigos2
 
El Vino De Jerez Y La Salud
El Vino De Jerez Y La SaludEl Vino De Jerez Y La Salud
El Vino De Jerez Y La Saludironmao
 
Pigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult show
Pigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult showPigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult show
Pigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult showssuser78cb72
 
Aleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdf
Aleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdfAleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdf
Aleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdfzoran radovic
 

More Related Content

What's hot

Konan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdf
Konan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdfKonan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdf
Konan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdfzoran radovic
 
Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"
Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"
Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"FlameHead Design
 
H para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra Rivera
H para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra RiveraH para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra Rivera
H para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra RiveraJack 007
 
Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"
Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"
Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"FlameHead Design
 
Bunnyclub Campanella | PT-BR
Bunnyclub Campanella | PT-BRBunnyclub Campanella | PT-BR
Bunnyclub Campanella | PT-BREri Traps
 
Playb 4 15-myjurnal.ru
Playb 4 15-myjurnal.ruPlayb 4 15-myjurnal.ru
Playb 4 15-myjurnal.ruVasya Pupkin
 
Playboy Mexico - octubre 2015
Playboy Mexico - octubre 2015Playboy Mexico - octubre 2015
Playboy Mexico - octubre 2015Johnnie Walker
 
Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)
Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)
Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)Lautaro Lavarello
 
Bukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BR
Bukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BRBukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BR
Bukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BREri Traps
 
Los grupos emos
Los grupos emosLos grupos emos
Los grupos emosCHINITA7
 
Gemma Atkinson Calendar 2008
Gemma Atkinson Calendar 2008Gemma Atkinson Calendar 2008
Gemma Atkinson Calendar 2008Yogesh Goel
 
erotes_arkas
erotes_arkaserotes_arkas
erotes_arkaseirinips
 
Exquisitas 10657
Exquisitas 10657Exquisitas 10657
Exquisitas 10657sincodigos2
 
El Vino De Jerez Y La Salud
El Vino De Jerez Y La SaludEl Vino De Jerez Y La Salud
El Vino De Jerez Y La Saludironmao
 
Pigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult show
Pigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult showPigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult show
Pigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult showssuser78cb72
 

What's hot (20)

Verano indio - Milo Manara
Verano indio - Milo ManaraVerano indio - Milo Manara
Verano indio - Milo Manara
 
Milo Manara Bolero
Milo Manara BoleroMilo Manara Bolero
Milo Manara Bolero
 
Konan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdf
Konan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdfKonan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdf
Konan - knjiga 01 (Darkwood 2011)(SF) (Coa_backup PDF).pdf
 
Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"
Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"
Free Sample Adult Coloring Book "SEX POSITIONS"
 
H para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra Rivera
H para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra RiveraH para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra Rivera
H para Hombres - Agosto 2015 - Alejandra Rivera
 
Prudence
Prudence Prudence
Prudence
 
Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"
Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"
Free Sample Adult Coloring Book "EROTIC"
 
Bunnyclub Campanella | PT-BR
Bunnyclub Campanella | PT-BRBunnyclub Campanella | PT-BR
Bunnyclub Campanella | PT-BR
 
Playb 4 15-myjurnal.ru
Playb 4 15-myjurnal.ruPlayb 4 15-myjurnal.ru
Playb 4 15-myjurnal.ru
 
LOOK GIRL MAGAZINE XXX VOL 6.PDF
LOOK GIRL MAGAZINE XXX VOL 6.PDFLOOK GIRL MAGAZINE XXX VOL 6.PDF
LOOK GIRL MAGAZINE XXX VOL 6.PDF
 
Playboy Mexico - octubre 2015
Playboy Mexico - octubre 2015Playboy Mexico - octubre 2015
Playboy Mexico - octubre 2015
 
Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)
Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)
Viaje A Tulum(Milo Manara & Federico Fellini 1991)
 
Bukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BR
Bukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BRBukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BR
Bukkake Satsueikai -CJD No Baito Hen- | PT-BR
 
Los grupos emos
Los grupos emosLos grupos emos
Los grupos emos
 
Gemma Atkinson Calendar 2008
Gemma Atkinson Calendar 2008Gemma Atkinson Calendar 2008
Gemma Atkinson Calendar 2008
 
Amenaza amarilla
Amenaza amarillaAmenaza amarilla
Amenaza amarilla
 
erotes_arkas
erotes_arkaserotes_arkas
erotes_arkas
 
Exquisitas 10657
Exquisitas 10657Exquisitas 10657
Exquisitas 10657
 
El Vino De Jerez Y La Salud
El Vino De Jerez Y La SaludEl Vino De Jerez Y La Salud
El Vino De Jerez Y La Salud
 
Pigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult show
Pigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult showPigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult show
Pigtailed brunette bares her ass & tits before toying her pussy. Hot adult show
 

More from zoran radovic

Aleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdf
Aleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdfAleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdf
Aleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 011 - Krvava zora (pdf emeri)(55 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 011 - Krvava zora (pdf emeri)(55 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 011 - Krvava zora (pdf emeri)(55 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 011 - Krvava zora (pdf emeri)(55 MB).pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 010 - Sakali iz Kanzasa (pdf emeri)(38 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 010 - Sakali iz Kanzasa (pdf emeri)(38 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 010 - Sakali iz Kanzasa (pdf emeri)(38 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 010 - Sakali iz Kanzasa (pdf emeri)(38 MB).pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 009 - Pustolovina u Utahu (pdf emeri)(47 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 009 - Pustolovina u Utahu (pdf emeri)(47 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 009 - Pustolovina u Utahu (pdf emeri)(47 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 009 - Pustolovina u Utahu (pdf emeri)(47 MB).pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 008 - Tajni klanac (pdf emeri)(26 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 008 - Tajni klanac (pdf emeri)(26 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 008 - Tajni klanac (pdf emeri)(26 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 008 - Tajni klanac (pdf emeri)(26 MB).pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 007 - Texov sin (pdf emeri)(51 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 007 - Texov sin (pdf emeri)(51 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 007 - Texov sin (pdf emeri)(51 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 007 - Texov sin (pdf emeri)(51 MB).pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 006 - Klopka (pdf emeri)(53 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 006 - Klopka (pdf emeri)(53 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 006 - Klopka (pdf emeri)(53 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 006 - Klopka (pdf emeri)(53 MB).pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 005 - Banda Daltonovih (pdf emeri)(31 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 005 - Banda Daltonovih (pdf emeri)(31 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 005 - Banda Daltonovih (pdf emeri)(31 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 005 - Banda Daltonovih (pdf emeri)(31 MB).pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 004 - Dvostruka igra (86 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 004 - Dvostruka igra (86 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 004 - Dvostruka igra (86 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 004 - Dvostruka igra (86 MB).pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 003 - Satania (49 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 003 - Satania (49 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 003 - Satania (49 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 003 - Satania (49 MB).pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 002 - Odmetnik (45 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 002 - Odmetnik (45 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 002 - Odmetnik (45 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 002 - Odmetnik (45 MB).pdfzoran radovic
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 001 - Crvena ruka (42 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 001 - Crvena ruka (42 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 001 - Crvena ruka (42 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 001 - Crvena ruka (42 MB).pdfzoran radovic
 
Zagor LUDEX 151 - Gospodar zmija (gzp&unregistred & emeri)(6 MB).pdf
Zagor LUDEX 151 - Gospodar zmija (gzp&unregistred & emeri)(6 MB).pdfZagor LUDEX 151 - Gospodar zmija (gzp&unregistred & emeri)(6 MB).pdf
Zagor LUDEX 151 - Gospodar zmija (gzp&unregistred & emeri)(6 MB).pdfzoran radovic
 
Zagor LIB KB 016 - Protiv zakona (pdf emeri)(39 MB).pdf
Zagor LIB KB 016 - Protiv zakona (pdf emeri)(39 MB).pdfZagor LIB KB 016 - Protiv zakona (pdf emeri)(39 MB).pdf
Zagor LIB KB 016 - Protiv zakona (pdf emeri)(39 MB).pdfzoran radovic
 
Citac tmine (ALIEN SF - 18).pdf
Citac tmine (ALIEN SF - 18).pdfCitac tmine (ALIEN SF - 18).pdf
Citac tmine (ALIEN SF - 18).pdfzoran radovic
 
Tex VC Knjiga 006 (300dpi)(drzeko)(SZ) (Coa_backup PDF).pdf
Tex VC Knjiga 006 (300dpi)(drzeko)(SZ) (Coa_backup PDF).pdfTex VC Knjiga 006 (300dpi)(drzeko)(SZ) (Coa_backup PDF).pdf
Tex VC Knjiga 006 (300dpi)(drzeko)(SZ) (Coa_backup PDF).pdfzoran radovic
 
381948547-1-Divovi-Dobra-i-Zla.pdf
381948547-1-Divovi-Dobra-i-Zla.pdf381948547-1-Divovi-Dobra-i-Zla.pdf
381948547-1-Divovi-Dobra-i-Zla.pdfzoran radovic
 
efb3677c-753f-4f56-b25b-96d3e32ca9d1.pdf
efb3677c-753f-4f56-b25b-96d3e32ca9d1.pdfefb3677c-753f-4f56-b25b-96d3e32ca9d1.pdf
efb3677c-753f-4f56-b25b-96d3e32ca9d1.pdfzoran radovic
 
4efac426-ad8f-4160-92f1-1bfb413ea769.pdf
4efac426-ad8f-4160-92f1-1bfb413ea769.pdf4efac426-ad8f-4160-92f1-1bfb413ea769.pdf
4efac426-ad8f-4160-92f1-1bfb413ea769.pdfzoran radovic
 

More from zoran radovic (20)

Aleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdf
Aleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdfAleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdf
Aleksandar Đukanović - Enciklopedija Zagorijana.pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 012 - Bez milosti (pdf emeri)(27 MB).pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 011 - Krvava zora (pdf emeri)(55 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 011 - Krvava zora (pdf emeri)(55 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 011 - Krvava zora (pdf emeri)(55 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 011 - Krvava zora (pdf emeri)(55 MB).pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 010 - Sakali iz Kanzasa (pdf emeri)(38 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 010 - Sakali iz Kanzasa (pdf emeri)(38 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 010 - Sakali iz Kanzasa (pdf emeri)(38 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 010 - Sakali iz Kanzasa (pdf emeri)(38 MB).pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 009 - Pustolovina u Utahu (pdf emeri)(47 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 009 - Pustolovina u Utahu (pdf emeri)(47 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 009 - Pustolovina u Utahu (pdf emeri)(47 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 009 - Pustolovina u Utahu (pdf emeri)(47 MB).pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 008 - Tajni klanac (pdf emeri)(26 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 008 - Tajni klanac (pdf emeri)(26 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 008 - Tajni klanac (pdf emeri)(26 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 008 - Tajni klanac (pdf emeri)(26 MB).pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 007 - Texov sin (pdf emeri)(51 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 007 - Texov sin (pdf emeri)(51 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 007 - Texov sin (pdf emeri)(51 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 007 - Texov sin (pdf emeri)(51 MB).pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 006 - Klopka (pdf emeri)(53 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 006 - Klopka (pdf emeri)(53 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 006 - Klopka (pdf emeri)(53 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 006 - Klopka (pdf emeri)(53 MB).pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 005 - Banda Daltonovih (pdf emeri)(31 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 005 - Banda Daltonovih (pdf emeri)(31 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 005 - Banda Daltonovih (pdf emeri)(31 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 005 - Banda Daltonovih (pdf emeri)(31 MB).pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 004 - Dvostruka igra (86 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 004 - Dvostruka igra (86 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 004 - Dvostruka igra (86 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 004 - Dvostruka igra (86 MB).pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 003 - Satania (49 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 003 - Satania (49 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 003 - Satania (49 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 003 - Satania (49 MB).pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 002 - Odmetnik (45 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 002 - Odmetnik (45 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 002 - Odmetnik (45 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 002 - Odmetnik (45 MB).pdf
 
Tex LIB Kolor Biblioteka 001 - Crvena ruka (42 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 001 - Crvena ruka (42 MB).pdfTex LIB Kolor Biblioteka 001 - Crvena ruka (42 MB).pdf
Tex LIB Kolor Biblioteka 001 - Crvena ruka (42 MB).pdf
 
Zagor LUDEX 151 - Gospodar zmija (gzp&unregistred & emeri)(6 MB).pdf
Zagor LUDEX 151 - Gospodar zmija (gzp&unregistred & emeri)(6 MB).pdfZagor LUDEX 151 - Gospodar zmija (gzp&unregistred & emeri)(6 MB).pdf
Zagor LUDEX 151 - Gospodar zmija (gzp&unregistred & emeri)(6 MB).pdf
 
Zagor LIB KB 016 - Protiv zakona (pdf emeri)(39 MB).pdf
Zagor LIB KB 016 - Protiv zakona (pdf emeri)(39 MB).pdfZagor LIB KB 016 - Protiv zakona (pdf emeri)(39 MB).pdf
Zagor LIB KB 016 - Protiv zakona (pdf emeri)(39 MB).pdf
 
Citac tmine (ALIEN SF - 18).pdf
Citac tmine (ALIEN SF - 18).pdfCitac tmine (ALIEN SF - 18).pdf
Citac tmine (ALIEN SF - 18).pdf
 
Tex VC Knjiga 006 (300dpi)(drzeko)(SZ) (Coa_backup PDF).pdf
Tex VC Knjiga 006 (300dpi)(drzeko)(SZ) (Coa_backup PDF).pdfTex VC Knjiga 006 (300dpi)(drzeko)(SZ) (Coa_backup PDF).pdf
Tex VC Knjiga 006 (300dpi)(drzeko)(SZ) (Coa_backup PDF).pdf
 
381948547-1-Divovi-Dobra-i-Zla.pdf
381948547-1-Divovi-Dobra-i-Zla.pdf381948547-1-Divovi-Dobra-i-Zla.pdf
381948547-1-Divovi-Dobra-i-Zla.pdf
 
efb3677c-753f-4f56-b25b-96d3e32ca9d1.pdf
efb3677c-753f-4f56-b25b-96d3e32ca9d1.pdfefb3677c-753f-4f56-b25b-96d3e32ca9d1.pdf
efb3677c-753f-4f56-b25b-96d3e32ca9d1.pdf
 
4efac426-ad8f-4160-92f1-1bfb413ea769.pdf
4efac426-ad8f-4160-92f1-1bfb413ea769.pdf4efac426-ad8f-4160-92f1-1bfb413ea769.pdf
4efac426-ad8f-4160-92f1-1bfb413ea769.pdf
 

Erotika extra 02 dzovani&markoboss

  • 1.
  • 2.
  • 3. ElfltA WrLLLš PRESS AGENCDA VJESNIKOVA posebno izdanje Erotike Ovaj broj tiskan je u 204.360 primjeraka Cijena 10.000 dinara 4 8 12 18 22 26 Dušan Džamonja MISICE SU PRIVLAČNA PROVOKACOA Norman Mailer MUŠKARČINA Mirela Kruhak TAJNE □UBAVI TAJNICE I ŠEFA Igor Mandić UPOTREBA GUZA Pero Kvesić RADOST MEĐU NOGAMA Martin Popar ZAŠTO SU MUŠKARCI NEVIERNI . ■■ 17 •'Vr . ^ f M • - ‘-i r l 1 1 86 88 92 Nina Ožegović SVE SLASTI VIKEDN UUBAVI Branka Trbović-Kokan NJEGOVO VELIČANSTVO GOLI MUŠKARAC Pavle Lugaric REKORDERI I REKORDERKE Glavni i odgovorni urednik MILIVO) PAŠIĆEK Zamienik glavnog urednika PAVLE LU G A R Č Pomocnik qlavnoq urednikagiavnog i BISERKA PUPAVAC Predsjedavajuci Savjeta DR IVAN KRTALIĆ Uredio redakctjski kcriegij VPA Grafićki urednik: BERISLAV GRABUŽNIK IZ D A V A Ć : »V je snik«, novinsko- izd a va čk a , štam parska i p ro da jn a rad- na o rga n iza cija (p red sjed n ik Poslo- v o d n o g o d b o ra : V jekoslav K o privnjak) — O O U R Inform ativno-revijalna izd a - nja (direktor: B o žid a r Radm an). T iS A K : O O U R G rafićka p ro izvo d n ja (direktor: To m islav Kosić). R E D A K C I3 A : M a g a z in »Erotika«, 41000 Z a g re b , A ve n ija bratstva i jedinstva 4. Te lefo n (041) 515-555. Te le x 21 121 Y U V S K C ije n a 10.000 dinara. Rukopisi i foto- grafije se ne vraćaju. 36 67 72 Dražen Jakčin ZAŠTO VOLIMO CRNO Veljko Krulčić GLUMICE KAO SEKS-SIMBOLI Biserka Pupavac PODVEZICE MIRIŠU STRAŠĆU 74 74 74 Raquel Welch UEPOTA JE SNAGA Sean Connery POSTOJE ŽENE I UEPOTICE Shirley MacLaine BOUE ŽIVOT BEZ SEKSA NEGO SMRT OD SIDE Lakše je kad je prvi broj vec za nama i kad je rasprodan do posljednjega broja. Naravno, nismo se polakomili i zakitili samo komplimentima, vec smo uzeli u obzir i mnogobrojne sugestije i kritike upućena na naš raćun. Istina, moram reci kako ćitatelji najviše negoduju što nismo objavili veći broj još slobodnijih fotografija. Nažalost, oni nisu shvatili zašto se pojavljuje Erotika Extra. Zbog objašnjenja tek napomena da se pornografijom u tom izdanju ne- cemo baviti. Ali, dopuštamo mogucnost da onim ćitateljima koje i taj svijet zanima uskoro ponudimo i takvu koloriranu i luksuzno opremljenu reviju u plastificiranoj vrećici, namijenjenu samo odra- slima. Erotika Extra bi pak trebala zadovoljiti apetite onih koji žele visokoestetiziranu reviju biranog sadržaja sa sofisticiranijim tekstom i najkvalitetnijim fotografijama u svijetu erotike. Erotika Extra ima ambicije zakititi se znakom Playboya na ovom našem jugoslaven- skom prostoru. Drugim rijećima želi biti prepoznatljiva po razgovo- rima s najpoznatijim lićnostima, po analitićkim ćlancima, istraživanji- ma i vrhunskoj fotografiji najpoznatijih svjetskih i domacih majstora fotografije. Nije naravno lako odgovoriti svim tim zadacima, ali re- dakcija se trudi da na stranice ove revije udu uistinu najbolji ma- terijali. Vec prvi broj je pokazao da ta nastojanja slijede u najboljoj namjeri i drugi sudionici u ovom proizvodu - posebno kolege iz O O U R -a Grafićka proizvodnja i prodaje. Naime, tiskarske su usluge na zaista zavidnoj razini i ovo je valjda najbolje otisnuta revija u našoj zemlji, a prodaja je tako dobro uhvatila konce u svoje ruke da je već ovaj broj tiskan u tridesetak tisuća primjeraka većoj nakladi od prošlog. Vjerujem da ce svi ovi napori zadovoljiti i vas naše najvažnije kritićare. Do idućeg broja vaš Oslobođeno plaćanja osnovnog poreza na promet rješenjem Sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR Hrvatske broj K-1747/1-85. od 24. 5. 1985. godine.
  • 4. stvarili sm o pom ak veiikih civiiizacijskih i kulturoioških prom jena. Ali Dugoslavija je zemlja velikih raziika, pa ako bi se za jedan kraj zem lje m ogio reći da je i danas patrijar- halan ne bi se to m oglo tvrditi za drugi dio zem lje. Ćinjenica je ipak da je još uvijek m u - škarcu m n og o toga više d opušteno nego že - ni - smatra D ušan D žam onja, jedan od naj- poznatijih jugoslavenskjh kipara
  • 5. ■- .• ^ • ••• •;•••'.'*>*: >^a£• - V :■;. ■' •■'■-■■ v .i; :;:T ’ :i'-■.-./ * *» ' ,. • :% JT: " •>: EMBn’v*- ■ . T— 1 i s , ■■ .-.rsA ■■■:■ ■:■ . "‘ '
  • 6. lstaknuti likovni umjet- nik svjetskog glasa Dušan Džamonja nerado daje in- tervjue. a i kada to čini m ora biti nekakav jaki razlog da se upusti u raz- govor s predstavnicim a sedm e sile. No, razgovor o erotskoj tematici učinio mu se odlićnim povodom. pogotovo što o tome, kako nam je rekao, gotovo ni- kada javno nije pričao. Uz dobru kavicu, koju Dža- monja sam kuha, intervju je nastao u prelijepom am bijentu njegovog ate- Ijea. • Proteklog smo Ijeta bili svjedoci prave navale raznih izbora ljepotica — od klasićnih izbora *Miss plaže« do izbora *Miss to- ples« / »Miss nudo«. Kako vi gledate na to, s obzirom da ste i vi bili Ijetos u žiri- ju za izbor *Miss Jugosla- vije 88-? Je li to potvrda javne erotizacije, povladi- vanje pohotnim željama muškaraca ili tek čisti biz- nis? — Koliko se ja sjećam ovi izbori za ljepotice i kod nas i u svijetu nisu neka nova pojava. Meni ti izbori ne nalikuju kao ne- kakva ponuda za erotiza- cijom, već kao vrsta dru- štvene zabave koja je uvi- jek bila privlačna. Ja sam sudjelovao u radu brojnih žirija za izbor ljepotica iz prostog razloga što se to uvijek odigrava na moru, pa se meni organizatori kao kiparu gotovo uvijek obraćaju da im pomog- nem u žiriranju. Meni to nimalo nije bilo teško, a i osobno mi je pri- činjavalo z.abavu U ta- kvim izborima, kao što je recimo izbor za »Miss Ju- goslavije«, zaista nem a ni- kakvog erotskog naboja koji bi se možda mogao pronaći u izborima za »Miss toples« ili u nudisti- čkim kam povima prili- kom izbora za »Miss nu- do*. U svojoj osnovi izbori ljepotica su privlačna pro- vokacija za muški spol. Međutim, ja ne mogu o to- me objektivno suditi, jer je moja profesija takva da sam godinam a živio s mo- delim a koji su mi služili kao objekti studija. I za mene to nikad nije bio po- 6 vod neke erotizacije. Ja sam tome pristupao kao estetskom činu i nikako drugačije, a ni žena u tom položaju nije u situaciji i poziciji da erotski izaziva. Erotske provokacije se do- gađaju na sasvim drugi način. • S druge strane zap- Ijusnuo nas je i val javne erotizacije na svim polji- ma kao što su naprimjer televizija, filmovi, teatar i tome slično. Neki to tuma- če kao početak procesa oslobadanja intimne sfere života od gradanske lice- mjernosti - uz popratne pojave neukusa i niske ra- zine — a drugi vide u to- me čisto pomodarstvo ko- je će nestati isto tako kao što je i došlo. Što vi mislite 0 tome? - Ja mislim da je taj problem vrlo kompleksan 1 nije tako jednostavan sa sociološkog stanovišta. Ja doduše nisam stručnjak da bih ulazio u nekakve analize svega toga, ali ono što se meni čini i kako ja registriram stvari dola- zim do toga da tu postoji više korijena ovakvoj de- mokratizaciji erotizm a U prvom redu ja mislim da je to velika podvala homo- seksualizma, koji se posii- je rata naročito razvio u svijetu, posebno u starim i inđustrijski razvijenim ci- vilizacijama. Moje je mi- šljenje da je to naprosto jedna vrsta urote protiv žene, jer na naćin kako se ta aktivnost razvila, ona nimalo ne može da utjeće na erotizaciju muškaraca. I ona zapravo odbija. Jer ako u tolikoj mjeri u raz- nim publikacijam a postoji mnoštvo neukusa i »slo- bode«, onda je očito da po- stoji valjani razlog za kre- atore takvog biznisa. I taj je biznis pridonio razvitku publikacija na niskoj razi- ni. 0 I u likovnoj umjetno- sti sve se češće pojavljuju teme s erotskim motivima. što je razlog tome? - Kod um jetnika to je više želja za šokiranjem. Jer, u umjetnosti i kod nas i u svijetu u posljednje se vrijeme sve više iskazuje tendencija šokiranja. Me- ni se čini da je to zapravo nedostatak prave invenci- je. m ada i za tako nešto treba imati invencije. Od- nosno, u takvim pokušaji- m a ne znači da ta vrst iz- ražavanja ne može biti pokrivena umjetničkim iz- razom. Vidio sam jako vri- jedna ostvarenja na tu te- mu kod nas, naročito je- dan umjetnik koji to radi na visokoj umjetničkoj ra- zini. a to je Miroslav Šutej. Što se tiće ostalih, m oram vam priznati da ja to pu- no i ne pratim. Vjerojatno, ponavljam, u tome kao os- novna nam eće se ideja za šokiranjem. • / u slikarstvu i u ki- parstvu jedan od najčešće korišćenih motiva svaka- ko je akt i to uglavnom ženski. Kako vi to kao is- taknuti umjetnik tumaći- te? Radi li se tu o komer- cijalizaciji ili o istinskoj umjetnosti? - Prvo tu treba nešto razdvojiti: jedno je umjet- nost, a drugo je njena ko- mercijalizacija. Vrlo su ri- jetki slučajevi da se umjet- nik bav'i idejom komerci- jalizacije. Manje-više uvi- jek to rade drugi. To ne znači da s druge strane umjetnik nije silom prili- ka prisiljen da povlađuje određenom ukusu ne sa- mo publike, već i komerci- jalne potražnje. A to da je akt vjećna tem a u umjet- nosti, datira još od sam ih početaka, jer je ljudska fi- gura bila prvi objekt koji je čovjek provocirao da se likovno izrazi. Kasnije su na rad došle i životinjske figure koje su okruživale čovjeka. Međutim, s obzi- rom na našu civilizaciju, na evropsku civilizaciju, ljudska figura je, najčešće u obliku ženskog akta prenošena iz generacije u generaciju. Tako da kad sam se ja, naprim jer, for- m irao kao umjetnik u ško- 11, onda je ženski akt bio jedini i isključtvi program. Naravno, da je žensko ti- jelo uvijek imalo nekakvu prednost. 0 Ima li u toj sferi. u ovim procesima pa i u umjetnosti, neukusa i ni- ske razine, odnosno spu- štanja do razine pomo- grafije i može li se za sve to reći da je tu baš sve — umjetnost? — U umjetnosti nem a pornografije! Ja bih is- ključivo razgovor o por- nografiji u umjetnosti jer je to zaista rijetko. Mi na- lazimo neke pornograf- ske motive, ali oni su na- glašeni erotskim životom i oni su izvučeni iz erot- skog života. Naroćito se to vidi u nekim starijim pri- kazima reljefa, slika i to- me slično. Na to se može naići u Grčkoj, u Indiji, u Kini. Međutim, u suvremenoj umjetnosti takvi mi sluća- jevi nisu poznati. Ali, o neukusu se može razgo- varati u vezi s raznim pu- blikacijama. Tu postoji ve- liki raspon od lijepe estet- ske fotografije jednog ženskog akta, do pomo- grafskog prikazivanja ženske na fotografiji. I što se tiče ovog pornograf- skog, tu kao da je netko svjesno išao na to da otu- pi erotsko uzbuđenje. U erotskom uzbuđenju na- jvažnije je otkrivanje i jed- nom kad ste sve otkrili ti- me je i erotsko uzbudenje nestalo. I to je poput odno- sa umjetnika prem a mo- delu. 0 Obično se kaže da mirnog i sredenog života nema bez braka. Može H se reći da tako nešto vrije- di i za likovne umjetnike - slikare i kipare? - Ja sam od m ladih da- na imao jasnu ideju kakav treba da izgleda život umjetnika. Norm alno je da umjetnik m ora sebi na- ći srodnu dušu, odnosno onu koja će ga razumijeti, ako želi skladan brak. Ta- ko da je brak sa umjetni- kom za onog drugog part- nera neka vrsta žrtvova- nja. Ja sam, eto. imao sre- će da naiđem na osobu koja me uvijek u potpuno- sti podržavala i shvaćala. 0 Možete Ii nam malo opširnije odgovoriti kako V3osobno gledate na brak, tu drevnu ustanovti, koja je nadživjela sve društve- ne promjene u svijetu? Odnosno, što možete reći o braku u današnje vrije- me? - Očito je da savršenija form ula za zajednički ži- vot nije pronađena. Pre- m a tome, brak je još uvi- jek, barem ja tako mislim, najskladnija zajednica
  • 7. dvoje ljudi. Naravno, insti- tucija braka danas je možda nešto drugačija nego u vrijeme kada sam se ja ženio, hoću reći da su bračni parovi danas li- berainiji, ali naglašavam da je sređeni brak za li- kovnog umjetnika velika stvar u životu. 0 Često ističemo u na- šem društvu proklamira- nu ravnopravnost spolova - u porodici, na radnom m/estu, u javnom životu. Kakva je zapravo po va- ma. realna slika stvarno- sti i odudara li ona od tih proklamacija ? - G eneralno gledajući ravnopravnost žene je po- stignuta na svim poljima i teško bi se moglo reći da 'stvamost odudara od pro- klamacija o ravnopravno- sti žene. Naše su se žene ipak izborile za ravno- pravnost i taj je potez ve- liki civilizacijski pomak. Međutim, s obzirom da svugdje u Jugoslaviji soci- jalne prilike nisu jednake, samim time i ravnoprav- nost žena svugdje nije jed- naka. Ćini mi se da o jed- nakoj ravnopravnosti ne može biti rijeći kada se govori o ženi iz nekakve seoske zabiti i kada se go- vori o ženi iz velikog gra- da. Ali, ipak iz dana u dan ti se procesi mijenjaju i že- ne su sve više jednake i ravnopravnije muškarci- ma. • Mnogi pojedinci ipak još uvijek misle i smatraju da je naše društvo patri- jarhalno. Čak bi se moglo reči da je takvo mišljenje uvriježeno i na javnoj sce- ni. Kako vi gledate na ta- kve stavove, odnosno sla- žete li se sa onom duhovi- tom tvrdnjom dr. Ivice Maštruka da je *Bog kod nas još uvijek muškog ro- đa«? - Mi smo od rata nao- vamo načinili generacij- ski pomak velikih civiliza- cijskih i kulturoloških promjena. Medutim, po- novno to istićem, Jugosla- vija je zemlja velikih soci- ialnih i civilizacijskih raz- lika. Prema tome ako se za neki kraj može reći da je posve patrijarhalan, ne bi se to isto moglo ustvrdi- ti za neki drugi kraj zem- lje. Htjeli mi to priznati ili ne, ali razlike između sje- vera i juga naše zemlje oćituju se i po ovim pita- njima i problemima. Ći- njenica jeste da je mu- škarcu mnogo toga više dopušteno nego ženi, ali da li je to dovoljan dokaz za tvrdnje da smo mi ge- neralno gledajući patri- jarhalno društvo - ja ne bih mogao tvrditi. Možda se opet i ovdje radi o indi- vidualnim slučajevima. 0 Ne tako davno kod nas se mnogo govorilo o uvodenju seksualnog od- goja u školske učionice. Taj prijedlog nije prošao pod izgovorom da škole nemaju Ijude, odnosno stručni predavački kadar, koji bi se mogao baviti tim predmetom. Nije li i to do- kaz »otisaka prstiju« na- šeg birokratskog mentali- teta i prakse? — Nisam, m oram vam to priznati, baš mnogo razmišljao o tom proble- mu. Vjerojatno ste u pra- vu kada tvrdite da je sve to zapravo nezainteresira- nost birokracije. Međutim. meni se čini da seksual- nom odgoju ipak nije mje- sto u školi. Zašto? Pa jed- nostavno iz razloga što se te stvari dogadaju same po sebi. odnosno što se one doživljavaju instink- tom, a ne učenjem za škol- skom tablom. Slažem se da bi trebalo biti eduka- tivnih emisija o seksual- noj tematici naprim jer na televiziji. Ali, isto tako, moj je dojam da mladi nisu mnogo -izgubili što sek- sualni odgoj nije uveden u škole. • Kao umjetnika i este- tu bilo bi uputno pitati vas što mislite o mišljenjima pojedinaca, bolje rečeno pojedinki, koje smatraju da fotografije obnaženih Ijepotica u štampi, sexy- filmovi, pa čak i umjetni- čke slike s aktovima, vrije- daju žene eksploatirajuči stalno njihova tijela is- ključivo kao seksualne objekte Da li je to zaista baš tako? — Mislim da se ovdje pretjeruje! Lijepa, umjet- nička fotografija nage že- ne ne može nikoga vrije- đati. Od sam ih početaka u umjetnosti nago žensko ti- jelo bio je jedan od najće- šćih umjetničkih objekata bez ikakvih uvreda. Ono što je prirodno i lijepo ne može njkoga da vrijeđa. E sad, naravno da u svemu tome, u pojedinim slučaje- vima ima neukusa, primi- tivnosti, nasilja, a negdje i pornografije. Međutim, ta- kve primjere treba lučiti od onih pozitivnih. Mislim da zdrava i lijepa seksual- nost, izložena u vidu umjetničkih fotografija obnaženih Ijepotica ili u vidu umjetničkih slika s aktovima može samo po- zitivno na ljude djelovati, a nikako ih vrijedati. Pre- ma tome pojedinci ili po- jedinke koje misle druga- čije u ovim slučajevima pretjeruju. 0 Koliko ste se vi i na koji način, u vašoj bogatoj umjetničkoj stvaralačkoj karijeri doticali erotske tematike? - Kao student, je li. po- činjao sam sa slikama ženskih aktova koje su nam pozirale kao modeli. Sjećam se kada sam sa svojim profesorom Fra- njom Kršinićem imao jed- nu raspravu oko toga. jer se naši stavovi nisu slaga- li, a on je bio prilično strog Kasnije, kao već for- mirani umjetnik, ja sam se okrenuo apstrakciji. Ne znam koliko je u mojim djelima bila prisutna ero- tika, ali uvjeren sam kao stvaraoc apstraktnih dje- la, da se u m nogim a može prepoznati velika prisut- nost erotizm a i odreden erotski naboj. 0 Činjenica je da našim Ijudima erotike nedostaje na mnogim područjima. Dokaz tome je i velika na- klada naše revije. Možete li taj svojevrsni fenomen protumačiti? - Ljudi biraju ono što im je lijepo i ono što ima lagani miris zabranjenog voća. Erotizam na našoj javnoj sceni još uvijek nije eksplodirao punom sna- gom. Zbog toga ljudi od- govore na pitanja iz tog područja pronalaze u spe- cijaliziranim revijama. Možda je to i pravi odgo- vor na vaše pitanje o veli- kom tiražu vašeg magazi- na. Vjerojatno bi sociolozi i psiholozi pronašli cjelo- vitiji odgovor, ali zar baš sva pitanja zaslužuju od- govore? Jer, nešto je tako kako jeste i čemu se onda stalno zapitkivati zbog če- ga je to baš tako!? 0 Uobičajeno pitanje našim sugovornicima u razgovorima za našu revi- ju jeste - što je to ljubav? Kako bi vi definirali ovv neobičnu imenicu. oko ko- je se čak i svijet vrti? — Mislim da dosada nitko nije dao pravu i pre- ciznu definiciju Ijubavi, pa je ne očekujte ni od mene. A kada bih ja tre- bao reći nešto o ljubavi, pomogao bih sa svojim djelima. Spomenik ljuba- vi, rad mojih ruku, postav- ljen je u Zagrebu u pro- storu Studentskog centra. To je skulptura košute i jelena prilikom vođenja ljubavi Skulptura je jed- nodijelna. a košuta i jeien stopljeni su u jedno biće. Možda je baš ovo moje djeio najbolja definicija ljubavi I možda će svatko od nas gledajući ga pro- naći u njemu svoju viziju. svoju m etaforu ljubavi. 0 I na kraju da vas pi- tam što sada radite? Čime se bavite i ima li to možda dodirnih točaka sa eroti- kom? — Ne vjerujem da ovo što sada radim ima neka- kve veze sa erotizmom No, možda i im a - tko će ga znati. Radim. naime. na projektu centralne po- litićke, adm inistrativne i upravne zgrade ujedinje- ne Evrope. Kao što vam je vjerojatno poznato, glavni grad ujedinjene Evrope postat će Bruxelles 1992. godine. Ja sam napravio m aketu i sliku te buduće zgrade koja bi trebala biti visoka 300 metara, koja bi izgledom podsjećala na raketu, a koja bi gledajući je s boka bila perforirana. To je, naravno, veliki zalo- gaj i bilo bi zaista sjajno da se moja ideja prihvati. Međutim, konkurencija je velika. No, priznat ćete ne bi bilo loše da jedan Jugo- slaven pobijedi sa svojom iaejom i svojim projektom. Zato sam ja i otpimist. ... □ Damir Strugar Snimio: Ivo Pukanić 7
  • 8. " “ g u š k a t f ' 1 1 8
  • 9. Convention Hall u Atlantic Citjru ne pripada baš m eđu najuspjeiija građevinska djela. Prom atrati boks- meč u Conventionu Hallu popriiici je isto kao i prom atrati borbu pije- tlova u bancL Tu je Lvndon B. John- son 1964. godine bio nom iniran za predsjedničkog kandidata. Dva identična. dvadeset m etara visoka portreta daju prostoriji izgled kru- nidbene dvorane. Dvadeset sedm og lipnja 1988. go- dine postavljene su na ravnom po- du dvorane tisuće sjedala, a čak su i gledaoci u sedam naestom redu plaćali ulaznicu po 1500 dolara, ka- ko bi vidjeli borbu za titulu svjet- skog prvaka teške kategorije izme- đu Mikea Tysona i M ichaela Spink- sa. Početak boksm eča odugovlačio se unedogled. Slavni su bili pred- stavljeni svatko od petnaestak mi- nuta. a igrači iz susjednog Trump- kazina, koji su u posijednji čas dali velik dio svog dobitka za ulaznicu, tako su barem bili obeštećeni za svoja m jesta udaljena od ringa. (Prom atrati boksmeč iz posljednjeg reda poprilici je tako kao da gledate ljubavni p ar koji se mazi s druge strane ulice.) Ti momci nisu htjeli propustiti priliku da vide Seana Penna, M adonnu. VVarrena Beattva, Jacka Nichoisona, M arvina Hagle- ra, Georgea Steinbrennera, Dextera Manleya, M atthewa Brodericka, C arla W eathersa, Burta Younga, Judda Nelsona, Chucka Norrisa, Dona Johnsona. Toma Brokawa, Dona Kinga i Jessea Jacksona. Medu novinarim a je kružila vijest da je Donald Trump. priređivač me- ča, zamolio Franka Sinatru da sjedi pokraj njega. Budući da se bojao da će pod ringa za Sinatru i druge po- časne goste iz prvog reda biti previ- sok. dao je da se ring malo spusti. Doduše, Sinatra je Trumpovu poziv- nicu uljudno odbio, ali Trum p je ostao pri svome. važnije je da njego- vi ljudi u prvom redu imaju dobar pogled nego oni bezveznjaci iz 17. reda. Neposredno prije početka borbe Trum p je s M uham m adom Aliem ušao u ring. Ali, koji se kreće oprez- nom opuštenošću slijepca, tužna je figura. Umorno je odmahivao uoko- lo, kao da hoće reći: »Godinama sam se brinuo za vašu zabavu, a sa- da pogledajte kakvu sam cijenu za to platio * Spinks. u bijelom dresu, štupio je na ring. Visoko cijenjen borac. Tri- deset jednu borbu je dobio, nijednu nije izgubio. Bio je svjetski prvak u poluteškoj kategoriji, povećao je te- žinu kako bi se mogao boriti protiv Larrya Holmesa, uzeo mu je svjet- sku titulu u teškoj kategoriji pobje- dom na bodove i obranio naslov u povratnoj borbi. Bio je lukav, neu- godan borac koji je uvijek izmišljao nove trikove. Čak je posjedovao i nešto od Alieva isijavanja. Ljudi koji vole hrabre i iskusne boksače divili su se Spinsku. Uvijek je bio za stu- panj bolji nego što se od njega oče- kivalo. No te večeri bio je sve drugo, sa- mo ne sretan. Previše se smijao. Is- todobno je izgledao i uzbuđeno i opušteno. U sličnom raspoloženju bio je Sonnv Liston večer prije svo- ga drugog m eća protiv Alia 1964 godine, kad je u Lewistonu igrao partiju pokera. Na prvi pogled, Li- ston je izgledao kao najležernija osoba u cijeloj prostoriji Dobivao ili gubio na kartam a, on se samo glu- po smijuljio. Sljedeće večeri Liston je u prvoj rundi. gromovitim udar- cem, za koji mnogi tvrde da takav više nikad nisu vidjeli — poslan na pod. Poslije se objasnilo što se s Li- stonom dogadalo za vrijeme partije pokera. on nije bio opušten, bio je rezigniran. Spinks je, čini se, bio u istom ta- kvom raspoloženju. Smijuckao se, ali njegova nervoza bila je neprepo- znatljiva, Još gore, skrivao ju je du- boko u sebi. Vjerojatno je Spinksu bilo nepodnošljivo opterećenje po- gledati u oči Mikeu Tysonu. Covje- ku sa 34 pobjede i ni jednim jedinim porazom, s njegovom snagom. brzi- nom i neumoljivom silinom. Naprotiv, Tyson je izgledao nape- to. Ne bojažljivo. ne iritirano. ali malo pod pritiskom. Kao da postoji neki problem koji još nije riješen. Njegov je izgled dao naslutiti da mu je teško još dugo potiskivati svoj borbeni instinkt. Cekao je sam o na gong. Za neke samosvjesne boksače gong znači biti ili ne biti. a za Tyso- na je to božanstvena pjesma. Kao g ranata izletio je iz svoga kuta. Nje- gova napetost izručila se u golemoj snazi prvog udarca. Sa Tysonom se ne boksa jednostavno. tu se treba suprostaviti velikoj moći. Iako je na- jveći broj udaraca mimoilazio cilj. Tyson je držao Spinska pod kontro- lom. Sedam puta je u slijedećih četr- deset sekundi pokušao udariti, a Spinks je odgovorio samo jednim tromim direktom. Ništa drugo nije preostalo Spinksu nego da se brzo povlači i traži daljinu uzduž sajli. Tada je prasnulo pr-i put: Tvson je zahvatio Spinksa ubojitim udar- cem nešto ispod pojasa. Spinks je odšepao. pokretljivost mu se vidlji- vo smanjila. Više nije mogao dovolj- no brzo skakati ustranu kako bi iz- m akao Tysonovim pesnicama. Ty- son je pojačao pritisak i udarac Ije- vicom prilijepio se kao bat na Spinksovu već lelujavu giavu. Djelić sekunde Spinks je bio omamljen i odm ah je uslijedila i Tysonova de- snica. U posljednjem trenutku Ty- son se odlučio za cilj-, zapravo je Spinska htio još jednom pogoditi u glavu, ali onda ga je ipak udario u rebra. Bolno iskrivljena lica Spinks se skljokao. On je navikao na brze boksače i one koji snažno udaraju, ali ne na M ikea Tysona. koji je imao obje te odlike. Spinks je izgledao kao čovjek kojega je udarac vjetra bacio preko palube. Na tri je Spinks bio ponovno na nogama. Činilo se kao da želi reći: -Ja sam O. K, m ogu dalje boksati.« Ali glava mu je bila spuštena i pla- nirao je svoj posljednji otpor Barem jedan jedini dobar udarac htio je zadati prije nego što sve bude goto- vo. No Tyson je već ponovno dohu- jao. Obojica su udarila desnicom. Najprije Spinks, ali njegov je uda- rac Tysonovu glavu samo okrznuo. Zatim Tyson. koji je Spinksa pogo- dio direktno u glavu. Spinks je opet pao, otkotrljao se preko ringa i za- ustavio se uz donje uže ograde. Meč s najvećim brojem posjetilaca u po- vijesti boksa bio je nakon jedne mi- nute i trideset jedne sekunde zavr- šen. Naravno da za m inutu i pol nije moglo uistinu spoznati koliko je Tv- son bio dobar. Mogli su to uvidjeti samo oni koji su sjedili neposredno uz ring. Iz daljine je ta borba izgle- dala kao podvala varalica Ljudi koji su dali 1500 dolara za ulaznicu osje- ćali su se kao da im je taj novac ukraden. Zbog toga m eča bili su ljuti, iako ljubitelji boksa katkad žele biti pre- vareni. kako bi se njihovi pesimisti- čko predviđanje potvrdilo. Polovina velikih, uz ogrom ne reklam ne guž- ve najavljivanih boksmećeva nije ništa drugo nego razočaranje. No raspoloženje nikada nije bilo tako 9 Je li Mike Tyson odabranik boga ili ga je opsjeo đavo? Da li je on monstrum ili utjelovljenje svjetskog duha? Je li Tyson on sam ili je Tyson sam o korito rijeke osjećaja drugih Ijudi? Da li je od svih voljen ili mu svi zavide? Je li on m uškarčina ili im potentni kolos? Na ta i mnoga druga pitanja potražio je odgovore poznati književnik Norman Mailer, čiju priču donosimo
  • 10. pomućeno kao nakon borbe u Con- vention Hallu. Boksaćki sport je na zalasku ako postoji samo jedan jedini. nepobje- divi šampion. Dakle, sve će biti po- duzeto kako bi se direktor srušio sa pijedestala. Osam od dvadeset dva najbolja sportska novinara kladili su se na Spinska u nadi da će on Tysona dem oralizirati. Vjerovali su da i Iron Mike ima Ahilovu petu i iščeprkali sve što bi Tysonu moglo naštetiti: smrt njegova m enedžera Jim a Jacobsa, pobačaj njegove žene Robin Givens, njegov proces protiv m enedžera Billa Clavtona. Noviji dogadaj: Tyson je BMW-om udario u stablo, navodno da bi počinio sa- moubojstvo. Jedno je točno: godina- ma je Tyson bio miljenik novinara, a sad se cvrlji u kotlu štampe. Me- đutim, cijeli taj rusvaj prolazi po- kraj Mikea bez traga. Njegovi pro- blemi čak mu daju nadijudsku sna- gu. Njegova žena je rekla: »Mike da je postao nesiguran? Pa ja bih ga jednom željela vidjeti kad mu je sve u redu'« Kljućno je pitanje: tko može pobi- jediti Tysona. 22-godišnjeg šampi- ona teške kategorije, nepobijeđenog u 35 mečeva, od kojih je 31 meč za- vršen nokautom, od toga 16 mečeva nokautom u prvoj rundi. Tyson o sebi tvrdi: *Ja sam najži- laviji čovjek ovog planeta«. Sasvim je moguće da nijedan boksač na svi- jetu ne može pobijediti velikog, do- bro priprem ljenog i istreniranog šam piona teške kategorije. Ali što je s nekim orijašem iz neke sirom ašne četvrti trećeg svijeta, koji bi ga su- sreo u kakvoj tamnoj ulici? Ili, što je s nekim rvačem, koji bi ga polo- žio na leda? Ili, što je s nekim džu- do-borcem? To su misli koje se roje u Tysonovoj glavi. Je li on odabra- nik boga ili ga je opsjeo đavo; je li on m onstrum ili utjelovljenje svjet- skog duha? Je li Tyson on sam ili je Tyson samo korito rijeke osjećaja drugih ljudi? Opsjednutost i depre- sija sjede mu jedna s lijeve. druga s desne strane. Je li on od svih vo- Ijen ili m u svi zavide? Može li on ikome vjerovati? Tyson je kao bog među Ijudima, no svaki m etak ga može zaustaviti. (Sonny Liston je bio toliko paranoidan da mu je put od svlačionice do ringa zadavao više straha nego meč protiv Floyda Pat- tersona.) Tyson ne zna tko je on uistinu, ali zna da drugi pokušavaju iz toga iz- biti kapital. Butch Lewis, naprimjer. m enedžer Michaela Spinksa. On je postao stavan jer nije dopustio na- stup svoga štićenika protiv Tysona 1987. godine za četiri milijuna dola- ra. Godinu dana kasnije tražio je od istih organizatora trinaest milijuna dolara, a dobio ih je u Atlanti. Spinsk je u m eđuvrem enu protiv G errva Cooneva izborio pobjedu u pet rundi i na taj način povećao svoju tržišnu vrijednost. Lewis je vi- soko ciljao i uspio Kao utjelovljena legenda mogao je sebi dopustiti i šalu. U Atlanti je nosi bijeli frak s bijelom leptirm ašnom a ispod toga ništa. samo svoju golu crnu kožu. Njegov je jedini cilj bio da te večeri izbaci Tvsona iz kolotečine. Da bi vi- dio može li se nešto prigovoriti Ty- sonovim boksaćkim rukavicama, poslao je svog brata u Tysonovu ka- binu. Ovaj je otkrio da Tysonove ru- ke nisu propisno bandažirane. Prije nego što se buka na obje strane smirila, Tyson je od jada udarao rukavicam a po zidu. Nakon toga Lewis je pokušao iz- mijeniti dogovor po kojem je Spinks prije Tysona trebao izaći na ring. Prošlo je petnaest m inuta prije ne- go što je Spinks napokon pristao da izađe prvi. Iza svih tih malih mane- varskih smetnji stajala je stara stra- tegija M uhmm ada Alia: *Nemoj se nikad boriti s neuzdrm anim protiv- nikom ako ga prije borbe možeš uzdrmati.« Jose Torres, nekadašnji šamipon poluteške kategorije, našao se u Ty- sonovoj svlačionici. Obojica su bili učenici Cusa d’Amata, gurua cijele jedne boksačke generacije. Prostori- ja obložena tam nim uprljanim da- skama, s fluoroscentnim svjetlima. televizijskim monitorom i ogleda- lom im ala je šarm praznog sandu- ka za ugljen. »Ove trenutke volim«. rekao je Tyson Torresu. »Čovjeće, kako volim ove stropove! Jasno da se bojim meča, ali ja ću tog tipa za nekoliko m inuta potući.« Poslije, na putu prem a ringu Tyson je namigi- vao Torresu. Što se više približavao borbi, bio je sve samopouzdaniji. »Kladim se u tvoju i svoju Iisnicu da ćeš Spinksa u prvoj rundi pobijediti nokautom«. rekao je Tysonu trener Kevin Rooney na putu prem a ringu. •Gdje je novac?« upitao je Tyson od- mah nakon borbe, a Rooney je od- govorio: »Suhoparan ti je humor«. Tyson je spretno zaobišao oba po- nora što vrebaju svakog borca u vi- sokonaponskoj atm osferi pred pre- tjerani strah i pretjerani bijes. Nije se dao uzdrm ati psihološkim napa- dim a Lewisa i Spinksa i zadržao je zdravu mjeru samosvijesti. Nije za- pao u slijepu, histeričnu mržnju, ne- go je kontrolirao svoju agresiju. Bio je kadar svaku provokaciju, svaku uvredu, svaku prostotu, svaku prije- varu, svaki nefer udarac, svaku fru- straciju preokrenuti u psihićku energiju i primijeniti je u ringu. Bi- jes te vrste može borca napuniti go- rivom, njegovim udarcim a dati sna- gu i njemu, kad jednom bude na po- du, opet pomoći da stane na noge. To je jedna od najtežih psiholoških transform acija, jer kad razljućenost prijeđe u slijepi bijes, kraj je blizu. Bijes udaijuje udarce od ciljnog smjera, iscrpljuje pluća. djeluje na ritam srca i ostavlja borca bez gla- ve i bez kompasa. Zbog toga svakom velikom borcu najbitniji ,cilj m ora biti svladavanje slijepog bijesa. On će s jedne strane prem a protivniku razviti osjećaj ne- prijateljstva, a s druge strane neće se dopustiti više emocija nego što ih može držati pod kontrolom. To zbi- vanje se može usporediti s kanalizi- ranjem nezauzdane energije u psi- hijatriji. Pomalo se približavamo fi- nesam a ratne vještine. Da bi se Mi- kea Tysona uistinu razumjelo (pa m akar to bilo i zato da bi se stvorio psihoprogram boksača koji bi ga jednoga dana mogao pobijediti), ni- je potrebno s njim govoriti. Sportski reporteri se trude oko nekog zapa- ljivog citata iz usta šampiona, ali ono što on kaže, to je relativno ne- važno. Samim prom atranjem moglo bi se nešto naučiti o Kurtu Vonegu- tu, Saulu Belowu, Wiliamu Styronu ili Johnu Updikeu, no o njihovoj psi- hi se doznaje kudikamo više ako se analiziraju njihove knjige. Autori se iskazuju kroz svoj govor, borci kroz govor svoga tijela. Tako smo došli do Cusa d'Amata. Već je tri godine mrtav, no u Tyso- nu on još živi. On je bio trener, za- m jena za oca i učitelj. Baš nije izgle- dao kao filozof: njegovo lice, u koje su siromaštvo i odricanje urezali brazde, podsjećalo je na lice rim- skog senatora: ćelav, okrugao, sred- nje visine. Podloge njegove metafi- zike bili su strah i nasilje, njegovi su učenici potjecali iz crnih geta. D’A- mato je bio nešto kao diplom at koji im je mogao pribaviti izlaznu visu iz bijede. Tyson je bio D’Amatov na- juspješniji učenik, ali Tyson je ujed- no stajao i na kraju reda velikih imena. D’Amato je već učinio šam- pionima Floyda Pattersona i Josea Torresa. prije nego što se Tyson i rodio. Posljednjih deset godina D’A- mato je stanovao u Catskillu, New York, gdje je radio u gradskoj sport- skoj školi. Najčvršći i najtalentirani- ji dječaci stanovali su na gornjem katu njegove kuće. kako bi ih stalno imao pod nadzorom i u svako doba m ogao s njim a trenirati. Većina njih bili su novi u poslu, nekoliko ih je bilo talentiranih, a mnogi su prije ili poslije radili nešto drugo ili su na- prosto otišli. 10
  • 11. Povremeno bi se pojavio neki oso- bito nasilan, introvertiran, tvrđoko- ran ili zatucan dječak, kojemu je ta- da D'Amato bio nešto poput oca, vr- hunskog svećenika i dobrog duha pravičnosti. Floyd Patterson, Buster M athis i Mike Tyson su tri takva primjera. Tyson je bio u odgojnom domu u blizini Rhinebecka. Jedno- ga dana ga je njegov odgojitelj Bob Stevvard, nekadašnji profesionalni boksač, odveo u gim nastičku dvora- nu Catskilla i upravo je s njim bok- sao kad je prolazio D'Amato. Odu- ševljen, D’Amato je Tysona odveo u svoju kuću i pobrinuo se za njegovu poljuljanu psihu. Odlučujuće u D'A- matovoj metodi bilo je to što se nije bojao raditi s teškim, katkad čak lu- dim boksačima. Umio ih je navesti da govore, kako bl shvatio njihove problem e i obogatio im život. Naj- prije srce, a onda i džep. D’Amatova izobrazba trajala je godinama. On je zahtijevao potpu- nu koncentraciju i savršenu disci- plinu. D’Amato je pronašao i sasvim novu vrstu obrane. Dotad je domini- rao klasični irski stil: desna ruka kao zaštita pred glavom, lijeva is- pružena, tijelo u položaju postrance prem a protivniku. D’Amato je, na- protiv, svoje bosače naučio da obje- m a šakam a štite lice, da protivniku pristupe frontalno i da tijelo drže prignuto. Na taj je način bilo gotovo nem oguće pronaći slabo mjesto u pokrivanju. Ali isto je tako bilo te- ško iz takvog pokrivanja uputiti udarac a pri tome još i dobro izgle- dati. Mnogi se boksači zadovoljavaju time da na ringu pokažu po moguć- nosti dobru figuru, a zaboravljaju da budu i efikasni. D’Amatovim mladim talentim a događalo se slič- no. Neki od njih su mrzili njegovu boraćku tehniku, jer je predugo tra- jalo dok su svladali držanje tijela. Kad bi napokon shvatili njegov stil. pojavio se novi problem: D’Amatov stil je imao protivnike, jer su njego- vi momci rijetko kad gubili, nijedan nije htio pokazati slabu stranu, nije- dan nije išao u ofenzivu. I sportski novinari su davali pred- nost stilu »odalami ga ljevicom po tijelu a desnicom po glavi. i nisu se mogli složiti s D’Amatovim poima- njem boksa. A za D’Amata je boks bio slijed zakonitosti, pitanje esteti- ke: »Ako želiš biti uspješan, m oraš protivniku nam etnuti svoj stil. On m ora viditi računa samo o tvojim šakama, a zaboraviti na svoje. Pret- postavka je, dakako, da raspolažeš prvorazrednom snagom za otpor Nije znak slabe kondicije, nego jake frustracije ako boksač za vrijeme borbe djeluje iscrpljeno. Svladaj protivnika i energija će ti se munje- vito vratiti.« U darna snaga, po D’A- m atu, počiva više na lukavosti nego na snazi. Sposobnost obrane ne mo- že jednim udarcem biti ozbiljno uzdrm ana ako boksać zadrži unu- trašnji mir. U darac koji vidimo da dolazi boli m anje nego onaj koji smo previdjeli. Budan borac ne pati kao nepriprem ljen. Još važniji od svega toga je nagon samoodržanja. On vodi boksača kroz deprim iraju- će runde, daje mu snagu da se kon- centrira na cilj. Gubitak nagona sa- m oodržanja slabi borca i osnažuje protivnika, pa poljuljani boksač us- koro postaje žrtva protivnikove strategije. Djeca geta imaju problem a s identitetom, a bez identiteta se ne može dobiti nijedna boksačka bor- ba. Stoga je D’Amatu bilo posebno važno da ojača samosvijest svojih učenika. Gotovo uvijek je u tome us- pijevao i bez teškoća provodio svoje momke kroz prve borbe. Jose Tor- res, koji je 1965. godine trebao bok- sati protiv Willia Pastrana za titulu svjetskog prvaka u poluteškoj kate- goriji, sjedio je jedne večeri s D’A- m atom i pogledao filmske isječke Pastranovih ranijih borbi u Engle- skoj. D’Amat.0 je nakon toga rekao: »Jose, ja nikad nisam sumnjao da si ti na najboljem putu da pobijediš Pastrana, a sada, kad sam pogledao ovaj film, znam da pred sobom imam novog šam piona u poluteškoj kategoriji!« To je bio samo uvodni tečaj, na- stavak obrazovnog program a tra- jao je cijeli život. Cus d’Amato je opominjao da se ne treba uzdignuti iznad straha, a nipošto postati umi- šljena veličina. Borac koji bez stra- ha ulazi u ring omamljen je borac Treba živjeti sa svojim strahom isto kao i sa svojim pesnicama. Treba shvatiti njihove primamljivosti i nji- hove prijevare. Samopouzdanje i strah moraju m eđusobno biti pove- zani. Svojim naprednim učenicima D’Amato je pričao ovu malu priču: »Ja sam odrastao u surovim prilika- ma. U našem susjedstvu stanovao je momak kojeg su se svi bojali. Juna- čio se s nožem i bio najspretniji u cijeloj četvrti. Jednoga dana je pro- lazio i izazivao svakog pojedinog momka moga godišta na borbu. Znao je da se nijedan neće usuditi da nastupi protiv njega, Ismijavao je moje prijatelje i vrijeđao ih. Kad sam te večeri došao kući s posla i ćuo tu priču, bio sam ojađen. Otišao sam k njemu i pozvao ga na boksa- ču borbu. 'Ja ne boksam ’, rekao je. ’Donesi nož.’ Odgovorio sani: ’Do- bro. Borit ćemo se s jednim nožem.’ Dogovorili smo se za sedam sati na- rednog jutra u jednoj praznoj skla- dišnoj prostoriji. Nismo htjeli imati svjedoka, kako nas nitko ne bi odao ako jedan od nas ostane na tlu. Vra- tio sam se kući. Bilo me tako strah kao još nikad u životu. Znao sam doduše mnogo o boksu. ali o borbi s nožem nisam imao ni pojma. Ipak, pomislih, za svaki pro- blem postoji neko rješenje. A tako je i bilo. Naumio sam se boriti sa ce- pinom, a pri tom se služili boksa- čkom vještinom. Uzeo sam iz kuhi- nje cepin i izgladio ručku tako plo- snatu da sam ga mogao privezati za dlan. Iz stisnute šake cepin je virio kao bodež između prstenjaka i srednjeg prsta, Sutradan ujutro ustao sam u šest sati, obukao se i već u šest i trideset krenuo u napušteno skladište. Do- šlo je sedam sati, ali mog protivnika nije bilo. Ni do sedam i deset nije došao. Kad je bilo sedam i dvadeset, prvi put sam posumnjao da će doći. Potisnuo sam te misli, kako ne bih djelovao na svoju koncentraciju, a kad je došlo osam i petnaest, znao sam da sam uzalud čekao. Moj pro- tivnik je jednostavno izgubio žice. U našoj ulici nikad se više nije poja- vio.« To je bila D’Amatova logika: živi sa strahom kao da ti je brat, majka, žena. Možda sada postoji odgovor na uvodno pitanje: tko može pobijediti Tysona? Tko god to bude. m orat će ga temeijiti razumjeti. Ne njegovu psihu, za nju su nadležni Ali, D’A- mato i Robin Givens. već njegovo shvaćanje struke. M orat će naučiti da o boksu tako misli kako i Tyson to čini. M orat će shvatiti njegove kretnje i prilagoditi im se, kao da su m u vlastite. I m orat će si pribaviti jednog od trenera koji vladaju D’A- matovom metodom No čak i tada je borba protiv Ty- sona vrlo riskantan pothvat. Boksač koji bi ga htio dovesti u ozbiljnu ne- priliku m orao bi znati ne samo što Tvson upravo radi nego i što upra- vo planira, Tko može otkriti tu taj- nu, ima u ruci ključ uspjeha. Tvson bi bio potresen i možda bi izgubio onu nepokolebivu snagu koncen- tracije koju mu je ulio D’Amato. Sigurno je da je to vraški težak zadatak. No Tyson može biti svla- dan samo ako se njegovoj totalnoj predanosti boksu suprotstavi još ve- ći fanatizam i viša inteligencija. Norman Mailer 11
  • 12. N a pitan je što m islite o in tim n osti šefa i njegove tajnice i u što takvu in tim n ost svrstavate, čak 85 posto anketiranih taj odnos vidi kao realitet. A na p ita n je: »Da li biste i vi p o sta li tajnica k a d bi vam se pru žila prilika?«, čak 58 posto žen a odgovorilo je potvrdno, a sve one prihvaćaju i neku vrstu bliskosti, ali n ikada nikom e n e bi dale povoda za eventualne priče. Kojim su to i kakvim m agijam a vezani šefovi i njihove tajnice? 12
  • 13. B račn a lo žn ica odav- no je p o sta la tijesn a za sva u zb u đ e n ja i želje oslo b o đ en e se k su a ln e m ašte. I p laže i zalasci su n c a i sjenici postali su već p o o d av n o istro- šen i am b ijen ti n ap isa- nih ljubavnih ro m an a. U su v rem en o m svijetu, o p terećen o m staln im d o stizan jem bržeg, bo- ljeg, većeg, jačeg goto- vo je n esh v atljiv a ro- m a n tič a rsk a ljubav Ro- m e a i Julije, S am so n a i D alile, v ertero v sk ih ja- dikovki ili P e tra rk in e čežnje. To p ak n e znači d a se u eri k o m p ju to ra i rak eta, la se ra i luta- n ja po sv em iru čovjek o d rek ao ljubavi, d ap a- če, p o k u šao ju je m aksi- m aln o sebi približiti, gotovo ne gu b eći ni ča- sa u d v araju ći se ili lju- beći n a poslu, n a ulici ili gdjegod g a p u t n an e- se. Z asigurno, i to je dio k om penzacije za izgub- ljeno slo b o d n o vrijem e. Seks i ljubav n a rad- nom m jestu o d av n o ni- su ta b u tem e, ni tem e kojim a se bave sam o n ak lap aće, razm etljivci, u red sk i štak o ri ili isfru - strira n e udavače. Sve više an k eta, socioloških istraživ an ja ili psihoa- n alitičk ih ra sp ra v a osvjetljava ovu p ojavu s različitih stra n a , n ala- njem što je toliko uzbu- đ u ju će i zašto se d a n a s ljubav ta k o stra s n o vo- di u d irektorovoj fotelji, izm eđu sta la k a u skla- dištu, n a p isaćem stolu, šefovom trosjedu, n a bolničkim k olicim a ili m eđ u p rašn jav im poli- ca m a u red sk e arhive. O d ak le to lik a stra s t d a se zab o rav lja n a neu- dobnost, m o g u čn o st d a vas n ađ e čistačica ili ko leg a koji prekovre- m en o p o k u šav a završi- ti posao? O dgovori se m ogu a rg u m e n tira ti n a svakom pojed in ačn o m slučaju, ali zajedničko ishodište tak v o g pona- ša n ja je uzim an je i ne- ke osobne slobode i že- lja d a se razb ije uljulj- k a n a svakodnevica, že- lja d a se b a r n a k ratk o p o seg n e za n ek im d ru- gim životom koji dono- si drukčije odnose, a u sebi im a tak o v ažn e elem en te k ao ljubav, seks, uzbuđenje, ispu- njenje čežnje i posjedo- v an je n eč eg a novog. POSAO UGROŽAVA BRAKOVE R a d n a sre d in a je za- p rav o k ao stv o re n a i iz- m išljen a za u p o zn av a- nje psih e ljudi, za njiho- ve p roblem e, p ogled n a treći u g ro žen zbog ne- ke nove veze sklopljene ili raz b u k tale n a poslu. Istraživ an je h am b u r- šk o g in stitu ta z a b rak i obitelj dobilo je potvr- d u teze d a je ljubav u u red u vrlo b itan činilac u životu N ijem aca — u 1987. godini svaki treći zap o slen i N ijem ac im ao je u svojoj rad n o j sred in i in ten ziv an flert, a čak polovica od tog b ro ja je n ač in ila i prvi preljub. U an k eti časo- p isa »Lui« n a pitan je »Gdje seks n u d i najviše provoda« u re d je stav- ljen n a visoko četvrto m jesto poželjnog am bi- je n ta za vođenje ljuba- vi. Takvom razvoju stv ari u prilo g ide i vri- jem e p ro v ed en o n a po- slu — o sam ra d n ih sati d n ev n o je m n o g o više od efek tiv n o g v re m e n a p ro v ed en o g sa svojom obitelji (ako izuzm em o počinak). D akle, tu se p ru ž a i velika m oguć- n o st d a d o b ro u p o zn ate svoje su rad n ik e i d a se p ro b u d i sim patija, lju- b av ili sam o želja za onim drugim . O sim to- ga, posao se u g lav n o m obavlja u većim ili m a- njim tim o v im a koji n u žn o fo rm ira ju i m no- g a id en tičn a m išljenja p a čak i zajednički po- gled n a svijet. Čovjek, od ijedne žen e ili m uža, zn aju bolje utješiti na- kon ev e n tu a ln o g razo- č a ra n ja u rad u , ali se i isk ren ije rad o v a ti us- pjeh u za kojeg tek oni koji su s v am a dijelili neizvjesnost re z u lta ta zn aju koliko je do njega teško bilo doći. K onač- no, z a r nije u o b ičajen o d a se svaki usp ješn i po- slovni potez p rv o u ure- d u zalije šam p an jcem ili čašom k o n jak a? I N ova g o d in a i ro đ en - d a n obično se p rv o če- stitaju n a poslu. U U BAV ILI INTERESI P a ipak, traž ite li od- govor tko n ajćešće vodi lju b av n a p o slu redovi- to se u prvi p la n stav- ljaju šef i njegova tajni- ca. P rem d a su u ljubav- n o m v rtlogu izm iješani svi, od knjigovođa do v o zača ili p o rtira, p re m d a su zap leti novi- jih ljubića u g lav n o m vezan i uz m ed icin sk u se stru i d o ktora, svako istraživ an je bilježi kao n ajčešću lju b av n u stra s t u p rav o te dvije osobe. P rih v aćaju ći uvriježeno m išljenje p o k u šat ćem o g a rasvi- jetliti s nekoliko stran a. I zato o d m ah p ita n je — je li e v en tu aln i seksual- tjuiiice i smzeći joj različite m otive i pobude, povlačeći no- vu d ijag n o stik u o d n o sa m eđ u spolovim a. U redi, ordinacije, sk lad išta, i sp rem išta, d irek to ro v a so b a tak o p o staju nova, a li i sv a k o d n ev n a m je- sta gdje ljudi rješav aju m n o g e svoje fru stra ci- je, oživljavaju m a štu i dobivaju o no što im b ra č n a lo žn ica n e m o- že priuštiti. V ećina svih tak v ih is- tra ž iv a n ja počinje pita- svijet, njihovu krvavost ispod kože. Isto tak o i z a isk ren je ljubavi. B rojna istra živ an ja p ro v ed e n a u svijetu po- kazu ju d a je Ijubav n a p o slu n ešto n o rm aln o , p rim jerice u SR N jem a- čkoj p o k az ala su d a je već svaki treć i b rak sk lo p ljen n a k o n po- z n a n stv a ili p rv ih sek- su a ln ih isk u stav a n a rad n o m m jestu, ali d a je i svaki peti b ra k da- n a s razv rg n u t, a svaki an g a ž ira n nekim d ru- gim stv arim a, koje ne su sreće za vlastitim stolom ili sa svojom obitelji, b a r je djelom ič- no raste reće n svih onih b rig a koje g a m u če po- slije ra d n o g v rem ena. N a poslu se obično za- bo rav ljaju i n ep lać en i ra č u n i i b rig a oko djece i o p terećen i obiteljski o d n o si i sv ađ e s a susje- dim a. O bično i kolege s p o sla bolje razu m iju m eđ u so b n e p ro b lem e ni čin ili in tim n o st še fa i njegove najbliže su- rad n ic e čista ljubav ro- đ e n a iz m eđ u so b n e pri- v lačnosti i zajed n ičk o g v re m e n a ili i jed n a i d ru g a s tra n a traži svoj v lastiti in teres? U čistu Ijubav n e tre- b a dirati. I o n a se dogo- di. Ali što ak o je ljubav- n a v eza o b o jen a n ekim d ru g im b o jam a? Što u takvom o d n o su traži žen a? 13
  • 14. Ukupno (u po sto cim a) Zene M uskarci P I T A N 3 E D A NE D A NE D A NE 1. Sm atrate li da su priće o to - m e kako tajnice sa svo jim še- fom grade svo je karijere u gla v- nom n e o snovane? 63 37 89 11 38,5 61,5 2. Im ate li svo jih opažanja o to - m e iz s vo g radnog am bijenta ili nekih drugih radnih sredina? 36 64 56 54 16 84 3. Da li biste i Vi postali tajnica kad bi Vam se pružila prilika? 58 42 4. Kad biste postali tajnica da li biste svo jim drzanjem uspjeli da nikom e ne pruzite p o vo d a za priće o biiskosti sa šefom ? 100 5. M islite li d a je bliskost tajni- ce sa sefom nešto n e izb 'e zn o ? A k o tako m islite da li biste svejedno postali tajnica? 6^,5 32,5 44 58 56 42 89 11 6. Sm atrate li da je šefovim a bliskost tajnice potrebna zato sto u njoj nalaze oslonac, neki psiholoski stup sam o p o u zd a - nja? 85 15 86 14 84 16
  • 15. U anketi je sudjelovalo 400 ispitanika, siućajno odabranih u Zagrebu. Na anketna pitanja odgovarale su osobe oba spoia i raziičite starosne dobi, zanimarja i strućne spreme. U prvoj ko/oni »ukupno« izraženi su dobiveni rez"!tati svih ispitanika. Iduce dvije kolone donose rezu/tate odgovora, pojedinačno za žene (ukupnj ih je u anketi sudjelovalo 190) i pojedinaćno za muškarce (u anketi ih je sudjetova/o 210). Svi rezu/tati su izraženi u postocima!
  • 16.
  • 17. O tk ak o je p o p u t oslo- b o đ en e i p ro b u đ e n e la- vice p o čela osvajati svoje m jesto u d ru štv u , o tk ak o je zb acila pre- gaču, o tk ak o s u njezine ideje i inicijative u m n o g o čem u d onijele rez u lta te i osvježenje, p o čela je n jezin a du- h o v n a i m a te rija ln a em an cip acija. P re m d a sa m o sta ln a, o n a ip ak još d a n a s nije i ravno- p rav n a . N ovac joj daje sig u rn o st i sam o stai- nost. n jezin a riječ unu- ta r obitelji je jača, čak i p resu d n ija, a li n a p o slu o n a još in fe rio m o trp i rad e či uz sa v rše n o g m u šk arca. O svajajući p rivilegije koje je done- d av n o im ao sa m o on. ž e n a traž i još više. Če- sto p u ta to je k arijera. K atk a d a joj za to nije d o v o ljn a n jezin a nao- b ra z b a i stru čn o st, zato se n e libi svoj cilj posti- ći o sv ajan jem m u šk a r- ca — d a bi jed n o g d a n a njegovu n ak lo n o st pre- m a sebi iskoristila. Postoje i d ru g i m otivi — m n o g e od ž e n a vide tu svoju b ra č n u p rilik u i o sig u ran je svog privi- le g iran o g m je sta u d ru - štvu. To je n ešto p o p u t sn o v a o k arin k to n sk o j ljubavnoj idili koja o bično u svakodnev- n o m životu im a d rukči- ji kraj. M ušk arac, biće koje- m u je oduvijek b a š sve d o p u šten o , p rih v a ć a tu igru, ili n e zn aju ći za ci- jen u koju će platiti, ili seb e k ro z p o sjedovanje lju b av n ice vidi k ao čov- jek a koji je u sp io u ži- votu. Ako je o n inicija- to r u red sk ih sek su al- n ih igrica, a n e dobije tražen o , u z v ra tit će po- p u t p rav o g m ach o bor- ca. Iskoristit će sv ak u p rilik u d a to svojoj ne- rav n o p rav n o j kolegici vrati, čak d a ju ism ije k a d to n jem u b u d e od- gov aralo , n am jesti ot- k az ili prem ještaj, sm a- nji bodove, p ro g lasi je n esp o so b n o m i uleti d ru g o j koja g a hoće. A za e v e n tu a ln e njegove p o slo v n e n eu sp jeh e k riv it će nju, p o d paro- lom d a »sam o d o b ro h a rm o n iz ira n tim mo- že postizati i d o b re re- zultate«. INTIMNOST JE NORMALNA? P rip rem aju ć i se za ovaj tek st p ro v eli sm o a n k e tu m e đ u 400 Za- g rep č an a. Ftezultati na- še an o n im n e an k ete, p rih v atim o li b alk an sk i h ab itu s, u v elik e m o g u iznenaditi. N a p itan je što m islite o in tim n o sti še fa i njegove tajn ice i u što tak v u in tim n o st sv rsta v ate čak 85 posto a n k e tira n ih taj odn o s vidi k ao realitet, pro- m a tra n s različitih to- č a k a m otrišta. To znači d a pojam bliskosti raz- g ran ičav aju , p rih v aća- jući g a k ao novi m o- m e n t Ijudskog odnosa, isto d o b n o p rav d a ju ći g a ili kao p red u v jeto m u sp ješn o sti posla, ili is- tican jem k arijerizm a ili liječenjem fru stra cija. O sm išljavajući g a pr- vim a rg u m e n to m dobi- li sm o o d g o v o re k ao »intim nost je n o rm al- na, jer ih veže isti m o- tiv, isti k ru g ljudi i po- d je d n a k a želja za us- pjehom «, »bliskost je n em in o v n a, je r svaki čovjek tra ž i p o tv rd u is- p rav n o sti svojih poteza, a u p o tp u n o sti je m ože dobiti sam o od svoje tajnice«, »iza sv a k o g a u sp ješn o g m u šk a rc a stoji još u sp je šn ija že- na«, »intim nost n e m o- r a uvijek zn ačiti i seks, već sam o p o treb u d a se d ru ž e i k ad n isu zatr- p a n i poslom «, »sam o b lisk a a tm o s fe ra i po- v jeren je m ože o sig u rati uspjeh«. O ni koji takve odno- se k a ra k te riz ira ju že- ljom za u sp o n o m u po- slu i k arijeri obično za- laze u žen in u p sih u i tu n alaz e o p rav d an je za njezine in tim n e izlete s a šefom , a dobiveni odgovori su — »kod že- n a je se g m en t uspje- šnosti vrlo b itan i obič- no g a žen e doživljavaju p u n o em o cio n aln ije p a je bilo kakvo d ru žen je sa šefo m je d an vid div- ljenja«, »ona p rek o svog še fa doživljava vlastiti uspjeh«, »na bliskost sa šefom tajn ice obično tjeraju' v lastite fru stra - cije koje se id ealn o lije- če u k o n tak tu s uspje- šnijom osobom «, »po- tre b a d a se d o k aže p red k o leg icam a kako o n a m ože im ati, k ad to poželi, i njihovog zajed- ničkog šefa«, »ako će on n a p re d o v ati vjeruje d a će ju ponovo uzeti k ao n ajb ližeg su rad n i- ka«. N eki a n k e tira n i mi- sle p ak d a je »intim nost sa šefom sv o jstv en a že- n a m a koje traž e nado- m jestak zbog razo čare- n ja u svom m u ža i nje- govih poslovnih neus- pjeha«. Postoje i m išlje- nja k oja n em aju n išta protiv takvog odnosa, ali v jeruju d a je to »više izm išljena p riča — oni se sam o m alo bolje po- zn aju od o staiih su rad - nika« ili d a je to »stvo- re n a fam a, p o d lo g a za lju b av n e rom ane«. ŠEF I TAJNICA NEIZBJEŽNI PAR O ni koji tak av odn o s osuđuju, a njih je m eđ u isp itan icim a bilo 12,5 posto, o g o rčen o konsta- tira ju d a je to »glupost i d a se u pusto lo v in e sa šefom u p u šta ju lak e že- ne«, d a p reljubnici »obićno bliskost o prav- d av aju »višim ciljevi- ma«, a z n a se k am o to vodi«, »to je ig ra še fa d a se pokaže njegova nadm oćnost«. Protivni- ci bliskosti čak taj od- nos k a tk a d a i m ogu prihvatiti, ali n ik ak o shvatiti, razu m ijeti ili opravdati. Tek 2,5 posto an k eti- ra n ih o ovoj pojavi ne- m aju nikakvo m išljenje. U našoj k ratkoj an k e- ti p o seb n o je bilo za- nim ljivo p itan je n a koje su o d g o v arale sam o že- n e — »Da li biste i vi p o stali ta jn ic a k ad bi v am se p ru žila p rilik a? Č ak 58 posto ž e n a je odgovoriio potvrdno, a sve o n e n ek u v rstu bii- skosti p rih v aćaju , ali n ik ad n ik o m e n e bi da- le p o v o d a za ev en tu ai- ne p riče ili trač. M u šk arci pak, ruko- vodeći se svojom čuve- no m u m o tv o rin o m ka- ko se sa v rše n a tajn ic a od lik u je njegovanom vanjštinom , vit.kim tije- iom i p rip ra v n o šć u d a sa svojim p retpostavije- nim o d e u krevet, jam - čeći m u zadovoljstvo, ćak u 89 posto sm a tra ju d a je biiskost izm eđu tajn ice i šefa n ešto čak neizbježno. ćinilo nam se sasvim norm alno da rezultate na- še ankete prokom entiraju i osobe koje su u takvim odnosima, valjda zbog tradicionalnog odnosa prem a ženi, i najviše eks- ponirane Prem da organi- zirane i na razini grada Zagreba i Republike Hr- vatske, čianice Udruženja sekretarica, nakon dugih nagovaranja i priprem a- nja za ovaj razgovor jed- nostavno su odbile surad- nju Odgovori poput »nas m ora na tom razgovoru biti više, a članice Pred- sjedništva nisu o tome voljne govoriti« iii »priče- kajte naš redovni sasta- nak«, ili »nije zgodno da naša im ena izadu u novi- nama« previše su prozaič- ni i ćak nas vode na raz- mišljanje da je preuzima- nje posla u ovakvim udru- ženjim a više valjda njiho- va prilika za dokonu za- bavu, nego sprem nost da preuzete funkcije stvarno obavljaju s društvenim angažm anom pa čak i pod cijenu da katkad vode razgovore i o tem am a ko- je uvijek ne veiičaju njiho- vu sposobnost za pisaćim stolom. To opet i ne treba čuditi ako znam o da je u našoj zemlji vrlo malo studija koje zadiru u rasvjetljava- nje intim noga ćovjekovog života. Velika Britanija, naprim jer, prem da joj se često etiketira konzerva- tivnost i tradicionalizam, može se pohvaiiti cijelom bibliotekom znanstvenih studija vezanih uz ovu te- mu. A možda nas to i toli- ko ne zanim a — ili više volimo da sve ostane kao trač. □ Mireta Kruhak 17
  • 18.
  • 19. Vjerovali ili ne, opsesija guzam a počinje na ovome kontinentu prije nekih dvijestotinjak godina, kad je po svojoj privlaćnosti preuzela prvenstvo od sisa. Ružićasti ili »ludički erotizam « tadašnjega francuskoga slikarstva — predvodenoga glasovitim majstorom za guzno slikarstvo, Francois Boucherom — popeo je stražnjice na pijedestal, s kojega ih do danas nije skinula niti am erikanska »playboyevska« opsesija veiikim grudim a U početku bijaše guza - i to ženska Ovo zvuči pompezno, ali za te dvije •najveće polukugle na ženskome tijelu« — kako im je tepao dobri gospon Freud — ništa nije suviše svečano. Naime, da u pra- davna vrem ena naše pra- roditeljice iliti ženke pri- mata, nisu ustrajno i usrd- no svojim grubljim i glup- ijim poiovicama doslovno pod nos gurale svoje za- m am ne guzičetine, tko zna što bi bilo od ljudsko- ga roda. Pitanje je, da li bi- smo se bili toliko i dovolj- no razmnožili a postane- mo ovakav rod kakav je- smo (a sačuvaj bože, kakvi smo), da sirenski zov od- nošaja »s guza« nije nau- čio mužjake čem u im slu- ži onaj visuljak m eđu no- gama. Guze su, ženske, ve- like ili male, tako bile i ostale prvi i najjači sek- sualni signal koji je mu- škarcim a davao do znanja da im je slobodno i poželj- no prodrijeti u dlakavu pukotinu što se među nji- m a diči. Riječ je bez sum- nje o najizvornijem i da- kle najdrevnijem »položa- ju« iliti »figuri« što ih mu- škarac i žena od vajkada zauzimaju, a svi su ostali samo varijante iliti finese. Dakle, povijest ljudske tjeiesne ljubavi počinje »s leđa« iliti latinski, »a ter- go«, ali ne sam o da poći- nje, nego na njoj i ustraja- va. To je najprirodnija po- za koju dva zaigrana i us- paljena tijela mogu pro- naći kad odbace civiliza- cijsku čahuru. Naime, za- padnjačka je civilizacija hiljadam a godina nesvje- sno pom icala centar i objekt žudnje, pa se ono »kulturno« u snošaju po- javilo kad su se naši pra- roditelji podosta odijeiili od prim ata, kad su se do- voljno uspravili da su se mogli početi gledati licem u lice i na isti način lijega- ti. Odvajanje žene od pra- ženke, dakle nastajanje žene kao posebne osobe — koja ne priznaje ono prim arno iliti »životinj- sko« u sebi — nam etnulo je i m uškarcim a drukčiji način pristupa. Dugo se stoljeća sam o snošaj »li- cem u lice« sm atrao i tole- rirao norm alnim , a sve je drugo bilo izopačenost. Nije slučajno, da je pri to- me bilo zaboravljeno erot- sko nasljeđe antičke kul- ture, u kojoj su žene, pak, bile dovoljno sam ostalne i samosvojne da su i tjele- sno vladale muškarcima. Kod starih G rka —kad su ševili svoje žene - ne- obićno je bio omiljen po- ložaj nazvan »more uxo- rio« iliti na suprugi način, a to je ono obično i svima poznato objahivanje mu- škarca, Stari su Grci i Rimljani, a i oni mladi među njima, s leđa prila- zili sam o svojim dječaci- ma, efebima, dok su žena- m a dozvoljavali da ih is- korištavaju kako im je vo- lja! No, licem u lice, više je bio izuzetak nego pravilo MISIONARSKA POZA To »pravilo« raznijeli su svijetom novovjekovni osvajači. pa m eđu njim a i misionari, koji uprkos svojim zakletvam a o čisto- ći i uzđržavanju od seksa nisu mogli odoljeti, a da m lade urođenice - u da- lekim istočnim zem ljam a — ne nauče nekim ljubav- nim tehnikam a. Tako je za fukanje »licem u lice« na Istoku skovan naziv »misi- onarska poza«, što je do- bar dokum ent i kompli- m ent o utjecaju naše kul- ture na »primitivce«. Ovi se, međutim, nisu samo tako lako predavali, pa će m udri V atsjajana - kom- pilator glasovitoga priruč- nika »Kama sutra« - ova- ko opisati položaj koji sm atram o najljepšim što ga od davnine prirodno zauzim aju žena i muška- rac u ljubavnom zagrlja- ju ■ »Kad se žena načetvero- noži kao četveronožac, a njezin je ljubavnik objaši poput bika, to se zove »snošaj krave«. U toj prili- ci sve što se inače izvodi na grudima, sad se izvodi n a leđima. Na isti način se obavlja i snošaj psa, koze i srne, silovito opasivanje magarice, parenje mačke, skok tigra, pritisak slona, trljanje vepra i uzjahiva- nje konja. A u svim sluča- jevima ljubavnici neka se vladaju kao i dotične živo- tinje.« Ovdje je na djelu i na ri- ječima sam a priroda, ona »životinjska priroda« u nam a koju je zapadnja- čka, kršćanska civiiizacija silom htjela istjerati. Zato su umjesto guza izmišlje- ne sise! Ovo nije vic, već antropološka postavka. naime, da bi skrenuie pažnju sa svojih stražnji- ca, te da bi prisilile mu- škarce da ih gledaju u li- ce, žene su razvile svoje prednje polulopte kao nov seksualni signal (što tvrdi Desmond Morris). Kad već m oram o biti prosti, onda je ovdje neizbježna jedna asocijacija: što mi- slite, otkuda m uškarcim a opsesija da svoj nadignuti pimpek stavljaju svojim Ijubavnicam a medu sise, da ga trljaju među njima, eventualno i da tako eja- kuliraju? U ovoj je opsesiji čista zam jena seksualnih sfera na žanskom e tijelu, tako da sise figuriraju kao guze. Doduše, tu je još i važan faktor užitka u svr- šavanju na sisam a i po ženskome licu i kosi, ali ovo je tem a za neki drugi vulgarni esej. Uglavnom, kam o se god okrenuli. m uškarci svuda vide (žen- ske) guze ... Ne kažem da nem a i onih koji gledaju m ušku dupad, odnosno da i ženske sam e ne ocje- njuju m uške guzice, ali i ovo će trebati posebno ra- zraditi. Držimo se mi ono- ga o čemu smo zaustili, tj. 0 mitologiji ženskih guza ČULNI NABO] EPOHE Kad kažem »zaustili« onda ta riječ u kontaktu sa ženskim guzam a ima dvojbeno značenje: u mo- dernoj je pornografiji do m anijakalnih razm jera razvijeno prikazivanje li- zanja, ništa m anje nego čm ara, a da o sam o pene- traciji raznoraznim objek- tim a i, naravno, samim kurcem niti da ne govori- mo. S druge strane, u svi- jesti prosječno načitanoga ljubitelja guza stalno stru- ji jedna rečenica iz glaso- vitoga monologa Joyceo- ve Molly (iz »Uliksa«, koja u tom nekada m asturba- torskom e brevijaru - davno prije današnjega pom ografskog požara - vrlo ružno govori o kon- taktu usta i ženskih guza: »ja bih svakom m uškarcu koji bi bio kadar ženu po- ljubiti u stražnjicu pljunu- la u zube on će zatim po- ljubiti ženu svejedno na kojem neprirodnom mje- stu gdje nem am o ni 1 ato- m a od našeg ličnoga ta ovdje svaka od nas im a 2 grude sala prije nego što bih to učinila nekom mu- škarcu pfuj kakvi prasci već sam a pomisao na to je previše ...« Tko bi rekao da je radodajka Molly bila takva čistunica već pri sa- moj pomisli da je netko poljubi u guzu (ima tu i prezirna konotacija. »po- ljubi me u dupe«), a što bi tek rekla o ugrizu, o tap- šanju guza, o pljeskanju i kajišanju, pa i sam om e bi- čevanju ....? Jer, upotreba guza kroz povijest poznaje sve ove inačice, stvar je uvijek bila 1ostala u om jeru slobošti- na iliti libertinstva prem a puritanizm u i cenzuri. Kroz povijest, guze stalno idu eoro.fiaJrML lijevo- 19
  • 20. desno, takmičeći se sa si- sam a za prvenstvo pri po- gledu i dodiru. Isto tako, ovisno o čulnom naboju pojedine epohe, guze su bujale poput hljeba u na- čvama ili su se stiskali na veličinu dječje šake. To je ono pravo pitanje i sredi- šnja tem a za nekog struč- nog guzo-analitičara: ka- kve (ženske) guze muškar- ci više vole, velike ili male, oble ili štrkijaste, kruško- like ili balonske, raskošne ili skromne, drusne ili mr- šave, zanjihane ili čvrste, obješene ili visoke, tvrde ili mekane, podatne ili divlje, jebozovne ili asket- ske, stidljive ili razulare- ne, pohotne ili rezervira- ne, m esnate ili posne, raspljeskane ili daskatske, ružičaste ili tam nopute ...? Kako se snaći i orijen- tirati u festivalu guza koji počinje na proljeće, prvim svlačenjem gornjih dijelo- va odjeće, a posve se razu- laruje ljeti, kad već po kontinentalnim gradovi- ma guzičice i guzetine po- ćinju treperiti ispod tan- kih suknjica i haijina, da bi se onda ljeti, na moru ili uz riječne obale, drsko i bezočno pojavile u svim polu-golim izazovnim po- zama? Koji je viadajući trend m uškoga ukusa u ovoj guzatoj džungli, od- nosno da li je uopće po- trebno tražiti neke orijen- tire, kad je na kraju sve svejedno, jer ionako na kraju opet ostaje guza? TAKMIČENDE GUZA I SISA Ovu tešku, zadatu temu, valja obigravati baš kao mačak oko vruće guze. Naime, rekosmo, modne i seksualne epohe jednom su nam etale i preferirale ženske s guzičetinam a' — istaknutima na račun prednjice - a drugi su put povlačile guze u ilega- lu. propagirajući sisetine. Modne mijene u moder- nome svijetu znale su go- tovo da karikaturalnih ra- zmjera isticati te svoje predilekcije, pa dok su, naprimjer, noge i guze bi- le prekrivene širokim suk- njama, dotle su sise iza- zovno štrčale, izložene do pupka svima na uvid Drugi put, kad su se kor- 20 zeti sve više penjali uz žensko tijelo i kad se poprsje pomno zakopča- vaio, tada su guze bile ra- zvijane, isticane i pojača- vane kao kod Hotentot- skih žena (poznatih po go- lemim stražnjicam a, goto- vo do užasa). Poznavaoci današnjih moda - koje se mijenjaju suviše hirovito, a da bismo ih mogli sve pratiti - mogli bi ukazati, recimo, na tri važne točke u filozofiji suvremenih guza. Prva je pojava mini- ce iliti mini haljine - koja se, nakon kratkoga preda- ha, ponovno trijum falno vraća - koja ustvari nije otkrivala noge, kako se mislilo, nego upravo guze. Funkcija kratke suknjice ili haljinice jeste upravo u isticanju stražnjice, do ko- je se noge samo penju i ništa više. No, da bi pari- rale otkrivanju guza, tj. gaćica kao njihovoga pri- rodnog (?) sastavnoga di- jela. žene su se utekle ovim užasnim čarapam a- gaćicam a iliti hulahupka- ma. Taj protuudar »mini- ci« za neko je vrijeme po- stavio izjednačeni rezul- tat, ali onda su se bile po- javile tzv. vruće hlačice, do sada najbolji način za isticanje guza, U svim mo- gućim varijantam a one se javljaju i danas, ali u času kad je gotovo više iluzor- no fantazirati o guzam a — kad su sve razotkrive- ne, zahvaljujući nudizm u i pornografiji. Svejedno, iluzije treba gajiti, tj. o guzam a se is- plati filozofirati. Što su to, uopće, male, odnosno veli- ke ženske guze? Reklo bi se, da je i ovo relativno. Postavimo klasičnu opozi- ciju: mladi muškarci, da ne kažem dječaci, možda još m aštaju o raskošnim guzicam a susjedovih žena zamišljajući u svojim vizi- jam a kako se uz njih pri- pija i kako ih treska, plje- ska, mlati dlakava mu- škarčeva ruka, dok mu batina klizi među polut- kama. Zreliji muškarci, da ne kažem stariji ili pred- klimakterični, možda žu- de za vitkim, ne preje- drim, nego za gotovo sr- nećim leđim a m lađih že- na. kojima guze pohotno drhture dok galopiraju s jahačem koji iza njih kleči. Možda je to klasična opo- zicija iliti shema, unutar koje bi se moglo pronaći mnoštvo varijanti, ali jed- no je pravilo: sve su guze ravnopravne i niti jedna nije ravnopravnija od drugih! Važno je, samo, da svaka guza nađe svoga pravog ljubitelja: velika ili mala, sočna ili posna, de- bela ili mršava, svaka je guza izvrgnuta upotrebi i dužna je da tome služi. NAJRAŠIRENOI SEKSUALNi SIGNAL Ustvari vjerovali ili ne, ali opsesija guzam a poči- nje na ovome kontinentu prije nekih dvjestotinjak godina, kad je po svojoj privlačnosti preuzela pr- venstvo od sisa. Ružičasti ili »ludički erotizam« ta- dašnjega francuskoga sli- karstva — predvođenoga glasovitim majstorom za guzno slikarstvo, Frangois Boucherom — popeo je stražnjice na pijedastal, s kojega ih do danas nije skinula niti am erikanska, »P!ayboyevska« opsesija velikim grudima. Jer, osim što su posvećene atavističkim nagonom za općenje »s guza«, te me- snate poluiopte imaju još jednu bitnu funkciju: one su naprosto »dušu dale« za batinjanje! Niti jedan drugi dio ljudskog tijela ne izlaže se tako prirodno kažnjavanju, poput guza, koje su za to jednostavno stvorene. Otkako je svijeta
  • 21. i vijeka, veza guza i šiba zaista je neraskidiva, da ne govorimo kako sve po- ćinje s (muškim) dlanom: njegova udubina prirod- no odgovara guznoj is- pupčenosti, pa je to veza koja »naprosto mami« No, ma da je i ovo tema koju se ne isplati samo ta- ko potrošiti, valja reći sa- mo jedno: užitak u mlaće- nju guza i u isto takvom primanju »kazne«, ima duboke sado- mazohističke komponen- te, ali osim u slučajevima pretjerivanja spada u na|- normalnije Ijudsko opho- denje. Kod »pravoga« sa- dizma, u svim njegovim najužasnijim izmišijotina- ma, stvarno ili glumljeno kažnjavanje ljudskoga (ženskoga) tijela prelazi s guze na druge, osjetljiviije dijelove (unutrašnja stra- ne stegna, grudi, lice) i ov- dje ga ne ubrajamo u »lu dićki«, zaigrani erotizam o kojemu govorimo. Zlo- upotreba guza - velikih ili malih, ukoliko je uisti- nu ljubavna, može biti i je- ste samo predigra pravo- me prilazu s leđa, kao iz- vornoj varijanti općenja koja postoji od pamtivije- ka, pa i prije Dakle, kao niti o pravom sadizmu, ta- ko ovdje ne govorimo niti o kirektivnoj upotrebi gu- za - recimo, nekada u školama ili koledžima, ili čak u praksi roditelja i od- gajatelja — o toj upotrebi u kojoj je pritajeni užitak uvijek bio pokriven mora- lističkim plaštem. Govori- mo samo o tome, da su guze svojim oblikom i svo- jom pozicijom - barem za dvije navedene upotre- be - planetarno sigurno najrašireniji seksualni signal koji struji u žensko- muškoj razmjeni. Velike ili male guze - to je zaista kviz pitanje? U svakom slučaju, ne treba biti fanatik Reklo bi se, da i u ovom slučaju važi isti odgovor kao i kod opredjeljivanja muškara- ca za velike ili male žen- ske sise. Naime, koje guze više volite: velike ili male? Odgovor je samo jedan: DA! □ Igor Mandic
  • 22.
  • 23. PRIRODOPISUŽITKA m m mmmv ■ I Videćiparna klackalici, djevojku na biciklu, parna motoru ili nekujahačicu, nemoramo odmah sumnjičiti da timeiživljavaju nerealiziranu seksualnupožudu, aiimožemo bitisigurni da im je ugodno 23
  • 24. Prvi prizor: dječje igrali- šte. Mladi zaljubljeni par je uvrebao trenutak kad nem a dječice, zaskočio na Ijuljaćku zvanu klackali- ca, svaki je sjeo na svoj kraj daske i veselo se drockaju. Kako jedan pre- tegne na svoju stranu i lupne krajem na kojem sjedi o tlo, tako drugi, na drugom kraju, poskoči. Tup-hop, tup-hop, ne bri- ne ih što bi se moglo oče- kivati da su prerasli takvu zabavu prije desetak ili dvadesetak godina, sa svakom izmjenom ravno- teže sve su raspoloženiji. Prizor drugi: staza kroz livadu, sunčan ljetni dan. M lada djevojka zajašila bicikl, okreće pedale i vozi se kroz visoku travu. Vje- trić joj nosi kosu, bokovi nad sjedalicom se ritmički uvijaju. Djevojka uživa u vožnji i krajoliku kojim prolazi. Prizor treći: sastajalište gradske mladeži. Mladić sjeda na snažni motocikl. iza njega se smješta dje- vojka. On pali m oćnu ma- šinu, ona ga obujmljuje oko pasa i priljubljuje mu se uz leđa. Uz m uklu tut- njavu m otora uključuju se u prom et i odlaze s vidika. Prizor četvrti: hipo- drom. Zaljubljenici u jaha- nje izveli konje iz štala, osedlali ih, zajašili i u po- četku ih lagano razgiba- vaju. Oni koji su prvi izašli već kreću u kas — obuj- mivši ih nogam a ljuljaju se na leđima moćnih živo- tinja. Prizor peti-, m račni kut diskokluba. Mladić sjedi, djevojka mu je sjela okre- nuta sučelice na bedra, zagrlila ga i ljube se. Nje- zina koljena pritiskaju njegove bokove, on pomi- če svoje noge u ritm u mu- zike, a ona također cupka kao što je svojedobno, igrajući se jahanja, cupka- la na očevu ili djedovu ko- ljenu. Mogli bi se prisjetiti još niza sličnih i srodnih pri- zora. Što je svima njima zajedničko? Da je izvor ugode u nečem u što se obuhvatilo bedrima, da užitak proizlazi iz nečega obuhvaćenog nogama, da se sjedi na nečem u što priia. Kao da je naša civili- zacija upravo u situacija- m a opisanih prizora naj- bliža staroj indijskoj civili- zaciji, daleko senzualnijoj od naše koju reprezenti- raju kipovi u starim hra- movima koji prikazuju ljubavnike koji se, u duhu »Kama Sutre«, grle ruka- ma i nogama. Je li konačno rješenje opisanih prizora, na što upućuje pominjanje »Ka- ma Sutre«, u sferi seksu- alnosti? Da i ne. *** Nema sumnje da je sek- sualna dimenzija prisutna u svim navedenim situaci- jama. Pobliže to možemo razm otriti na usporedbi motora i automobila. Prem a jednoj »frajer- skoj« interpretaciji, za uspostavljanje seksu- alnog kontakta motor je neusporedivo pogodniji od automobila. Tipični tok približavanja uz korište- nje autom obila teče ova- ko: mladić pod bilo kojim izgovorom nam am i dje- vojku da je preveze. Na kraju se negdje zaustav- ljaju, pred njezinom ku- ćom ili na nekom osamlje- nom mjestu. On je imao priliku da je tokom vožnje raspoloži verbalnim udvaranjem, ona se već u vožnji na neki način pre- pustila tome da je uprav- ljana njegovim rukam a, eventualno mu je i za- hvalna što joj je prištedio povratak kući pješke kroz pusti grad u kasne sate... Ali tu još uvijek ostaje naj- veća prepreka — onaj po- sljednji, kritični m etar na kojem se uzdižu najsna- žnije barijere tjelesnom približavanju. Kod m otora taj posljednji m etar jedno- stavno ne postoji: već to- kom vožnje djevojka je, da bi se održala na vozilu, m orala zagrliti vozača. Ako se on okrene kada se zaustave, već je u njezinu zagrljaju! Pokraj toga, ia- ko on, vozeći, nije imao prilike za laskanje i ver- balno udvaranje, ona je cijelo vrijeme svojim trbu- hom i grudim a bila prilju- bljena uz njegova leđa, koljenima i bedrim a pripi- jena uz njegove bokove, potresana neravninam a puta i brektanjem m ašine cijelo vrijeme se trljaia uz njega, pa je lako moguće da nikakve riječi više nisu ni potrebne. Dapače. ako je djevojka iole samoinici- jativnija, budući da je ru- kam a obujmila struk vo- zača, dlanovi joj se sasvim prirodno sastaju upravo ponad za nju najzanimlji- vijeg dijela muške anato- mije. Pa ako je još i taj dio podigao glavu, u vožnji joj se nam etala izuzetno privlačna drška za pridr- žavanje. No usporedba pogodno- sti koje pružaju motor i automobil govori i o oni- m a koji te pogodnosti uži- vaju. Motor nesumnjivo olakšava tjelesno približa- vanje, ubrzava prvi tjele- sni kontakt. Nasuprot to- me, automobil je nesum- njivo daleko komforniji. čak ga je moguće iskori- stiti i kao mjesto na kome će se izmijeniti nježnosti. Prem a tome, m otor će vi- še cijeniti oni kojima je te- meljni problem u odnosi- m a sa suprotnim spolom — kako prići. Automobil će biti pogodniji za one kojima prvi pristup više nije probiem, koji sa si- gurnošću mogu procijeni- ti svoje izglede, te im je odgovor na pitanje da li će uopće doći do željenih dodira unaprijed poznat, ali im je stalo da u tjele- snim dodirim a uživaju što više. Motor će više privla- čiti one kojima je stalo do seksualnog doživljaja bez obzira kakav je, automo- bil one kojima seksualni doživljaj više uopće nije privlačan ukoliko nije kvalitetan. Drugim riječi- ma, m otor je pogodniji za one koji su nesigum i i ne pouzdaju se u vlastitu spolnu atraktivnost, auto- mobil je pogodniji za one koji poznaju svoje seksu- alne vrijednosti i moguć- nosti, to jest - m otor je za mlađe, a automobil za one iskusnije. Uostalom, ta i m ora se biti mlad da bi se dobro vozilo motor i da bi se m ogla izdržati vožnja na njemu, kao što se m ora biti i nedorastao da bi se to voljelo. Stoga nas ne m ora čuditi ako su neke m lade osobe sprem ne platiti za skupocjeni mo- tor cijenu koja višestruko prem ašuje cijenu pristoj- nog automobila. Nema sumnje, u uspo- redbi m otora i automobi- la faktor seksualnosti je vrlo prisutan. No daje li on potpuno objašnjenje? Nikako. Mnogi ljudi uži- vaju u vožnji motorom čak i kada su na njemu sami samcati. To kazuje da je seksualnost tek do- datno objašnjenje, onaj dio koji pridonosi potpu- nom objašnjenju, ali sam po sebi još nedovoljno ka- zuje. U osnovi radosti kojoj je izvor među nogam a je ne- što bazičnije od seksu- alnosti: užitak dodiriva- nja. S obzirom da se uži- tak dodirivanja obično javlja u konkretnim soci- jalnim situacijam a i kao plod specifičnih među- ljudskih odnosa, kao je previdjeti njegovu vrijed- nost sam u po sebi. Da bi osvijetlili tu vrijednost do- voljno je sjetiti se činjeni- ce da nem a čovjeka koji neće uživati kao prase ako ga bilo tko znalački češka po ledima. Bez obzi- ra češka li vas ljubavnik ili ljubavnica, sestra, maj- ka, bolničarka, inkasator tv-pretplate, šef ili slučaj- ni prolaznik, fiziološki je užitak od češkanja po le- đim a zavisan jedino o vje- štini onoga koji bi vam ta- ko ugađao. Ćovjek nije sa- mo seksualno biće, čovjek je prije svega senzualan. Njegova senzualnost je daleko temeljnija i šira od seksualnosti; javlja se pri- je seksualnosti i ostaje čak i nakon što seksualnost iščezne. Već i malo dijete uživa ako ga se gladi po glavi ili tijelu, čak i impo- tentan m uškarac ili fri- gidna žena mogu uživati ako ih netko m asira ili im utrljava ulje za sunčanje. Nažalost, u našoj civili- zaciji se dodirivanje našlo u nezgrapnom raskoraku. S jedne strane, neka naša osjetila su višestruko po- jačala svoje domete: po- sredstvom televizije i fil- m a vidimo što se događa na drugoj strani zemalj- ske kugle, preko radija možemo čuti što se doga- 24
  • 25. đa bilo gdje u svijetu. Sto se tiče osjetila, naša civili- zacija je audio-vizualna. Ćak i kad se vozimo auto- mobilom ili javnim pro- metom, ono što se događa s vanjske strane prozora kroz koji gledam o je sve- deno na zbivanja iza svo- jevrsnog ekrana. Nasu- prot tome, kultiviranim obrascim a ponašanja ko- ličina dodirivanja je sve- dena na m inimum i kana- lizirana zahtjevima *do- brog odgoja«. U razmjeri- m a prirodnog dosega osjetiia pojavio se ne- sklad. Mnogi ljudi mogu imati ozbiljnih problem a koji izviru iz tog nesklada. Uočavajuči to, neke meto- de grupnih terapija kao jedan od bazičnih tretm a- na uključuje i m edusobno dodirivanje. Iskusni liječ- nici opće prakse znaju da mnogim pacijentim a koji se žale na raznorazne te- gobe mogu m om entalno pomoći jednostavno tako da ih detaljno pregledaju, n a društveno prihvatljiv način temeljito ispipkaju. Na istom m ehanizm u se temelje i blagotvorni utje- caji nekih »alternativnih« način liječenja: »liječenje bioenergijom« je u teme- lju tek blagotvorni utjecaj dodirivanja i pažnje koja se posvećuje pacijentu, tjelesnog i psihičkog kon- takta. »Teorija bioenergi- je« se tako pokazuje tek kao izgovor da bi se taj kontakt mogo ostvariti, a da u onome kojemu je potreban ne izazove osje- ćaj krivnje. Blagotvorni učinak do- dirivanja je vidljiv u oso- bito teškim situacijam a i trenucim a, te je kao takav čak i socijalno priznat i dopušten. Suočeni sa smr- ću bliskih osoba, nekom drugom katastrofom iii opasnošću ljudi odbacuju heteroseksualne, dobne, incestualne ili socijalne prepreke, grle se, prilju- bljuju, tapšu, sitišću, cjeli- vaju, piaču jedan drugom na ram enu ili zapom ažu čvrsto isprepleteni. Upute za umiranje Značaj dodirivanja i od- nos naše civilizacije pre- m a njemu vidljiv je i iz za- vršnih odlom aka ćlanka Dalibora Cvitana »Upute za umiranje«, objavljenog 25. listopada 1977. godine u »Vjesniku«: ».. želim upozoriti samo na jedno: na Zapadu. kad m edicina više ne može po- moći, svi dižu ruke od umirućeg, a na Istoku se njim i dalje bave. Hladno, aseptično gadenje zapad- ne civilizacije prem a umi- rućim a i mrtvima, koje odm ah steriliziraju, uka- paju, spaljuju, seciraju s gazom na nosu (i srcu) i s rukavicam a na rukam a (i osjećajima), tako je odvratno u usporedbi s ovim miiim tibetanskim lam am a koji diraju umi- ruće i mrtve, šapću im u uho tekstove iz 'Bardo Thodol’, postavljaju ih u zgodan položaj, pa kad um ru nose ih na leđima, ostavljaju ih pticama, vje- trovim a i kišam a - izlažu ih tjelesnim dodirim a bića svijeta i zemlje, pošto su ih do posljednjeg trena milo- vali svojim rukam a, ne gadeći se, već ih toplo, Ijudski dodirujući. Što onda, ako nem a ni- šta od zagrobnog života, što ako su sve to zgodne legende i priče — kad su proistekle iz topline pre- m a čovjeku u njegovim najtežim časovima. Onaj koji je um ro na Istoku, ako i nije našao Boga, na- šao je barem čovjeka. A nas će u sm rtnom času pratiti samo sarkazam medicine i suvišnost filo- zofije.« Ako smo osvijestili zna- čaj dodirivanja, treba uka- zati na još jednu okolnost koja utječe na radost ia se nešto stislo po pitanju međunožja. Međunožje odraslog čovjeka je tabu- zona koju u svakodnev- nim situacijam a njegovi roditelji, prijatelji ili po- znati neće nikad nam jer- no dotaknuti, ili će si to dopustiti tek s »debeiim« razlogom. Zato je svaka prilika da i taj dio tijeia dobije svoju potrebnu ko- ličinu dodirivanja itekako dobrodošla. *** Dodirivanje podrazumi- jeva drugu osobu, ali ne m ora uvijek u stvarnosti biti tako i, dapače, najče- šće i nije. Najveći broj do- dira otpada na samododi- rivanje, od toga da se po- češemo gdje nas zasvrbi, pa do toga da se udarim o šakom o glavu kad napra- vimo neku glupost, Veliki dio sam ododirivanja pru- ža ugodnost, m a koliko malu, ali nesumnjivu i značajnu. No autokontakt nije sam o fiziološki ugo- dan, on je u stvari najče- šće podsvjesna imitacija onoga kada nas netko drugi dodiruje. Time dola- zimo i do nesumnjive po- vezanosti dodirivanja i seksualnosti. O tome govori i poznati antropolog Desmond Morris u knjigi »Manvvat- ching« (kod nas nedavno prevedenoj pod naslovom »Govor tijela«). »Kada dodirujemo sami sebe, mi upotrebljavam o dio našeg tijela kao da pripada nekom tko nam ugađa. Već u najranijim danim a roditelji nas milu- ju i grle, nose i nježno lju- ljaju naprijed i nazad ako smo uplašeni ili povrije- đeni. Mazeći nas, gladeći i milujući ulijevaju nam osjećaj sigurnosti i zašti- ćenosti, da smo voljeni i željeni. Kada narastem o često se osjećamo nesi- gurni i željni nježne ljuba- vi, ali nem a više roditelj- skih ruku da nas prigrle i zaštite. Ali naše vlastite ruke su tu i tada ih upo- trebljavam o kao nadomje- stak. Isprepletem o ruke oko sebe, Ijuljamo se na- prijed i nazad, ili prekriži- mo ruke, čvrsto jednu uz drugu. Ima mnogo takvih situ- acija u ko;'m a se ponaša- mo kao du. smo dvije oso- be...« Najoćitiji prim jer je ma- sturbacija. Dodiri vlastitih ruku im itiraju dodir tu- đeg tijela, m isiima se pri- ziva lik željenog partner- a ... U vezi s tim možemo pokušati objasniti i zašto su m uškarcim a privlačne žene u vrlo tijesnim suk- njam a: ne sam o da uska suknja precizno ocrtava linije bokova, stražnjice i već svaki prom atrač zna da se u njoj bedra taru o butine, ta pomisao povlači za sobom pomisao o ugodnosti tog dodira i pri- misao da je prom atrana žena možda upravo željna da je i netko drugi dodiru- je po tim mjestima. U slu- čajevima s klackalicom, biciklom, motorom i ko- njem učinjen je korak na- prijed i korak nazad od to- ga. Korak naprijed: na drugoj strani klackalice nalazi se živa osoba s ko- jom medusobno, iako po- sredstvom daske, razmje- njujemo dodire. Bicikl i m otor pružaju ugodu do- dira u međunožju, a konj je i uz to živo biće... Ko- rak nazad: kažu da žene mogu doživjeti orgazam na sjedalici bicikla, ali to ipak nije seksualni kon- takt. Za seksualnost je nu- žna druga osoba, a u ovom slučaju može se ra- diti samo o vrlo intenziv- nom uživanju u dodiru. Taktovi m ašine m otora u radu i drhtanje koje se iz nje šire mogu pobuditi po- misao na sličnost s ogrom nim vibratorom ia- ko je m otor prvenstveno prom etno sredstvo. Jaha- nje nesumnjivo upućuje na seksualnost. raširene noge. ritmićko gibanje konjskog tijela, njegova snaga i izdržljivost, ro- m antična aureola koju je konj priskrbio kroz povi- jest druženja s ljudskim rodom ... Sve to može uči- niti jahanje podsvjesno privlačnim m ladim dje- vojkama na pragu seksu- alnog života. Stara engle- ska legenda o Lady Godi- vi, ženi feudalnog gospo- dara Conventrya, koja je gola projahala gradom da bi umilostivila m uža da sm anji pretjerane nam ete stanovnicim a grada oćito im a seksualnu potku. Ipak, onim ženam a koje već uživaju zadovoljavaju- ći seksualni život nadom- jestak više nije potreban stoga jahanje više ne mo- že biti privlačno radi sek- sualnih konotacija, već sa- mo kao vrijedna aktiv- nost. Sve u svemu, videći par na klackalici, djevojku na biciklu, p ar na m otoru ili neku jahačicu. ne mora- mo odm ah sumnjičiti da time iživljavaju nerealizi- ranu seksualnu požudu, ali možemo biti sigurni da im je ugodno. F] Pero Kvesić 25
  • 26.
  • 27. zasto su MUŠKARCI NEVJERNI Ili da li je istina da u svemu što rade muškarci vode dvostruki život, te da na poslu, u privatnom životu, u slobodno vrijeme, oni stalno misle na žene s kojima dolaze u dodir? Bankovni službenici razmišljaju o svojim koie- gicama, šefovi o sekretari- cama, stanari o susjeda- ma, vozači o prolaznica- ma, igrači tenisa o djevoj- kam a na igralištu do njih. I tako dalje. »Muškarci stalno misle na žene*, go- vori glas s vrpce. *Pri odi- jevanju razmišljaju hoće li se sviđati ženama, kad se smiju kontroliraju kako djeluje njihov šarm, dok govore vode računa o to- me jesu li uvjerljivi. U sve- mu što rade, muškarci vo- de dvostruki život. Na po- slu, u privatnom životu, u siobodno vrijeme, oni stal- no misle na žene s kojima dolaze u dodir. Imaju želje i fantazije, snove i opsesi- je, a često koriste svaku povoljnu priliku za ostva- renje ovih fantazija. Ova konzekvenca je jasna: ukoliko m uškarac živi u čvrstoj vezi, tada dolazi do nevjerstva ili brakolom- stva.« Nevjerstvo. Brakolom- stvo. Prevara. Što se toga tiče, skoro su svi odnosi u mojem krugu prijatelja načeti. Kako brakovi, tako i divlje zajednice. Rudolf je mišljenja da je varati opravdano, jer su muškar- ci poligamni. »Zeišto?« upi- tao sam ga jednom zgo- dom. »Zato što je to tako«, odgovorio je »okreni, prevrni, gotovo«. Marijan već na početku tridesete vodi raćuna o svojoj krizi srednjeg doba. Ne želi si u pedesetoj predbacivati, da je nešto propustio u svom životu. Stephan je od svoje žene načinio majku dvoje djece i već dvije godne uživa u nepotrošenoj svje- žini jedne studentice ro- manistike. Marko doduše živi sa ženom svojih sno- va, ali s njegovih usana ne silazi pubertetska uzreči- c a: »Tako puno žena, a ta- ko malo vremena«. Petru ide sve na živce što ima: njegova firma, njegova kuća, njegov BMW, a i njegova žena također: a sve što ne posjeduje ga izaziva: špekulacije na berzi i druge žene. Vrag bi znao što se mota po gla- vam a muškaraca! Pa to je pravi, pravcati zoološki vrt! Tisuću muškaraca, ti- suću razloga. A ja? Pa ni ja nisam bolji. I sam sam povremeni brakolomac, iskočim iz kolosijeka i odem u tuđi vrt. Baš sam radi toga želio saznati, zašto muškarci varaju? Pitanja sam po- stavljao svugdje: kod bračnih savjetovališta, kod psihologa koji su ta- koreći svakodnevno suo- čeni s ovim fenomenom. Bili su to dugi razgovori s mnogo odgovora. »Svako nevjerstvo ima svoj prolog, a svaka je pri- ča individualna«, kaže di- plomirani psiholog i brač- ni savjetodavac VVolfgang Kolba. »Ipak mogu sagle- dati par zajedničkih mo- menata«, kaže. »Česti raz- log nevjerstva je svakođ- nevica. M uškarac na svo- joj ženi ne pronalazi više ništa uzbuljivog, zamjera joj životnu dob, stas, njezi- nu spolno neutralnu ulo- gu majke i taj nedostatak pokušava nadomjestiti iz- van braka. Ili, kako je uvodno rečeno, muškarci u mislima imaju samo že- ne, stalno su sprem ni da ih se oslovi, aktivni su. Na njih enorm no djeluju i najmanji, višeput umišlje- ni, signali žena. I još ne- štO: nesposobnost nekih m uškaraca za čvrstu vezu ili ako m uškarac svoje sa- mouvjerenje može graditi samo na bazi novih nev- jerstava.« Dakle, Casanova- kompleks, o kome se tako mnogo govori. Don Juani iza čijih se lepršavih pro- miskuiteta najčešće pro- nalaze jedne egzistencije prepune strahova i zdvoj- nosti. A moj motiv? O dluka za moju posljednju nevjeru je bila donešena u samo nekoliko sekundi. Susret na ulici, u prolazu. Pogled, pogled. Da, to je lice te že- ne. Zapanjen sam neobič- nošću njezinih crta lica. Mogla bi biti Evrojapan- ka. Gusta, crna kosa koža boje bronce, drski, mali nos i vatrene oči, malo ko- se. Osjeća da ju se proma- tra i baci pogled u ovom smjeru. Jedva vidljiv osmijeh. Ljupko. Bila je mlada. M lada od mene deset, petnaest godina. Premlada. Ta žena nije za mene. A prije svega zato što sam oženjen. Osjećam lupanje svog srca. U glavi kratki spoj. Prišao sam joj, oslovio je, bio sam spre- m an nešto započeti uz sve konzekvence: flert, prija- teljstvo, zaljubljenost, seks. A što je bilo od svega toga: brakolomstvo. Uči- nio sam. Morao sam to učiniti. Protivno svakom razumu, svakoj odgovor- nosti, unatoč sve ljubavi koju osjećam za svoju že- nu. Iracionalno, totalno iracionalno. »Dakako, postoje mu- škarci koji svoju muškost mogu dokazivati samo nevjerstvom. A tu je i po- riv da se stalno ispočetka zaljubljuju. Jer svaka no- va žena je zanimljiva sve postaje iskričavo, poticaj- no. A to je jače od trajne veze u kojoj m uškarci ži- ve«, kaže Robert Bolz, sa- vjetodavac za partnerstvo SR Njemačke. Ali, on je prije svega utvrdio, da muškarci imaju poteško- ća da usklade svoje želje i snove sa stvarnošću. Tra- že ideal. Kad naidu na že- nu u koju se zaljube, tada joj pripisuju sva svojstva svog ideala. A onda žive skupa s tom ženom, na- stupi svakodnevica. U jed- nom trenutku nem a više sna, zaljubljenosti je ne- stalo i onda utvrdi moja je žena drukčija, no što sam zamišljao. Razočarenje je veiiko. A tada m uškarac krene u potragu za idealnom že- nom i traži, i nađe, i vara 27
  • 28. je i biva razočaran i opet traži: »Dok se možda ne odluči, možda uz moju po- moć, da uopće otkrije tko je zapravo njegova ideal- na žena«, kaže Robert Bolz. A gdje je tu iracional- nost? Zbrka osjećaja, ne- razum ni postupci, čista požuda: ovu ženu želim upoznati, sve doživjeti, njezin način govora i smi- jeha, želim osjetiti njezinu kožu pri vođenju ljubavi. »Uvijek je atraktivno nešto započeti sa ženom izvan braka. To je igra s novim mogućnostima«. Tako to form ulira Hans Rosenthal, šef bračnog savjetovališta u Miinche- nu, Tako je, to je podražaj, nemir, požuđa. radozna- lost. Ili je moja radozna- lost samo svršetak moga vlastitog proioga, sažetak moje psihologije, moje biografije? Hans Rosen- thal govori o strahu od ve- zivanja. Taj strah je više primjeren muškarcu, ne- go ženi. Nevjerstvo se čini radi zaštite od prevelike biizine, previše osjećaja, pravog osjećaja bez ostat- ka. Još uvijek je točno: za razliku od žena, muškarci su odgojeni da pokazuju manje osjećaja. Žene. Suludo, jednostav- no je suludo. O krizam a iskakanja iz koiosijeka ka- žu svi koji poznajem. kole- gice, moje i znanice moje žene, isto: muškarci su ta- kvi — nevjerni. A u glasu žena se ne osjeća čak ni rezigniranost. Nastavljaju svoju vezu. Samo je Mari- ja izbacila svog Petra kad ga je ulovila. »Zapravo svaki par ima vlastitu priču. Nevjera je uvijek točka na »i- u ne- kom razvoju«, kaže Hans Rosenthal, »a višeput se razlozi za brakolomstvo mogu naći u pogrešnim razlozima koji su doveli do sklapanja braka. Tako će m uškarac odgojen od dominirajuće majke, ože- niti podiožnu ženu. A traj- no gledano će mu ona po- stati previše pasivna ili suviše privržena ili total- no nezanimljiva — i mu- škarac kreće u potragu za aktivnijom Ijubavnicom.« Zar psihologija tako jed- nostavno funkcionira? »To je iskustvo moga svakodnevnog savjetova- nja- A što je učestalije, epizo- de s nevjerstvom ili trajne veze s ljubavnicom? Sto prevagne, da ii odnos sa ženom ili s partnericom sa strane? M uškarcima koji traže pomoć u ovakvim savjeto- valištima najveće probie- me čine čvrste veze izvan partnerstva. Međutim, ve- liki je broj neznanih nev- jernika, koji ovdje nikad ne zatraže razgovor. Savjetodavac: »Upušta- jući se u vezu izvan braka stoji m uškarac uvijek pred odlukom: jesam li dosljedan svojoj vezi, svo- joj ženi s kojom sam zapo- čeo zajednički život, odgo- vomosti za svoju djecu ili je to ipak samo ostvarenje mojih sadašnjih želja i snova.« Stop! To je to, ta rastrza- nost bez uzmaka: žena i
  • 29. ljubavnica, pohota i griž- nja savijesti. ono što želim, a ne smijem. A zatim: pri- krivanje nevjere, pa stra- tegije, utrošak energije za konspirativna sastajanja radi ševe, strah od neho- tičnih ogrebotina po leđi- ma! Možda je upravo to prava pohota, droga, ovi- snost? Taj ukradeni dio vlastitog života. Možda je nevjerstvo ipak nešto više od samog posjeta drugoj ženi? Sad mi skoro ništa nije jasno. Navodno da u mnogim brakovima po- stoji tajni, čestoput nesvje- sni i prešutni dogovor da si muž slobodno uz ženu nade i ljubavnicu. Jedno- stavno ne mogu vjerovati. Kod mene i moje supruge to nije slučaj, nikako! »Nevjerstvo je samo sig- nal da se želi uzdrmati već pomalo m rtva veza«, kaže Eobert Bolz. Mu- škarci tada čine zapravo sve, kako bi se njihovo nevjerstvo i uočilo. Svu svoju energiju i inteligen- ciji investiraju u odnos iz- van braka, jer bi ih otvo- reni razgovor s partneri- com koštao daieko više snage. Jedina svijetla to- čka unutar, već mrtvog braka. A lako se može do- goditi da to nevjerstvo ne svrši katastrofalno s razi- laskom, nego se dogodi upravo suprotno. Brak po- novno postaje veza. Nev- jerstvo je djelovalo poti- cajno. Poticajno? Meni je znan samo strah da bi nevjer- stvo moglo krenuti put osamostaljenja, da će slu- čajna afera odjednom biti nabijena osjećajima. Strah kao u filmu »Kobna privlačnost«. Gledajući taj film bio sam na rubu slo- m a živaca, naslonjen na svoju ženu i misleći na svoju malu evroazijsku ljubavnicu. Razmišljao sam o lavini koja bi se survala, ako bi ona pre- stala biti zaljubljena i po- čela me voljeti. Ako se ne bi zadovoljavala samo po- dnevnim pauzam a ili sa dva dana kada mi je žena službeno odsutna. Ljubav, dovoljna je samo neura- čunljiva ljubav pa da se slomi balans neobavezno- sti. A radije neću razmi- šljati o tome, na što je mi- slila moja žena kad je gie- dala taj film. U svakom slučaju smo oboje bili pod dojmom filma te noći dok smo vodili ljubav. Žešće nego inače. Zar ne bi bilo jednostavnije akceptirati kliše i reći da su muškarci u svojoj prirodi doista po- ligamni i da ne mogu vo- diti brak ili život udvoje bez da ne održavaju i ne- ku vezu sa strane? »Poligamni muškarci i monogamne žene, to nije točno«, reći će VVolfgang Kolb. »Što se nevjerstva ti- če, tu muškarci i žene ne zaostaju jedno za drugim. Naprotiv: motiv muškara- ca je često samo osveta za ne vjerstvo žene. Ali još uvijek stoji ona fina razli- ka: m uškarcim a se nevjer- stvo prašta, ženam a ne. Medutim, iz iskustva mo- gu reći . u nevjerstvu je že- na kompletno u igri * »Točno! I još kako! Kako li sam samo bio ogorčen — m a što ogorčen — ozli- jeden, zgranut, bijesan, šo- kiran, kad mi je žena pri- znala da je provela noć s dva muškarca. Tomu je sada godina, a utroba mi se još uvijek bolno skuplja pri samoj pomisli na to. A sam sam u to vrijeme. isti- na nekoliko mjeseci rani- je, imao jednu aferu. Dva m uškarca u samo jednoj noći - istodobno. Da po- ludiš pri samoj pomisli. Te večeri smo pošli u krevet u kojem je samo nekoliko sati ranije ležala jedna druga žena. Žena mog najboljeg prijatelja. To su bila divlja vremena. Aii naša je veza izdržala Uravnoteženost. Možda smo zbog toga ostali još uvijek zajedno. Uravnote- ženost je bilanca našeg braka Prema iskustvima mnogih bračnih ekspera- ta nisu muškarci poligam- ni, a žene monogamne. Nakon što se sve više gubi dvostruki moral koji kod žena osuđuje ono što je kod m uškaraca u redu, ne ostaju si spolovi dužni, iako žene vjerojatno ima- ju druge motive za nevje- ru. Možda bismo polako trebali naučiti da se slo- bodnije ophodimo, bez la- ganja i ljubomore. Potvr- du za to nalazim kod sek- sologa Ernsta Borneman- na koji kaže. »Nevjerstva u našem društvenom po- retku nisu više privilegija muškaraca. I žene ga ima- ju. Totalna apstinencija od izvanbraćnog spolnog od- nosa često nije znak mo- rala. nego slabosti libida«. S tim se slaže i ginekolog prof. Richard Huber iz Freiburga: »Očito je da homo sapiens po svom in- stinktu nije monogamno program iran poput sive guske, pustinjske lisice ili pingvina. Monogamija se kod njega razvila tek se- kundam o, pod posebnim sociološko-kulturnim uvjetima. Održavanje toga zahtjeva kontinuirani trud, čak disciplinu, a iz iskustva znamo da to ne možemo pretpostaviti kod svih ljudi.« To se tako jednostavno čita. A živjeti tako je vrlo teško. Ili pak ne? □