SlideShare a Scribd company logo
1 of 94
Download to read offline
1
Amorokererio Y’esukuru Y’esabato
EKWOTA YA GATATO 2014
Omworokia Omonene
Ayare Ime
1. Tata oito omwanchwa ore igoro
2. Omwana
3. Omoika omochenu
4. Ogotoreka
5. Enchera y’ogotorigwa
6. Gokina ime ya Kristo
7. Komenya buna Kristo
8. Ekanisa
9. Emeremo yaito
10. Ogochika kwa Nyasae
11. Esabato
12. Ogokwa na okoboka
13. Ogocha kwa Yeso eriakabere.
Omworokia Omonene
Abange baito ntoinyorete omworokia omonene oy’onchorete obogima bwaito, oyio tokogokera
na goitaba. Aborokia bande ngoetania bare chingaki chiabo chi’obokoreri na kogenderera koba
omong’uso gochia ase ebiare bikobwatia. Aborokia abange bakumete banachire ebina
bi’ogoonchora obogima na ebirengererio na banyorire esiko ase ense enigma. Yeso, ee, nere
orenge omworokia omonene goetania bonsi.
Aborokia bekiare kiaye mbamoitabete buna omworokia, ekiagera aorogetie chimbwa
chiomworokia bw’esenchari entang’ani. Buna yarenge enaro, na arenge goikaransa na
kworokereria, ngokwanera arenge amariko na koyagareia. Omoerio, Yeso nabwate ekeombe
kiaborokigwa abwo barenge gotegerera amang’ana aye na komotunyana na komokorera. Nonye
aba barenge korigereria mono obong’aini bw’amorokererigwa aya, Yeso nigo arenge gokwanera
omosangererekano oye bwonsi na kobaarigania konacha ekina gi’okomwancha Nyasae. Goetania
igo, baria bamoigwete Yeso, bagakumia ase okworokereria kwaye, ekiagera arenge
koboorokereria buna oyore n’okobua, gose tari buna aboorokia bamariko (Mariko 1:22). Okobua
gwa Kristo gokanyora obobui ekiagea amenyerete keria arenge kwegeria. Korende goetania onsi,
ensoko y’okobua kwaye nigo yarenge ere bweka omonyene. Akoorokereria ekeene, ekiagera
nere “Ekeene”. Buna Nyasae ase omobere omwanyabanto, nigo arenge goteba, “Otebire
Omonene,” naende nabo arenge komenta “korende inche nabatebirie.”
Ekwota eye, ntwegere amorokererigwa amanene a Yeso, buna arikire ase ebitabu bi’enchili.
Omoboria oito naorokereretie ebinto ebinge igoro y’obogima bwaito bw’ekemoika na
2
bwabotambe. Nigo arenge kworokereria emeganda ao ao, karigetie mono korookia chinchera
chiaye gochia ase kera omonto. Kero kende, nabo arenge korandia na kero kende oboorokereria
ase okogamba nabarobwo gose nebiombe kero kende okwana maiso marore; kero kende obisa
engencho yamang’ana aye. Ase kera ensemo, nonye nabo, nigo arenge kworokereria ekeene
igoro ya Nyasae na ogotoreka. Nabo chirabeo chinchera chinyinge chiokoroberia na kogareyia
amorokererigwa a Yeso. Nabo eranyarekane ase omogwekano, kwegera emerabaro yaye, gose
kounenkia amarandio aye ao ao. Enchera yende y’okorigereria okogamba kwaye nabanto gose
ebiombe biabanto, nokogamba kwaye kwababisa baye. Boigo, nigo erabe egento giokogokia
korigereria ebikorwa biaye, na ebikone biaye, ebio biarenge chinchera chiokworokereria kwaye.
Kera enchera nabo erabe eyokwama, korende erio kobwata buya ebicha yamorokererigwa a
Yeso, eleseni y’ekwota eye nebwatanie chinchera chinyinge. Nigo erache ase amorokererigwa
aye ase omoroberio, gosangereria buna Yeso arenge kworokereria amorokererio get e ase ebiro
ao ao, eyio eratoe obomanyi obuya bwamorokererigwa aye amange. Ekero tokoigora amariko
ase ekwota eye na gosoma amang’ana a Yeso, tiga twerore tore ase emesangererekano yaye eyio
yamotegererete mono, ase ebitunwa ensemo, chingegu chia engencho, gose ase chisinagogi. Tiga
tosabe erio tonyore oborori bw’ekemoika erio koigwa obotomwa bwaye na kobwata obwanchani
bwaye obonge obwo bwaorogetigwe ase omosalaba. Na buna toraigwe eriogi riaye riororo
riogotorengeria tomotunyane, tiga tokeerore okwerwa gwaito gotaara botambe nere ase
okwegena na okoigwera. Buna toraire chingaki chinyinge ase amang’ana aye, nigo toratebe,
buna aborokigwa baria barenge gotiira gochia Emau: “inee, emioyo yaito tiyarenge gwoka ekero
aba ngokwana are naintwe… na gotworokereria amariko?”(Luka 24:32)
Carlos a. Stegar okorire emeremo buna omorandia, omworokia, omoonchori, na omorai. Bono
nigo atenenerete esukuru y’oborandia aaria River Plate Adventist University. Ere na omong’ina
oye Ethel mbabwate abana batato na abachokoro batato.
3
Eleseni 1 Juni 28 – Julai 4
Tata Oito Omwanchwa Ore Igoro:
Esabato Mobaso.
Okwegera Gwechuma eye; Mat. 7:9-11, Yohana 14:8-10, Luka 15:11-24, Mat. 6:25-34, Ibr.
9:14.
Amang’ana Omotwe: “Rora nobwanchani bore naki, obwo Tata atoeire, ng’a torokwe
abana ba Nyasae, na nabo tore; Naki ekegerete ense etamomanyeti neke, ng’a temomanyeti
ere. “ (1 Yohana 3:1)
Yeso nigo arenge kwegokia komwatora Nyasae buna Tata koreng’ana n’enchili. Yeso nigo
akwanete erieta Tata ribaga ria Nyasae ara rigana erimo na emerongo etato. Ase chingaki ao ao
nigo arenge komenta ng’a “Tata ore igoro” (Mat. 6:14), “Tata ore moyo” (Yohana 6:57),“Tata
Omochenu” (Yoh. 17:11) na “Tata omonyene oboronge” (Yoh. 17:25). Erieta nigo rikoorokia
oboamate bwa ime mono obwo bogwenerete gotobwatania n’Omonene oito.
Buna tonarete, engencho ya “Tata” n’obwanchani, oborendi, oboegereri, okogera ebinto bibeo,
na ekemanyererio kieamate. Tata nere okorwa erieta gochia ase eamate na kobeka abanto
beamate yaye amo. Nigo toragokere aya nayande ekero toramwanche Nyasae buna Tata oito ore
igoro.
Nonye kere egento kiengencho ase tore komomanya Tata oito, ekerenga giaito tikegwenerete
koba obong’aini bwebirengererio bioka na amang’ana bosa igo. Ase Bibilia, komomanya
omonto nokoba na oboamate bwaime mono nere. Nang’ana naki egwenerete koba ase Tata oito
ore igoro?
Echuma eye ntorigererie eki Yeso aegeretie igoro ya Tata oito na obwanchani bwaye ase tore.
Ntorigererie boigo, ase oboamate bwaang’e mono bwa Tata na Omwana na Omoika omochenu.
* Egera eleseni y’echuma eye bweariganie ase Esabato, Julai 5.
4
Rituko 1 Juni 28
Tata Oito Ore Igoro
Tata tiriarenge erieta rigeni ase Nyasae. Okobwatana ogokoro nigo kwarenge komworokia buna
Tata oito (Isa. 63:16, 64:8, Yer. 3:410; Zab. 103:13). Nonye nabo, tari rirorio riarenge gwatorwa
mono. Ase Israeli, erieta ria Nyasae nigo riarenge YHWH (rigosomeka ng’a Yahweh), erio
rikororekana ara chilifu isano n’emo namagana atano na atato ase okobwatana ogokoro. Ase
ogokora igo, akamoorokia Nyasae buna Tata oito ore igoro.
Yeso nabegete amang’ana ayio buya ng’a Tata oito “igoro are”. Nigo kere egento kiengencho
koinyora ekeene eke, erio koba n’ebirengererio ebiya gochia ase Nyasae. Ntore na Tata
bw’obwanchani oyio ogwechandera okogania kwabana baye. Ase ekero ekio, nigo tokorora ng’a
Tata oito oy’ogotorenda “igoro are”, aase chimilioni chi’abamalaika bakomosasima ekiagera
nere bweka omonene bwense yonsi, omochenu na oyore nokobua. Ekiagera are Tata, nabo
tokomochiera noboremu buna obw’omwana. Ase enchera yende, ekeene ng’a igoro are nigo
kegotoinyoria igoro yokoba kwaye gotari n’ekerengo na okogania gwokomosasima ase
amasikani amanene. Kobeka chimbwa echi chinguru ase ogoita echinde, nigo eratoire ase
ogotutukania ekerengererio igoro ya Nyasae, na eng’eria eria ekonyora amagima aito kera rituko.
Soma Matayo 7:9-11. Inanki egototebia ng’a Tata oito bw’ekemwanyabanto araorokie
chimbwa chia oria ore igoro?
Tari kera omonto obeire na Ise bw’obwanchani, na okomwechandekera. Ase engencho
y’amang’ana gete nabo ekonyarekana ng’a abande tibabamanyeti abaise. Ase igo, ase barabwo
komoroka Nyasae buna Tata one nabo erabe engencho onye gekobao, enke mono. Korende
twensi ntore na obomanyi bwa eki tata bwense eye omuya okageire koba. Goetania igo nabo
eranyarekane ng’a twarorire abanto abwo bakoorokia chimbwa chia Tata omuya.
Ntomanyete ng’a abatata b’ekemwanyabanto nigo bare are korwa ase oboikeranu, korende
naende ntomanyete ng’a intwe ntwanchete abana baito na, nonye tore na oboreu bwaito,
ngoteema tore kobaa amaya aria tokonyara. Rengereria, ase igo, eki Tata oito ore igoro
aratokorere.
Inki kere engencho ase ore aye omonyene, komoroka Nyasae Iso oo ore igoro? Inki
egwenerete koba ase ore?
5
Rituko 2 Juni 30
Koorokigwa Na Omwana.
Gokwanera igoro ya Tata, Yohana nigo agoteba: “monto onde tari omororire Nyasae” (Yohana
1:18). Korwa ekero giokogwa gwa Adamu na Awa, ebibe biatotangire korwa ase okomomanya
Nyasae. Musa narigetie komorora Nyasae, korende Omonene akamotebia: “Tokonyara korora
obosio bwane, ekiagera mwanyabanto aise kondora, takonyara koba moyo.” (Okong’. 33:20).
Nonye nabo, okogania gwaito nkogwenerete koba okomomanya Nyasae, ekiagera obogima bwa
kare na kare n’okomomanya Nyasae (Yohana 17:3)
Ninki mono toganetie komanya igoro ya Nyasae? Roar Yeremia 9:23, 24. Nase ki ebinto ebi
bire ebiengencho ase tore kobimanya?
Ase esegi enene, eki Saitani abeire gakorwania mono nembwa ya Nyasae. Ere nigo atemete kera
enchera komoorokia Nyasae buna omwegimeria, omotindi na omwanchereria. Enchera yoka
yokoumerana na ogosoerwa oko nokomenya kwaye ase obosio bwense erio gwasioria oborimo
bw’ogosoerwa oko. Yeso nigo achete erio okoba na embwa ya Nyasae birorekane na kobeka
buna ebirengererio biobotutukanu ebio konye abanto baagachire ime yabo igoro ya obomo bwa
Nyasae.”Omwana omomoima ore ase egekuba gia Tata, nere omoorokirie”. (Yohana 1: 18)
Soma Yohana 14 : 8 – 10. Rora buna aborikigwa bamomanyete Tata ase ekerengo egeke
nonye konye babeire na Yeso ase ageka kiemiaka etato. Ninki intwe toregere korwa ase
oboremerwa abo bw’obomanyi?
Yeso nigo aichanete na kogoseka ase enkoro yaye ekero aigwete okoboria gwa Philip.
Ogotogonya kwaye kw’obokanyeku gokaorokia obwanchani bwaye bw’oboremereria gochia ase
aborokigwa baye abwo barenge abarito bokoigwa .Okoiraneria kwa Yeso gokaorokia egento
buna eke: Nenyarekane ng’a nyuma yogotara na inche, mokoigwa amang’ana ane, mokorora
ebikone biokorageria emeganda y’abanto, okogwenia abarwaire na kobokia abakure, ing’a
timomanyeti inche? Nenyarekane ng’a timorochi emeremo Tata agokora goeta ase inde inche?
Ogosinywa kwa aborokigwa komomanya Tata goetera ase Yeso tiyarenge koorokia ng’a
Yeso nigo asinyetwe komoorokia Ise .Korende, Yeso narenge nobomaene ng’a oikeranirie
emeremo yaye y’okomoorokia Ise ase oboikeranu buna konye etana koba. Ase igo, nabo
are konyara kobatebia aborokigwa: “Onye imwamanyete inche, anga imwamomanyete
Tata boigo; … oyondorire inche, omororire na Tata” (Yohana 14: 9).
6
Rituko 3 Julai 1
Obwanchani Bwa Tata Oito Ore Igoro.
Yeso nigo achete kobeka chinguru keria konye okobwatana ogokoro kwaenekirie: Tata
nigo atorigereretie nobwanchani botari korengeka (Yer. 31:3, Zab. 103:13).
“Rora, nobwanchani bore naki, obwo Tata atoeire ng’a torokwe abana ba Nyasae!” (1Yohana
3:1). Nogokumia ng’a Omonene Nyasae, oyio ogamberete ense yonsi, gotwanchera intwe aba
tomenyete ase aganse aka akamo ase egati yeching’enange’eni chimilioni komoroka Tata. Nigo
agokora igo ase engencho atwanchete.
Inki Tata arwete gotoenekeria obwanchani bwaye? Roar naende Yohana 3:16, 17.
Kristo tabambetwe igoro ase omosalaba erio abeke okomwancha mwanyabanto ase enkoro ya
Ise. Amakweri a Yeso y’ogosonsora tarenge enchera y’okomosuguma Ise atwanchete intwe; nigo
abete ekiagera atwanchete intwe, nonye nekero konye ense etarabekwa oboroso. Na ninki
ekenene tore nakio kegotoenekeria, igoro y’obwanchani bwaye goetera amakweri a Yeso igoro
ase omosalaba?
“Tata nigo atwanchete intwe, tari ase engencho y’obuya obwo, korende nigo arwete obuya obwo
ekiagera atwanchete intwe.” Ellen G White, Steps to Christ, p13.
Abande nigo bagokagera ng’a Tata tari ang’e gotwancha intwe. Nonye nabo, ekiagera ekeene
Yeso are omotosaberi oito, teri ng’a goika amosorore Tata atwanche. Kristo omonene nakanete
ekerengererio ekio ekero atebete: “Tata omonyene nabanchete.” (Yohana 16:27)
Soma Luka 15:11-24) na orengererie igoro y’obwanchani bwa Tata ase omwana omosiru.
Beka ase omoroberio ebinto ebinge ebio bikoenekia ng’a omwana oria omosiru namanyete
obwanchani bwa Ise.
Naki intwe tore, kera oyomo ase enchera yaye, buna omwana oria omosiru? Nase nchera ki
kwamanyire egento buna keria akorete?
7
Rituko 4 Julai 2
Amabe Y’ogotwechandera A Tata Oito Ore Igoro.
Negento ki’engencho komanya buna atwechandeire nonye kero kende abanto bande bakoba
abasiereria na gotokana. Yeso naegeretie ng’a Tata oito ore igoro nigo agotwechandera ase kera
enchera. Amabera aye na obokanyeku tibiri kobugwa na emechando ekonyora chimbwa
chiamwanyabanto; obwanchani bwaye nigo boteneine bokong’u na botari goonchoka, tari
mang’ana mbokong’u ki boreo.
Soma Matayo 6:25-34. Mang’ana ki y’ogosegeta are aiga? Naki toregere komosemeria
Nyasae buya, buna aorokirie ase amariko?
“Nsemo teiyo ase obogima bwaito ere ase omosunte mono atanyare gosoma; mechando teiyo
emenene atanyare gokoora. Bokong’u mboiyo boranyore abana baye baria ba inse mono,
kwerosia nkoiyo koranyegerie enkoro, mogoko toiyo, gosaba kw’obwegenwa nkoiyo gokorwa
ase ebikoba, okwo Tata oito ore igoro atari korora, gose atari gwechandera ase obwango. “Nigo
akogwenia baria chinkoro chiabo chiabunekire, na nigo akoboerera amaote abo.” (Zaburi
147:31). Oboamate bwa Nyasae na kera enkoro nigo bore obwabene mono na obonge buna
ndiria ng’a naende onde taiyo ase obosio bw’ense anga ore gosanga oborendi bwaye, na nkoro
ende teiyo eyio are gocha korwera omwana oye omwanchete.” Ellen G White, Steps to Christ, p
100.
Egati yamang’ana onsi y’ogosegeta aiga, titokoombia ng’a obokong’u na emechando tibiri
gotonyora. Nonye nase ekebungo kia rero, Yeso nakwanete ng’a naki “kera rituko ndiisaine
nogwechanda kwaye” (Mat 6:34), koorokia ng’a tari kera egento kegochia gotobera buya. Goika
tomanye amang’ana na obosareru bwaye. Eng’ana neria ng’a, nonye nase egati yayio,
ntoenekeirie obwanchani bwa Tata, obwanchani obwo boorokirie ase tore ase chinchera
chinyinge, enene ase chionsi n’omosalaba. Naki ere egento ki’engencho, ase igo, ng’a
togenderere korenda ebiegwa na ogosesenigwa gwa Tata oito ore igoro ase obosio bwaito; onye
tari bo, nabo torakwe omoyo ase obwororo ekero amabe agotoaka, ayio intwe totaetere.
Nase nchera ki, ase ekero g’iesegi, kwanyarete korora ekeene ki’obwanchani bwa Nyasae
ase ore igoro? Ninki kwegenerete korwao ekio orasange n’abande abwo barabe bagoetera
esegi buna eyio, na bakweboria igoro y’oboene bw’obwanchani bwa Nyasae?
8
Rituko 5 Julai 3
Tata, Omwana, Na Omoika Omochenu
Ase chinchera ao ao, Yeso nigo aegeretie na kworokia ng’a Nyasae aba batato nigo bare Nyasae
oyomo: Tata, Omwana, na Omoika omochenu. Nonye titokonyara kwera ekeene eke ase enchera
eraigwekane buya na gwanchwa, intwancheranete ase okwegena (Koreng’ana buna ebiene binde
biorokirie ase amariko), na amo na Paulo ngotema tore konyora obomanyi oboikeranu
bw’obobisi bwa Nyasae” (Kol. 2:2) , nakwo ogoteba, nonye kareo amang’ana aya totamanyeti,
nabo torarigie ase okwegena, oboigweri, ogosaba, na okwegera gosoma na komanya amange.
Aba batato ime ya Nyasae oyomo nao barenge ase chingaki chi’obogima bwa Yeso. Beka
ase obweng’e emeremo ya kera oyomo ase amang’ana akobwatia:
Okoiborwa: Luka 1:26-35____________________________________________
Okobatiswa: Luka 3:21, 22______________________________________________
Okobambwa: ibr. 9:14._________________________________________________
Ekero emeremo ya Yeso ase ense konye yaisire koera, narierete aborokigwa baye abwo
baichanete eira ng’a nabatomere omoika omochenu. Nigo naende tokobarora aba batato
bagokora emeremo amo. “nimosabe Tata” Yeso akabaenekeria, “na ere nabae omokonyi, oyio
orabe amo nainwe amatuko onsi.… Omoika bwekeene” (Yohana 14:16, 17, roar naende 14:26).
Yeso nabatebetie ng’a oboamate mboreo oboikeranu na bwaang’e mono, na okobwaterana gati
ya Nyasae batato ase omoroberio bw’ogotoreka. Buna omwana amoimokereretie Tata igoro,
koorokia obwanchani bwaye (Yohana 17:4), naboigo omoika omochenu akomoimokereria
omwana igoro, koorokia obuya bwaye (na obwanchani) gochia ase ense boigo (Yohana 16:14).
Rengereria igoro y’ebiene binde biorokirie ebio bire ebikong’u komanya goetera ase
ebirengererio biaito bioka. Nase ekero ekio, orengererie igoro y’ebinto ebinge ase ense eye
nabirobio bire ebikong’u boigo kobimanya. Ninki obobisi obo bogwenerete gototebia igoro
y’obweng’e bw’ebirengererio biaito na okogania gw’okoba mono ase okwegena? Orete
okoiraneria kwao ase ekeombe kiaino rituko ri’Esabato.
9
Rituko 6 Julai 4
Komenta Kwegera. Ellen G White, “A personal God” pp.263-278, ase Testimonies for the
Church, vol. 8
“Erio gokong’ia oboremu bwaito ase Nyasae, Kristo nigo agotwegeria komochiera goetera ase
erieta riaye, erieta erio risoneranirie amo n’oboamate bwa bene mono n’enkoro ya
mwanyabanto. Nigo agotoa ribaga riokomoroka omonene Nyasae Tata oito. Erieta eri,
agokwanerwa na igoro yaye, nigo rire ekemanyererio kiobwanchani bwaito na ogosemeria
gwaito gochia ase are, na eira yokogania na oboamate gochia ase tore. Korigokwanwa ekero
tokobooria obuya bwaye, nigo rire ogotera okuya ase amato aye. Erio titokagera ng’a
nogotamboka chimbebe komorengeria ase erieta eri, oiroreire ekero ase ekero. Narigetie tobe
nobomanyi bw’okomorengeria ase erieta eri.
“Nyasae nigo atoirete buna abana baye. Otoboririe korwa ase ense etari koyiera na otochorire
tobe ababwatani b’enka y’ekerwoti, abamura na abaiseke bomoruoti ore igoro. Nigo
agotoarigania komosemeria na ogosemeria kwa ime mono na ogokong’u goetania koria
kw’omwana gochia ase Ise bwense eye. Abaibori aba mbanchete abana babo, korende
obwanchani bwa Nyasae nobonene, obogare, goetania buna obwa mwanyabanto borabe.
Tibokorengeka! – Ellen G White, Christ’s Object Lessons pp. 141,142.
“Tata oito ore igoro oorokeirie kera omonto obwanchani bwaye igoro ase omosalaba o Kalwari.
Tata natwanchete nigo ere omonge bw’amabebe na amabera y’obokanyeku.” Ellen G White, The
signs of the Times, September 30, 1889.
Amaboria Y’ogosanga.
1. Omonto aragotebia ng’a nare nobokong’u bw’okomwancha Nyasae na
komosemeria ere buna Tata ore igoro ase engecnho y’obogima obobe anyorire
korwa ase Ise bwense eye, naki orakonye omonto oyo komwancha Nyasae na koba
n’ogosemeria korwa ase are?
2. Ntomanyete ng’a Nyasae natwanchete. Nase ki, rende ogochandeka koreo?
3. Buna ekeombe, iraneria okoiraneria kwaino gwokoboria kwomoerio kwerituko
riagatano.
4. Rengereria igoro yekerenga ekenene gi’ense. Rengereria boigo, ng’ oria oyetongete,
Yeso, nere oria oria otokwerete ase omosalaba. Naki tokoagacha ebirengererio biato
igoro y’amang’ana aya amayia y’ogosemeria? Naki toregere kogoka, ekero ase
ekero, ase okoorokigwa oko kw’obwanchani bwa Nyasae obonene?
10
Eleseni 2 Julai 5-11
Omwana
Esabato Mobaso
Okwegera Gw’echuma eye: Mat. 24:30, Dan. 7:13, 14, Mat. 11:27, Luka 5:17-26; Yohana
8:58, Mat. 20:28
Amang’ana Yomotwe: “Naki omwana-o-mwanyabanto tachete gokorerwa, korende
gokorera, na korwa obogima bwaye, erinde bobe emboria y’abange (Mariko 10:45)
Nyuma y’emiaka ebere y’obokoreri, Yeso akaboria aborokigwa baye: “Inee, abanto nigo
bakoboria ng’a Omwana-o-mwanyabanto nere ng’o?” (Mat 16:13) Oko tikwarenge okoboria
ogokong’u goteba keria abanto bagokwana igoro ya Yeso. Okoboria ogokong’u mono, noye
nabo, nokwarenge kobwatia: “Nainwe mokobora ng’a inche nig’o?”(Mat. 16:15). Bono ekeba
igoro ya kera oyomo. Yeso taboretie ebirengererio biabo igoro y’okororekana kwaye gwa isiko
gose igoro y’embwa yaye. Okoboria kwaye, ribaga erio, nigo kwarenge igoro y’okoba kwaye.
Nigo kwaganetie aborokigwa koorokia oborori bwabo bwa ime na okwegena.
Bwango igo, kera oyomo nairanerie okoboria oko. Kera oyomo goika anache ekina, kera oyomo
bene, ng’a Yeso ning’o. tegokonya koirorera keria abande batebire gose begenete; Okoiraneria
goika kobe okwegena gwaito intwe abanyene. Na, ee, ase okoiraneria okwo nao omoerio o kera
omonto ore.
Echuma eye ntorigie koiraneria ase oboroso boria Yeso omonyene atebete na gokora. Ekerenga
giaito nogoika, ase okwegena, ase okiraneria koria Petero arwete: “Aye naye Kristo, omwana o
Nyasae ore moyo.” (ekebungo 16)
* Egera eleseni y’echuma eye bweariganie ase Esabato Julai 12.
11
Rituko 1 Julai 6
Omwana-o-mwanyabanto.
Eng’ana, “Omwana-o-mwanyabanto,” nero yarenge erieta Yeso anchete mono. Nigo arenge
kweraga buna Omwana-o-mwanyabanto ara emerongo etano na etato. Abanto abange tibarenge
komoroka igo. Ere, ee, nigo achorete eng’ana eye ere omonyene. Kare na eganga ase
ebirengererio biaye.
Eng’ana eye ya bene nigo yamanyire mono ase okobwatana ogokoro. Otatiga aamo oka, nigo
yarenge koraga gochia ase omonto; ase igo, Yeso nigo arenge kweroka bo ase okobeka chinguru
obomwanyabanto bwaye.
Amariko nigo akomworokia Yeso buna mwanyabanto kegima. Akaiborwa buna omwana,
agakina buna omwana (akamenteka ase obong’aini na omobere(Luka 2:40,52), na narenge na
bamura na basubati bamwabo (Mat. 13:55,56). Akaragera (Mat. 9:11), akarara (Luka 8:23), nabo
arenge korosa (Yohana 4:6), na nabo arenge koriegwa enchara na erang’o (Mat. 4:28, Yoh.
19:28). Boigo nanyorete obororo na okomigeka (Mat. 26:37)
Ase okorora igoro bosa igo, Yeso nabo arenge kororekana buna monto onde bwensi oyio orenge
gotara ase egati y’abanto bande buna oyomo ase emeganda. Abanto abange barenge amo nere
tibaroche ime yaye kende goetania omonto (Yoana 7:46).
Abanto bakamokorera buna omonto onde bwensi ase egati yabo, bakamosekerera (Luka 8:53),
bakamochencha (Mat.11:19), nonye nokomochecheria na komoaka (Luka 22:68). Ase bare, nigo
arenge buna monto onde bwensi.
Egesio ekebe, tibanyarete korora ng’a amang’ana amange narengeo ase erieta eri. Koreng’ana na
Daniel 7:13,1 4, “oyomo buna omwana o mwanyaanto” nachete namare a igoro, “gocha ase
omogaka bwamatuko,” na akaegwa obogambi bwa kare na kare, obonene na oboruoti. Abayaudi
bakamorora buna Masii. Ase igo, ekero Yeso arenge kweroka erieta eri, nigo arenge koorokia
ase enchera emanoire ake igo, ng’a nere oria Masii barieretwe eira, Kristo ase omobere o
mwanyabanto.
Soma Matayo 24:30, 25:31, 26:64. Mbinto ki bire ase amang’ana a Yeso ase ebibungo ebi
bikorwa ase Daniel 7:13,114?
Nase ki ere egento ki’engencho ase tore komanya ng’a Yeso nigo arenge omonto kegima?
Ninki kere engencho y’obomwanyabanto bwaye ase ogotoreka gwaito? Ngencho ki ebwate
ase obogima bwaito bwa kera rituko, mono ase esegi yaito namatemwa na ebibe?
12
Rituko 2 Julai 7
Omwana O Nyasae
Tari Gabirieli bweka omorogete “Omwana o Nyasae” (Luka1:35), korende boigo abanto abange
ekero barenge gokwana igoro ya Yeso (Mat. 14:33, Marko 15:39, Yohana 1:49, 11:27).
Naitabete erieta erio korende teroka bo ekero arenge gwekwanera, ande ake abaise goakwa
amagena akwe. Nonye nabo, Bibilia nkoorokia ere ase chinchera chinyinge oboamate bwaye
bene na Ise.
Ase okobatiswa kwaye, Tata namoenegetie Yeso buna omwana oye (Mat 3:17), amo na ekero
kiogoonchoka ekieni kwaye (Mat 17:5).
Oboamate gati ya Ise nomwana nigo bwarenge bwabene. Kristo nere bweka ase obosio bwense
oyorenge kogokera oboamate buna obwo, ekiagera nere bweka ore oyomo na Ise. Buna abegeni,
twaerwe ribga riokoba abana ba Nyasae. Korende Yeso ere botambe nabo arenge, nabo are, na
nabo agendererete koba omwana o Nyasae.
Inki ebibungo bikobwatia bikoorokia igoro y’oboamate oboikeranu bwa Tata na omwana?
Mat.11:27, Yohana 3:35, 5:17, na 10:30.
Obomo oboikeranu bwa Yeso na Ise nigo bobwatekanete naoboikeranu bw’okomanyana buya;
obomo bw’okogania, eganga na emeroberio. Mono kegima, nobomo bw’okoba kwabo. Omwana
nigo are abanto babere (“inche na Tata”) korende bare oyomo (“nigo tore oyomo”), ekeene ekio
gekobekwa chinguru na erieta erio rikobabwatania (gwekania 1 Kor. 3:8)
Goika toinyore, nonye nabo, ng’a ekiagera anchete komenywa buna mwanyabanto, Kristo ekero
arenge aiga nigo anchete gwekeyia inse ya Ise (Fil.2:6-8). Ogwekeyia oko ngokora kwarenge
emeremo korende tikwarenge ensemo yokoba kwaye. Yeso nigo ekeetie ase engencho y’eganga
ya bene, ekerenga kia bene.
Ekero tore na obomanyi bosa ase ebirengererio nabo tokonyara komanya ekiagerete Yeso
agateba: “Omwana takonyara gokora ring’ana ere bweka, otatiga riria aroche Ise agokora,”
(Yohan 5:19) “ekiagera tindi korigia ogwancha kwane, korende n’ogwancha gwa Tata
oyontomete,”ekiagera Tata nomonene kombua.” (Yohana 14:35)
Yeso nigo arenge Nyasae kegima na mwanyabanto kegima. Ninki ekeene eke kiogokumia
kegototebia igoro yoboamate gati ya igoro na ense? Mboremu ki torarusie korwa ase
oboamate obo bwaang’e mono?
13
Rituko 3 Julai 8
Obonyasae Bwa Kristo: Ensemo 1
Obonyasae bwa Kristo nabwo oboroso bwokwegera gwaito. Mwanyabanto tare konyara koba
omotoria oito, tari mang’ana ere naki are oyo bw’ogwaatananeka ang’ana ase obogima bwaye.
Ase okobwatana okoyia gwonsi, ntoenekeirie obonyasae bwaye. Ntorigererie keria Yeso
omonyene egeretie igoro yeng’ana eye.
Ase abegeni, tiyarenge egento ekiororo kobaerera ng’a ere ning’o orenge. Emeremo yaye nigo
yarenge ng’a emanyekanie ng’a nere orenge Masii, Nyasae ase omobere; korende, ase taiyo
akwanete maiso marore ng’a inche ninche Nyasae gose Masii. Are gocha gokora bo, nigo arenge
gocha goitwa. Ase igo, agachora gokunera obonyasae bwaye na ase obobisi akaraa abategereri
baye komanya obonyasae bwaye.
Buna Yeso agendererete kweorokia egetambokero ase ekende, abategereri baye bakamomanya
buna Nyasae korende bagakana ekiagera tarenge kororekana oyoraikeranie ogokagera kwabo
kwa Masii. Aya nigo akororekana ase okoboria kwabo; “ngoika ririr oratoichanie emioyo yaito?
Onye naye Kristo ototebie” (Yohana 10:24). Egesio ekebe, enchera amang’ana ayio are nigo
akworokia ng’a okoboria kwabo tikwarenge ogwekeene.
Buna twaroche igoro, Yeso naorogetie ebinto biokworokia oboamate bwaye bwa bene na Ise.
Eye nero enchera arenge koorokia obonyasae bwaye. Abange mbamanyete ng’a ekero arenge
goteba ng’a Nyasae nere Ise, nigo arenge kwereng’ania na Nyasae (Yohana 5:18).
Soma Luka 5:17-26. Nase nchera ki yechinguru mono Yeso aorogetie obonyasae bwaye
maiso marore ase okobokwana aiga?
“Kende tikeganeiri goetania chinguru chiogotanga gokerora omobere osarekire. Eriogi riria
riakwanete obogima bokabao ase mwanyabanto oria otongetwe korwa ase amaroba nario
riakwanire obogima gochia ase omonto oria orenge gokwa korwa ase ukoma.” Ellen G White,
The Desire of Ages, pp.269,270.
Yeso naborogetie okobua kw’obonyasae ase okwabera ebibe. Boigo nakwanete ng’a
“naikaranse ase ekerogo ki’obonene” (Mat. 25:31) na kogambia ebisaku bionsi,
kobanachera ekina gia kare na kare gia kera oyomo, okobua koria kore ase Nyasae bweka.
Ninki naende aganeirie akore goetania ayio kweorokia ng’a ere ning’o aiga?
Rengereria buna abarai bande barenge nechinkoro chinkong’u gochia ase Yeso.na abanto
aba nabwo yabagwenerete koba abateneneri bekemoika b’abanto? Naki toraenekie
korenda erio titoba nechinkoro chinkong’u ase chinchera chiaito, boigo?
14
Rituko 4 Julai 9
Obonyasae Bwa Kristo: Ensemo 2
Yeso nakwanete na koorokia ng’a nigo arenge n’okobua koria Ise abwate ase okobua amakweri.
“na buna Tata akobokia ebitondo kobia obogima, naboigo omwana akobaa obogima baria
arigetie (Yohana 5:21). Nyasae bweka nere oratebe: Inche ninche okobokigwa na obogima”
(Yohana 11:25).
Egento kende gekoorokia buya obonyasae bwaye nkeria ng’a ere nigo arenge obotongi
botarakorwa. Ere: “nigo arwete igoro” (Yohana 3:13) ekiagera Tata antomete (Yohana 5:23).
Naende, akaenekia okobao kwaye obotongi botarabao: “Na bono Tata, ombake inche amo naye,
ase obonene boria narenge nabwo amo naye ritang’ani ense etaratongwa” (Yohana 17:5).
Inki gekogera Yohana 8:58 ere enkwano ya maiso marore mono igoro y’obonyasae bwaye?
Rora naende Okong’anya 3:13, 14.
Ekero okogwekania na Abrahamu, oyio obeteo, eyio ere engencho y’ekeyunani “ginomai,
egoonchorwa aiga ng’a “orenge,” Yeso nigo araretie omonyene koba oyobwemenyeretie
omonyene. Tarengeo rioka konye Abrahamu ataraiborwa, korende nao arenge korwa kare. Inche
ninche nigo ekoraga okogenderera kobao gwa kare na kare. Goetania iga, inche ninche nario
erieta ria Yahweh omonyene (Okong’. 3:14). Abarai mbamanyete buya, ng’a Yeso natebete ng’a
nere inche, inche oyio naorogetigwe ase egetutu kegwoka omorero. Koreng’ana nabarabwo, nigo
arenge n’okomocha gw’okomorama Nyasae na ase igo “bakabogoria amagena bamoake”
(Yohana 8:59).
Enchili nigo ekoorokia ng’a Yeso, gotaorokia okwanga, nanchete ogosasimwa korwa ase abande.
Namanyete buya ng’a, koreng’ana namariko, Nyasae bweka nere oganetie ogosasimwa korwa
ase mwanyabanto, ekiagera namotebetie Saitani; “nerikire, osasime omonene, Nyasae oo,
omokorere ere bweka” (Mat. 4:10). Ase igo, ase ogwancha gosasimwa, nigo arenge koorokia
obonyasae bwaye. Aborokigwa aaria ase enyancha (Mat. 14:33), omonto oria omouko
ogwenetigwe (Yohana 9:38), omokungu oria ase oboina bwa Yeso (Mat. 28:9) na aborokigwa
aaria Galili (Mat.28:17) bonsi mbamosasimete maiso marore, koorokia obonyasae bwaye.
Amang’ana a Thomas gochia ase Yeso, “omonene one na Nyasae one!” (Yohana 20:28) tarenge
gocha gokwanwa na omoyaudi onye atamanyete buya ng’a i Nyasae arenge gokwana nere.
Soma Yohana 20:29. Mbinto ki otararora, korende bwegenete? Ninki engencho
y’okoiraneria kwao ase okoboria gwonsi gwokwegera?
15
Rituko 5 Julai 10
Emeremo Ya Kristo
Gatwaikire korora ng’a Yeso nere ng’o, bono nabo tokonyara komanya keria achete gotokorera.
Saitani nabete okomosoera Nyasae. Erio koumerana na ogosoerwa okwo, Yeso nigo achete koba
intenenera bwembwa ya Tata, na goonchora ebirengererio biria biobong’ainereria ebio abanto
abange konye baagachire ime yabo igoro ya Nyasae batato ime y’oyomo. Nigo aganetie
bamomanye Nyasae, ekiagera okomomanya n’egento otatige ase okonyora obogima bwa kare na
kare (Yohan 17:3)
Korende, ntoganeirie amang’ana aetanetie obomanyi ase ogotorigwa. Ntoganetie Nyasae atoe
omotoria, ekio kere engencho yerieta ria Yeso; Yahweh nogotoreka (Mat. 1:21), Yeso nigo
akwanerete emeremo yaye ase enchera enyororo mono; “Omwana-o-mwanyabanto nigo achete
korigia egiasirete na kogetoria” (Luka 19:10). Aaria Eden, mwanyabanto nigo basiretie
oboamate bwabo na Nyasae, bagasiria obochenu bwabo, bagasiria enka yabo, na bagasiria
obogima bwa kare na kare. Yeso agacha gokerora bionsi; akairania oboamate bwaito na Tata
(Yohana 1:51), Agatwabera ebibe biaito (Mat. 26:28), agatoa ekiorokererio buna toramenye (1
Petero 2:21); na, ee, agatoa obogima bwa kare na kare (Yohana 3:16)
Naki Yeso aerete ekerenga ki’emeremo yaye? Yohana 10: 11, Mat. 20:28.
Nase ki Yeso akwete? Nase engencho erwete koira ribaga riaito na kobogoria egesusuro ki’ebibe
biaito. Intwe twensi nabanyabibe (Rum. 3:10-12) na, ase igo, togwenerete amakweri (Rum.
6:23). Ogotoreka gwaito nigo kwarenge okwerigori rinene erio obogima bw’omwana o Nyasae
bwoka bwarenge konyara goakana.
“Ogochika koria kwa Nyasae kwabunetwe nigo kwaganetie obogima bw’omonyabibe. Ase igoro
na ense noyomo bweka orengeo oyio orenge konyara, ase ribaga ria mwanyabanto, goikerania
okogania oko. Ekiagera ogochka kwa Nyasae kore ogochenu buna Nyasae omonyene, oyomo
oria ore ekerengo kia Nyasae bweka nere orenge konyara gokora egesonsoro kiebibe. Tari onde
goetania Kristo orenge konyara gotoria. Mwanyabanto ogwete korwa ase okoragererigwa
kw’ogochika na komoirania ase oboamate na igoro.” Ellen G White, Patriachs and Prophets, p.
63
Rigereria ase ense yaito na okoba gwaito twensi ase ense eye. Yarenge konyarekana kera
egento keerere ase oboina, ngosemeria ki tware koba nakwo? Titware koba na konde
kegima, onye tari korwa ase omoroberio bwogotoreka. Naki, rende, toramoiranerie Nyasae
ng’a mbuya mono ase keria atokoreire ime ya Kristo?
16
Rituko 6 Julai 11
Komenta kwegera: Ellen G White, “Omonene – Omotoria o mwanyabanto,” pp 1126-1128 ase
The SDA Bible Comentary, Vol 5
“Nonye ring’ana ria Nyasae rigokwanera obomwanyabanto bwa Kristo ekero arenge ase ense,
ngokwanera rire boigo okobao kwaye obotongi botaraba. Ring’ana nigo riarengeo buna Nyasae,
buna omwana o Nyaae o kare na kare, baigwanaine na bare oyomo na Ise…. Ense egatongwa
nere, gose onye tari ere, anga tigiakoregete kende gionsi egiakoregete (Yohana 1:3). Onye Kristo
otongete ebinto bionsi, igo nao arenge bosio bw’ebinto bionsi. Amang’ana akwanire igoro yaya
nigo akoigweka buya onde atatigare kare na tang’utang’u. Kristo ere nigo arenge Nyasae, nase
ekerengo ekenene. Nao arenge na Nyasae korwa kare, Nyasae ore igoro ase ebinto bionsi,
osesenirie kare na kare. Omonene Yeso Kristo, omwana obene o Nyasae, orengeo korwa kare,
oyo bw’ogwatananeka, korende oyomo na Tata.’ Ellen G White, Selected Messages, book 1, p
247.
“Ime ya Kristo obogima mboreo, obweritang’ani, obotasabiri, gose korusigwa ande. “Ere oyore
n’omwana nare n’obogima” (1Yohana 5:12). Obonyasae bwa Kristo, nabwo ekeene ki’obogima
bwa kare na kare.” Ellen G White, The Desire of Ages, p. 530.
Amabooria Y’ogosanga;
1. Ebirecha mbiamanyete na koorokia ng’a Kristo narengeo “Omochenu o Nyasae”
(Mariko 1:24). “Omwana o Nyasae” (Mariko 3:11) “Omwana o Nyasae ore igoro
mono”
(Mariko 5:7). Roar naende Yakobo 2:19. Nase ki okoenekia oko gotaisaini gotoa
ogotoreka? Naki toretange korwa ase oboreba bw’ogotaisaneka kw’obong’aini
bw’ebirengererio bioka komwancha Yeso?
2. Ekero omonene oria bwabarwani esegi, oyio oteneine bosio bwa Yeso, aroche buna
agokwa, nigo atebete, “Amaene oyo n’omwana o Nyasae orenge” (Mariko 15:39).
Inse y’omosalaba nao oramomanyere Yeso buya. Ara karenga okogendao? Indi
omoerio kwagendeteo? Nase ki otaire chingaki, bono iga, korengereria igoro
y’ekeng’wanso kiogokumia arwete ase ogotoreka kwao?
3. Abanto abange bekero kia Yeso nigo bamokanete ekiagera babwate ebirengererio
ebibe igoro ya Masii. Egesio ekebe, abanto abange rero nigo bakwanga korwa
amagima abo gochia ase Yeso, ekiagera babwate obomanyi bokorekanirie igoro
yaye. Naki torabakonye komorora Yeso buna are bori? Ninki tobwate buna
Abadventista b’Esabato ekio kerabakonye kobaa oborori obuya igoro ng’a Yeso
nere ng’o?
17
Eleseni 3 Julai 12-18
Omoika Omochenu
Esabato Mobaso.
Okwegera Gwechuma eye: Yohana 14:16-18; 14:26; 15:26, Mat. 12:31,32, Yohana 16:8,
Yohana 3:5-8, Luka 11:9-13.
Amang’ana Omotwe: “Naende inche ninsabe Tata, na ere nabae omokonyi onde
oyoramenye amo nainwe goika kare na kare.” (Yohana 14:16)
Ase Nyasae batato ime y’oyomo, omoika omochenu nere omanyire ase ekerengo egeke mono.
Nigo ere ogoichania ng’a oyore amo naintwe mono, oyio okoreta okoiborwa okoyia ime yaito,
na oy’ogotoonchora intwe, nere tomanyete ase ekerengo egeke mono.
Nase ki? Ase ogochakera, Bibilia teri gokwanera omoika omochenu mono buna egokwanera
igoro ya Nyasae Tata, na omwana. Amariko nkoraga are mono gochia ase Omoika, kore aang’e
buna omogwekano na omoreng’anio. Bibilia nigo egotoa emeremo y’omoika, korende nigo
egokwanera ang’e mono igoro y’okoba kwaye.
Egento kende gekogera nigo gekorwa ase obokoreri bw’omoika omochenu. Nigo agendererete
koragera ebirengererio biaito gochia ase Kristo, tari gochia ase are ere omonyene. Ase
omoroberio bwogotoreka, omoika nigo ogokora emeremo emeke ase ogokonya Tata na
Omwana, nonye emeremo eye teri emeke ase okoba kwaye.
Echuma eye, buna toragenderere gotegerera keria Yeso aegeretie igoro y’omoika, tiga tosabe
erio toonchorwe nokoba kwaye ase obogima bwaito.
* Egera eleseni y’echuma eye bweariganie ase Esabato Jualai 19.
18
Rituko 1 Julai 13
Omoteneneri o Kristo
Ase obwoba na obororo, aborokigwa bakamotegerera Yeso buna akoraria ogokwa kwaye kwa
bwango ekero ararwe ase obosio bwabo, ning’o orabe omworokia obo, omosani na omosemia?
Ekero aroche okogania kwabo, Kristo akabariera eira y’ogotoma omokonyi oye koba nabarabwo.
Ndieta ki ria bene Kristo amorogete omoteneneri oye? Roar Yohana 14:16-18. Naki erieta
erio riamogwenerete? Roar boigo Yohana 14:26.
Omokonyi, omosemia, na omoremia ayio namarieta ao ao agoonchorwa korwa erieta
ri’ekeyunani Parakletos, erio rikorwa ase amarieta Para, “ensemo” na erikoraga emeremo yaye
Kletos, “korengerigwa.” Engencho yaye “Oyorengerigwe gochia ase ensemo yaye”, rikorwa
ekerengererio kia “omonto ochikirwe korwa ogokonya.” Nabo rirarage omobwatania, omosaberi,
omokonyi, omosemia, gose nonye nomorwanereri.
Yohana bweka nere ogokwana erieta Parakletos ase okobwatana okoyia. Boigo narogete Yeso
erieta eri boigo (1Yohana 2:1)
Ekero kiobokoreri bwaye ase ense, Kristo nere orenge omosemia bw’aborokigwa, omokonyi na
omoremia. Ase igo nabo rigwenerete oria okoira ribaga riaye. Omoika omochenu nigo akorugwa
na Tata ekero omwana amosabire, nase erieta riomwana (Yohana 14:16,26). Omoika nigo
okogendereria emeremo ya Kristo ase ense eye.
Goetera ase omoika omochenu aborokigwa nabo baigwete okobao kwa Yeso. “Tinkobatiga buna
chintakana; ninchiche ase more” (Yohana 14:18), omonene otebire. Tarenge goteba ng’a nache
kobarora kero kende, ekio getarenge gocha koba egiokoremia abwo batigarete buna
“chintakana.” Korende nigo araretie okobao kwa botambe na oboamate bwa ime mono: “ime
yaino” (Yohana 14:20). Aya nabo arenge gocha konyarekana rioka goetera okobao kwomoika
omochenu ime yabo.
Ee, obomwanyabanto bwa Kristo mbwamotangete korwa ase okoba kera aase ase engaki eyemo
(Zaburi 139:7). Goetera ase omoika, omotoria oito nabe ogoikereka na kera omonto, kobwaye
ase arabe gose ogoatananeka kw’omobere okwo kwabaatananete korwa ase Kristo.
Nase nchera ki aye kwabeire n’obomanyi bw’omoika omochenu, nonye okoba kwaye
naende buna ogokora emeremo ase obogima bwaito tikori komanyekana ase obwororo.
19
Rituko 2 Julai 14
Omoika N’omonto
Ellen G. White narigete ng’a “Okoba kwomoika omochenu nobobisi mwanyabanto tibakonyara
komwera, ekiagera omonene tarabaorokeria ... igoro y’obobisi obwo , bore obotambe mono ase
mwanyabanto komanya. Ogokira, nigo kore okwengencho.” The Acts of the Apostles, pg 52.
Nonye nabo, naenegetie naende ng’a “Omoika omochenu nigo are omonto, ekiagera obereire
emeika yaito kirori ng’a intwe nigo tore abana banyasae …. Goika naende ase omonto
omochenu, onye tari bo takonyara korigarigia obobisi obwo bobisegete ime ase ebirengererio bia
Nyasae.” Ellen G. White, Evangelism, pg. 616, 617. Eng’ana eri nigo erosire ase Biblia (Rom 8:
16 na 1 Cor 2: 10, 11). Ase igo, nonye tore abekerengo egeke ase okoba gwaito, goetera ase
amariko nabo tokonyara komanya ng’a omoika omochenu nigo are omonto na nigo are Nyasae.
Eki Yeso akwanete igoro y’omoiko omochenu nigo gekoenekia eng’ana eye.
Mbikorwa ki biomoika omochenu ebi bikoorokia ng’a ere n’omonto? Roar Yohana 14:26,
15:26; 16:7-14.
Yeso nakwanerete emeremo emenge omoika agokora, yonsi okworokia ng’a ere nomonto.
Ning’o omuya goetania omonto oranyare gotworokereria na gotoinyoria ebinto bionsi biria
Kristo akwanete (Yohana 14:26)? Gose ning’o goetania omonto oranyare komobera Yeso
kirori(Yohana 15:26), oraorokie ense ebibe biaye (Yohana 16:8), oratorae gochia ase ekeene
gionsi, naboigo koigwa na gokwana (Yohana 16:13)? Naende n’omonto omong’aini bweka
oramobake Kristo (Yohana 16:14)
Koreng’ana namorokererigwa a Yeso, abariki b’okobwatana okoyia mbegenete ng’a omoika
omochenu nare n’echimbwa chi’omonto; okogania (1Kor. 12:11), obong’aini (Ogok. 15:28,
Rum.8:27), na okweigwa kwa ime (Rum. 15:30, Efe 4:30).
Ekiagera omoika omochenu n’omonto omochenu, goika twerwe intwe abanyene ase ogwekanya
gochia ase okogania kwaye na oborai. Nigo tokomoarigania komenya ime y’echinkoro chiato
(Rum. 8:9), erio atoonchore amagima aito (Tito 3:5), na kwama amatunda y’omoika ase
chimbwa chiato (Gal. 5:22, 23). Intwe tweaka abanyene titokwenyara; rioka goetera ase okoba
kwaye okwo kogokora emeremo ime yaito nario torabe keria twarieretwe eira na Yeso.
Omoika omochenu n’ekeegwa; buna ebiegwa ebinge, na kerangwe. Naki oraenekie rituko
ase rituko, ng’a tori gotama korwa keria omoika omochenu arigetie gokora ime yao?
20
Rituko 3 Julai 15
Omoika Amochenu I Nyasae
Ekero Yeso akwanete igoro y’omoika omochenu gochia ase aborokigwa, nigo amorogete
“omokonyi onde” (Yohana 14:6). Ring’ana ri’ekeyunani Yeso akwanete ollos engencho yaye
“oyonde”, engencho yaye oyonde ogwekaine omotang’ani”. Mamincha ya Heteros, “oyonde ore
n’ogwatananeka korwa ase oria omotang’ani gose obuya bw’eritang’ani”. Okororekana
gw’okoba kweritang’ani okwo gokobwatania Tata na omwana nigo gokoorokigwa ase oboamate
bore gati y’omwana na omoika omochenu.
Yeso nigo atebete ng’a omoika omochenu “naende amang’ana agochia gocha nabatebie
engencho yaye” (Yohana 16:13). Nyasae bweka orararie aya agochia gocha (Isaya 46:9, 10)
Obonyasae bw’omoika omochenu nigo boigo bokoenekigwa goetera ase emeremo yogouta
amariko omochenu, emeremo eyio Yeso akoenekia. Nigo atebete ng’a, “Daudi omonyene nigo
akwanete goetera ase omoika omochenu” (Mariko 12:36) amang’ana ayio arikire ase Zaburi
110:1.
Ekero arenge ase obosio bw’ense, Yeso nigo arenge inse y’oborai bw’omoika omochenu.
Gaikire goakwa amaguta na omoika ekero abatisetwe (Mat.3:16,17), “ akaragwa n’omoika
gochia ase eroro” (Luka 4:1). Kamobuire omotemi “akairana ase okobua kw’omoika gochia
Galili” kogendereria obokoreri bwaye (Luka 4:4). Ebikone biria akorete ngoetera ase omoika
omochenu (Mat.12:28). Ekeene ng’a omwana o Nyasae nigo eegegete ase omoika naende
nakoenekerigwa konde kwembwa y’obonyasae bw’omoika, ekiagera nakong’u gokagera ng’a
omwana o Nyasae naegeke ase kende gionsi goetania Nyasae.
Egento kende gekoenekia obonyasae bw’omoika nigo kere ase oboamate amo na Tata na
omwana ase ekebungo keria kegokwanera aba batato ng’a nigo bareng’aine. Ase igo, Yeso
nachigete aborokigwa baye kobatisa abatunyani baye ase erieta ria Tata na omwana na omika
omochenu (Mat.28:19).
Naki ebibungo bikobwatia bigotokonya komanya obonyasae bw’omoika omochenu? Roar
Matayo 12:31,32.
Okoreng’ana kore gati y’okomorama Omwana-o-mwanyabanto, ekebe ekio keraberwe, na
okorama omoika omochenu, ekebe ekio getaberwe, nigo ekworokia ng’a omoika tari egetongwa
kia botambe. Okomorama Nyasae n’ekebe kegokorwa maiso marore bosio bwa Nyasae. Ase igo,
nigo togokora ase ogoteba ng’a omoika omochenu n’oyomo na Nyasae aba batato ime y’oyomo.
Nonye amange arikirwe igoro “y’ebibe bitaberwe”, amang’ana areo nigo akworokia
ogokong’igwa kwabanto mamincha y’omoika na emeremo yaye ase ogotoreka na koyerora ng’a
n’emeremo y’omobisa.
21
Rituko 4 Julai 16
Emeremo Y’omoika Omochenu.
Twaikire gokwanera emeremo y’engencho y’omoika omochenu ase obogima bwa Kristo ase
omobere o mwanyabanto na ase ogouta amariko omochenu. Tiga torigererie keria Yeso aegeretie
igoro y’emermo y’omoika ase ogotoreka gwaito.
Meremo ki y’engencho omoika omochenu agokora erio gotoarigania komwancha
omotoria? Roar Yohana 16:8.
Monto ki, ee, ogwancha konywa amariogo otatiga rioka ancherane ng’a n’omorwaire are? Ase
enchera eyio, titogwancha gotorigwa otatiga rioka twancheranire ng’a n’abanyabibe tore. Ase
obwororo naende konyegerigwa gotaiyo, omoika nigo ogotworokia ng’a twakorire ebibe, na
nabamochi tore, na twagweneire ekina kia boronge kia Nyaae.
Erio omoika atoraa gochia ase Kristo, koorokia goetania ase are (Yohana 15:26), oria bweka
oratotorie. Ekiagera Yeso are ekeene (Yohana 14:6), ase ogotoira ase Yeso, omoika nigo
agotoira “ase ekeene” (Yohana 16:3). Nchera ende naende teiyo, nonye nabo, omoika omochenu
nigo okorokwa “Omoika bw’ekeene” (Yohana 14:3).
Ekero twaorokigwe ebibe, (engencho yaye ogweitia kw’ebibe) na koragerwa gochia ase Yeso na
ekeene kiaye rirorio twabeire ang’e ase omoika omochenu gotokorera emeremo yaye emenene.
Nase ki ere egento ki’engencho “koiborwa ase Omoika?” Rora Yohana 3:5-8.
Baria batemire goonchoreria amagima abo boka abanyene mbamanyete buna ere emeremo ya
bosa ase bare. Nigo ere egento egekong’u tore, Nyasae atosoetie ime, goonchora amagima aya
aito asariigwe n’ebibe koba amayia (ebitongwa ebiyia). Ogokerorwa kw’omonyabibe nigo
koganetie chinguru chiria chiria chiatongete, okobua okwo omoika omochenu bweka ararwe.
Nigo togotorigwa goetera ase ogosibigwa kwa ogokerorwa na gokorwa koba abayia “goetera ase
omoika omochenu” (Tito 3:5). Egento omoika agokora tari ogoonchorana gose komenta obuya
ase obogima boria obokoro, korende, ogoonchorwa g’wokoba kw’omonto, ogotongwa
kw’obogima oboyia. Eki ebikone ebio bikoreta nigo bikororekana buya na nigo kere egento
getaamererigwe ase okoegerera enchili.
Obokoreri bw’omoika omochenu tibori obw’engencho ase ogochaka obogima bw’gekristo rioka;
ntomoganetie botambe. Ase ogosegeta kw’obogima bwaito bw’ekemoika nigo agotwegeria na
gotoinyoria amang’ana onsi aria Yeso aegeretie (Yohana 14:26). Toise komwancha, nigo
aramenye amo naintwe goika kare na kare buna omokonyi oito, omoremia, na omosemia
(Yohana 14:6).
Chimbwa chimbe nigo chire chinkong’u goonchora, tari bo? Na nonye nekero togotiga,
gotatiga rioka twarendire mono, nabo chiratobue naende boigo. Ninki ogwekumba gwaito
gochia ase oboreu na okogania gokora ebibe kogototebia igoro y’okogania kwa botambe
gw’okwerwa gochia ase omoika omochenu?
22
Rituko 5 Julai 17
Goichorwa N’omoika omochenu
Tang’u tang’u chitaiyo nabo egwenerete tomanye ng’a ning’o omoika omochenu. Korende
obomanyi obo tibokoba obwengencho onye tibogotoira gochia ase okoigora amagima aito
goichorwa nere. Yeso negenete ayio ng’a totaariganetie omogeni o igoro koba amo naintwe kera
rituko, omoika onde noreo ore namaiga gosoa ase amagima are bosa na koreta omochando
bw’ekemoika (Mat. 12:43-45). Yeso omonyene “naichoretwe n’omoika omochenu” (Luka 4:1).
“botambe nigo arenge konyora ebatiso n’omoika omochenu. Ellen G. White, Christ’s Object
Lessons p. 139.
Ninki Luka 11:9-13 egotebia igoro y’enchera toranyore omoika omochenu? Ninki ebibungo
ebi bigototebia igoro y’okogania gwa Tata kw’ogotoichoria n’omoika omochenu?
Ase endagera ya mogoroba, Yeso nabarierete eira aborokigwa baye ng’a nabatomere omoika
omochenu. Nabegete chinguru okoremigwa na kwegeria emeremo y’omoika, eyio yarenge
goikera okogania gw’echingaki chiria. Kristo gaikire koboka, nonye nabo, amang’ana nigo
arenge amao, na aborokigwa mbaumeranete namakong’u amao.
Inki kiarenge ekerenga kieira ya Yeso y’omoika omochenu ase okoboka kwaye? Rora
Ogok. 1:4-8.
Ogokora 1:5 nero yoka erigete igoro ya Yeso ogokwanera igoro “y’okobatiswa kw’omoika
omochenu”. Yohana omobatisi konye oraririe ebatiso eye ya bene (Mat 3:11, Yohana 1:33),
korende goika yarenge koganya goika Yeso agende igoro. Ninki engencho y’okobatiswa
n’omoika?
Ogokora 1:8, Yeso omonyene naerete eng’ana eye goetera ase omogwekano. “kwabatisirwe
n’omoika omochenu” (Ogokora 1:5) ekero omoika omochenu ogocheire’ (Ogokora 1:8).
Kobatiswa n’okorimerigwa kegima ime y’egento gete, mono mono amache. Oyo n’omonto
omogima kobatiswa n’omoika omochenu engencho yaye nokoba inse yomong’uso bw’omoika,
kegima na goichorwa n’omoika omochenu (Efeso. 5:18). Eke tikeri egento “kegokorwa rimo na
koerere agwo,” korende n’egento togwenerete gokorerwe botambe.
Omonto aise gokoboria, kwana “goichorwa n’omoika omochenu” ninki oramoiranerie; na
nase ki?
23
Rituko 6 Julai 18
Komenta Kwegera: Ellen G. White, “The Power PromIsed,” pp19-23, ime ya Testimonies for
the Church, Vol. 8; “The Gift of The Spirit,” pp47-56, The Acts of the Apostles.
“Ase chingaki chionsi na ase onsi, ase obororo bwonsi na ogochandwa gwonsi, ekero ense
ekororekana omosunte na amatuko agocha are ayokogosa, na tweigwe totari na gokonya na tore
intwe tweka, omoremia natomwe ase okoiraneria kw’ogosaba kw’obwegenwa. Emechando nabo
eratoatanane korwa ase kera omosani bw’enseye; korende kende nkeiyo, boare mboiyo,
boratoatanane korwa ase omoremia o igoro. Ande onsi ase tore, ande onsi ase toragende, nao are
botambe ase okoboko gwaito kwa borio gotokonya, gotobeka moyo, gotoimokia na gotogokia.”
Ellen G. White, The Desire of Ages, PP. 669, 670.
“Omoika omochenu nakio ekeegwa kia igoro mono arenge korusia aase ise ase ogokonya abanto
baye. Omoika nigo arenge korugwa buna egento kegokerora, na are koba taiyo rirorio
ekeng’wanso gia Kristo nigo kiarenge koba ekia bosa. Chinguru chi’ogosaria konye chiabeire
chigokong’igwa ase ekero egetambe, na okwerwa kwa mwanyabanto gochia ase obosomba obo
bwa Saitani nigo kwarenge okwogokumia. Ebibe nigo biarenge gocha kwangwa na kobugwa
rioka goetera ase omoteneneri oyo omonene oyo o gatato ase Nyasae batato ime ase oyomo, oyio
otarenge gocha goetera ase chinguru ching’ao goetania echia Nyasae. Omoika nere ogoikerania
keria giakorirwe na omoboria bwense.’ page 671
Amaboria Y’ogosanga
1. Ase engencho y’okweimokereria igoro kwa mwanyabanto, ninki ogwekanya na
ogwekeyia kwa obokoreri bw’omoika omochenu bigotwegeria?
2. Ekero bakogamba na Nikodemu, Yeso nareng’anetie omoika na embeo. Eleseni ki
y’ekemoika tokwegera korwa ase okoreng’ania okwo?
3. Abanto bande nigo bagoteba ng’a ekemanyererio “ki’ogoichorwa n’omoika”
n’ogokwana keria ara aange gekorokwa “emenwa”. Naki togwenerete koiraneria
aya?
4. Nigo togotema korengereria igoro y’emeremo y’ekemoika ase ekerengo ki’omonto
bene, oyomo ase oyomo, eyio ere buya. Ase ekero ekio, naki intwe, buna omobere
oyomo, toranyore obomanyi bw’ekeene gi’okoba kwaye ase ekanisa enigma.
24
Eleseni 4 Julai 19-25
Ogotoreka
Esabato Mobaso
Okwegera Gw’echuma eye: Luka 18:9-14, Yohana 6:44; Luka 15:3-10, Mat. 20:28; Yohana
8:34-36; Yohana 6:35, 47-51.
Amang’ana Omotwe: “Naki Nyasae ayianchete ense , goika akarwa omwana oye
omomoima, erinde monto onde bwensi oyomwegenire tasira, korende abe n’obogima bwa
kare na kare (Yohana 3:16)
Amakweri, nigo ara aange togoteba, “n’ensemo y’obogima.” Yaya amakweri nigo akiora
obogima, tari ensemo ya borobwo. Korende, nonye tonarete amakweri, nigo tokoyaa erieta riao,
toyaroka mamincha y’erieta riria akorokwa. Nonye toyamanyete eng’ana eyemo n’emanyekanete
buya: Totakonyiri na Nyasae nigo torakwe kare na kare intwe twensi.
Egesio ekiya, ogokonywa okwo gwachire. Nyasae ase obwanchani bwaye, nigo agotoa
ogotoreka goetera ase Kristo. Ekero omomalaika araretie okoiborwa kwa Masii, nigo amorogete
“Yeso” (korwa ase ringana ri’ekeiberania engencho yaye ogotoreka), “ekiagera natorie abanto
baye korwa ase ebibe.” (Mat. 1:21)
Echuma eye ntorigererie emeremo y’ogotoria ya Yeso. Ritang’ani, ntorigererie oboroso
bw’ogotoreka gwaito erio magega torore eki gwakorire.
Bibilia nigo ere maiso marire. Nigo tore n’ebinto bibere togochora igoro y’ebibe biaito:
toakanere ebibe biaito ase enyancha y’omorero, gose twanche rigori Kristo aakanire igoro ase
omosalaba. Ekero tokorigereria ekeegwa ki’obuya bwa Nyasae goetera ase Kristo, tiga naende
ase obokanyeku tokerore okwegena gwaito ime ya Yeso omoboria oito abanyene.
* Egera eleseni y’echuma eye bweariganie ase Esabato Julai 26
25
Rituko 1 Julai 20
Ogotoreka N’ekeegwa Korwa ase Nyasae
Ase Yohana 3:16 amang’ana abere y’ogokora nkororekana areo ase okwera keria Nyasae
akorete ase ogotoreka gwaito. Naki amang’ana aya y’ogokora abwataine? Ninki akoorokia
igoro y’omochakano bw’ogotoreka gwaito?
Ring’ana ri’egesongo gwancha, mono ase enchera ya bosaigo rikobogorigwa rero iga, tirisaini
koorokia obotambe bwakare keorokirie n’ering’ana ri’ekeyunani ri’ogokora ao ao, “gwancha.”
Ase okobwatana okoyia, eng’ana eye na erieta riaye agape, “obwanchani,” nigo ekoorokia
obwanchani bwa Nyasae obotambe mono na obogendererete kobao ase ebitongwa biaye, ebio
kegima bitari na igori rinde rikogwenera obwanchani obo, obwanchani nokoorokigwa gw’ekeene
kw’embwa ya Nyasae. Tari igo atwanchete rioka igo, korende ere n”obwanchani (1 Yohana 4:8)
Obwanchani bwa Nyasae tibori egento kerosire ase okweigwa gose egento okogokera.
Obwanchani bwaye tibori gochora, gose kwegeka ase keria togokora. Nyasae nayianchete ense.
Nakwo ogoteba mwanyabanto bonsi, nonye mbaria batamwanchete.
Obwanchani bw’ekeene nigo bokomotunyana goetera ase ogokora kwaye kwogokerora. Kero
kende buna mwanyabanto nabo toratebe ng’a ntwanchete nyagete, ekero ogokora gwaito
kogokana (1Yohana 3:17,18). Ekio tikeri koba ase Nyasae. Obwanchani bwaye nigo
bokororekana ase ogokora. Ase obwanchani, agatoa omwana oye omomoima abe ogotoreka
gwaito. Ase ogokora igo, Nyasae nigo atoete bionsi biria abwate.
Soma Luka 18:9-14. Ninki omogano oyo ogotweegeria igoro ya ebirengererio biato gochia
ase Nyasae na eki bigwenerete koba ase obuya bwaye?
Kero kende twasomire omorabaro oyo ara aange goika totari goichanera okonacha kwa Yeso.
“Nabatebirie inwe, omonto oyio (omorusia ebango) igo aigete bwoye konye obareirwe oboronge
kobua oria onde” (Luka 18:14). Korende, baria bamoigwete Yeso ekero anachete ekina ekio
goika barenge goichanigwa. Oko tari okonacha okobe?
Ee, tikwagwenerete boigo. Naboigo ogotoreka kore. Nigo kore ekeegwa korwa ase Nyasae.
Ebiegwa tibiri ogwakanwa kw’emeremo; n’ebinto bigwancheranwa. Titokonyara kogora
ogotoreka; nigo torakoariganie rioka igo. Nonye Yeso ara aamge tare gokwana, ring’ana obuya,
naegeretie ase enchera ekoigweka buya ng’a ogotoreka ngoetera ase obuya bwa Nyasae, na
obuya n’okoegwa keria getakogwenereti.
Nyasae are gocha gokora keria gekogwenerete, inki ekio kiare gocha koba, na nase ki?
26
Rituko 2 Julai 21
Ogotoreka: Nigo Gwachagetwe Na Nyasae
Ogosoma gw’enchili nigo gokoorokia ng’a ogotoreka gwaito nigo gokorwa ase Nyasae. Yeso
tachete ase enseye ekiagera twamoariganetie, korende ekiagera Tata, ase engencho
y’obwanchani bwaye atwanchete, amotomete. Okogania gwa Tata ase tore nigo gokoenekigwa
ase obonge bwenkwano eye ng’a, “Ere oria ontomete” na “Tata oria ontomete” (Soma Yohana
7:28, 8:29, 12:49).
Inki naende Tata agokora ase ogototoria, koreng’ana na Yohana 6:44?
Nonye amaene twarenge abanyabibe na titwamwanchete Nyasae, ere natwanchete naende
akarwa enchera y’okwaberwa gwaito goetera ase omwana oye (Yohana 4:10). Obwanchani obo
bwogokumia nabwo bogotong’usa gochia ase are.
Tata gwesoyia rioka igo, korende omwana nere ngokora are emeremo emenene ase ogotoreka
gwaito. Nigo achete erio emeremo emanyekanete mono. “Omwana-o-mwanyabanto nigo achete
korigia na gotoria keria giasirete” (Luka 19:10).
Nekerengo keng’ana naki omonene are ang’e kogenda ase okwerwa kwaye gototoria? Rora
Luka 15:3-10.
Emerabaro eye ebere nigo ekworokia ng’a Nyasae tabwaterereti ase ogotoganya toche ase are
korende nigo agotorigia. Goika tomorigie Nyasae. Tari mang’ana gose ntosirete enchera, aare
aase abe mono gose tosirete tore nka; omonene nigo agotorigia atari korosa goika atonyore.
“Tari koira egeka korwa ekero eng’ondi yasirete omorisia ataraichorwa na obororo na okwerosia.
Nigo agochibara naende oirorera kobara riicho. Ekero aenekirie ng’a eyemo yasirire, tari konyara
korara. Nigo agotiga chiria emerongo kianda na kianda, na kogenda korigia eria yasirire. Buna
omosunte okogenderera komenteka na obotuko bokoba obw’ogotemwa mono na buna enchera
ekoba enkong’u mono, ogwechanda kwaye omorisia nigo gokomenteka mono na omenta omokia
bw’okoyerigia koyenyora eng’ondi eria yasirire.
“Naki ere okogusuigwa okonene ekero akoigwa okwana kwaye kw’oborosu kw’eritang’ani ase
oboare. Obwatia eriogi, otiira ebigoro ebinene, egenda goika chinsinyo chi’echiirima, ase
ogotayiera obogima bwaye omonyene. Erio oyerigia ekero ekwana kogenderera koyoya mono,
gokomotebia ng’a yabereire ang’e nogokwa. Omoerio omokia oye onyora eng’eria, omosiru
otokire.” Ellen G White, Christ’s Object Lessons p. 188.
27
Rituko 3 Julai 22
Amakweri Aganeirie.
Yohana omobatisi namorogete Yeso “emanwa y’eng’ondi eyio ekorusia ebibe bi’ense.” (Yohana
1:29). Ebicha eye nigo yarenge eng’ororo ekiagera moisraeli onde bwensi nanarete ebing’wanso
biria biarenge korugwa ase Hekalu na omogano omochenu orikire ase okobwatana ogokoro
komanya. Abrahamu naorogetie okwegena kwaye ng’a “Nyasae namoe eng’ondi koba
ekengw’anso ki’ogosambwa, na omonene namoete emingichi akarwa ekengw’anso ribaga ria
Isaka.(Omoch. 22:8, 13). Aaria Misiri, emanwa y’eng’ondi nigo yangw’ansetwe na Abaisraeli
buna ekemanyererio gikoborigwa kwabo korwa abasomba bw’ebibe (Okong. 12:1-3). Erio
magega ekero obokoreri bw’ekalu bwachagete, chimanwa chi’eching’ondi ibere nigo chiareng
kongw’answa igoro ase amatabau kera rituko, amatuko onsi: eyemo mambia eyende mogoroba
(Okong’. 29:38, 39). Ebingw’anso ebi bionsi nigo biarenge ekemanyererio kia Masii oria ore
gochia gocha, oyio “oraetwe buna emanwa y’eng’ondi gochia ase omonyenyi ”ekiagera
omonene abegete ase are ebibe biaito twensi” (Isaya 53: 6,7). Aseigo, ase okomoorokia Yeso
buna “emanwa y’eng’ondi ya Nyasae eyio ekorusia ebibe biense” (Yohana 1:29), Yohana
omobatisi nigo arenge koorokia amakweri y’obobui a Kristo y’ogosonsora.
Ekero ki’obokoreri bwaye, Yeso nigo airorerete gokwana igoro y’okogwa kwaye, nonye yarenge
akong’u ase aborokigwa komanya nase ki arenge gochia gokwa (Mat. 16:22). Ng’ora ng’ora
Yeso akabatebia eganga enene y’amakweri aye.
Nkemanyererio ki ekio Yeso abegete koorokia ng’a ngochia are gokwa ribaga riaito? Rora
Matayo 20:28, Yohana 10:11)
“Onde tari ore n’obwanchani obonene kobua obo, obw’omonto akorwa obogima bwaye ase
engencho y’obosani bwaye” (Yohana 15:13); obo nigo bokoorokia buya nonya tibwamanyete
gose ngwancha ekengw’anso ekio igoro ase omosalaba, Yeso naiterete amanyinga aye “ribaga
riabange ase okorusigwa kw’ebibe” (Mat. 26:28).
Negento ki’engencho korora ng’a Yeso nigo erwete gokwa. Buna Tata arwete omwana oye
oyomo na omomoima, ase igo omwana korwa obogima bwaye omonyene kobooria egesaku
kiamwanyabanto. Onde taiyo omobetereretie gokora igo. “Tari monto okobonduseria, korende
ninche naborure omonyene (Yohana 10:18)
Nonya Kayafa, oyio omwangete Yeso maiso marore na akabeka omoroberio bw’okomoita,
tamanyete igoro yamakweri a Yeso a ntenenera. (Yohana 11:49-51)
Rengereria ng’a nang’ana naki mwanyabanto batari koiraneria ng’a mbuya mono gochia
ase Nyasae nase keria atoire ase Kristo. Naki toraenekie ntogwa ase omoeto oyio? Naki eye
ere aororo gokora, mono ekero togoetera chingaki chi’obokong’u?
28
Rituko 4 Julai 23
Abasibore Korwa Ase Ebibe
Onye tari goetera ase Kristo nigo twarenge abasomba b’ebibe, abasomba b’omong’uso gochia
ase obosaria bw’obogima bwaito bwekemwanyabanto bogwete. Nigo tomenyete ase enchera
y’obwegimeria, kwegokia intwe abanyene ribaga ri’okomenya ase okomoa Nyasae obonene.
Okwama gototangeke kw’obosoria obo namakweri y’ekemoika, ekiagera eng’eria y’ebibe
n’amakweri.
Korende, Yeso nigo achete “koranderia abasibwa obosibore… kobasibora abasionoirwe” (Luka
4:18). Aba tibari abasibwa bosa igo ba botambe, korende abasibwa b’ekemoika ba saitani (rora
Mariko 5:1-20, Luka 8:1, 2). Yeso tamosiborete Yohana korwa ase echela ya Herode, korende
nigo asiborete baria basibire n’ebinyuri bi’obogima bw’ebibe na kobakonya korwa ase egurube
y’obosaria na okogambigwa gwa kare na kare.
Iira ki enene ere ase ebibungo bikobwatia? Rora Yohana 8:34-36.
Eng’ana egokwaneka ase ebibungo 36 nigo ekoorokia ng’a naende obosibore bw’oborimo
mboreo, obosibore obwo bokobaira mwanyabanto gochia ase okomotaigwera Nyasae mono.
Abategereri ba Yeso nigo begenete mono as obobiare bwabo bwa enyomba ya Abrahamu buna
ogosemeria kwabo kw’obosibore. Naintwe nao tore ase omochando buna oyio. Omobisa nigo
arigetie tweegeke ase kende gionsi – omogwekano, obomanyi bw’amorokererigwa aito,
obonyasae bwaito abanyene, bore obokoreri bwaito ase Nyasae – kende gionsi ribaga ria Kristo
ase ogotoreka gwaito. Korende kende nkeiyo ase ebi, nabiba ebi’engencho enene ang’ana naki,
kere n’okobua gotosibora korwa ase ebibe na okogambigwa kwaye. Omotosibori bw’ekeene
n’omwana, oyio otari omosomba bw’ebibe.
Yeso nigo arenge kwegokia ase okwabera ebibe. Ekero abanto bane bamoretete omonto oria
rigata, nigo amanyete ng’a omonto oria nigo arwarete ase engencho y’okomenya kwaye okobe,
korende naende namanyete ng’a omonto oria bweitirie. Ime ase amaiso y’ogosorora y’omonto
oyio, omonene akarora okogania gw’enkoro y’omonto oyo gw’okwaberwa ase okwegena kwaye
ase Yeso buna ogokonya kwaye. Ase obwororo, Yeso akamotebia, “omwana, ebibe biao
biabeirwe” (Mariko 2:5). Ayio naro amang’ana amansu mono omonto oyio atana koigwa.
Egurube y’ogokwa omoyo egasira korwa ase ebirengererio biaye, na omorembe bw’okwaberwa
akamochiera. Ase Kristo akanyora okogwenigwa gwekemoika na omobere.
Ase enyomba y’omofarisai, omokungu omonyabibe namosibetie Yeso amagoro n’amariga aye
na komoaka amaguta (Luka 7:37). Ekero aroche ogotaigwa buya kwa omofarisai, Yeso
akamotebia ng’a, “ebibe biaye, ebio bire ebinge, biabeirwe” (Luka 7:47). Erio akamotebia
omokungu; “Ebibe biao biabeirwe.” (Luka 7:48).
“Ebibe biao biabeirwe.” Nase ki aya are amang’ana amaya mono onde bwensi araigwe?
29
Rituko 5 Julai 24
Kristo Agatoa Obogima Bwa Kare na Kare
Ase engencho y’ebibe biato, nigo etogwenerete gokwa. Korende Kristo akaira ribaga riaito igoro
ase omosalaba na agaakana rigori ria amakweri erio, nonye nabo, riatorarerete. Ere oyotarenge
na komocha, akabogoria obosaria bwaito na akanyora egesusuro giaito, erio intwe aba tore
abanyene ebibe, tokabarwa koba aba totari na komocha. Goetera ase are, ribaga riogosire
twanyorire obogima bwa kare na kare. Yohana 3:15 nigo egotoriera eira. Igo egoteba, “onde
bwensi oramwegene tasira korende nanyore obogima bwa kare na kare,” eira eyio eiroreirwe
naende ase omoerio o Yohana 3:16.
Abande nigo bagokagera ng’a, nonye nyuma y’okomwancha Kristo buna omotoria, eira eyio
nigo erabe eyekeene ekero arairane. Korende eira y’obogima nigo ere eyarero: “oyo oramwegene
nare n’obogima bwa kare na kare (Yohana 3:36). Onde bwensi okomwegena Kristo “nare
n’obogima bwa kare na kare” bono, “naende takogambigwa” ase rituko ri’omoerio, “korende
otambokire korwa ase amakweri gochia ase obogima” (Yohana 5:24). Ase igo, natoisa gokwa na
korara ase embera, ogotimoka oko gwekero egeke tikori korusiao ekeene ki’obogima bwa kare
na kare.
Ekero Yeso abeire omoboria oito, obogima bwaito nigo bokonyora engencho enyia, naende nabo
tokonyora omogoko obogima oboikeranu naende bw’obotenenku. “Nigo nachire” Yeso agateba,
“erio babe n’obogima, naende babe na borobwo obonge.” (Yohana 10:10).
Ribaga ri’emegoko y’ense eye, eyio egotoichoria korende etari gotoisanekia, nigo agatoa
obogima obwo bw’okomanywa ase oboikeranu na ase enchera eng’ao, boichire ogoisaneka
gotari koera ime asare. Obogima obo oboyia naende obonge, nigo bogokuna kera ensemo
y’okomenya gwaito. Yeso nakorete ebikone ebinge ase ogokerora obogima bw’ekemobere
bw’abanto abange. Korende goetana onsi, nigo arigetie kobaa obogima oboyia bwekemoika,
botari n’ebibe, boichire okwegena ime ase are na oboene bw’ogotoreka.
Moreng’anio ki Yeso akorwa koorokia okwama y’okomwancha? Ninki engencho yaye ase
okomenya gwaito kwa botambe? Rora Yohana 6:35, 47-51.
Rengereria eng’ana y’obogima bwa kare na kare. Tibori igoro y’ebinto bitagosareka bioka,
korende, igoro ase bionsi, obogima bosesenirie, boisanegete, na bwomogoko ase oboamate
bw’obwanchani na Nyasae ase ense enyia. Nonye tomenyete ase ense eye iga, naki
torachake kogokera nonye nake igo, engencho yokoba n’obogima bwa kare na kare?
30
Rituko 6 Julai 25
Komenta Kwegera mono: Ellen G White, “The Sinner’s need of Christ,” PP. 17-22, ime ya
Steps to Christ; “The Subject presented in 1883,” PP. 350-354, ime ya Selected Messages, Book
1.
“Ekero tokomorigereria omoboria obambirwe, nigo tokomanya mono ekerenga na engencho
y’ekengw’anso kiarwetwe n’omonene ore igoro. Omoroberio bw’ogotoreka nigo oimokereirie
igoro ase obosio bwaito, na ebirengererio ebichenu ase chinkoro chiaito. Ogotogigwa kwa
Nyasae na emanwa y’eng’ondi nigo korabe ase chinkoro chiaito na ase ebikoba b’iemenwa
yaito; ekiagera oboenenu na ogwesasima, tibikogenderera ase chinkoro chiaito ebio bikobeka ase
ebirengererio biaito omogano o Kalwari ase oboyia.
“Oria orarore obwanchani obonene bw’omotoria oito, ebirengererio biaye mbiimokererigwe
igoro, enkoro yaye echenwe, embwa yaye eonchorererigwe. Nigo araba oborabu ase ense, na
komesia ase ekerengo gete obwanchani obo bw’ogokumia. Buna tokorengereria omosalaba o
Kristo mono, nabo torabogoria omonwa bw’omworokigwa atebete; “ogwetogia kobe are
nainche, otatiga inyetogerie omosalaba bw’omonene oito Yeso Kristo, ase oro ense yabambirwe
asende, nainche ase ense. Gal. 6:14” Ellen G White, The Desire of Ages, P.661.
Amaboria Y’ogosanga.
1. Ogotoreka n’ekeegwa, engencho yaye nigo tokoegwa bosa. Ase ekero ekio, igo tikori
kwa igori rinde? Ninki kere rigori r’iogwancha ekeegwa eke, na nase ki, - tari
mang’ana nigori ki – ndietanetie keria kore?
2. Ase rituko ria kabere ntwasomete ebibungo bikworokia ng’a ogotoreka nokwa
Nyasae. Nigo agotema kera enchera gototoria. Korende, Yeso boigo natebete ng’a
netogwenerete koborigia oboruoti bwa igoro n’oboronge bwaye. (Mat 6:33).
Amang’ana aya aye “Tema mono gosoa ase egesieri kere ekegote’’ (Luka 13:24)
nigo akworokia ng’a n’etogwenerete korigia ogotoreka gwaito. Naki toratebe aya?
3. Naki amakweri a Kristo igoro ase omosalaba akoorokia oboronge bwa Nyasae?
Naki naende akoorokia amabera a Nyasae?
4. Onye togotema korigia enchera yaito gochia ase obogima bwa kare na kare, goetera
ase omokia oito na ogokora okuya, naende nase okorenda gwaito kw’amanchiko,
ninki ayio aratebe igoro obobe bwebibe? Ribaga erio, rengereria buna ebibe bire
ebibe ang’ana ekero ere ng’a amakweri a Kristo oka naro aratobwatanie ase
ogotosonsora.
5. Abayaudi b’edini nigo bakorora ase Esabato omogwekano buna obogima bwa kare
na kare borabe. Nase nchera ki ekerengererio ekio – obogima bwa kare na kare
bokororekana ase Esabato – gekoorokia kende ekiya?
31
Eleseni 5 Julai 26-Agost 1
Enchera Y’ogotorigwa
Esabato Mobaso
Okwegera G’wechuma eye: Luka 5:27-32, 13:1-5, Mat. 22:2-14, Zek. 3:1-5, Yohana 8:30,
31, Luka 14:25-27.
Amang’an Omotwe: “Naende buna Musa aimokereretie eng’iti ase eroro, naboigo
Omwana-o-mwanyabanto goika aimokererigwe igoro erinde monto onde bwensi
oramwegene tasira, korende abe n’obogima bwa kare na kare” (Yohana 3:14, 15).
Buna Abaisraeli bagendererete koromwa n’eching’iti aaria eroro, Nyasae akamochika Musa
arosie eng’iti yetai na ayebeke igoro ase omote, erio monto onde bwensi orometwe n’engiti
karayerigererie na atorigwe.
Nkogwenigwa ki eng’iti y’etai erabe nakwo? Konde nkoiyo. Okogwenigwa nigo gokorwa ase
Nyasae bweka. Okoyerigereria eng’iti eria y’etai, nonye nabo nigo kwarenge koorokia okwegena
kwa Abaisraeli ase Nyasae buna ogosemeria kwabo gwoka kw’obogima na ogotoreka.
Omonene nigo aganetie kwegeria kera oyomo eleseni y’ekemoika. Agaonchora omogwekano
bw’amkweri koba omogwekano bw’obogima. Omogwekano bw’eng’iti y’etai nigo orenge
komoraga Kristo, oyio obete omobogoria bw’ebibe biaito erio gototoria. Ase okwegena, nabo
twensi tokomorigereria Kristo oimokereirie igoro ase omosalaba na konyora okogwenigwa
korwa ase obosongo bw’enchoka eria enkoro, Saitani
Nonye nabo, nigo toragereirie gokwa ase ebibe biaito. Ring’ana ria Nyasae nigo rikoorokia
egento ki’obororo obonene: buna mwanyabanto, intwe nabanyabibe toganetie obuya bwa
Nyasae. Obuya obwo bwarurwe ase tore ime ya Kristo Yeso.
Echuma eye ntorigererie ase amorokererigwa a Yeso igoro y’ebitambokero biganeirie ase
ogotoreka.
* Egera eleseni y’echuma eye beariganie ase Esabato, Agost 2
32
Rituko 1 Julai 27
Korora Okogania Kwao
Soma Luka 5:27-32, naki oramanye ekeombe ore?
Abanto abange nigo bare buya kemobere naende tibaganetie omogwenia. “Ning’o, nonya nabo,
ore buya kemoika? Ase mwanyabanto bonsi” onde taiyo ogokora amaya, ee, taiyo nonye
noyomo” (Zaburi 14:3); onde taiyo ore n’oboronge bwaye omonyene (Rum. 3:10). Nabo
torakore ebikorwa ebiya, korende titokonyara gwekora abanyaboronge bosio bwa Nyasae. Ase
igo, ase ogoteba ng’a tachete “korigeria abanyene oboronge” (Luka 5:32), Yeso nigo arenge
koraga Abafarisai, abwo bekagete koba abanyaboronge nonye tibarenge bo. Egesio ekebe, nonye
begenete ng’a nigo bateneine boronge ase Nyasae, nigo barenge abauko b’ekemoika (Yohana
9:40, 41).
Egetambokero egetang’ani, boigo, konyora okogwenigwa korwa ase ebibe n’okorora okoba
gwaito kwebibe na ogotanyara gwaito gw’okwegwenia. Korende naki torarore okoba gwaito
onye tore abauko? Naki torancherane ng’a nigo tore abanyabibe onye ebibe biato nabio
bigototanga titorora okoba gwaito gwekeene?
Naki amaiso aito y’ekemoika araigorwe tonyare korora okogania gwaito kw’omotoria?
Eriogo rioka erio riratokore torore okoba gwaito gw’kemoika n’omoika omochenu. Nyuma
ataratokorera meremo ende yonsi, goika atworokie ebibe biaito. Botambe nigo agokwanera
ebirengererio biaito erio anyare koibora ime yaito obomanyi bw’ebibe biaito na okweigwa
kw’obosaria, ebio bigotokora koba n’okogania kw’omotoria. Ekero tokoigwa eriogi erio, goika
totegerere na koigwera; onye tari bo, bwango iga, nigo torakong’igwe mono ase okorama
omoika omochenu ng’a kende nkeiyo torakorerwe. Ebio n’ebirengererio ebibe.
Nonye okoba namamocho n’egento ekebe, nase nchera ki omoika omochenu airiere
okweigwa okwo, gw’okomocha ase ogotonyorera amaya y’ekemoika?
33
Rituko 2 Julai 28
Angama
Okorora ebibe biaito gwoka tigoisaini; goika kobwatigwe n’ogweitia. Engencho ya Bibilia
y’okoangama nigo ebwate amang’ana atato: ogwancherana ebibe, goichana ng’a ntore n’ebibe na
nokogania kwogotakora ebibe naende. Onye ekemo gekorwao ,rirorio okwangama gwekeene
tigokobao. Omogwekano. Yudas nancheranete ebibe biaye, korende akaremerwa ogoichana ng’a
omorure omonene (Mat27:3). Akaengerwa n’obokanyeku, tari okoangama. Okoorokia kwaye
nigo kwarenge ase okwoboa eng’eria, tari ase obwanchani bwa Kristo.
Nabo torarore engencho y’okoangama ekiagera nabo Yohana omobatisi na Yeso bachagete
obokoreri bwabo ase okorandia, “angama ekiagera oboruoti bwa igoro bwabereire ang’e” (Mat.
3:2, 4:17). Magega, Yeso natomete aborokigwa ikomi na babere ase orogendo rw’obokoreri
bwabo bw’eritang’ani, bakagenda isiko bakarandia “ng’a abanto n’ebagwenerete baangame”
(Mariko 6:12). Na nyuma ya Pentekosti, Petero nasororete omoganda bakore boigo (Ogokora
2:39, 3:19).
Rigereria amang’ana amakong’u Yeso akwanete ase okobeka chinguru okogania gwense
koangama erio etorigwe. Mbotomwa ki agotoa aiga? Luka 13:1-5.
Yeso naegeretie ng’a abanto bonsi n’abanyabibe. Ase igo, akabatebia abategereri baye: ‘korende
motaonchogeti mwensi, namosire boigo.” (vs.5) Okoangama gotaiyo, ogotoreka nogokong’u,
ekiagera oboremerwa bw’ogweitia nigo bokoorokia ng’a abanto bangire kwerwa gochia ase
omonene.
Bono, twatebigwe; “obuya bwa Nyasae nigo bogotoraa gochia ase okoangama” (Rum. 2:4).
Ninki engencho yaye? Rigena ri’embura rinene na rikobunanwa koba ebing’ese ebi naende nigo
bitigarete koba amang’ana y’embura. Rigena erio ri’embura nabo rirabekwe ang’a n’eriberera,
na rirorio ndinyititoke na koba amache. Rigena ri’oboenenu bwaito nigo boranyititoke rioka
ekero torabe ang’a n’eriberera ri’obuya na obwanchani bwa Nyasae. Ase igo, nigo ere egento
kiengencho enene ase tore komenya, buna toranyare, ase ebinto bionsi twaeirwe bi’obwancani
bwa Nyasae ase tore.
“Titori gweitia erio Nyasae atwanche, korende nigo aorogetie obwanchani bwaye ase tore erio
twang’ame.” Ellen G White, Steps to Christ P189.
Mbinto ki bikoenekia obwanchani bwa Nyasae? Ninki kwarorire na komanya na kwegera
ekio kegokoa egekogera osemerie ase obuya bwaye? Nase ki ere egento ki’engencho
botambe komanya ase ebinto ebio bikogera, mono ase chingaki chimbe?
34
Rituko 3 Julai 29
Egene Ase Yeso
Okoangama nigo gokogenda amo na okwegena ase Yeso bweka buna omobooria oito. Botambe
Yeso nakwanete igoro y’okogania gw’okomwegena erio konyora ogosesenigwa kwaye.
“Koranyare, onsi nigo akonyorekana ase are ere oyo bwegenire” (Mariko 9:23). Okwegena
n’okwengecnho onye togotoreka. Saitani namanyete ayio, ekio gekogera agakora omokia
gototanga korwa ase okwegena (Luka 8:12).
Koreng’ana na Yeso, ninki engecnho “yokwegena”? nigo eetanetie ogotabobora gokweigwa
bosaigo ng’a egento gete ngeche kebe. Nigo goetanetie okonyegerigwa kw’ebirengererio.
Okwegena kw’ogotoria tikori koremerwa kende. Ribaga erio, okwegena nkobwate ekerenga kia
bene: Yeso Kristo. Okwegena tari okoba n’obomaene rioka igo ase egento, korende, mono mono
ase omonto. Okwegena n’okomosemeria Yeso n’amakweria aye. Kwegena ime ya Yeso
n’okomomanya ere, komanya ng’a ere ning’o are (Yohana 6:69), na komonyora ere omonyene
(Yohana 1:12).
Nyasae nigo ayianchete ense mono goika agatoa Yeso, erinde monto onde bwensi oramwanche
ere nanyore obogima bwa kare na kare. Amakweri aye tari ng’a kera omonto natorigwe, nonye
nabo. Goika toboyigwe oboronge bwaye ase okomwegena ere, ntore n’oboronge. Ntore
n’obomaene na ntore na eira enene ng’a natoboke ase rituko ri’omoerio (Yohana 6:40).
Yeso naenekeretie omokungu oria konye omenyire ase obogima bw’ebibe: “ebibe biao
biabeirwe… okwegena kwao kwagotoririe: (Luka7:48, 50). Ninki engecnho yaye?
Okwegena gwaito ngototoria kore?
Koreng’ana na enchili, ekero Yeso agwenetie abanto gete, nigo arenge kobatebia, “okwegena
kwao kwagokorire omogima” (Mat. 9:22, Mariko 10:52, Luka 17:19). Ase ogoteba amang’ana
aya, tarenge koa okwegena chinguru chinde chionsi chiokogwenia. Okwegena kwabo nigo
kwarenge koenekia ogosemeria kwabo ase chinguru chia Yeso chi’okogwenia. Okobua
gw’okogwenia tikori ase omwegeni korende nigo gokorwa ase Nyasae orie begenete.
Nase ki togwenerete korenda buna tokomanya emeremo y’okwegena igoro y’ogosaba,
mono igoro y’okogwenigwa? Nase ki ere bobe konacha korwa ase ebibungo ebio bire igoro
agwo ng’a okwegena tikori gocha ekero togosaba, ng’a nase engancho tokobwatia
okwegena goisaine?
35
Rituko 4 Julai 30
Engobo Y’enyangi
Yeso nigo aikaransete egati y’abanto na gokwana amang’ana y’okogosa: “onye oboronge
bwaino tibokobua obw’aborokia b’amariko na Abafarisai, timogosoa nonye ng’ake ase oboruoti
bwa igoro” (Mat. 5:20). Abake nabwo babwatete amachiko goetania Abafarisai. Korende,
bakagwa ekiagera okwegena kwabo nigo kwarenge kogokia mwanyabanto kobua komogokia
Nyasae. Yeso nigo agotokurera titokora boigo. (Mat. 6:1)
Naki rende, torabe abanyaboronge ase obosio bwa Nyasae? Omorabaro bw’omoyega
bw’enyangi nigo ogotoragera buna toranyore ensoko y’oboronge bw’ekeene.
Soma Matayo 22:2-14. Nase ki omoruoti arigetie komanya gose kera omonto nabegete
eyanga y’enyangi? Ninki engobo eria yatenenerete? Isaya 61:10, Zak 3:1-5.
Omoruoti nigo arenge korwa chianga chi’enyangi bosa. Baria bachete ase omoyega nigo
baariganetigwe korwa ase amakori kobagotara, na kero kende tibarenge n’echianga chiganeirie
ase enyangi, gose chibesa chi’okogora. Okoariganigwa nechianga nigo biarenge ebiegwa korwa
ase omoruoti. Eki kiaganeirie gioka erio osoe ase omoyega n’ogwancha ebiegwa ebio bibere.
Ekero giokogwa aaria Eden, kera omonto nigo arenge getirianda kemoika. Adamu na Awa nigo
benyorete bare getirianda ekero bataigwerete, na bagatema gwetuba n’amato y’emeko kero
kende ase ogoteigwa buya gose ase ogotanyara (Omoch.3:7). Oboronge obuya mono
mwanyabanto eroiseirie nigo “bonga chianga amachanchabe (Is. 64:6).
Buna ase omorabaro oyio, Nyasae nigo akorwa chianga chiria toganetie. Naroseretie Adamu na
Awa na kobaboyia (Omoch. 3:21), buna ekemanyereio ki’oboronge bwaye obwo bogotuba
omonyabibe. Omonene boigo nigo akorwa eanga y’oboronge bwa Kristo gochia ase ekanisa
yaye, “erio eboyigwe eyanga y’egatani engiya endabu, ekomekameka,” (Okom. 19:8), “etari
n’ekemoa gose omonia gose kende buna ekio” (Efe. 5:27). Eanga eye “nigo ekoegwa baria bonsi
bakomwancha buna omotoria bw’amagima abo” – Ellen G White, Christ’s Object Lessons, P.
310.
Goetania kende gionsi twegenete, nase ki etogwenerete komanya ng’a ogotoreka gwaito
nigo kogocha rioka goetera ase okoboyigwa koria Kristo agotoa buna ekeegwa? Nase ki
etogwenerete konyora eke?
36
Rituko 5 Julai 31
Motunyane Yeso.
Ekero ase okwegena tokorora okogania gwaito, koorokia ebibe biaito na korigia oboronge bwa
Kristo, nigo tokoba aborokigwa baye. Ekero ki’obokoreri bwaye, Yeso narangeretie abanto ao
ao, buna Petero na Yakobo na Yohana, koba aborokigwa baye, okorengeria koria kware koraga
ogotiga kera egento erio komotunyana ere (Mat. 4:20, 22; Mariko 10:28, Luka 5:28). Amaene,
ase enchili ring’ana ri’ogokora “motunye” nigo riabete eriamwabo omworokigwa.
Mbinto ki bibere bire ebeiengecnho erio koba omworokigwa o Yeso? Yohana 8:30, 31.
Abanto bake nigo bagotema gwatanana okwegena korwa ase okobwatia amorokererigwa a Yeso,
buna ndiria egetang’ani kere eki’engecnho goetania egiakabere. Korende Yeso tabegete
ogwatananeka okwo. Ase ere, amang’ana ayio abere nigo are n’oboamate bwaang’e mono na
obweng’encho ase obworokigwa bw’ekeene. Omworokigwa o Yeso nigo erwete gochia ase are,
goika tomanye boigo omochando bwa okobwatwa na amorokererigwa y’edini nechinderia
chinde chi’okwegena goikera ekerengo togosiria okomorora Yeso omonyene, goika naende tobe
ang’e ase omochando bw’okorengereria ng’a bionsi biria bire ebi’eng’ncho ase ogotara gwaito
nomonene n’okomwegena Yeso.
Ninki kere rigori rinene ri’okoba omworokigwa o Yeso? Luka 14:25.
Yeso ase ring’ana riogokora “gecha” nigo akoraga “ogwancha ake igo.” Ekebungo gekogenda
amo nekio ase Matayo, nigo akwera engecnho y’amang’ana a Yeso: “oyo bwanchete ng’ina gose
ise kombua inche, oyio tangwenereti; na oyobwanchete omwana oye omomura gose omoiseke
kobua inche, oyio tangwenereti (Matayo 10:37). Yeso goika anyore ribaga ritang’ani ase
obogima bwaito onye torigetie koba aborokigwa baye.
Ninki okomobwatia Kristo, koba omworokigwa oye, goisaine? Ninki okoiraneria kwao
kogoteba igoro y’ogotara kwao omonyene?
37
Rituko 6 Agosti 1
Komenta Kwegera: Ellen G White, “Repentance,” PP.23-32, ime ya Steps to Christ.
“Titokonyara koangama totari n’omoika a Kristo oyio ogotabobora ebirengererio buna totanyare
kwaberwa Kristo ataiyo.” Ellen G White, Steps to Christ, P. 26
“Buna tokorora emanwa y’eng’ondi ya Nyasae igoro ase omosalaba o Kalwari, obobisi
bw’okoborigwa nigo bogochaka kweorokia ase ebirengererio biaito na obuya bwa Nyasaae
bwatoraa gochia ase okoangama. Ase ogokwera abanyabibe, Kristo nigo aorogetie obwanchani
obwo botakomanyekana; na ekero omonyabibe okorora obwanchani obo, nigo bokwororobia
enkoro, bwagokia ebirengererio, na bwasegeta ogoonchoka ase enkoro.” Page 26, 27.
“Enkoro enkanyeku na yabunekire, yarurwe ase okoangama gwekeene, nigo egwancha egento
ki’obwanchani bwa Nyasae n’erigori ria Kalwari; na buna omwana gochia ase ise omwanchwa,
naboigo oyobwaangamire ase ekeene akoreta ebibe biaye bosio bwa Nyasae. Na n’erikire, ‘toise
koorokia ebibe biaito bionsi, natochene korwa ase ogotaba n’oboronge,’ 1 Yohana 1:9” Page 41.
Amaboria Y’ogosanga.
1. Abange nigo bagotema korimeria ebirengererio biabo ase amarwa, amariogo
y’ogotindia, emegoko y’ense eye, gose ogotindeka obogima bwabo ase ogokora
okobe kobisa amamocho abo. Nase ki chinchera echi chionsi chitakore emeremo?
Naki orakonye omonto ore ase omochando oyo konyora enchera y’ekeene
y’ogokonya omochando oyo?
2. Naki ekonyarekana korora ebibe biaito totari kwama “amatunda y’ogweitia.” Nase
ki okwo gotari okoangama gw’ekeene? Ninki kere rigori ri’okwama oko? Nigo kore
okwama okuya erio konyora ogwancherwa na Nyasae? Era okoiraneria kwao.
3. Iranerera ekeene ng’a oboronge bwa Kristo nobwabosa, korende botari obwerigori
rike. Nonye ntoganeirie kobaakanera, omonene naakanete rigori rinene ase
omosalaba. Rengereria buna togwete ang’ana, na buna ebibe biaito bire ebibe
ang’ana, ebio biairete egento kiengecnho “enene” buna amakweri y’omwana o
Nyasae omonyene erio atotorie korwa ase eng’eria y’ebibe.
38
Elseeni 6 Agosti 2-8
Gokina Ime ya Kristo
Esabato Mobaso.
Okwegera Gw’echuma eye: Yohana 3:1-15, Mat. 13:33, 2 Kor. 5:17, Yohana 15:4-10, Mat.
6:9-13, Luka 9:23, 24.
Amang’ana Omotwe: “Yeso akamoiraneria, ‘ekeene, ekeene nagotebirie, omonto ataiboirie
eriakabere, takonyara koborora oboruoti bwa Nyasae’” (Yohana 3:3).
Nikodemo akaigwa omong’uso gochia ase Kristo korende taira egetambokero gi’okomochiera
maiso marore. Akamokwania Yeso ase obwororo, agancherana ng’a ere n’omworokia omonene
korwa ase Nyasae. Omonene akamanya ng’a magega y’ogokwanigwa koria kw’amasikani,
narengeo omorigia bw’ekeene. Ase igo, gotasaria ngaki chinde, kamotebia Nikodemu ng’a
taganetie obomanyi bw’amang’ana bosa igo, buna aganetie ogokerorwa gw’ekemoika,
okoiborwa okoyia.
Eng’ana eye nigo yabete enkong’u ase Nikodemo koyebwata. Ekiagera arenge oyobwororeria
rwa Abrahamu, nigo arenge n’obomaene ng’a nabwate ribaga ase oboruoti bwa Nyasae; amo na
obofarisai obokong’u nagwenerete konyora ogwncherwa kwa Nyasae, taribo? Aseigo, nase ki
aganetie ogoonchoreria okonene.
Ase obokanyeku, Yeso akamotebia ng’ao goonchoka gw’ekemoika nigo koreo okonene goetania
emeremo yabotambe goetera ase omoika omochenu. Nonye titokonyara korora gose komanya
buna ekoba, natokorora emeremo yaye. Nigo tokoyeroka ogoonchoka, obogima oboyia ime ya
Kristo.
* Egera eleseni y ’echuma eye bweariganie aseEsabato, Agosti 9.
39
Rituko 1 Agosti 3
Koiborwa Eriakabere.
Omokrist o omokong’u akamochiera omogambi oyomo na akamoboria, “aye kwana koiborwa
eriakabere?” akagechigwa ase okoboria koria oroche kwarenge okw’omonto bene, omogambi
oria akamoiraneria, nigo yakoregete engaki entang’ani, mbuya mono.
Kero kende nabo yabete, korende ekero okorigereria okoba gwaito buna mwanyabanto bagwete,
okoiborwa gwaito kw’eritang’ani tigoisaini, ee, tikori okwobogima bwa kare na kare. Ase
engencho eyio, goika “toiborwe eriakabere.”
Soma oboererania bwa Yeso na Nikodemo ase Yohana 3:1-15. Naki Yeso amotebetie
engencho yokoiborwa naende?
Tang’u tang’u ende teiyo, omworokia aaria Israeli, namanyete amariko y’okobwatana ogokoro,
ayio agokwanera igoro “y’enkoro enyia” nogwancha kwa Nyasae kw’ogokwagacha ime yaito
(Zaburi 51:10, Eze. 36:26). Yeso akamwerera Nikodemo ekeene eke buna gekoba.
Oboererania borikire naYohana nigo bokoerera ase amang’ana a Yeso. Nikodemo tairaneretie
kende. Nigo agendete inka kero kende ore ime y’ebirengererio ebinge. Ase obokiriru, omoika
omochenu ngokora arenge emeremo ime yaye, na emiaka etato koyaerire akaba ang’e koba
omworokigwa maiso marore.
Ekeene ng’a nabo egwenerete koiborwa naende nigo ekworokia tang’u tang’u etaiyo ng’a
okoiborwa ogotang’ani tigoisaini ase okoba gw’ekemoika. Okoiborwa naende goika kobeo
ogwakabere ase amache na omoika. Ase oborabu bw’obokoreri bwa Yohana omobatisi,
Nikodemo namanyete ase obwororo ng’a koiborwa eriakabere nigo kwarenge koraga okobatiswa
kw’amache. Keria naende aganeirie amanye nkeria ng’a okoiborwa ase omoika n’ogokerorwa
gw’enkoro goetera ase omoika omochenu.
Ebinto mbireo bigwekaine gati y’okoiborwa kw’omobere na okwomoika. Bionsi nigo bikoorokia
ogochaka kw’obogima oboyia. Boigo, titori korwa okoiborwa konde ase okwo gwonsi intwe
tweka abanyene; nigo togokorerwa. Korende, ogwatananeka gati y’okoiborwa okwo gwonsi;
titori n’okobua kw’ogochora koiborwa kemobere; korende nabo tokonyara, gochora koiborwa
k’emoika. Mbaria boka bagochora ase obosibore gwancha omoika omochenu gokerora obogima
oboyia bw’ekemoika gati yabaria bakoiborwa naende. Nyasae nigo asigete obosibore bwaito na,
nonye kare n’okogania kwogotoonchora, tarigotoonchora ase ogotobetereria.
Rengereria igoro y’enchera omonene akorwa ogoonchorwa. Tari mang’ana gose nigo
yarenge goetera ase emechando y’ogokumia gose goetera ase omoroberio omotambe
bw’ogoonchererigwa gotamanyekaneti. Naki aye kwanyorire okiborwa okoyia?
40
Rituko 2 Agosti 4
Obogima Oboyia Imeya Kristo.
Koiborwa eriakabere nigo ekonyarekana rioka goetera ase emeremo y’omoika omochenu. Yeso
nabogoretie ring’ana ri’ekeyunani erio rikoraga “omoika” na “embeo” koorokia omoroberio
bw’ogoonchoka (Yohana 3:8). Embeo nigo ekogusa; onde oito tari okoyechakia,
okoyiorokereria, gose koyetanga. Chinguru chiaye chinene nigo chietanetie okonyara kwa
mwanyabanto koyetanga. Nigo torairanerie rioka, ase okoyeamereria gose koyekorera emeremo
ase okwenyorera gwaito.
Boigo, omoika omochenu, nigo agendererete gokora emeremo ase enkoro yakera omonto,
komong’usa gochia ase Kristo. Onde taiyo ore n’okobua igoro y’okobua kwaye kw’ogotooria na
goonchoka. Nabo torenge gose gwancha emeremo yaye. Ekero togoitaberana na omong’uso oye
bw’ogotoonchora, omoika omochenu nigo akoibora obogima oboyia ime yaito.
Nchera ende nereo toramanye gose twanyorire okoiborwa okoyia? Ee, omoika nigo agokora
emeremo ase enchera etari kororekana, korende okwama kw’emeremo yaye nabo gokororekana.
Abanto baria batoetanaine nabo bakomanya ng’a Yeso otongire enkoro enyia ime yaito. Omoika
botambe nigo akorwa ekemanyererio gia isiko kworokia ogoonchoreria akorire ime yaito. Buna
Yeso atebete, “ase amaamo abo morabamanyere” (Matayo 7:20).
Obogima oboyia ime ya Kristo tibori ekeraka ki’obogima gekoomereranigwa isiko kere
n’ogoonchoreria goke igo. Tibori ogoonchoreria goke igo gose okomenterwa obuya kw’obogima
obokoro korende ogoonchoreria kw’obogima bwonsi.
Inki ebibungo bikobwatia bigototebia igoro yakeria okoiborwa okoyia koraikeranie ime
yaito. Tito 3:5-7, 2 Kor. 5:17, Ga.l 6:15.
Goetera ase omoika omochenu, Kristo nigo agosimeka ime yaito ebirengererio ebiyia, okweigwa
na okogania. Nigo agotabobora ebirengererio biaito, oonchoreria okorengereria gwaito,
ogambera na okogania gotachenegeti, na otoichoria na obwansu bw’omorembe o igoro. Nonye
ogoonchoreria tikogocha rimo rioka, ase chingaki nigo tokoba ebitongwa ebiyia, ime ya Kristo.
Goika tobe ekiagera okoba koria kw’eritang’ani ande, tikori buya na Nyasae.
Rengereria igor y’obogima bwao ase chinsa emerongo ebere na inye chiaetire. Nkerengo ki
baria bare n’oboamate naye bamororire Kristo ase amang’ana ao, okorengereria na
ogokora? Sabera chimbwa echio chigwenerete goonchorerigwa na omoika omochenu.
41
Rituko 3 Agosti 5
Komenya Ime Ya Kristo.
Obogima obuya bw’ekemoika nigo bokonyorekana rioka goetera ase okogenderera kweegeka
ase Kristo. Yeso nigo akorwa omoreng’anio bw’omosabibu gotwegeria buna toraikeranie ayio.
“Inche ninche omosabibu, nainwe nechinsagia” Yeso otebire (Yohana 15:5). Ase okobwatana
ogokoro, Israeli nigo yarenge korokwa omosabibu oyio omonene asimegete (Isaya 5:1-7, Zab.
80:89, Yer. 2:21), korende Yeso nigo akweorokia buna “omosabibu bwekeene” (Yohana 15:1)
na gosorora abatunyani baye kobwatana amo nere buna chinsagia chiabwataine amo
n’omosabibu.
Ninki ebibungo bikobwatia bigotwegeria igoro y’okogenderera koba ime ya Kristo?
Yohana 15:4-10.
Egesabo kianachirwe bwango iga korwa ase ritina nabo kerarorekane kere moyo ase ekero
egeke, korende goika omoerio gesusane na kwoma ekiagera kianachirwe korwa ase ensoko
y’obogima. Ase omogwekano oyio, nigo toranyore obogima rioka goetera ase okobwatana amo
na Kristo. Korende, erio koba abaikeranu, oboamate obo goiaka borendwe. Chingaki
chi’ogosaba kwa mambia n’echi’engencho, korende oboererania bwaito na omonene goika
bogenderere ase rituko rionsi. Engencho y’okomenya ime ya Kristo na kogenderera korigia otari
gotiga, gosaba oborai bwaye, gosaba chinguru chiaye chi’okoigwera ogwancha kwaye, na
gosorora toichorigwe obwanchani bwaye.
Oboreba obonene bw’okweng’aina nogotema komenya obogima bw’egekristo isiko ya omonene.
“naki ntaiyo inche, timokonyara gokora kende gionsi” (Yohana 15:5). Ere ataiyo titokonyara
kwamereria nonye n’ogotemwa okomo, kobua ebibe, gose koagacha embwa ase omogwekano
oye. Obogima oboyia bwekemoika nigo borakine rioka goetera ase okogenderera koba amo na
Kristo.
Goetera ase ogosoma na koiranerera ring’ana, nigo tokoagacheka na gokong’igwa “amang’ana
nabatebirie nigo are omoika, naende obogima,” (Yohana 6:63). Ekero aagachire ime y’echinkoro
chiato na ebirengererio, amang’ana aya nigo arasegete amasabo aito erio kogenderera
gotobwatania na omonene. Nonye ere aororo kong’uswa “n’okwerosia gw’enseye” (Mariko
4:19), goika tobeke omokia bw’okoba ime ya Yeso.
Mbigocha ki ebinene bigototanga korwa ase okogenderera komenya ime ya Kristo
botambe? Mbitambokero ki oraire erio kobirusiao gose kobobua?
42
Rituko 4 Agosti 6
Ogosaba
Amo na okwegera Bibilia, ogosaba nigo kore okwenogencho ase okomenya ime ya Kristo na
gokiina k’emoika. Nonye Yeso naganetie ogosaba erio agenderere kobwatana amo na Ise.
Agatotigera ekiorokererio ki’obogima bw’ogosaba. Ogosaba nigo kwarenge okwengencho ase
chingaki chiabene ase obogima bwaye. Nasabete ekero abatisetwe. Nigo anarete gosaba aase a
bobisi botarakiamoka gose ase ebitunwa igoro erioba koriarimeire. Kero kende nabo arenge
koira obotuko obogima gosaba, buna ekero achorete aborokigwa baye ikomi na babere. Nasabete
ase okobokia Lazaro. Nonye n’omosalaba tomotangete korwa ase ogosaba.
Onye “Tata omanyete ebinto oganetie otaramoboria” (Mat. 6:8), nase ki toganeirie komotebia
okogania gwaito ase ogosaba? Ekiagera goetera ase ogosaba, nigo tokwegera gwekung’unta na
komwegeka ere.
“Saba naye noegwe; rigia naye nonyore; tura naye noigorerwe” neira ya Yeso (Mat. 7:7). Nonye
tetogwenereti komorosia n’amasabo amataambe a bosa y’okweirorera (Mat. 6:5-9),
netogwenerete koremereria ase ogosaba, kobwaterera chiira chiaye (Yohana 15:7, 16:24) tari
mang’ana ninki kere.
Naki chinsemo ao ao chiogosaba kw’omonene chiratokonye gokina ime ya Kristo? Rora
Matayo 6:9-13.
Yeso nere omotosaberi oito, aaria igoro. Ase igo, nigo agotochika komosaba Tata goetera ase
erieta riaye. “Ekeene, ekeene nabatebirie, komoramosabe Tata kende gionsi ase erieta riane,
nabae” (Yohana 16:23). Kristo negeretie ng’a ebinto mbireo biganeirie toikeranie erio eira eye
y’ogokumia eikeranigwe. Netogwenerete kwegena ng’a Nyasae nkoiraneria are amasabo aito (
Mat. 21:22). Okogania gwokwabera abaminto bande nkoganeirie, (Mariko 11:25). Eriengencho
mono, okogania gwaito goika gwekeyie botambe bosio bwokogania kwa Nyasae (Mat. 6:10,
Luka22:42). Na “gotebana konde gwonsi” gw’okoiranerigwa kw’ogosaba gwaito tikogwenereti
gotoita omoyo, ribaga erio, netogwenerete gosaba botambe totari gotiga (Luka 18:1).
“Omonene twegerie gosaba” (Luka 11:1) nogosaba kogwenerete botambe tari mang’ana
n’egeka keng’ana naki twamwanchire Kristo buna omotoria oito. Nsemo ki y’obogima
bwao bw’ogosaba oganetie gokina ase obuya bwa Nyasae?
43
Rituko 5 Agosti 7
Kwera Oboinche Kera Rituko
Nonye bigotwomana, ngoetera ase ogokwa rioka ase ekeene torabe moyo. Ekero twabatisetwe
nigo twakwerete omonto oito omokoro na tokaboka gochia ase obogima oboyia. Nigo yarenge
gocha koba ogokumia mono omonto oria omokoro bw’ebibe arenge gocha gokwa kare na kare
ekero twatindegetwe ime y’amache y’ebatiso. Bwango igo, nonye nabo, abange baito twanyorire
ng’a chimbwa na okonara gwaito koria gwakare mbireo na mbigendererete kogambera amagima
aito. Nyuma gatwabatisirwe, omonto oito omokoro goika akwe ekero ase ekero. Nakio gekogera
Yeso abwatanetie obogima bw’omokristo na omosalaba.
Inki engencho ya Luka 9:23, 24?
Abange nigo bagokagera ng’a omosalaba bagwenerete kobogoria n’amarwaire, obogima
bw’mechando, gose oborema na ogotanyara. Ee, nonye kende kiebio kere ekerito mono,
amang’ana a Yeso naetanetie agwo. Kobogoria omosalaba engencho yaye n’ogwekana gwakera
rituko. Tari rimo igo, korende kera rituko; tari ensemo gete y’obogima korende omonto
omogima.
Obogima bw’egekristo n’obogima bw’okobambwa, “nabambirwe amo na Kristo, gose buna tari
nche inde moyo, korende Kristo nigo are moyo ime ase inde” Gal. 2:20). Ase ense yakare,
abanto baria barenge kobambwa tibarenge gokwa erio kegima. Ara aange nigo barenge korera
ase chinsa chinyinge, kero kende amatuko amange, ekero basungire igoro ase omosalaba. Okoba
gwaito gwa kare, nonye kwabambetwe, nigo gokorwana koba moyo na goika korwa ase
omosalaba igoro.
Tikeri egento ekiororo gwekana intwe abanyene. Okoba gwaito gwa kare nao kore amo naintwe;
omonto oito omokoro taganetie gokwa goetania igo, titokwebamba igoro ase omosalaba. “Monto
taiyo orakung’unte oboinche korwa ase are omonyene. Nigo toreegeke ase Kristo bweka
goikerania ayio. Erio enkoro nekwane ng’a, omonene ira enkoro yane; ekiagera tinkonyara
koyerwa. Nigo ere obonda bwao. Yekore koba enchenu, ekiagera tinkonyara koyerenda. Ntorie
tari mang’ana inche ninde n’oboinche, omoreu na embwa etagwekaini eya Kristo. Mbaache,
onsone inche, ombokie gochia ase achenu na agiya, aase obotenenku bw’obwanchani bwao
botari ase enkoro yane.
“Tari ase omochakano bw’obogima bw’obokristo oka ogwekana oko kogwenerete gokorwa. Ase
kera egetambokero gochia igoro nkogwenerete koba okoyia.… Ngoetera ase okwanga oboinche
rioka na kweegeka ase Kristo toranyare gotaara buya.” Ellen G White, Christ’s Object Lessons,
PP. 159, 160. Ntogwenerete kwerwa gochia ase omonene kera rituko.
Indi riomoerio gwakwerete oboinche? Inki okoiraneria kwao gokogotebia, mono ase
oborabu bw’kebungo kia rero?
44
Rituko 6 Agosti 8
Komenta Kwegera: Ellen G White, “Consecration,” PP. 43-48 ime ya Steps to Christ:
“Nicodemus,” PP. 167-177 ime ya The Desire of Ages.
“Esegi y’okorwania oboinche nero enene mono ase chisegi chiarwanirwe. Okorwa oboinche,
korwa ogwancha gwonsi gochia ase Nyasae nigo koganetie okorwana; korende enkoro goika
yerwe gochia ase Nyasae, omanye gokerorwa ase obochenu.”Ellen G White, Steps to Christ, P
43.
”Titogotigara na oboinche naende toichorwe na oboikeranu bwa Nyasae. Goika twekung’unte
korwa ase oboinche. Onye igoro egochia koba eyaito omoerio, nigo erabe rioka goetera ase
ogokana oboinche na konyora ebirengererio, omoika na ogwancha gwa Kristo Yeso. Ellen G
White, In The Heavenly Places, P. 155.
“Ekero omoika a Nyasae akogambera enkoro, nigo agoonchora obogima. Ebirengererio bi’ebibe
nigo bikorusigwao, ogokora okobe kwangwa; obwanchani, obokanyeku, na omorembe biaira
ribaga ria endamwamu, ribero na esugu. Omogoko oira ribaga ri’omoichano, na obosio
bwaorokia oborabu bwa igoro….. Ogosesenigwa nigo kogocha ekero enkoro ekwerwa gochia
ase Nyasae. Erio chinguru echio amaiso a mwanyabanto atanyare korora chiatonga egetongwa
ekeyia ase omogwekano o Nyasae.”Ellen G White, The Desire of Ages, P. 173
Amaboria Y’ogosanga.
1. Inki kere obomanyi bwao igoro y’engencho y’okoba ime ya Kristo? Inki gekoba ekero
okobwatana amo na Yeso? Ninki gekoba ekero otari kobwatana?
2. Ning’o otana korwana na eng’ana y’amasabo aaria atari koiranerigwa, koreng’ana
buna twayasabire? Naki okogendereria okwegena ase Nyasae nase chiira chiaye bosio
bw’okogania koria gotarairanerigwa buna gwatagete?
3. Ninki eke igoro y’ogosaba, igoro y’okoba kw’oboinche, obwo twaborigwe twange kera
rituko? Borigererie ase enchera eye; onye tigwakanete oboinche, onye nigo
4. Gwancherete oboinche bogambere ebirengererio biao na ogokora , mbogima bwa
ng’encho ki oramenye? Mbobe, ase enchera ende yonsi, buna boria bw’omonene? Inki
okoiraneria kwao gokogotebia igoro yao omonyene isiko ya Kristo?
45
Eleseni 7 Agosti 9-15
Komenya Buna Kristo
Esabato mobaso.
Okwegera Gw’echuma eye: Mat. 9:36, Mar. 10:21, Luka 10:30-37, Mat 25:31-46, Luka
6:32-35, Yohana 15:4-12.
Amang’ana Omotwe: “Ogochika okoyia nabaeire nakwo oko, mwanchane buna
nabanchete inwe, nainwe mwanchane bo.” (Yohana 13:34).
Mamincha y’ogokagera kwa abanto abange, ogochika oko ng’a bwanche omogisangi oo tikeri
egento ekeyia gekwegerigwa na okobwatana okyia, Nyasae nabachigete abanto baye agwo
ritang’ani “omwanche omogisangio oo buna bweanchete aye omonyene” (Abal. 19:18) na
“gwancha (omogeni) buna bweanchete aye omonyene (Abal. 19:34).
Nase ki rende, Yeso atebete, “ogochika okoyia nabaeire”? Oboyia bw’ogochika kwa Yeso
mboria ng’a nigo kwabwate ekerengo ekeyia: “buna nabanchete inwe.” Nyuma Yeso
atarabogoria obomwanyabanto, mwanyabanto tibarenge n’ekerenga egeikeranu ki’obwanchani
bwa Nyasae. Bono, goetera ase amakweri aye y’ogotegimeria, Yeso naorogetie engencho
y’ekeene na entambe mono y’obwanchani.
“Yeso nigo arenge gotara na gokora kende gionsi ime y’obwanchani. Nigo achete kobogoria
ense n’amaboko aye y’obwanchani.… Nigo togwenerete kobwatia omogwekano obegetweo na
Kristo, na komokora koba ekiorokererio giaito, goika twabeire n’obwanchani ase abande buna
ere aorogetie ase tore.” Ellen G White, Our Father Cares, P. 27.
Echuma eye ntorigererie obogima bwa Yeso bw’obwororo, amabera, ogwechanda, na amabeebe,
tiga chinkoro chiaito chikunwe na kobambwana n’ogochika kwaye ogochenu kw’obwanchani,
ekio kere ekemanyererio ki’omokristo.
*Egera Eleseni y’echuma eye bwariganie Esabato, 16
46
Rituko 1 Agosti 10
Buna Yeso Amenyete.
Goetania koba inse y’okorwanigwa ogotindi gwa Saitani, Yeso nigo amenyete obogima botari na
oboinche, ase obokoreri bw’obwanchani. Okogania kwaye botambe nigo kwarenge igoro
y’abanto bande, tari asare ere omonyene. Korwa obwana goika omosalaba, nigo aorogetie
obwororo bw’obokoreri bwaye gochia ase abande. Amaboko aye y’ogwancha nigo arenge ang’e
kogusuyia mochando onde bwonsi arenge korora. Ase obwanchani obonene nigo echanderete
baria barenge abekerengo egeke mono ase eamate, buna abana, abakungu, abaeti, ababwatire na
ukoma, na abarusia ebango. Ere “tachete erinde akorerwe, korende gokorera.” (Mat. 20:38. Ase
igo, “na buna atarete na gokora emeremo emiya na kogwenia bonsi abaragetigwe na Saitani”
(Ogokora 10:38). Amabebe na amabera aye ase obuya bwa abanto nigo arenge ayengencho
enene asare goetania gweisanekia ere omonyene n’okogania kwaye kwa botambe kw’endagera
na obomenyo. Amaene, nonye nase omosalaba nigo arenge gwechandera ng’ina goetania
gwechandekera emechando yaye. (Yohana 19:25-27).
Ninki Matayo 9:36, 14:14, na 15:32 egotwegeria igoro buna Yeso aroche abanto?
Yeso nigo arenge omwango korora okogania kwa abanto, na nigo arenge kobechandera ase
ekeene. Enkoro yaye nigo yarenge n’amabera gochia ase emeganda eria yagoyete na
gwatananeka. Nigo arenge gosukigwa na amabera gochia ase abanto batarenge kwenyara, buna
abanto baria babere emeuko aaria ang’a na Yeriko (Mat. 20:34), oria orenge na ukoma (Mariko
1:40, 41), na omoboraka oria omwana oye akwete (Luka 7:12, 13)
Ngochika ki kwobokoreri kwarenge komoraa Yeso ase oboamate bwaye n’abanto ao ao?
Rora Mariko 10:21 na Yohana 11:5.
Kera ogokora kw’ambera, kera egekone, kera ring’ana ria Yeso, nigo riarenge gosegetwa
n’obwanchani bwaye obonene, obwanchani botari goonchoka naende bwa kare na kare. Ase
omoerio bw’obogima bwaye, naorogetie aborokigwa baye buya mono ng’a, gaikire kobancha
korwa omochakano, “Nabanchete ase omoerio” (Yohana 13:1). Goetera ase amakweri aye igoro
ase omosalaba, naorogetie ense enigma ng’a obwanchani bwaye mbwabuete oboinche. Ase
oborabu bwa Kalwari nigo ere maiso marore ng’a ogochika kw’obwanchani bw’okweanga
nabwo bwoka bore oboroso bw’obogima ase ense na igoro.
“Onde tari ore n’obwanchani obonene kobua obo, obw’omonto okorwa obogima bwaye ase
engencho ya abasani baye” (Yohana 15:13). Naki okoigwa engencho y’amang’ana aya ase
ogokora gwa kera rituko?
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf
EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf

More Related Content

More from ssuserd6f082

Coming-Events-And-The-Crisis-At-The-Close-by-W.-D.-Frazee-1.pdf
Coming-Events-And-The-Crisis-At-The-Close-by-W.-D.-Frazee-1.pdfComing-Events-And-The-Crisis-At-The-Close-by-W.-D.-Frazee-1.pdf
Coming-Events-And-The-Crisis-At-The-Close-by-W.-D.-Frazee-1.pdfssuserd6f082
 
Anticipating the Advent A Brief History of Seventh-Day Adventists.pdf
Anticipating the Advent A Brief History of Seventh-Day Adventists.pdfAnticipating the Advent A Brief History of Seventh-Day Adventists.pdf
Anticipating the Advent A Brief History of Seventh-Day Adventists.pdfssuserd6f082
 
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdf
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdfA Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdf
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdfssuserd6f082
 
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdf
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdfA Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdf
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdfssuserd6f082
 
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdf
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdfAnother-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdf
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdfssuserd6f082
 
F 2019 Day 1 - Know and Believe.pdf
F 2019 Day 1 - Know and Believe.pdfF 2019 Day 1 - Know and Believe.pdf
F 2019 Day 1 - Know and Believe.pdfssuserd6f082
 
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdf
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdfAnother-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdf
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdfssuserd6f082
 
A Trip Into The Supernatural.pdf
A Trip Into The Supernatural.pdfA Trip Into The Supernatural.pdf
A Trip Into The Supernatural.pdfssuserd6f082
 
Prophetic Symbols.pptx
Prophetic Symbols.pptxProphetic Symbols.pptx
Prophetic Symbols.pptxssuserd6f082
 
prophecy-daniel11-140901073356-phpapp01.pptx
prophecy-daniel11-140901073356-phpapp01.pptxprophecy-daniel11-140901073356-phpapp01.pptx
prophecy-daniel11-140901073356-phpapp01.pptxssuserd6f082
 
Revelation Chapter 17 Explained .pdf
Revelation Chapter 17 Explained .pdfRevelation Chapter 17 Explained .pdf
Revelation Chapter 17 Explained .pdfssuserd6f082
 
S.D.A. Bible Commentary.pdf
S.D.A. Bible Commentary.pdfS.D.A. Bible Commentary.pdf
S.D.A. Bible Commentary.pdfssuserd6f082
 
Revived by God's Word.pdf
Revived by God's Word.pdfRevived by God's Word.pdf
Revived by God's Word.pdfssuserd6f082
 
Sexual-Abuse-on-Children.pptx
Sexual-Abuse-on-Children.pptxSexual-Abuse-on-Children.pptx
Sexual-Abuse-on-Children.pptxssuserd6f082
 
THE WORLD AT ITS WORST.pptx
THE WORLD AT ITS WORST.pptxTHE WORLD AT ITS WORST.pptx
THE WORLD AT ITS WORST.pptxssuserd6f082
 

More from ssuserd6f082 (20)

Coming-Events-And-The-Crisis-At-The-Close-by-W.-D.-Frazee-1.pdf
Coming-Events-And-The-Crisis-At-The-Close-by-W.-D.-Frazee-1.pdfComing-Events-And-The-Crisis-At-The-Close-by-W.-D.-Frazee-1.pdf
Coming-Events-And-The-Crisis-At-The-Close-by-W.-D.-Frazee-1.pdf
 
Anticipating the Advent A Brief History of Seventh-Day Adventists.pdf
Anticipating the Advent A Brief History of Seventh-Day Adventists.pdfAnticipating the Advent A Brief History of Seventh-Day Adventists.pdf
Anticipating the Advent A Brief History of Seventh-Day Adventists.pdf
 
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdf
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdfA Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdf
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdf
 
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdf
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdfA Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdf
A Search for Identity by George R. Knight (z-lib.org).pdf
 
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdf
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdfAnother-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdf
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdf
 
F 2019 Day 1 - Know and Believe.pdf
F 2019 Day 1 - Know and Believe.pdfF 2019 Day 1 - Know and Believe.pdf
F 2019 Day 1 - Know and Believe.pdf
 
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdf
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdfAnother-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdf
Another-Ark-To-Build-by-W.-D.-Frazee.pdf
 
A Trip Into The Supernatural.pdf
A Trip Into The Supernatural.pdfA Trip Into The Supernatural.pdf
A Trip Into The Supernatural.pdf
 
SDA Hymnal.ppt
SDA Hymnal.pptSDA Hymnal.ppt
SDA Hymnal.ppt
 
SL18900201-27.pdf
SL18900201-27.pdfSL18900201-27.pdf
SL18900201-27.pdf
 
Prophetic Symbols.pptx
Prophetic Symbols.pptxProphetic Symbols.pptx
Prophetic Symbols.pptx
 
prophecy-daniel11-140901073356-phpapp01.pptx
prophecy-daniel11-140901073356-phpapp01.pptxprophecy-daniel11-140901073356-phpapp01.pptx
prophecy-daniel11-140901073356-phpapp01.pptx
 
SL18890101-01.pdf
SL18890101-01.pdfSL18890101-01.pdf
SL18890101-01.pdf
 
SL18900101-26.pdf
SL18900101-26.pdfSL18900101-26.pdf
SL18900101-26.pdf
 
Revelation Chapter 17 Explained .pdf
Revelation Chapter 17 Explained .pdfRevelation Chapter 17 Explained .pdf
Revelation Chapter 17 Explained .pdf
 
S.D.A. Bible Commentary.pdf
S.D.A. Bible Commentary.pdfS.D.A. Bible Commentary.pdf
S.D.A. Bible Commentary.pdf
 
SDG.pdf
SDG.pdfSDG.pdf
SDG.pdf
 
Revived by God's Word.pdf
Revived by God's Word.pdfRevived by God's Word.pdf
Revived by God's Word.pdf
 
Sexual-Abuse-on-Children.pptx
Sexual-Abuse-on-Children.pptxSexual-Abuse-on-Children.pptx
Sexual-Abuse-on-Children.pptx
 
THE WORLD AT ITS WORST.pptx
THE WORLD AT ITS WORST.pptxTHE WORLD AT ITS WORST.pptx
THE WORLD AT ITS WORST.pptx
 

EKEGUSII_LESSON_3rd_Q_2014.pdf

  • 1. 1 Amorokererio Y’esukuru Y’esabato EKWOTA YA GATATO 2014 Omworokia Omonene Ayare Ime 1. Tata oito omwanchwa ore igoro 2. Omwana 3. Omoika omochenu 4. Ogotoreka 5. Enchera y’ogotorigwa 6. Gokina ime ya Kristo 7. Komenya buna Kristo 8. Ekanisa 9. Emeremo yaito 10. Ogochika kwa Nyasae 11. Esabato 12. Ogokwa na okoboka 13. Ogocha kwa Yeso eriakabere. Omworokia Omonene Abange baito ntoinyorete omworokia omonene oy’onchorete obogima bwaito, oyio tokogokera na goitaba. Aborokia bande ngoetania bare chingaki chiabo chi’obokoreri na kogenderera koba omong’uso gochia ase ebiare bikobwatia. Aborokia abange bakumete banachire ebina bi’ogoonchora obogima na ebirengererio na banyorire esiko ase ense enigma. Yeso, ee, nere orenge omworokia omonene goetania bonsi. Aborokia bekiare kiaye mbamoitabete buna omworokia, ekiagera aorogetie chimbwa chiomworokia bw’esenchari entang’ani. Buna yarenge enaro, na arenge goikaransa na kworokereria, ngokwanera arenge amariko na koyagareia. Omoerio, Yeso nabwate ekeombe kiaborokigwa abwo barenge gotegerera amang’ana aye na komotunyana na komokorera. Nonye aba barenge korigereria mono obong’aini bw’amorokererigwa aya, Yeso nigo arenge gokwanera omosangererekano oye bwonsi na kobaarigania konacha ekina gi’okomwancha Nyasae. Goetania igo, baria bamoigwete Yeso, bagakumia ase okworokereria kwaye, ekiagera arenge koboorokereria buna oyore n’okobua, gose tari buna aboorokia bamariko (Mariko 1:22). Okobua gwa Kristo gokanyora obobui ekiagea amenyerete keria arenge kwegeria. Korende goetania onsi, ensoko y’okobua kwaye nigo yarenge ere bweka omonyene. Akoorokereria ekeene, ekiagera nere “Ekeene”. Buna Nyasae ase omobere omwanyabanto, nigo arenge goteba, “Otebire Omonene,” naende nabo arenge komenta “korende inche nabatebirie.” Ekwota eye, ntwegere amorokererigwa amanene a Yeso, buna arikire ase ebitabu bi’enchili. Omoboria oito naorokereretie ebinto ebinge igoro y’obogima bwaito bw’ekemoika na
  • 2. 2 bwabotambe. Nigo arenge kworokereria emeganda ao ao, karigetie mono korookia chinchera chiaye gochia ase kera omonto. Kero kende, nabo arenge korandia na kero kende oboorokereria ase okogamba nabarobwo gose nebiombe kero kende okwana maiso marore; kero kende obisa engencho yamang’ana aye. Ase kera ensemo, nonye nabo, nigo arenge kworokereria ekeene igoro ya Nyasae na ogotoreka. Nabo chirabeo chinchera chinyinge chiokoroberia na kogareyia amorokererigwa a Yeso. Nabo eranyarekane ase omogwekano, kwegera emerabaro yaye, gose kounenkia amarandio aye ao ao. Enchera yende y’okorigereria okogamba kwaye nabanto gose ebiombe biabanto, nokogamba kwaye kwababisa baye. Boigo, nigo erabe egento giokogokia korigereria ebikorwa biaye, na ebikone biaye, ebio biarenge chinchera chiokworokereria kwaye. Kera enchera nabo erabe eyokwama, korende erio kobwata buya ebicha yamorokererigwa a Yeso, eleseni y’ekwota eye nebwatanie chinchera chinyinge. Nigo erache ase amorokererigwa aye ase omoroberio, gosangereria buna Yeso arenge kworokereria amorokererio get e ase ebiro ao ao, eyio eratoe obomanyi obuya bwamorokererigwa aye amange. Ekero tokoigora amariko ase ekwota eye na gosoma amang’ana a Yeso, tiga twerore tore ase emesangererekano yaye eyio yamotegererete mono, ase ebitunwa ensemo, chingegu chia engencho, gose ase chisinagogi. Tiga tosabe erio tonyore oborori bw’ekemoika erio koigwa obotomwa bwaye na kobwata obwanchani bwaye obonge obwo bwaorogetigwe ase omosalaba. Na buna toraigwe eriogi riaye riororo riogotorengeria tomotunyane, tiga tokeerore okwerwa gwaito gotaara botambe nere ase okwegena na okoigwera. Buna toraire chingaki chinyinge ase amang’ana aye, nigo toratebe, buna aborokigwa baria barenge gotiira gochia Emau: “inee, emioyo yaito tiyarenge gwoka ekero aba ngokwana are naintwe… na gotworokereria amariko?”(Luka 24:32) Carlos a. Stegar okorire emeremo buna omorandia, omworokia, omoonchori, na omorai. Bono nigo atenenerete esukuru y’oborandia aaria River Plate Adventist University. Ere na omong’ina oye Ethel mbabwate abana batato na abachokoro batato.
  • 3. 3 Eleseni 1 Juni 28 – Julai 4 Tata Oito Omwanchwa Ore Igoro: Esabato Mobaso. Okwegera Gwechuma eye; Mat. 7:9-11, Yohana 14:8-10, Luka 15:11-24, Mat. 6:25-34, Ibr. 9:14. Amang’ana Omotwe: “Rora nobwanchani bore naki, obwo Tata atoeire, ng’a torokwe abana ba Nyasae, na nabo tore; Naki ekegerete ense etamomanyeti neke, ng’a temomanyeti ere. “ (1 Yohana 3:1) Yeso nigo arenge kwegokia komwatora Nyasae buna Tata koreng’ana n’enchili. Yeso nigo akwanete erieta Tata ribaga ria Nyasae ara rigana erimo na emerongo etato. Ase chingaki ao ao nigo arenge komenta ng’a “Tata ore igoro” (Mat. 6:14), “Tata ore moyo” (Yohana 6:57),“Tata Omochenu” (Yoh. 17:11) na “Tata omonyene oboronge” (Yoh. 17:25). Erieta nigo rikoorokia oboamate bwa ime mono obwo bogwenerete gotobwatania n’Omonene oito. Buna tonarete, engencho ya “Tata” n’obwanchani, oborendi, oboegereri, okogera ebinto bibeo, na ekemanyererio kieamate. Tata nere okorwa erieta gochia ase eamate na kobeka abanto beamate yaye amo. Nigo toragokere aya nayande ekero toramwanche Nyasae buna Tata oito ore igoro. Nonye kere egento kiengencho ase tore komomanya Tata oito, ekerenga giaito tikegwenerete koba obong’aini bwebirengererio bioka na amang’ana bosa igo. Ase Bibilia, komomanya omonto nokoba na oboamate bwaime mono nere. Nang’ana naki egwenerete koba ase Tata oito ore igoro? Echuma eye ntorigererie eki Yeso aegeretie igoro ya Tata oito na obwanchani bwaye ase tore. Ntorigererie boigo, ase oboamate bwaang’e mono bwa Tata na Omwana na Omoika omochenu. * Egera eleseni y’echuma eye bweariganie ase Esabato, Julai 5.
  • 4. 4 Rituko 1 Juni 28 Tata Oito Ore Igoro Tata tiriarenge erieta rigeni ase Nyasae. Okobwatana ogokoro nigo kwarenge komworokia buna Tata oito (Isa. 63:16, 64:8, Yer. 3:410; Zab. 103:13). Nonye nabo, tari rirorio riarenge gwatorwa mono. Ase Israeli, erieta ria Nyasae nigo riarenge YHWH (rigosomeka ng’a Yahweh), erio rikororekana ara chilifu isano n’emo namagana atano na atato ase okobwatana ogokoro. Ase ogokora igo, akamoorokia Nyasae buna Tata oito ore igoro. Yeso nabegete amang’ana ayio buya ng’a Tata oito “igoro are”. Nigo kere egento kiengencho koinyora ekeene eke, erio koba n’ebirengererio ebiya gochia ase Nyasae. Ntore na Tata bw’obwanchani oyio ogwechandera okogania kwabana baye. Ase ekero ekio, nigo tokorora ng’a Tata oito oy’ogotorenda “igoro are”, aase chimilioni chi’abamalaika bakomosasima ekiagera nere bweka omonene bwense yonsi, omochenu na oyore nokobua. Ekiagera are Tata, nabo tokomochiera noboremu buna obw’omwana. Ase enchera yende, ekeene ng’a igoro are nigo kegotoinyoria igoro yokoba kwaye gotari n’ekerengo na okogania gwokomosasima ase amasikani amanene. Kobeka chimbwa echi chinguru ase ogoita echinde, nigo eratoire ase ogotutukania ekerengererio igoro ya Nyasae, na eng’eria eria ekonyora amagima aito kera rituko. Soma Matayo 7:9-11. Inanki egototebia ng’a Tata oito bw’ekemwanyabanto araorokie chimbwa chia oria ore igoro? Tari kera omonto obeire na Ise bw’obwanchani, na okomwechandekera. Ase engencho y’amang’ana gete nabo ekonyarekana ng’a abande tibabamanyeti abaise. Ase igo, ase barabwo komoroka Nyasae buna Tata one nabo erabe engencho onye gekobao, enke mono. Korende twensi ntore na obomanyi bwa eki tata bwense eye omuya okageire koba. Goetania igo nabo eranyarekane ng’a twarorire abanto abwo bakoorokia chimbwa chia Tata omuya. Ntomanyete ng’a abatata b’ekemwanyabanto nigo bare are korwa ase oboikeranu, korende naende ntomanyete ng’a intwe ntwanchete abana baito na, nonye tore na oboreu bwaito, ngoteema tore kobaa amaya aria tokonyara. Rengereria, ase igo, eki Tata oito ore igoro aratokorere. Inki kere engencho ase ore aye omonyene, komoroka Nyasae Iso oo ore igoro? Inki egwenerete koba ase ore?
  • 5. 5 Rituko 2 Juni 30 Koorokigwa Na Omwana. Gokwanera igoro ya Tata, Yohana nigo agoteba: “monto onde tari omororire Nyasae” (Yohana 1:18). Korwa ekero giokogwa gwa Adamu na Awa, ebibe biatotangire korwa ase okomomanya Nyasae. Musa narigetie komorora Nyasae, korende Omonene akamotebia: “Tokonyara korora obosio bwane, ekiagera mwanyabanto aise kondora, takonyara koba moyo.” (Okong’. 33:20). Nonye nabo, okogania gwaito nkogwenerete koba okomomanya Nyasae, ekiagera obogima bwa kare na kare n’okomomanya Nyasae (Yohana 17:3) Ninki mono toganetie komanya igoro ya Nyasae? Roar Yeremia 9:23, 24. Nase ki ebinto ebi bire ebiengencho ase tore kobimanya? Ase esegi enene, eki Saitani abeire gakorwania mono nembwa ya Nyasae. Ere nigo atemete kera enchera komoorokia Nyasae buna omwegimeria, omotindi na omwanchereria. Enchera yoka yokoumerana na ogosoerwa oko nokomenya kwaye ase obosio bwense erio gwasioria oborimo bw’ogosoerwa oko. Yeso nigo achete erio okoba na embwa ya Nyasae birorekane na kobeka buna ebirengererio biobotutukanu ebio konye abanto baagachire ime yabo igoro ya obomo bwa Nyasae.”Omwana omomoima ore ase egekuba gia Tata, nere omoorokirie”. (Yohana 1: 18) Soma Yohana 14 : 8 – 10. Rora buna aborikigwa bamomanyete Tata ase ekerengo egeke nonye konye babeire na Yeso ase ageka kiemiaka etato. Ninki intwe toregere korwa ase oboremerwa abo bw’obomanyi? Yeso nigo aichanete na kogoseka ase enkoro yaye ekero aigwete okoboria gwa Philip. Ogotogonya kwaye kw’obokanyeku gokaorokia obwanchani bwaye bw’oboremereria gochia ase aborokigwa baye abwo barenge abarito bokoigwa .Okoiraneria kwa Yeso gokaorokia egento buna eke: Nenyarekane ng’a nyuma yogotara na inche, mokoigwa amang’ana ane, mokorora ebikone biokorageria emeganda y’abanto, okogwenia abarwaire na kobokia abakure, ing’a timomanyeti inche? Nenyarekane ng’a timorochi emeremo Tata agokora goeta ase inde inche? Ogosinywa kwa aborokigwa komomanya Tata goetera ase Yeso tiyarenge koorokia ng’a Yeso nigo asinyetwe komoorokia Ise .Korende, Yeso narenge nobomaene ng’a oikeranirie emeremo yaye y’okomoorokia Ise ase oboikeranu buna konye etana koba. Ase igo, nabo are konyara kobatebia aborokigwa: “Onye imwamanyete inche, anga imwamomanyete Tata boigo; … oyondorire inche, omororire na Tata” (Yohana 14: 9).
  • 6. 6 Rituko 3 Julai 1 Obwanchani Bwa Tata Oito Ore Igoro. Yeso nigo achete kobeka chinguru keria konye okobwatana ogokoro kwaenekirie: Tata nigo atorigereretie nobwanchani botari korengeka (Yer. 31:3, Zab. 103:13). “Rora, nobwanchani bore naki, obwo Tata atoeire ng’a torokwe abana ba Nyasae!” (1Yohana 3:1). Nogokumia ng’a Omonene Nyasae, oyio ogamberete ense yonsi, gotwanchera intwe aba tomenyete ase aganse aka akamo ase egati yeching’enange’eni chimilioni komoroka Tata. Nigo agokora igo ase engencho atwanchete. Inki Tata arwete gotoenekeria obwanchani bwaye? Roar naende Yohana 3:16, 17. Kristo tabambetwe igoro ase omosalaba erio abeke okomwancha mwanyabanto ase enkoro ya Ise. Amakweri a Yeso y’ogosonsora tarenge enchera y’okomosuguma Ise atwanchete intwe; nigo abete ekiagera atwanchete intwe, nonye nekero konye ense etarabekwa oboroso. Na ninki ekenene tore nakio kegotoenekeria, igoro y’obwanchani bwaye goetera amakweri a Yeso igoro ase omosalaba? “Tata nigo atwanchete intwe, tari ase engencho y’obuya obwo, korende nigo arwete obuya obwo ekiagera atwanchete intwe.” Ellen G White, Steps to Christ, p13. Abande nigo bagokagera ng’a Tata tari ang’e gotwancha intwe. Nonye nabo, ekiagera ekeene Yeso are omotosaberi oito, teri ng’a goika amosorore Tata atwanche. Kristo omonene nakanete ekerengererio ekio ekero atebete: “Tata omonyene nabanchete.” (Yohana 16:27) Soma Luka 15:11-24) na orengererie igoro y’obwanchani bwa Tata ase omwana omosiru. Beka ase omoroberio ebinto ebinge ebio bikoenekia ng’a omwana oria omosiru namanyete obwanchani bwa Ise. Naki intwe tore, kera oyomo ase enchera yaye, buna omwana oria omosiru? Nase nchera ki kwamanyire egento buna keria akorete?
  • 7. 7 Rituko 4 Julai 2 Amabe Y’ogotwechandera A Tata Oito Ore Igoro. Negento ki’engencho komanya buna atwechandeire nonye kero kende abanto bande bakoba abasiereria na gotokana. Yeso naegeretie ng’a Tata oito ore igoro nigo agotwechandera ase kera enchera. Amabera aye na obokanyeku tibiri kobugwa na emechando ekonyora chimbwa chiamwanyabanto; obwanchani bwaye nigo boteneine bokong’u na botari goonchoka, tari mang’ana mbokong’u ki boreo. Soma Matayo 6:25-34. Mang’ana ki y’ogosegeta are aiga? Naki toregere komosemeria Nyasae buya, buna aorokirie ase amariko? “Nsemo teiyo ase obogima bwaito ere ase omosunte mono atanyare gosoma; mechando teiyo emenene atanyare gokoora. Bokong’u mboiyo boranyore abana baye baria ba inse mono, kwerosia nkoiyo koranyegerie enkoro, mogoko toiyo, gosaba kw’obwegenwa nkoiyo gokorwa ase ebikoba, okwo Tata oito ore igoro atari korora, gose atari gwechandera ase obwango. “Nigo akogwenia baria chinkoro chiabo chiabunekire, na nigo akoboerera amaote abo.” (Zaburi 147:31). Oboamate bwa Nyasae na kera enkoro nigo bore obwabene mono na obonge buna ndiria ng’a naende onde taiyo ase obosio bw’ense anga ore gosanga oborendi bwaye, na nkoro ende teiyo eyio are gocha korwera omwana oye omwanchete.” Ellen G White, Steps to Christ, p 100. Egati yamang’ana onsi y’ogosegeta aiga, titokoombia ng’a obokong’u na emechando tibiri gotonyora. Nonye nase ekebungo kia rero, Yeso nakwanete ng’a naki “kera rituko ndiisaine nogwechanda kwaye” (Mat 6:34), koorokia ng’a tari kera egento kegochia gotobera buya. Goika tomanye amang’ana na obosareru bwaye. Eng’ana neria ng’a, nonye nase egati yayio, ntoenekeirie obwanchani bwa Tata, obwanchani obwo boorokirie ase tore ase chinchera chinyinge, enene ase chionsi n’omosalaba. Naki ere egento ki’engencho, ase igo, ng’a togenderere korenda ebiegwa na ogosesenigwa gwa Tata oito ore igoro ase obosio bwaito; onye tari bo, nabo torakwe omoyo ase obwororo ekero amabe agotoaka, ayio intwe totaetere. Nase nchera ki, ase ekero g’iesegi, kwanyarete korora ekeene ki’obwanchani bwa Nyasae ase ore igoro? Ninki kwegenerete korwao ekio orasange n’abande abwo barabe bagoetera esegi buna eyio, na bakweboria igoro y’oboene bw’obwanchani bwa Nyasae?
  • 8. 8 Rituko 5 Julai 3 Tata, Omwana, Na Omoika Omochenu Ase chinchera ao ao, Yeso nigo aegeretie na kworokia ng’a Nyasae aba batato nigo bare Nyasae oyomo: Tata, Omwana, na Omoika omochenu. Nonye titokonyara kwera ekeene eke ase enchera eraigwekane buya na gwanchwa, intwancheranete ase okwegena (Koreng’ana buna ebiene binde biorokirie ase amariko), na amo na Paulo ngotema tore konyora obomanyi oboikeranu bw’obobisi bwa Nyasae” (Kol. 2:2) , nakwo ogoteba, nonye kareo amang’ana aya totamanyeti, nabo torarigie ase okwegena, oboigweri, ogosaba, na okwegera gosoma na komanya amange. Aba batato ime ya Nyasae oyomo nao barenge ase chingaki chi’obogima bwa Yeso. Beka ase obweng’e emeremo ya kera oyomo ase amang’ana akobwatia: Okoiborwa: Luka 1:26-35____________________________________________ Okobatiswa: Luka 3:21, 22______________________________________________ Okobambwa: ibr. 9:14._________________________________________________ Ekero emeremo ya Yeso ase ense konye yaisire koera, narierete aborokigwa baye abwo baichanete eira ng’a nabatomere omoika omochenu. Nigo naende tokobarora aba batato bagokora emeremo amo. “nimosabe Tata” Yeso akabaenekeria, “na ere nabae omokonyi, oyio orabe amo nainwe amatuko onsi.… Omoika bwekeene” (Yohana 14:16, 17, roar naende 14:26). Yeso nabatebetie ng’a oboamate mboreo oboikeranu na bwaang’e mono, na okobwaterana gati ya Nyasae batato ase omoroberio bw’ogotoreka. Buna omwana amoimokereretie Tata igoro, koorokia obwanchani bwaye (Yohana 17:4), naboigo omoika omochenu akomoimokereria omwana igoro, koorokia obuya bwaye (na obwanchani) gochia ase ense boigo (Yohana 16:14). Rengereria igoro y’ebiene binde biorokirie ebio bire ebikong’u komanya goetera ase ebirengererio biaito bioka. Nase ekero ekio, orengererie igoro y’ebinto ebinge ase ense eye nabirobio bire ebikong’u boigo kobimanya. Ninki obobisi obo bogwenerete gototebia igoro y’obweng’e bw’ebirengererio biaito na okogania gw’okoba mono ase okwegena? Orete okoiraneria kwao ase ekeombe kiaino rituko ri’Esabato.
  • 9. 9 Rituko 6 Julai 4 Komenta Kwegera. Ellen G White, “A personal God” pp.263-278, ase Testimonies for the Church, vol. 8 “Erio gokong’ia oboremu bwaito ase Nyasae, Kristo nigo agotwegeria komochiera goetera ase erieta riaye, erieta erio risoneranirie amo n’oboamate bwa bene mono n’enkoro ya mwanyabanto. Nigo agotoa ribaga riokomoroka omonene Nyasae Tata oito. Erieta eri, agokwanerwa na igoro yaye, nigo rire ekemanyererio kiobwanchani bwaito na ogosemeria gwaito gochia ase are, na eira yokogania na oboamate gochia ase tore. Korigokwanwa ekero tokobooria obuya bwaye, nigo rire ogotera okuya ase amato aye. Erio titokagera ng’a nogotamboka chimbebe komorengeria ase erieta eri, oiroreire ekero ase ekero. Narigetie tobe nobomanyi bw’okomorengeria ase erieta eri. “Nyasae nigo atoirete buna abana baye. Otoboririe korwa ase ense etari koyiera na otochorire tobe ababwatani b’enka y’ekerwoti, abamura na abaiseke bomoruoti ore igoro. Nigo agotoarigania komosemeria na ogosemeria kwa ime mono na ogokong’u goetania koria kw’omwana gochia ase Ise bwense eye. Abaibori aba mbanchete abana babo, korende obwanchani bwa Nyasae nobonene, obogare, goetania buna obwa mwanyabanto borabe. Tibokorengeka! – Ellen G White, Christ’s Object Lessons pp. 141,142. “Tata oito ore igoro oorokeirie kera omonto obwanchani bwaye igoro ase omosalaba o Kalwari. Tata natwanchete nigo ere omonge bw’amabebe na amabera y’obokanyeku.” Ellen G White, The signs of the Times, September 30, 1889. Amaboria Y’ogosanga. 1. Omonto aragotebia ng’a nare nobokong’u bw’okomwancha Nyasae na komosemeria ere buna Tata ore igoro ase engecnho y’obogima obobe anyorire korwa ase Ise bwense eye, naki orakonye omonto oyo komwancha Nyasae na koba n’ogosemeria korwa ase are? 2. Ntomanyete ng’a Nyasae natwanchete. Nase ki, rende ogochandeka koreo? 3. Buna ekeombe, iraneria okoiraneria kwaino gwokoboria kwomoerio kwerituko riagatano. 4. Rengereria igoro yekerenga ekenene gi’ense. Rengereria boigo, ng’ oria oyetongete, Yeso, nere oria oria otokwerete ase omosalaba. Naki tokoagacha ebirengererio biato igoro y’amang’ana aya amayia y’ogosemeria? Naki toregere kogoka, ekero ase ekero, ase okoorokigwa oko kw’obwanchani bwa Nyasae obonene?
  • 10. 10 Eleseni 2 Julai 5-11 Omwana Esabato Mobaso Okwegera Gw’echuma eye: Mat. 24:30, Dan. 7:13, 14, Mat. 11:27, Luka 5:17-26; Yohana 8:58, Mat. 20:28 Amang’ana Yomotwe: “Naki omwana-o-mwanyabanto tachete gokorerwa, korende gokorera, na korwa obogima bwaye, erinde bobe emboria y’abange (Mariko 10:45) Nyuma y’emiaka ebere y’obokoreri, Yeso akaboria aborokigwa baye: “Inee, abanto nigo bakoboria ng’a Omwana-o-mwanyabanto nere ng’o?” (Mat 16:13) Oko tikwarenge okoboria ogokong’u goteba keria abanto bagokwana igoro ya Yeso. Okoboria ogokong’u mono, noye nabo, nokwarenge kobwatia: “Nainwe mokobora ng’a inche nig’o?”(Mat. 16:15). Bono ekeba igoro ya kera oyomo. Yeso taboretie ebirengererio biabo igoro y’okororekana kwaye gwa isiko gose igoro y’embwa yaye. Okoboria kwaye, ribaga erio, nigo kwarenge igoro y’okoba kwaye. Nigo kwaganetie aborokigwa koorokia oborori bwabo bwa ime na okwegena. Bwango igo, kera oyomo nairanerie okoboria oko. Kera oyomo goika anache ekina, kera oyomo bene, ng’a Yeso ning’o. tegokonya koirorera keria abande batebire gose begenete; Okoiraneria goika kobe okwegena gwaito intwe abanyene. Na, ee, ase okoiraneria okwo nao omoerio o kera omonto ore. Echuma eye ntorigie koiraneria ase oboroso boria Yeso omonyene atebete na gokora. Ekerenga giaito nogoika, ase okwegena, ase okiraneria koria Petero arwete: “Aye naye Kristo, omwana o Nyasae ore moyo.” (ekebungo 16) * Egera eleseni y’echuma eye bweariganie ase Esabato Julai 12.
  • 11. 11 Rituko 1 Julai 6 Omwana-o-mwanyabanto. Eng’ana, “Omwana-o-mwanyabanto,” nero yarenge erieta Yeso anchete mono. Nigo arenge kweraga buna Omwana-o-mwanyabanto ara emerongo etano na etato. Abanto abange tibarenge komoroka igo. Ere, ee, nigo achorete eng’ana eye ere omonyene. Kare na eganga ase ebirengererio biaye. Eng’ana eye ya bene nigo yamanyire mono ase okobwatana ogokoro. Otatiga aamo oka, nigo yarenge koraga gochia ase omonto; ase igo, Yeso nigo arenge kweroka bo ase okobeka chinguru obomwanyabanto bwaye. Amariko nigo akomworokia Yeso buna mwanyabanto kegima. Akaiborwa buna omwana, agakina buna omwana (akamenteka ase obong’aini na omobere(Luka 2:40,52), na narenge na bamura na basubati bamwabo (Mat. 13:55,56). Akaragera (Mat. 9:11), akarara (Luka 8:23), nabo arenge korosa (Yohana 4:6), na nabo arenge koriegwa enchara na erang’o (Mat. 4:28, Yoh. 19:28). Boigo nanyorete obororo na okomigeka (Mat. 26:37) Ase okorora igoro bosa igo, Yeso nabo arenge kororekana buna monto onde bwensi oyio orenge gotara ase egati y’abanto bande buna oyomo ase emeganda. Abanto abange barenge amo nere tibaroche ime yaye kende goetania omonto (Yoana 7:46). Abanto bakamokorera buna omonto onde bwensi ase egati yabo, bakamosekerera (Luka 8:53), bakamochencha (Mat.11:19), nonye nokomochecheria na komoaka (Luka 22:68). Ase bare, nigo arenge buna monto onde bwensi. Egesio ekebe, tibanyarete korora ng’a amang’ana amange narengeo ase erieta eri. Koreng’ana na Daniel 7:13,1 4, “oyomo buna omwana o mwanyaanto” nachete namare a igoro, “gocha ase omogaka bwamatuko,” na akaegwa obogambi bwa kare na kare, obonene na oboruoti. Abayaudi bakamorora buna Masii. Ase igo, ekero Yeso arenge kweroka erieta eri, nigo arenge koorokia ase enchera emanoire ake igo, ng’a nere oria Masii barieretwe eira, Kristo ase omobere o mwanyabanto. Soma Matayo 24:30, 25:31, 26:64. Mbinto ki bire ase amang’ana a Yeso ase ebibungo ebi bikorwa ase Daniel 7:13,114? Nase ki ere egento ki’engencho ase tore komanya ng’a Yeso nigo arenge omonto kegima? Ninki kere engencho y’obomwanyabanto bwaye ase ogotoreka gwaito? Ngencho ki ebwate ase obogima bwaito bwa kera rituko, mono ase esegi yaito namatemwa na ebibe?
  • 12. 12 Rituko 2 Julai 7 Omwana O Nyasae Tari Gabirieli bweka omorogete “Omwana o Nyasae” (Luka1:35), korende boigo abanto abange ekero barenge gokwana igoro ya Yeso (Mat. 14:33, Marko 15:39, Yohana 1:49, 11:27). Naitabete erieta erio korende teroka bo ekero arenge gwekwanera, ande ake abaise goakwa amagena akwe. Nonye nabo, Bibilia nkoorokia ere ase chinchera chinyinge oboamate bwaye bene na Ise. Ase okobatiswa kwaye, Tata namoenegetie Yeso buna omwana oye (Mat 3:17), amo na ekero kiogoonchoka ekieni kwaye (Mat 17:5). Oboamate gati ya Ise nomwana nigo bwarenge bwabene. Kristo nere bweka ase obosio bwense oyorenge kogokera oboamate buna obwo, ekiagera nere bweka ore oyomo na Ise. Buna abegeni, twaerwe ribga riokoba abana ba Nyasae. Korende Yeso ere botambe nabo arenge, nabo are, na nabo agendererete koba omwana o Nyasae. Inki ebibungo bikobwatia bikoorokia igoro y’oboamate oboikeranu bwa Tata na omwana? Mat.11:27, Yohana 3:35, 5:17, na 10:30. Obomo oboikeranu bwa Yeso na Ise nigo bobwatekanete naoboikeranu bw’okomanyana buya; obomo bw’okogania, eganga na emeroberio. Mono kegima, nobomo bw’okoba kwabo. Omwana nigo are abanto babere (“inche na Tata”) korende bare oyomo (“nigo tore oyomo”), ekeene ekio gekobekwa chinguru na erieta erio rikobabwatania (gwekania 1 Kor. 3:8) Goika toinyore, nonye nabo, ng’a ekiagera anchete komenywa buna mwanyabanto, Kristo ekero arenge aiga nigo anchete gwekeyia inse ya Ise (Fil.2:6-8). Ogwekeyia oko ngokora kwarenge emeremo korende tikwarenge ensemo yokoba kwaye. Yeso nigo ekeetie ase engencho y’eganga ya bene, ekerenga kia bene. Ekero tore na obomanyi bosa ase ebirengererio nabo tokonyara komanya ekiagerete Yeso agateba: “Omwana takonyara gokora ring’ana ere bweka, otatiga riria aroche Ise agokora,” (Yohan 5:19) “ekiagera tindi korigia ogwancha kwane, korende n’ogwancha gwa Tata oyontomete,”ekiagera Tata nomonene kombua.” (Yohana 14:35) Yeso nigo arenge Nyasae kegima na mwanyabanto kegima. Ninki ekeene eke kiogokumia kegototebia igoro yoboamate gati ya igoro na ense? Mboremu ki torarusie korwa ase oboamate obo bwaang’e mono?
  • 13. 13 Rituko 3 Julai 8 Obonyasae Bwa Kristo: Ensemo 1 Obonyasae bwa Kristo nabwo oboroso bwokwegera gwaito. Mwanyabanto tare konyara koba omotoria oito, tari mang’ana ere naki are oyo bw’ogwaatananeka ang’ana ase obogima bwaye. Ase okobwatana okoyia gwonsi, ntoenekeirie obonyasae bwaye. Ntorigererie keria Yeso omonyene egeretie igoro yeng’ana eye. Ase abegeni, tiyarenge egento ekiororo kobaerera ng’a ere ning’o orenge. Emeremo yaye nigo yarenge ng’a emanyekanie ng’a nere orenge Masii, Nyasae ase omobere; korende, ase taiyo akwanete maiso marore ng’a inche ninche Nyasae gose Masii. Are gocha gokora bo, nigo arenge gocha goitwa. Ase igo, agachora gokunera obonyasae bwaye na ase obobisi akaraa abategereri baye komanya obonyasae bwaye. Buna Yeso agendererete kweorokia egetambokero ase ekende, abategereri baye bakamomanya buna Nyasae korende bagakana ekiagera tarenge kororekana oyoraikeranie ogokagera kwabo kwa Masii. Aya nigo akororekana ase okoboria kwabo; “ngoika ririr oratoichanie emioyo yaito? Onye naye Kristo ototebie” (Yohana 10:24). Egesio ekebe, enchera amang’ana ayio are nigo akworokia ng’a okoboria kwabo tikwarenge ogwekeene. Buna twaroche igoro, Yeso naorogetie ebinto biokworokia oboamate bwaye bwa bene na Ise. Eye nero enchera arenge koorokia obonyasae bwaye. Abange mbamanyete ng’a ekero arenge goteba ng’a Nyasae nere Ise, nigo arenge kwereng’ania na Nyasae (Yohana 5:18). Soma Luka 5:17-26. Nase nchera ki yechinguru mono Yeso aorogetie obonyasae bwaye maiso marore ase okobokwana aiga? “Kende tikeganeiri goetania chinguru chiogotanga gokerora omobere osarekire. Eriogi riria riakwanete obogima bokabao ase mwanyabanto oria otongetwe korwa ase amaroba nario riakwanire obogima gochia ase omonto oria orenge gokwa korwa ase ukoma.” Ellen G White, The Desire of Ages, pp.269,270. Yeso naborogetie okobua kw’obonyasae ase okwabera ebibe. Boigo nakwanete ng’a “naikaranse ase ekerogo ki’obonene” (Mat. 25:31) na kogambia ebisaku bionsi, kobanachera ekina gia kare na kare gia kera oyomo, okobua koria kore ase Nyasae bweka. Ninki naende aganeirie akore goetania ayio kweorokia ng’a ere ning’o aiga? Rengereria buna abarai bande barenge nechinkoro chinkong’u gochia ase Yeso.na abanto aba nabwo yabagwenerete koba abateneneri bekemoika b’abanto? Naki toraenekie korenda erio titoba nechinkoro chinkong’u ase chinchera chiaito, boigo?
  • 14. 14 Rituko 4 Julai 9 Obonyasae Bwa Kristo: Ensemo 2 Yeso nakwanete na koorokia ng’a nigo arenge n’okobua koria Ise abwate ase okobua amakweri. “na buna Tata akobokia ebitondo kobia obogima, naboigo omwana akobaa obogima baria arigetie (Yohana 5:21). Nyasae bweka nere oratebe: Inche ninche okobokigwa na obogima” (Yohana 11:25). Egento kende gekoorokia buya obonyasae bwaye nkeria ng’a ere nigo arenge obotongi botarakorwa. Ere: “nigo arwete igoro” (Yohana 3:13) ekiagera Tata antomete (Yohana 5:23). Naende, akaenekia okobao kwaye obotongi botarabao: “Na bono Tata, ombake inche amo naye, ase obonene boria narenge nabwo amo naye ritang’ani ense etaratongwa” (Yohana 17:5). Inki gekogera Yohana 8:58 ere enkwano ya maiso marore mono igoro y’obonyasae bwaye? Rora naende Okong’anya 3:13, 14. Ekero okogwekania na Abrahamu, oyio obeteo, eyio ere engencho y’ekeyunani “ginomai, egoonchorwa aiga ng’a “orenge,” Yeso nigo araretie omonyene koba oyobwemenyeretie omonyene. Tarengeo rioka konye Abrahamu ataraiborwa, korende nao arenge korwa kare. Inche ninche nigo ekoraga okogenderera kobao gwa kare na kare. Goetania iga, inche ninche nario erieta ria Yahweh omonyene (Okong’. 3:14). Abarai mbamanyete buya, ng’a Yeso natebete ng’a nere inche, inche oyio naorogetigwe ase egetutu kegwoka omorero. Koreng’ana nabarabwo, nigo arenge n’okomocha gw’okomorama Nyasae na ase igo “bakabogoria amagena bamoake” (Yohana 8:59). Enchili nigo ekoorokia ng’a Yeso, gotaorokia okwanga, nanchete ogosasimwa korwa ase abande. Namanyete buya ng’a, koreng’ana namariko, Nyasae bweka nere oganetie ogosasimwa korwa ase mwanyabanto, ekiagera namotebetie Saitani; “nerikire, osasime omonene, Nyasae oo, omokorere ere bweka” (Mat. 4:10). Ase igo, ase ogwancha gosasimwa, nigo arenge koorokia obonyasae bwaye. Aborokigwa aaria ase enyancha (Mat. 14:33), omonto oria omouko ogwenetigwe (Yohana 9:38), omokungu oria ase oboina bwa Yeso (Mat. 28:9) na aborokigwa aaria Galili (Mat.28:17) bonsi mbamosasimete maiso marore, koorokia obonyasae bwaye. Amang’ana a Thomas gochia ase Yeso, “omonene one na Nyasae one!” (Yohana 20:28) tarenge gocha gokwanwa na omoyaudi onye atamanyete buya ng’a i Nyasae arenge gokwana nere. Soma Yohana 20:29. Mbinto ki otararora, korende bwegenete? Ninki engencho y’okoiraneria kwao ase okoboria gwonsi gwokwegera?
  • 15. 15 Rituko 5 Julai 10 Emeremo Ya Kristo Gatwaikire korora ng’a Yeso nere ng’o, bono nabo tokonyara komanya keria achete gotokorera. Saitani nabete okomosoera Nyasae. Erio koumerana na ogosoerwa okwo, Yeso nigo achete koba intenenera bwembwa ya Tata, na goonchora ebirengererio biria biobong’ainereria ebio abanto abange konye baagachire ime yabo igoro ya Nyasae batato ime y’oyomo. Nigo aganetie bamomanye Nyasae, ekiagera okomomanya n’egento otatige ase okonyora obogima bwa kare na kare (Yohan 17:3) Korende, ntoganeirie amang’ana aetanetie obomanyi ase ogotorigwa. Ntoganetie Nyasae atoe omotoria, ekio kere engencho yerieta ria Yeso; Yahweh nogotoreka (Mat. 1:21), Yeso nigo akwanerete emeremo yaye ase enchera enyororo mono; “Omwana-o-mwanyabanto nigo achete korigia egiasirete na kogetoria” (Luka 19:10). Aaria Eden, mwanyabanto nigo basiretie oboamate bwabo na Nyasae, bagasiria obochenu bwabo, bagasiria enka yabo, na bagasiria obogima bwa kare na kare. Yeso agacha gokerora bionsi; akairania oboamate bwaito na Tata (Yohana 1:51), Agatwabera ebibe biaito (Mat. 26:28), agatoa ekiorokererio buna toramenye (1 Petero 2:21); na, ee, agatoa obogima bwa kare na kare (Yohana 3:16) Naki Yeso aerete ekerenga ki’emeremo yaye? Yohana 10: 11, Mat. 20:28. Nase ki Yeso akwete? Nase engencho erwete koira ribaga riaito na kobogoria egesusuro ki’ebibe biaito. Intwe twensi nabanyabibe (Rum. 3:10-12) na, ase igo, togwenerete amakweri (Rum. 6:23). Ogotoreka gwaito nigo kwarenge okwerigori rinene erio obogima bw’omwana o Nyasae bwoka bwarenge konyara goakana. “Ogochika koria kwa Nyasae kwabunetwe nigo kwaganetie obogima bw’omonyabibe. Ase igoro na ense noyomo bweka orengeo oyio orenge konyara, ase ribaga ria mwanyabanto, goikerania okogania oko. Ekiagera ogochka kwa Nyasae kore ogochenu buna Nyasae omonyene, oyomo oria ore ekerengo kia Nyasae bweka nere orenge konyara gokora egesonsoro kiebibe. Tari onde goetania Kristo orenge konyara gotoria. Mwanyabanto ogwete korwa ase okoragererigwa kw’ogochika na komoirania ase oboamate na igoro.” Ellen G White, Patriachs and Prophets, p. 63 Rigereria ase ense yaito na okoba gwaito twensi ase ense eye. Yarenge konyarekana kera egento keerere ase oboina, ngosemeria ki tware koba nakwo? Titware koba na konde kegima, onye tari korwa ase omoroberio bwogotoreka. Naki, rende, toramoiranerie Nyasae ng’a mbuya mono ase keria atokoreire ime ya Kristo?
  • 16. 16 Rituko 6 Julai 11 Komenta kwegera: Ellen G White, “Omonene – Omotoria o mwanyabanto,” pp 1126-1128 ase The SDA Bible Comentary, Vol 5 “Nonye ring’ana ria Nyasae rigokwanera obomwanyabanto bwa Kristo ekero arenge ase ense, ngokwanera rire boigo okobao kwaye obotongi botaraba. Ring’ana nigo riarengeo buna Nyasae, buna omwana o Nyaae o kare na kare, baigwanaine na bare oyomo na Ise…. Ense egatongwa nere, gose onye tari ere, anga tigiakoregete kende gionsi egiakoregete (Yohana 1:3). Onye Kristo otongete ebinto bionsi, igo nao arenge bosio bw’ebinto bionsi. Amang’ana akwanire igoro yaya nigo akoigweka buya onde atatigare kare na tang’utang’u. Kristo ere nigo arenge Nyasae, nase ekerengo ekenene. Nao arenge na Nyasae korwa kare, Nyasae ore igoro ase ebinto bionsi, osesenirie kare na kare. Omonene Yeso Kristo, omwana obene o Nyasae, orengeo korwa kare, oyo bw’ogwatananeka, korende oyomo na Tata.’ Ellen G White, Selected Messages, book 1, p 247. “Ime ya Kristo obogima mboreo, obweritang’ani, obotasabiri, gose korusigwa ande. “Ere oyore n’omwana nare n’obogima” (1Yohana 5:12). Obonyasae bwa Kristo, nabwo ekeene ki’obogima bwa kare na kare.” Ellen G White, The Desire of Ages, p. 530. Amabooria Y’ogosanga; 1. Ebirecha mbiamanyete na koorokia ng’a Kristo narengeo “Omochenu o Nyasae” (Mariko 1:24). “Omwana o Nyasae” (Mariko 3:11) “Omwana o Nyasae ore igoro mono” (Mariko 5:7). Roar naende Yakobo 2:19. Nase ki okoenekia oko gotaisaini gotoa ogotoreka? Naki toretange korwa ase oboreba bw’ogotaisaneka kw’obong’aini bw’ebirengererio bioka komwancha Yeso? 2. Ekero omonene oria bwabarwani esegi, oyio oteneine bosio bwa Yeso, aroche buna agokwa, nigo atebete, “Amaene oyo n’omwana o Nyasae orenge” (Mariko 15:39). Inse y’omosalaba nao oramomanyere Yeso buya. Ara karenga okogendao? Indi omoerio kwagendeteo? Nase ki otaire chingaki, bono iga, korengereria igoro y’ekeng’wanso kiogokumia arwete ase ogotoreka kwao? 3. Abanto abange bekero kia Yeso nigo bamokanete ekiagera babwate ebirengererio ebibe igoro ya Masii. Egesio ekebe, abanto abange rero nigo bakwanga korwa amagima abo gochia ase Yeso, ekiagera babwate obomanyi bokorekanirie igoro yaye. Naki torabakonye komorora Yeso buna are bori? Ninki tobwate buna Abadventista b’Esabato ekio kerabakonye kobaa oborori obuya igoro ng’a Yeso nere ng’o?
  • 17. 17 Eleseni 3 Julai 12-18 Omoika Omochenu Esabato Mobaso. Okwegera Gwechuma eye: Yohana 14:16-18; 14:26; 15:26, Mat. 12:31,32, Yohana 16:8, Yohana 3:5-8, Luka 11:9-13. Amang’ana Omotwe: “Naende inche ninsabe Tata, na ere nabae omokonyi onde oyoramenye amo nainwe goika kare na kare.” (Yohana 14:16) Ase Nyasae batato ime y’oyomo, omoika omochenu nere omanyire ase ekerengo egeke mono. Nigo ere ogoichania ng’a oyore amo naintwe mono, oyio okoreta okoiborwa okoyia ime yaito, na oy’ogotoonchora intwe, nere tomanyete ase ekerengo egeke mono. Nase ki? Ase ogochakera, Bibilia teri gokwanera omoika omochenu mono buna egokwanera igoro ya Nyasae Tata, na omwana. Amariko nkoraga are mono gochia ase Omoika, kore aang’e buna omogwekano na omoreng’anio. Bibilia nigo egotoa emeremo y’omoika, korende nigo egokwanera ang’e mono igoro y’okoba kwaye. Egento kende gekogera nigo gekorwa ase obokoreri bw’omoika omochenu. Nigo agendererete koragera ebirengererio biaito gochia ase Kristo, tari gochia ase are ere omonyene. Ase omoroberio bwogotoreka, omoika nigo ogokora emeremo emeke ase ogokonya Tata na Omwana, nonye emeremo eye teri emeke ase okoba kwaye. Echuma eye, buna toragenderere gotegerera keria Yeso aegeretie igoro y’omoika, tiga tosabe erio toonchorwe nokoba kwaye ase obogima bwaito. * Egera eleseni y’echuma eye bweariganie ase Esabato Jualai 19.
  • 18. 18 Rituko 1 Julai 13 Omoteneneri o Kristo Ase obwoba na obororo, aborokigwa bakamotegerera Yeso buna akoraria ogokwa kwaye kwa bwango ekero ararwe ase obosio bwabo, ning’o orabe omworokia obo, omosani na omosemia? Ekero aroche okogania kwabo, Kristo akabariera eira y’ogotoma omokonyi oye koba nabarabwo. Ndieta ki ria bene Kristo amorogete omoteneneri oye? Roar Yohana 14:16-18. Naki erieta erio riamogwenerete? Roar boigo Yohana 14:26. Omokonyi, omosemia, na omoremia ayio namarieta ao ao agoonchorwa korwa erieta ri’ekeyunani Parakletos, erio rikorwa ase amarieta Para, “ensemo” na erikoraga emeremo yaye Kletos, “korengerigwa.” Engencho yaye “Oyorengerigwe gochia ase ensemo yaye”, rikorwa ekerengererio kia “omonto ochikirwe korwa ogokonya.” Nabo rirarage omobwatania, omosaberi, omokonyi, omosemia, gose nonye nomorwanereri. Yohana bweka nere ogokwana erieta Parakletos ase okobwatana okoyia. Boigo narogete Yeso erieta eri boigo (1Yohana 2:1) Ekero kiobokoreri bwaye ase ense, Kristo nere orenge omosemia bw’aborokigwa, omokonyi na omoremia. Ase igo nabo rigwenerete oria okoira ribaga riaye. Omoika omochenu nigo akorugwa na Tata ekero omwana amosabire, nase erieta riomwana (Yohana 14:16,26). Omoika nigo okogendereria emeremo ya Kristo ase ense eye. Goetera ase omoika omochenu aborokigwa nabo baigwete okobao kwa Yeso. “Tinkobatiga buna chintakana; ninchiche ase more” (Yohana 14:18), omonene otebire. Tarenge goteba ng’a nache kobarora kero kende, ekio getarenge gocha koba egiokoremia abwo batigarete buna “chintakana.” Korende nigo araretie okobao kwa botambe na oboamate bwa ime mono: “ime yaino” (Yohana 14:20). Aya nabo arenge gocha konyarekana rioka goetera okobao kwomoika omochenu ime yabo. Ee, obomwanyabanto bwa Kristo mbwamotangete korwa ase okoba kera aase ase engaki eyemo (Zaburi 139:7). Goetera ase omoika, omotoria oito nabe ogoikereka na kera omonto, kobwaye ase arabe gose ogoatananeka kw’omobere okwo kwabaatananete korwa ase Kristo. Nase nchera ki aye kwabeire n’obomanyi bw’omoika omochenu, nonye okoba kwaye naende buna ogokora emeremo ase obogima bwaito tikori komanyekana ase obwororo.
  • 19. 19 Rituko 2 Julai 14 Omoika N’omonto Ellen G. White narigete ng’a “Okoba kwomoika omochenu nobobisi mwanyabanto tibakonyara komwera, ekiagera omonene tarabaorokeria ... igoro y’obobisi obwo , bore obotambe mono ase mwanyabanto komanya. Ogokira, nigo kore okwengencho.” The Acts of the Apostles, pg 52. Nonye nabo, naenegetie naende ng’a “Omoika omochenu nigo are omonto, ekiagera obereire emeika yaito kirori ng’a intwe nigo tore abana banyasae …. Goika naende ase omonto omochenu, onye tari bo takonyara korigarigia obobisi obwo bobisegete ime ase ebirengererio bia Nyasae.” Ellen G. White, Evangelism, pg. 616, 617. Eng’ana eri nigo erosire ase Biblia (Rom 8: 16 na 1 Cor 2: 10, 11). Ase igo, nonye tore abekerengo egeke ase okoba gwaito, goetera ase amariko nabo tokonyara komanya ng’a omoika omochenu nigo are omonto na nigo are Nyasae. Eki Yeso akwanete igoro y’omoiko omochenu nigo gekoenekia eng’ana eye. Mbikorwa ki biomoika omochenu ebi bikoorokia ng’a ere n’omonto? Roar Yohana 14:26, 15:26; 16:7-14. Yeso nakwanerete emeremo emenge omoika agokora, yonsi okworokia ng’a ere nomonto. Ning’o omuya goetania omonto oranyare gotworokereria na gotoinyoria ebinto bionsi biria Kristo akwanete (Yohana 14:26)? Gose ning’o goetania omonto oranyare komobera Yeso kirori(Yohana 15:26), oraorokie ense ebibe biaye (Yohana 16:8), oratorae gochia ase ekeene gionsi, naboigo koigwa na gokwana (Yohana 16:13)? Naende n’omonto omong’aini bweka oramobake Kristo (Yohana 16:14) Koreng’ana namorokererigwa a Yeso, abariki b’okobwatana okoyia mbegenete ng’a omoika omochenu nare n’echimbwa chi’omonto; okogania (1Kor. 12:11), obong’aini (Ogok. 15:28, Rum.8:27), na okweigwa kwa ime (Rum. 15:30, Efe 4:30). Ekiagera omoika omochenu n’omonto omochenu, goika twerwe intwe abanyene ase ogwekanya gochia ase okogania kwaye na oborai. Nigo tokomoarigania komenya ime y’echinkoro chiato (Rum. 8:9), erio atoonchore amagima aito (Tito 3:5), na kwama amatunda y’omoika ase chimbwa chiato (Gal. 5:22, 23). Intwe tweaka abanyene titokwenyara; rioka goetera ase okoba kwaye okwo kogokora emeremo ime yaito nario torabe keria twarieretwe eira na Yeso. Omoika omochenu n’ekeegwa; buna ebiegwa ebinge, na kerangwe. Naki oraenekie rituko ase rituko, ng’a tori gotama korwa keria omoika omochenu arigetie gokora ime yao?
  • 20. 20 Rituko 3 Julai 15 Omoika Amochenu I Nyasae Ekero Yeso akwanete igoro y’omoika omochenu gochia ase aborokigwa, nigo amorogete “omokonyi onde” (Yohana 14:6). Ring’ana ri’ekeyunani Yeso akwanete ollos engencho yaye “oyonde”, engencho yaye oyonde ogwekaine omotang’ani”. Mamincha ya Heteros, “oyonde ore n’ogwatananeka korwa ase oria omotang’ani gose obuya bw’eritang’ani”. Okororekana gw’okoba kweritang’ani okwo gokobwatania Tata na omwana nigo gokoorokigwa ase oboamate bore gati y’omwana na omoika omochenu. Yeso nigo atebete ng’a omoika omochenu “naende amang’ana agochia gocha nabatebie engencho yaye” (Yohana 16:13). Nyasae bweka orararie aya agochia gocha (Isaya 46:9, 10) Obonyasae bw’omoika omochenu nigo boigo bokoenekigwa goetera ase emeremo yogouta amariko omochenu, emeremo eyio Yeso akoenekia. Nigo atebete ng’a, “Daudi omonyene nigo akwanete goetera ase omoika omochenu” (Mariko 12:36) amang’ana ayio arikire ase Zaburi 110:1. Ekero arenge ase obosio bw’ense, Yeso nigo arenge inse y’oborai bw’omoika omochenu. Gaikire goakwa amaguta na omoika ekero abatisetwe (Mat.3:16,17), “ akaragwa n’omoika gochia ase eroro” (Luka 4:1). Kamobuire omotemi “akairana ase okobua kw’omoika gochia Galili” kogendereria obokoreri bwaye (Luka 4:4). Ebikone biria akorete ngoetera ase omoika omochenu (Mat.12:28). Ekeene ng’a omwana o Nyasae nigo eegegete ase omoika naende nakoenekerigwa konde kwembwa y’obonyasae bw’omoika, ekiagera nakong’u gokagera ng’a omwana o Nyasae naegeke ase kende gionsi goetania Nyasae. Egento kende gekoenekia obonyasae bw’omoika nigo kere ase oboamate amo na Tata na omwana ase ekebungo keria kegokwanera aba batato ng’a nigo bareng’aine. Ase igo, Yeso nachigete aborokigwa baye kobatisa abatunyani baye ase erieta ria Tata na omwana na omika omochenu (Mat.28:19). Naki ebibungo bikobwatia bigotokonya komanya obonyasae bw’omoika omochenu? Roar Matayo 12:31,32. Okoreng’ana kore gati y’okomorama Omwana-o-mwanyabanto, ekebe ekio keraberwe, na okorama omoika omochenu, ekebe ekio getaberwe, nigo ekworokia ng’a omoika tari egetongwa kia botambe. Okomorama Nyasae n’ekebe kegokorwa maiso marore bosio bwa Nyasae. Ase igo, nigo togokora ase ogoteba ng’a omoika omochenu n’oyomo na Nyasae aba batato ime y’oyomo. Nonye amange arikirwe igoro “y’ebibe bitaberwe”, amang’ana areo nigo akworokia ogokong’igwa kwabanto mamincha y’omoika na emeremo yaye ase ogotoreka na koyerora ng’a n’emeremo y’omobisa.
  • 21. 21 Rituko 4 Julai 16 Emeremo Y’omoika Omochenu. Twaikire gokwanera emeremo y’engencho y’omoika omochenu ase obogima bwa Kristo ase omobere o mwanyabanto na ase ogouta amariko omochenu. Tiga torigererie keria Yeso aegeretie igoro y’emermo y’omoika ase ogotoreka gwaito. Meremo ki y’engencho omoika omochenu agokora erio gotoarigania komwancha omotoria? Roar Yohana 16:8. Monto ki, ee, ogwancha konywa amariogo otatiga rioka ancherane ng’a n’omorwaire are? Ase enchera eyio, titogwancha gotorigwa otatiga rioka twancheranire ng’a n’abanyabibe tore. Ase obwororo naende konyegerigwa gotaiyo, omoika nigo ogotworokia ng’a twakorire ebibe, na nabamochi tore, na twagweneire ekina kia boronge kia Nyaae. Erio omoika atoraa gochia ase Kristo, koorokia goetania ase are (Yohana 15:26), oria bweka oratotorie. Ekiagera Yeso are ekeene (Yohana 14:6), ase ogotoira ase Yeso, omoika nigo agotoira “ase ekeene” (Yohana 16:3). Nchera ende naende teiyo, nonye nabo, omoika omochenu nigo okorokwa “Omoika bw’ekeene” (Yohana 14:3). Ekero twaorokigwe ebibe, (engencho yaye ogweitia kw’ebibe) na koragerwa gochia ase Yeso na ekeene kiaye rirorio twabeire ang’e ase omoika omochenu gotokorera emeremo yaye emenene. Nase ki ere egento ki’engencho “koiborwa ase Omoika?” Rora Yohana 3:5-8. Baria batemire goonchoreria amagima abo boka abanyene mbamanyete buna ere emeremo ya bosa ase bare. Nigo ere egento egekong’u tore, Nyasae atosoetie ime, goonchora amagima aya aito asariigwe n’ebibe koba amayia (ebitongwa ebiyia). Ogokerorwa kw’omonyabibe nigo koganetie chinguru chiria chiria chiatongete, okobua okwo omoika omochenu bweka ararwe. Nigo togotorigwa goetera ase ogosibigwa kwa ogokerorwa na gokorwa koba abayia “goetera ase omoika omochenu” (Tito 3:5). Egento omoika agokora tari ogoonchorana gose komenta obuya ase obogima boria obokoro, korende, ogoonchorwa g’wokoba kw’omonto, ogotongwa kw’obogima oboyia. Eki ebikone ebio bikoreta nigo bikororekana buya na nigo kere egento getaamererigwe ase okoegerera enchili. Obokoreri bw’omoika omochenu tibori obw’engencho ase ogochaka obogima bw’gekristo rioka; ntomoganetie botambe. Ase ogosegeta kw’obogima bwaito bw’ekemoika nigo agotwegeria na gotoinyoria amang’ana onsi aria Yeso aegeretie (Yohana 14:26). Toise komwancha, nigo aramenye amo naintwe goika kare na kare buna omokonyi oito, omoremia, na omosemia (Yohana 14:6). Chimbwa chimbe nigo chire chinkong’u goonchora, tari bo? Na nonye nekero togotiga, gotatiga rioka twarendire mono, nabo chiratobue naende boigo. Ninki ogwekumba gwaito gochia ase oboreu na okogania gokora ebibe kogototebia igoro y’okogania kwa botambe gw’okwerwa gochia ase omoika omochenu?
  • 22. 22 Rituko 5 Julai 17 Goichorwa N’omoika omochenu Tang’u tang’u chitaiyo nabo egwenerete tomanye ng’a ning’o omoika omochenu. Korende obomanyi obo tibokoba obwengencho onye tibogotoira gochia ase okoigora amagima aito goichorwa nere. Yeso negenete ayio ng’a totaariganetie omogeni o igoro koba amo naintwe kera rituko, omoika onde noreo ore namaiga gosoa ase amagima are bosa na koreta omochando bw’ekemoika (Mat. 12:43-45). Yeso omonyene “naichoretwe n’omoika omochenu” (Luka 4:1). “botambe nigo arenge konyora ebatiso n’omoika omochenu. Ellen G. White, Christ’s Object Lessons p. 139. Ninki Luka 11:9-13 egotebia igoro y’enchera toranyore omoika omochenu? Ninki ebibungo ebi bigototebia igoro y’okogania gwa Tata kw’ogotoichoria n’omoika omochenu? Ase endagera ya mogoroba, Yeso nabarierete eira aborokigwa baye ng’a nabatomere omoika omochenu. Nabegete chinguru okoremigwa na kwegeria emeremo y’omoika, eyio yarenge goikera okogania gw’echingaki chiria. Kristo gaikire koboka, nonye nabo, amang’ana nigo arenge amao, na aborokigwa mbaumeranete namakong’u amao. Inki kiarenge ekerenga kieira ya Yeso y’omoika omochenu ase okoboka kwaye? Rora Ogok. 1:4-8. Ogokora 1:5 nero yoka erigete igoro ya Yeso ogokwanera igoro “y’okobatiswa kw’omoika omochenu”. Yohana omobatisi konye oraririe ebatiso eye ya bene (Mat 3:11, Yohana 1:33), korende goika yarenge koganya goika Yeso agende igoro. Ninki engencho y’okobatiswa n’omoika? Ogokora 1:8, Yeso omonyene naerete eng’ana eye goetera ase omogwekano. “kwabatisirwe n’omoika omochenu” (Ogokora 1:5) ekero omoika omochenu ogocheire’ (Ogokora 1:8). Kobatiswa n’okorimerigwa kegima ime y’egento gete, mono mono amache. Oyo n’omonto omogima kobatiswa n’omoika omochenu engencho yaye nokoba inse yomong’uso bw’omoika, kegima na goichorwa n’omoika omochenu (Efeso. 5:18). Eke tikeri egento “kegokorwa rimo na koerere agwo,” korende n’egento togwenerete gokorerwe botambe. Omonto aise gokoboria, kwana “goichorwa n’omoika omochenu” ninki oramoiranerie; na nase ki?
  • 23. 23 Rituko 6 Julai 18 Komenta Kwegera: Ellen G. White, “The Power PromIsed,” pp19-23, ime ya Testimonies for the Church, Vol. 8; “The Gift of The Spirit,” pp47-56, The Acts of the Apostles. “Ase chingaki chionsi na ase onsi, ase obororo bwonsi na ogochandwa gwonsi, ekero ense ekororekana omosunte na amatuko agocha are ayokogosa, na tweigwe totari na gokonya na tore intwe tweka, omoremia natomwe ase okoiraneria kw’ogosaba kw’obwegenwa. Emechando nabo eratoatanane korwa ase kera omosani bw’enseye; korende kende nkeiyo, boare mboiyo, boratoatanane korwa ase omoremia o igoro. Ande onsi ase tore, ande onsi ase toragende, nao are botambe ase okoboko gwaito kwa borio gotokonya, gotobeka moyo, gotoimokia na gotogokia.” Ellen G. White, The Desire of Ages, PP. 669, 670. “Omoika omochenu nakio ekeegwa kia igoro mono arenge korusia aase ise ase ogokonya abanto baye. Omoika nigo arenge korugwa buna egento kegokerora, na are koba taiyo rirorio ekeng’wanso gia Kristo nigo kiarenge koba ekia bosa. Chinguru chi’ogosaria konye chiabeire chigokong’igwa ase ekero egetambe, na okwerwa kwa mwanyabanto gochia ase obosomba obo bwa Saitani nigo kwarenge okwogokumia. Ebibe nigo biarenge gocha kwangwa na kobugwa rioka goetera ase omoteneneri oyo omonene oyo o gatato ase Nyasae batato ime ase oyomo, oyio otarenge gocha goetera ase chinguru ching’ao goetania echia Nyasae. Omoika nere ogoikerania keria giakorirwe na omoboria bwense.’ page 671 Amaboria Y’ogosanga 1. Ase engencho y’okweimokereria igoro kwa mwanyabanto, ninki ogwekanya na ogwekeyia kwa obokoreri bw’omoika omochenu bigotwegeria? 2. Ekero bakogamba na Nikodemu, Yeso nareng’anetie omoika na embeo. Eleseni ki y’ekemoika tokwegera korwa ase okoreng’ania okwo? 3. Abanto bande nigo bagoteba ng’a ekemanyererio “ki’ogoichorwa n’omoika” n’ogokwana keria ara aange gekorokwa “emenwa”. Naki togwenerete koiraneria aya? 4. Nigo togotema korengereria igoro y’emeremo y’ekemoika ase ekerengo ki’omonto bene, oyomo ase oyomo, eyio ere buya. Ase ekero ekio, naki intwe, buna omobere oyomo, toranyore obomanyi bw’ekeene gi’okoba kwaye ase ekanisa enigma.
  • 24. 24 Eleseni 4 Julai 19-25 Ogotoreka Esabato Mobaso Okwegera Gw’echuma eye: Luka 18:9-14, Yohana 6:44; Luka 15:3-10, Mat. 20:28; Yohana 8:34-36; Yohana 6:35, 47-51. Amang’ana Omotwe: “Naki Nyasae ayianchete ense , goika akarwa omwana oye omomoima, erinde monto onde bwensi oyomwegenire tasira, korende abe n’obogima bwa kare na kare (Yohana 3:16) Amakweri, nigo ara aange togoteba, “n’ensemo y’obogima.” Yaya amakweri nigo akiora obogima, tari ensemo ya borobwo. Korende, nonye tonarete amakweri, nigo tokoyaa erieta riao, toyaroka mamincha y’erieta riria akorokwa. Nonye toyamanyete eng’ana eyemo n’emanyekanete buya: Totakonyiri na Nyasae nigo torakwe kare na kare intwe twensi. Egesio ekiya, ogokonywa okwo gwachire. Nyasae ase obwanchani bwaye, nigo agotoa ogotoreka goetera ase Kristo. Ekero omomalaika araretie okoiborwa kwa Masii, nigo amorogete “Yeso” (korwa ase ringana ri’ekeiberania engencho yaye ogotoreka), “ekiagera natorie abanto baye korwa ase ebibe.” (Mat. 1:21) Echuma eye ntorigererie emeremo y’ogotoria ya Yeso. Ritang’ani, ntorigererie oboroso bw’ogotoreka gwaito erio magega torore eki gwakorire. Bibilia nigo ere maiso marire. Nigo tore n’ebinto bibere togochora igoro y’ebibe biaito: toakanere ebibe biaito ase enyancha y’omorero, gose twanche rigori Kristo aakanire igoro ase omosalaba. Ekero tokorigereria ekeegwa ki’obuya bwa Nyasae goetera ase Kristo, tiga naende ase obokanyeku tokerore okwegena gwaito ime ya Yeso omoboria oito abanyene. * Egera eleseni y’echuma eye bweariganie ase Esabato Julai 26
  • 25. 25 Rituko 1 Julai 20 Ogotoreka N’ekeegwa Korwa ase Nyasae Ase Yohana 3:16 amang’ana abere y’ogokora nkororekana areo ase okwera keria Nyasae akorete ase ogotoreka gwaito. Naki amang’ana aya y’ogokora abwataine? Ninki akoorokia igoro y’omochakano bw’ogotoreka gwaito? Ring’ana ri’egesongo gwancha, mono ase enchera ya bosaigo rikobogorigwa rero iga, tirisaini koorokia obotambe bwakare keorokirie n’ering’ana ri’ekeyunani ri’ogokora ao ao, “gwancha.” Ase okobwatana okoyia, eng’ana eye na erieta riaye agape, “obwanchani,” nigo ekoorokia obwanchani bwa Nyasae obotambe mono na obogendererete kobao ase ebitongwa biaye, ebio kegima bitari na igori rinde rikogwenera obwanchani obo, obwanchani nokoorokigwa gw’ekeene kw’embwa ya Nyasae. Tari igo atwanchete rioka igo, korende ere n”obwanchani (1 Yohana 4:8) Obwanchani bwa Nyasae tibori egento kerosire ase okweigwa gose egento okogokera. Obwanchani bwaye tibori gochora, gose kwegeka ase keria togokora. Nyasae nayianchete ense. Nakwo ogoteba mwanyabanto bonsi, nonye mbaria batamwanchete. Obwanchani bw’ekeene nigo bokomotunyana goetera ase ogokora kwaye kwogokerora. Kero kende buna mwanyabanto nabo toratebe ng’a ntwanchete nyagete, ekero ogokora gwaito kogokana (1Yohana 3:17,18). Ekio tikeri koba ase Nyasae. Obwanchani bwaye nigo bokororekana ase ogokora. Ase obwanchani, agatoa omwana oye omomoima abe ogotoreka gwaito. Ase ogokora igo, Nyasae nigo atoete bionsi biria abwate. Soma Luka 18:9-14. Ninki omogano oyo ogotweegeria igoro ya ebirengererio biato gochia ase Nyasae na eki bigwenerete koba ase obuya bwaye? Kero kende twasomire omorabaro oyo ara aange goika totari goichanera okonacha kwa Yeso. “Nabatebirie inwe, omonto oyio (omorusia ebango) igo aigete bwoye konye obareirwe oboronge kobua oria onde” (Luka 18:14). Korende, baria bamoigwete Yeso ekero anachete ekina ekio goika barenge goichanigwa. Oko tari okonacha okobe? Ee, tikwagwenerete boigo. Naboigo ogotoreka kore. Nigo kore ekeegwa korwa ase Nyasae. Ebiegwa tibiri ogwakanwa kw’emeremo; n’ebinto bigwancheranwa. Titokonyara kogora ogotoreka; nigo torakoariganie rioka igo. Nonye Yeso ara aamge tare gokwana, ring’ana obuya, naegeretie ase enchera ekoigweka buya ng’a ogotoreka ngoetera ase obuya bwa Nyasae, na obuya n’okoegwa keria getakogwenereti. Nyasae are gocha gokora keria gekogwenerete, inki ekio kiare gocha koba, na nase ki?
  • 26. 26 Rituko 2 Julai 21 Ogotoreka: Nigo Gwachagetwe Na Nyasae Ogosoma gw’enchili nigo gokoorokia ng’a ogotoreka gwaito nigo gokorwa ase Nyasae. Yeso tachete ase enseye ekiagera twamoariganetie, korende ekiagera Tata, ase engencho y’obwanchani bwaye atwanchete, amotomete. Okogania gwa Tata ase tore nigo gokoenekigwa ase obonge bwenkwano eye ng’a, “Ere oria ontomete” na “Tata oria ontomete” (Soma Yohana 7:28, 8:29, 12:49). Inki naende Tata agokora ase ogototoria, koreng’ana na Yohana 6:44? Nonye amaene twarenge abanyabibe na titwamwanchete Nyasae, ere natwanchete naende akarwa enchera y’okwaberwa gwaito goetera ase omwana oye (Yohana 4:10). Obwanchani obo bwogokumia nabwo bogotong’usa gochia ase are. Tata gwesoyia rioka igo, korende omwana nere ngokora are emeremo emenene ase ogotoreka gwaito. Nigo achete erio emeremo emanyekanete mono. “Omwana-o-mwanyabanto nigo achete korigia na gotoria keria giasirete” (Luka 19:10). Nekerengo keng’ana naki omonene are ang’e kogenda ase okwerwa kwaye gototoria? Rora Luka 15:3-10. Emerabaro eye ebere nigo ekworokia ng’a Nyasae tabwaterereti ase ogotoganya toche ase are korende nigo agotorigia. Goika tomorigie Nyasae. Tari mang’ana gose ntosirete enchera, aare aase abe mono gose tosirete tore nka; omonene nigo agotorigia atari korosa goika atonyore. “Tari koira egeka korwa ekero eng’ondi yasirete omorisia ataraichorwa na obororo na okwerosia. Nigo agochibara naende oirorera kobara riicho. Ekero aenekirie ng’a eyemo yasirire, tari konyara korara. Nigo agotiga chiria emerongo kianda na kianda, na kogenda korigia eria yasirire. Buna omosunte okogenderera komenteka na obotuko bokoba obw’ogotemwa mono na buna enchera ekoba enkong’u mono, ogwechanda kwaye omorisia nigo gokomenteka mono na omenta omokia bw’okoyerigia koyenyora eng’ondi eria yasirire. “Naki ere okogusuigwa okonene ekero akoigwa okwana kwaye kw’oborosu kw’eritang’ani ase oboare. Obwatia eriogi, otiira ebigoro ebinene, egenda goika chinsinyo chi’echiirima, ase ogotayiera obogima bwaye omonyene. Erio oyerigia ekero ekwana kogenderera koyoya mono, gokomotebia ng’a yabereire ang’e nogokwa. Omoerio omokia oye onyora eng’eria, omosiru otokire.” Ellen G White, Christ’s Object Lessons p. 188.
  • 27. 27 Rituko 3 Julai 22 Amakweri Aganeirie. Yohana omobatisi namorogete Yeso “emanwa y’eng’ondi eyio ekorusia ebibe bi’ense.” (Yohana 1:29). Ebicha eye nigo yarenge eng’ororo ekiagera moisraeli onde bwensi nanarete ebing’wanso biria biarenge korugwa ase Hekalu na omogano omochenu orikire ase okobwatana ogokoro komanya. Abrahamu naorogetie okwegena kwaye ng’a “Nyasae namoe eng’ondi koba ekengw’anso ki’ogosambwa, na omonene namoete emingichi akarwa ekengw’anso ribaga ria Isaka.(Omoch. 22:8, 13). Aaria Misiri, emanwa y’eng’ondi nigo yangw’ansetwe na Abaisraeli buna ekemanyererio gikoborigwa kwabo korwa abasomba bw’ebibe (Okong. 12:1-3). Erio magega ekero obokoreri bw’ekalu bwachagete, chimanwa chi’eching’ondi ibere nigo chiareng kongw’answa igoro ase amatabau kera rituko, amatuko onsi: eyemo mambia eyende mogoroba (Okong’. 29:38, 39). Ebingw’anso ebi bionsi nigo biarenge ekemanyererio kia Masii oria ore gochia gocha, oyio “oraetwe buna emanwa y’eng’ondi gochia ase omonyenyi ”ekiagera omonene abegete ase are ebibe biaito twensi” (Isaya 53: 6,7). Aseigo, ase okomoorokia Yeso buna “emanwa y’eng’ondi ya Nyasae eyio ekorusia ebibe biense” (Yohana 1:29), Yohana omobatisi nigo arenge koorokia amakweri y’obobui a Kristo y’ogosonsora. Ekero ki’obokoreri bwaye, Yeso nigo airorerete gokwana igoro y’okogwa kwaye, nonye yarenge akong’u ase aborokigwa komanya nase ki arenge gochia gokwa (Mat. 16:22). Ng’ora ng’ora Yeso akabatebia eganga enene y’amakweri aye. Nkemanyererio ki ekio Yeso abegete koorokia ng’a ngochia are gokwa ribaga riaito? Rora Matayo 20:28, Yohana 10:11) “Onde tari ore n’obwanchani obonene kobua obo, obw’omonto akorwa obogima bwaye ase engencho y’obosani bwaye” (Yohana 15:13); obo nigo bokoorokia buya nonya tibwamanyete gose ngwancha ekengw’anso ekio igoro ase omosalaba, Yeso naiterete amanyinga aye “ribaga riabange ase okorusigwa kw’ebibe” (Mat. 26:28). Negento ki’engencho korora ng’a Yeso nigo erwete gokwa. Buna Tata arwete omwana oye oyomo na omomoima, ase igo omwana korwa obogima bwaye omonyene kobooria egesaku kiamwanyabanto. Onde taiyo omobetereretie gokora igo. “Tari monto okobonduseria, korende ninche naborure omonyene (Yohana 10:18) Nonya Kayafa, oyio omwangete Yeso maiso marore na akabeka omoroberio bw’okomoita, tamanyete igoro yamakweri a Yeso a ntenenera. (Yohana 11:49-51) Rengereria ng’a nang’ana naki mwanyabanto batari koiraneria ng’a mbuya mono gochia ase Nyasae nase keria atoire ase Kristo. Naki toraenekie ntogwa ase omoeto oyio? Naki eye ere aororo gokora, mono ekero togoetera chingaki chi’obokong’u?
  • 28. 28 Rituko 4 Julai 23 Abasibore Korwa Ase Ebibe Onye tari goetera ase Kristo nigo twarenge abasomba b’ebibe, abasomba b’omong’uso gochia ase obosaria bw’obogima bwaito bwekemwanyabanto bogwete. Nigo tomenyete ase enchera y’obwegimeria, kwegokia intwe abanyene ribaga ri’okomenya ase okomoa Nyasae obonene. Okwama gototangeke kw’obosoria obo namakweri y’ekemoika, ekiagera eng’eria y’ebibe n’amakweri. Korende, Yeso nigo achete “koranderia abasibwa obosibore… kobasibora abasionoirwe” (Luka 4:18). Aba tibari abasibwa bosa igo ba botambe, korende abasibwa b’ekemoika ba saitani (rora Mariko 5:1-20, Luka 8:1, 2). Yeso tamosiborete Yohana korwa ase echela ya Herode, korende nigo asiborete baria basibire n’ebinyuri bi’obogima bw’ebibe na kobakonya korwa ase egurube y’obosaria na okogambigwa gwa kare na kare. Iira ki enene ere ase ebibungo bikobwatia? Rora Yohana 8:34-36. Eng’ana egokwaneka ase ebibungo 36 nigo ekoorokia ng’a naende obosibore bw’oborimo mboreo, obosibore obwo bokobaira mwanyabanto gochia ase okomotaigwera Nyasae mono. Abategereri ba Yeso nigo begenete mono as obobiare bwabo bwa enyomba ya Abrahamu buna ogosemeria kwabo kw’obosibore. Naintwe nao tore ase omochando buna oyio. Omobisa nigo arigetie tweegeke ase kende gionsi – omogwekano, obomanyi bw’amorokererigwa aito, obonyasae bwaito abanyene, bore obokoreri bwaito ase Nyasae – kende gionsi ribaga ria Kristo ase ogotoreka gwaito. Korende kende nkeiyo ase ebi, nabiba ebi’engencho enene ang’ana naki, kere n’okobua gotosibora korwa ase ebibe na okogambigwa kwaye. Omotosibori bw’ekeene n’omwana, oyio otari omosomba bw’ebibe. Yeso nigo arenge kwegokia ase okwabera ebibe. Ekero abanto bane bamoretete omonto oria rigata, nigo amanyete ng’a omonto oria nigo arwarete ase engencho y’okomenya kwaye okobe, korende naende namanyete ng’a omonto oria bweitirie. Ime ase amaiso y’ogosorora y’omonto oyio, omonene akarora okogania gw’enkoro y’omonto oyo gw’okwaberwa ase okwegena kwaye ase Yeso buna ogokonya kwaye. Ase obwororo, Yeso akamotebia, “omwana, ebibe biao biabeirwe” (Mariko 2:5). Ayio naro amang’ana amansu mono omonto oyio atana koigwa. Egurube y’ogokwa omoyo egasira korwa ase ebirengererio biaye, na omorembe bw’okwaberwa akamochiera. Ase Kristo akanyora okogwenigwa gwekemoika na omobere. Ase enyomba y’omofarisai, omokungu omonyabibe namosibetie Yeso amagoro n’amariga aye na komoaka amaguta (Luka 7:37). Ekero aroche ogotaigwa buya kwa omofarisai, Yeso akamotebia ng’a, “ebibe biaye, ebio bire ebinge, biabeirwe” (Luka 7:47). Erio akamotebia omokungu; “Ebibe biao biabeirwe.” (Luka 7:48). “Ebibe biao biabeirwe.” Nase ki aya are amang’ana amaya mono onde bwensi araigwe?
  • 29. 29 Rituko 5 Julai 24 Kristo Agatoa Obogima Bwa Kare na Kare Ase engencho y’ebibe biato, nigo etogwenerete gokwa. Korende Kristo akaira ribaga riaito igoro ase omosalaba na agaakana rigori ria amakweri erio, nonye nabo, riatorarerete. Ere oyotarenge na komocha, akabogoria obosaria bwaito na akanyora egesusuro giaito, erio intwe aba tore abanyene ebibe, tokabarwa koba aba totari na komocha. Goetera ase are, ribaga riogosire twanyorire obogima bwa kare na kare. Yohana 3:15 nigo egotoriera eira. Igo egoteba, “onde bwensi oramwegene tasira korende nanyore obogima bwa kare na kare,” eira eyio eiroreirwe naende ase omoerio o Yohana 3:16. Abande nigo bagokagera ng’a, nonye nyuma y’okomwancha Kristo buna omotoria, eira eyio nigo erabe eyekeene ekero arairane. Korende eira y’obogima nigo ere eyarero: “oyo oramwegene nare n’obogima bwa kare na kare (Yohana 3:36). Onde bwensi okomwegena Kristo “nare n’obogima bwa kare na kare” bono, “naende takogambigwa” ase rituko ri’omoerio, “korende otambokire korwa ase amakweri gochia ase obogima” (Yohana 5:24). Ase igo, natoisa gokwa na korara ase embera, ogotimoka oko gwekero egeke tikori korusiao ekeene ki’obogima bwa kare na kare. Ekero Yeso abeire omoboria oito, obogima bwaito nigo bokonyora engencho enyia, naende nabo tokonyora omogoko obogima oboikeranu naende bw’obotenenku. “Nigo nachire” Yeso agateba, “erio babe n’obogima, naende babe na borobwo obonge.” (Yohana 10:10). Ribaga ri’emegoko y’ense eye, eyio egotoichoria korende etari gotoisanekia, nigo agatoa obogima obwo bw’okomanywa ase oboikeranu na ase enchera eng’ao, boichire ogoisaneka gotari koera ime asare. Obogima obo oboyia naende obonge, nigo bogokuna kera ensemo y’okomenya gwaito. Yeso nakorete ebikone ebinge ase ogokerora obogima bw’ekemobere bw’abanto abange. Korende goetana onsi, nigo arigetie kobaa obogima oboyia bwekemoika, botari n’ebibe, boichire okwegena ime ase are na oboene bw’ogotoreka. Moreng’anio ki Yeso akorwa koorokia okwama y’okomwancha? Ninki engencho yaye ase okomenya gwaito kwa botambe? Rora Yohana 6:35, 47-51. Rengereria eng’ana y’obogima bwa kare na kare. Tibori igoro y’ebinto bitagosareka bioka, korende, igoro ase bionsi, obogima bosesenirie, boisanegete, na bwomogoko ase oboamate bw’obwanchani na Nyasae ase ense enyia. Nonye tomenyete ase ense eye iga, naki torachake kogokera nonye nake igo, engencho yokoba n’obogima bwa kare na kare?
  • 30. 30 Rituko 6 Julai 25 Komenta Kwegera mono: Ellen G White, “The Sinner’s need of Christ,” PP. 17-22, ime ya Steps to Christ; “The Subject presented in 1883,” PP. 350-354, ime ya Selected Messages, Book 1. “Ekero tokomorigereria omoboria obambirwe, nigo tokomanya mono ekerenga na engencho y’ekengw’anso kiarwetwe n’omonene ore igoro. Omoroberio bw’ogotoreka nigo oimokereirie igoro ase obosio bwaito, na ebirengererio ebichenu ase chinkoro chiaito. Ogotogigwa kwa Nyasae na emanwa y’eng’ondi nigo korabe ase chinkoro chiaito na ase ebikoba b’iemenwa yaito; ekiagera oboenenu na ogwesasima, tibikogenderera ase chinkoro chiaito ebio bikobeka ase ebirengererio biaito omogano o Kalwari ase oboyia. “Oria orarore obwanchani obonene bw’omotoria oito, ebirengererio biaye mbiimokererigwe igoro, enkoro yaye echenwe, embwa yaye eonchorererigwe. Nigo araba oborabu ase ense, na komesia ase ekerengo gete obwanchani obo bw’ogokumia. Buna tokorengereria omosalaba o Kristo mono, nabo torabogoria omonwa bw’omworokigwa atebete; “ogwetogia kobe are nainche, otatiga inyetogerie omosalaba bw’omonene oito Yeso Kristo, ase oro ense yabambirwe asende, nainche ase ense. Gal. 6:14” Ellen G White, The Desire of Ages, P.661. Amaboria Y’ogosanga. 1. Ogotoreka n’ekeegwa, engencho yaye nigo tokoegwa bosa. Ase ekero ekio, igo tikori kwa igori rinde? Ninki kere rigori r’iogwancha ekeegwa eke, na nase ki, - tari mang’ana nigori ki – ndietanetie keria kore? 2. Ase rituko ria kabere ntwasomete ebibungo bikworokia ng’a ogotoreka nokwa Nyasae. Nigo agotema kera enchera gototoria. Korende, Yeso boigo natebete ng’a netogwenerete koborigia oboruoti bwa igoro n’oboronge bwaye. (Mat 6:33). Amang’ana aya aye “Tema mono gosoa ase egesieri kere ekegote’’ (Luka 13:24) nigo akworokia ng’a n’etogwenerete korigia ogotoreka gwaito. Naki toratebe aya? 3. Naki amakweri a Kristo igoro ase omosalaba akoorokia oboronge bwa Nyasae? Naki naende akoorokia amabera a Nyasae? 4. Onye togotema korigia enchera yaito gochia ase obogima bwa kare na kare, goetera ase omokia oito na ogokora okuya, naende nase okorenda gwaito kw’amanchiko, ninki ayio aratebe igoro obobe bwebibe? Ribaga erio, rengereria buna ebibe bire ebibe ang’ana ekero ere ng’a amakweri a Kristo oka naro aratobwatanie ase ogotosonsora. 5. Abayaudi b’edini nigo bakorora ase Esabato omogwekano buna obogima bwa kare na kare borabe. Nase nchera ki ekerengererio ekio – obogima bwa kare na kare bokororekana ase Esabato – gekoorokia kende ekiya?
  • 31. 31 Eleseni 5 Julai 26-Agost 1 Enchera Y’ogotorigwa Esabato Mobaso Okwegera G’wechuma eye: Luka 5:27-32, 13:1-5, Mat. 22:2-14, Zek. 3:1-5, Yohana 8:30, 31, Luka 14:25-27. Amang’an Omotwe: “Naende buna Musa aimokereretie eng’iti ase eroro, naboigo Omwana-o-mwanyabanto goika aimokererigwe igoro erinde monto onde bwensi oramwegene tasira, korende abe n’obogima bwa kare na kare” (Yohana 3:14, 15). Buna Abaisraeli bagendererete koromwa n’eching’iti aaria eroro, Nyasae akamochika Musa arosie eng’iti yetai na ayebeke igoro ase omote, erio monto onde bwensi orometwe n’engiti karayerigererie na atorigwe. Nkogwenigwa ki eng’iti y’etai erabe nakwo? Konde nkoiyo. Okogwenigwa nigo gokorwa ase Nyasae bweka. Okoyerigereria eng’iti eria y’etai, nonye nabo nigo kwarenge koorokia okwegena kwa Abaisraeli ase Nyasae buna ogosemeria kwabo gwoka kw’obogima na ogotoreka. Omonene nigo aganetie kwegeria kera oyomo eleseni y’ekemoika. Agaonchora omogwekano bw’amkweri koba omogwekano bw’obogima. Omogwekano bw’eng’iti y’etai nigo orenge komoraga Kristo, oyio obete omobogoria bw’ebibe biaito erio gototoria. Ase okwegena, nabo twensi tokomorigereria Kristo oimokereirie igoro ase omosalaba na konyora okogwenigwa korwa ase obosongo bw’enchoka eria enkoro, Saitani Nonye nabo, nigo toragereirie gokwa ase ebibe biaito. Ring’ana ria Nyasae nigo rikoorokia egento ki’obororo obonene: buna mwanyabanto, intwe nabanyabibe toganetie obuya bwa Nyasae. Obuya obwo bwarurwe ase tore ime ya Kristo Yeso. Echuma eye ntorigererie ase amorokererigwa a Yeso igoro y’ebitambokero biganeirie ase ogotoreka. * Egera eleseni y’echuma eye beariganie ase Esabato, Agost 2
  • 32. 32 Rituko 1 Julai 27 Korora Okogania Kwao Soma Luka 5:27-32, naki oramanye ekeombe ore? Abanto abange nigo bare buya kemobere naende tibaganetie omogwenia. “Ning’o, nonya nabo, ore buya kemoika? Ase mwanyabanto bonsi” onde taiyo ogokora amaya, ee, taiyo nonye noyomo” (Zaburi 14:3); onde taiyo ore n’oboronge bwaye omonyene (Rum. 3:10). Nabo torakore ebikorwa ebiya, korende titokonyara gwekora abanyaboronge bosio bwa Nyasae. Ase igo, ase ogoteba ng’a tachete “korigeria abanyene oboronge” (Luka 5:32), Yeso nigo arenge koraga Abafarisai, abwo bekagete koba abanyaboronge nonye tibarenge bo. Egesio ekebe, nonye begenete ng’a nigo bateneine boronge ase Nyasae, nigo barenge abauko b’ekemoika (Yohana 9:40, 41). Egetambokero egetang’ani, boigo, konyora okogwenigwa korwa ase ebibe n’okorora okoba gwaito kwebibe na ogotanyara gwaito gw’okwegwenia. Korende naki torarore okoba gwaito onye tore abauko? Naki torancherane ng’a nigo tore abanyabibe onye ebibe biato nabio bigototanga titorora okoba gwaito gwekeene? Naki amaiso aito y’ekemoika araigorwe tonyare korora okogania gwaito kw’omotoria? Eriogo rioka erio riratokore torore okoba gwaito gw’kemoika n’omoika omochenu. Nyuma ataratokorera meremo ende yonsi, goika atworokie ebibe biaito. Botambe nigo agokwanera ebirengererio biaito erio anyare koibora ime yaito obomanyi bw’ebibe biaito na okweigwa kw’obosaria, ebio bigotokora koba n’okogania kw’omotoria. Ekero tokoigwa eriogi erio, goika totegerere na koigwera; onye tari bo, bwango iga, nigo torakong’igwe mono ase okorama omoika omochenu ng’a kende nkeiyo torakorerwe. Ebio n’ebirengererio ebibe. Nonye okoba namamocho n’egento ekebe, nase nchera ki omoika omochenu airiere okweigwa okwo, gw’okomocha ase ogotonyorera amaya y’ekemoika?
  • 33. 33 Rituko 2 Julai 28 Angama Okorora ebibe biaito gwoka tigoisaini; goika kobwatigwe n’ogweitia. Engencho ya Bibilia y’okoangama nigo ebwate amang’ana atato: ogwancherana ebibe, goichana ng’a ntore n’ebibe na nokogania kwogotakora ebibe naende. Onye ekemo gekorwao ,rirorio okwangama gwekeene tigokobao. Omogwekano. Yudas nancheranete ebibe biaye, korende akaremerwa ogoichana ng’a omorure omonene (Mat27:3). Akaengerwa n’obokanyeku, tari okoangama. Okoorokia kwaye nigo kwarenge ase okwoboa eng’eria, tari ase obwanchani bwa Kristo. Nabo torarore engencho y’okoangama ekiagera nabo Yohana omobatisi na Yeso bachagete obokoreri bwabo ase okorandia, “angama ekiagera oboruoti bwa igoro bwabereire ang’e” (Mat. 3:2, 4:17). Magega, Yeso natomete aborokigwa ikomi na babere ase orogendo rw’obokoreri bwabo bw’eritang’ani, bakagenda isiko bakarandia “ng’a abanto n’ebagwenerete baangame” (Mariko 6:12). Na nyuma ya Pentekosti, Petero nasororete omoganda bakore boigo (Ogokora 2:39, 3:19). Rigereria amang’ana amakong’u Yeso akwanete ase okobeka chinguru okogania gwense koangama erio etorigwe. Mbotomwa ki agotoa aiga? Luka 13:1-5. Yeso naegeretie ng’a abanto bonsi n’abanyabibe. Ase igo, akabatebia abategereri baye: ‘korende motaonchogeti mwensi, namosire boigo.” (vs.5) Okoangama gotaiyo, ogotoreka nogokong’u, ekiagera oboremerwa bw’ogweitia nigo bokoorokia ng’a abanto bangire kwerwa gochia ase omonene. Bono, twatebigwe; “obuya bwa Nyasae nigo bogotoraa gochia ase okoangama” (Rum. 2:4). Ninki engencho yaye? Rigena ri’embura rinene na rikobunanwa koba ebing’ese ebi naende nigo bitigarete koba amang’ana y’embura. Rigena erio ri’embura nabo rirabekwe ang’a n’eriberera, na rirorio ndinyititoke na koba amache. Rigena ri’oboenenu bwaito nigo boranyititoke rioka ekero torabe ang’a n’eriberera ri’obuya na obwanchani bwa Nyasae. Ase igo, nigo ere egento kiengencho enene ase tore komenya, buna toranyare, ase ebinto bionsi twaeirwe bi’obwancani bwa Nyasae ase tore. “Titori gweitia erio Nyasae atwanche, korende nigo aorogetie obwanchani bwaye ase tore erio twang’ame.” Ellen G White, Steps to Christ P189. Mbinto ki bikoenekia obwanchani bwa Nyasae? Ninki kwarorire na komanya na kwegera ekio kegokoa egekogera osemerie ase obuya bwaye? Nase ki ere egento ki’engencho botambe komanya ase ebinto ebio bikogera, mono ase chingaki chimbe?
  • 34. 34 Rituko 3 Julai 29 Egene Ase Yeso Okoangama nigo gokogenda amo na okwegena ase Yeso bweka buna omobooria oito. Botambe Yeso nakwanete igoro y’okogania gw’okomwegena erio konyora ogosesenigwa kwaye. “Koranyare, onsi nigo akonyorekana ase are ere oyo bwegenire” (Mariko 9:23). Okwegena n’okwengecnho onye togotoreka. Saitani namanyete ayio, ekio gekogera agakora omokia gototanga korwa ase okwegena (Luka 8:12). Koreng’ana na Yeso, ninki engecnho “yokwegena”? nigo eetanetie ogotabobora gokweigwa bosaigo ng’a egento gete ngeche kebe. Nigo goetanetie okonyegerigwa kw’ebirengererio. Okwegena kw’ogotoria tikori koremerwa kende. Ribaga erio, okwegena nkobwate ekerenga kia bene: Yeso Kristo. Okwegena tari okoba n’obomaene rioka igo ase egento, korende, mono mono ase omonto. Okwegena n’okomosemeria Yeso n’amakweria aye. Kwegena ime ya Yeso n’okomomanya ere, komanya ng’a ere ning’o are (Yohana 6:69), na komonyora ere omonyene (Yohana 1:12). Nyasae nigo ayianchete ense mono goika agatoa Yeso, erinde monto onde bwensi oramwanche ere nanyore obogima bwa kare na kare. Amakweri aye tari ng’a kera omonto natorigwe, nonye nabo. Goika toboyigwe oboronge bwaye ase okomwegena ere, ntore n’oboronge. Ntore n’obomaene na ntore na eira enene ng’a natoboke ase rituko ri’omoerio (Yohana 6:40). Yeso naenekeretie omokungu oria konye omenyire ase obogima bw’ebibe: “ebibe biao biabeirwe… okwegena kwao kwagotoririe: (Luka7:48, 50). Ninki engecnho yaye? Okwegena gwaito ngototoria kore? Koreng’ana na enchili, ekero Yeso agwenetie abanto gete, nigo arenge kobatebia, “okwegena kwao kwagokorire omogima” (Mat. 9:22, Mariko 10:52, Luka 17:19). Ase ogoteba amang’ana aya, tarenge koa okwegena chinguru chinde chionsi chiokogwenia. Okwegena kwabo nigo kwarenge koenekia ogosemeria kwabo ase chinguru chia Yeso chi’okogwenia. Okobua gw’okogwenia tikori ase omwegeni korende nigo gokorwa ase Nyasae orie begenete. Nase ki togwenerete korenda buna tokomanya emeremo y’okwegena igoro y’ogosaba, mono igoro y’okogwenigwa? Nase ki ere bobe konacha korwa ase ebibungo ebio bire igoro agwo ng’a okwegena tikori gocha ekero togosaba, ng’a nase engancho tokobwatia okwegena goisaine?
  • 35. 35 Rituko 4 Julai 30 Engobo Y’enyangi Yeso nigo aikaransete egati y’abanto na gokwana amang’ana y’okogosa: “onye oboronge bwaino tibokobua obw’aborokia b’amariko na Abafarisai, timogosoa nonye ng’ake ase oboruoti bwa igoro” (Mat. 5:20). Abake nabwo babwatete amachiko goetania Abafarisai. Korende, bakagwa ekiagera okwegena kwabo nigo kwarenge kogokia mwanyabanto kobua komogokia Nyasae. Yeso nigo agotokurera titokora boigo. (Mat. 6:1) Naki rende, torabe abanyaboronge ase obosio bwa Nyasae? Omorabaro bw’omoyega bw’enyangi nigo ogotoragera buna toranyore ensoko y’oboronge bw’ekeene. Soma Matayo 22:2-14. Nase ki omoruoti arigetie komanya gose kera omonto nabegete eyanga y’enyangi? Ninki engobo eria yatenenerete? Isaya 61:10, Zak 3:1-5. Omoruoti nigo arenge korwa chianga chi’enyangi bosa. Baria bachete ase omoyega nigo baariganetigwe korwa ase amakori kobagotara, na kero kende tibarenge n’echianga chiganeirie ase enyangi, gose chibesa chi’okogora. Okoariganigwa nechianga nigo biarenge ebiegwa korwa ase omoruoti. Eki kiaganeirie gioka erio osoe ase omoyega n’ogwancha ebiegwa ebio bibere. Ekero giokogwa aaria Eden, kera omonto nigo arenge getirianda kemoika. Adamu na Awa nigo benyorete bare getirianda ekero bataigwerete, na bagatema gwetuba n’amato y’emeko kero kende ase ogoteigwa buya gose ase ogotanyara (Omoch.3:7). Oboronge obuya mono mwanyabanto eroiseirie nigo “bonga chianga amachanchabe (Is. 64:6). Buna ase omorabaro oyio, Nyasae nigo akorwa chianga chiria toganetie. Naroseretie Adamu na Awa na kobaboyia (Omoch. 3:21), buna ekemanyereio ki’oboronge bwaye obwo bogotuba omonyabibe. Omonene boigo nigo akorwa eanga y’oboronge bwa Kristo gochia ase ekanisa yaye, “erio eboyigwe eyanga y’egatani engiya endabu, ekomekameka,” (Okom. 19:8), “etari n’ekemoa gose omonia gose kende buna ekio” (Efe. 5:27). Eanga eye “nigo ekoegwa baria bonsi bakomwancha buna omotoria bw’amagima abo” – Ellen G White, Christ’s Object Lessons, P. 310. Goetania kende gionsi twegenete, nase ki etogwenerete komanya ng’a ogotoreka gwaito nigo kogocha rioka goetera ase okoboyigwa koria Kristo agotoa buna ekeegwa? Nase ki etogwenerete konyora eke?
  • 36. 36 Rituko 5 Julai 31 Motunyane Yeso. Ekero ase okwegena tokorora okogania gwaito, koorokia ebibe biaito na korigia oboronge bwa Kristo, nigo tokoba aborokigwa baye. Ekero ki’obokoreri bwaye, Yeso narangeretie abanto ao ao, buna Petero na Yakobo na Yohana, koba aborokigwa baye, okorengeria koria kware koraga ogotiga kera egento erio komotunyana ere (Mat. 4:20, 22; Mariko 10:28, Luka 5:28). Amaene, ase enchili ring’ana ri’ogokora “motunye” nigo riabete eriamwabo omworokigwa. Mbinto ki bibere bire ebeiengecnho erio koba omworokigwa o Yeso? Yohana 8:30, 31. Abanto bake nigo bagotema gwatanana okwegena korwa ase okobwatia amorokererigwa a Yeso, buna ndiria egetang’ani kere eki’engecnho goetania egiakabere. Korende Yeso tabegete ogwatananeka okwo. Ase ere, amang’ana ayio abere nigo are n’oboamate bwaang’e mono na obweng’encho ase obworokigwa bw’ekeene. Omworokigwa o Yeso nigo erwete gochia ase are, goika tomanye boigo omochando bwa okobwatwa na amorokererigwa y’edini nechinderia chinde chi’okwegena goikera ekerengo togosiria okomorora Yeso omonyene, goika naende tobe ang’e ase omochando bw’okorengereria ng’a bionsi biria bire ebi’eng’ncho ase ogotara gwaito nomonene n’okomwegena Yeso. Ninki kere rigori rinene ri’okoba omworokigwa o Yeso? Luka 14:25. Yeso ase ring’ana riogokora “gecha” nigo akoraga “ogwancha ake igo.” Ekebungo gekogenda amo nekio ase Matayo, nigo akwera engecnho y’amang’ana a Yeso: “oyo bwanchete ng’ina gose ise kombua inche, oyio tangwenereti; na oyobwanchete omwana oye omomura gose omoiseke kobua inche, oyio tangwenereti (Matayo 10:37). Yeso goika anyore ribaga ritang’ani ase obogima bwaito onye torigetie koba aborokigwa baye. Ninki okomobwatia Kristo, koba omworokigwa oye, goisaine? Ninki okoiraneria kwao kogoteba igoro y’ogotara kwao omonyene?
  • 37. 37 Rituko 6 Agosti 1 Komenta Kwegera: Ellen G White, “Repentance,” PP.23-32, ime ya Steps to Christ. “Titokonyara koangama totari n’omoika a Kristo oyio ogotabobora ebirengererio buna totanyare kwaberwa Kristo ataiyo.” Ellen G White, Steps to Christ, P. 26 “Buna tokorora emanwa y’eng’ondi ya Nyasae igoro ase omosalaba o Kalwari, obobisi bw’okoborigwa nigo bogochaka kweorokia ase ebirengererio biaito na obuya bwa Nyasaae bwatoraa gochia ase okoangama. Ase ogokwera abanyabibe, Kristo nigo aorogetie obwanchani obwo botakomanyekana; na ekero omonyabibe okorora obwanchani obo, nigo bokwororobia enkoro, bwagokia ebirengererio, na bwasegeta ogoonchoka ase enkoro.” Page 26, 27. “Enkoro enkanyeku na yabunekire, yarurwe ase okoangama gwekeene, nigo egwancha egento ki’obwanchani bwa Nyasae n’erigori ria Kalwari; na buna omwana gochia ase ise omwanchwa, naboigo oyobwaangamire ase ekeene akoreta ebibe biaye bosio bwa Nyasae. Na n’erikire, ‘toise koorokia ebibe biaito bionsi, natochene korwa ase ogotaba n’oboronge,’ 1 Yohana 1:9” Page 41. Amaboria Y’ogosanga. 1. Abange nigo bagotema korimeria ebirengererio biabo ase amarwa, amariogo y’ogotindia, emegoko y’ense eye, gose ogotindeka obogima bwabo ase ogokora okobe kobisa amamocho abo. Nase ki chinchera echi chionsi chitakore emeremo? Naki orakonye omonto ore ase omochando oyo konyora enchera y’ekeene y’ogokonya omochando oyo? 2. Naki ekonyarekana korora ebibe biaito totari kwama “amatunda y’ogweitia.” Nase ki okwo gotari okoangama gw’ekeene? Ninki kere rigori ri’okwama oko? Nigo kore okwama okuya erio konyora ogwancherwa na Nyasae? Era okoiraneria kwao. 3. Iranerera ekeene ng’a oboronge bwa Kristo nobwabosa, korende botari obwerigori rike. Nonye ntoganeirie kobaakanera, omonene naakanete rigori rinene ase omosalaba. Rengereria buna togwete ang’ana, na buna ebibe biaito bire ebibe ang’ana, ebio biairete egento kiengecnho “enene” buna amakweri y’omwana o Nyasae omonyene erio atotorie korwa ase eng’eria y’ebibe.
  • 38. 38 Elseeni 6 Agosti 2-8 Gokina Ime ya Kristo Esabato Mobaso. Okwegera Gw’echuma eye: Yohana 3:1-15, Mat. 13:33, 2 Kor. 5:17, Yohana 15:4-10, Mat. 6:9-13, Luka 9:23, 24. Amang’ana Omotwe: “Yeso akamoiraneria, ‘ekeene, ekeene nagotebirie, omonto ataiboirie eriakabere, takonyara koborora oboruoti bwa Nyasae’” (Yohana 3:3). Nikodemo akaigwa omong’uso gochia ase Kristo korende taira egetambokero gi’okomochiera maiso marore. Akamokwania Yeso ase obwororo, agancherana ng’a ere n’omworokia omonene korwa ase Nyasae. Omonene akamanya ng’a magega y’ogokwanigwa koria kw’amasikani, narengeo omorigia bw’ekeene. Ase igo, gotasaria ngaki chinde, kamotebia Nikodemu ng’a taganetie obomanyi bw’amang’ana bosa igo, buna aganetie ogokerorwa gw’ekemoika, okoiborwa okoyia. Eng’ana eye nigo yabete enkong’u ase Nikodemo koyebwata. Ekiagera arenge oyobwororeria rwa Abrahamu, nigo arenge n’obomaene ng’a nabwate ribaga ase oboruoti bwa Nyasae; amo na obofarisai obokong’u nagwenerete konyora ogwncherwa kwa Nyasae, taribo? Aseigo, nase ki aganetie ogoonchoreria okonene. Ase obokanyeku, Yeso akamotebia ng’ao goonchoka gw’ekemoika nigo koreo okonene goetania emeremo yabotambe goetera ase omoika omochenu. Nonye titokonyara korora gose komanya buna ekoba, natokorora emeremo yaye. Nigo tokoyeroka ogoonchoka, obogima oboyia ime ya Kristo. * Egera eleseni y ’echuma eye bweariganie aseEsabato, Agosti 9.
  • 39. 39 Rituko 1 Agosti 3 Koiborwa Eriakabere. Omokrist o omokong’u akamochiera omogambi oyomo na akamoboria, “aye kwana koiborwa eriakabere?” akagechigwa ase okoboria koria oroche kwarenge okw’omonto bene, omogambi oria akamoiraneria, nigo yakoregete engaki entang’ani, mbuya mono. Kero kende nabo yabete, korende ekero okorigereria okoba gwaito buna mwanyabanto bagwete, okoiborwa gwaito kw’eritang’ani tigoisaini, ee, tikori okwobogima bwa kare na kare. Ase engencho eyio, goika “toiborwe eriakabere.” Soma oboererania bwa Yeso na Nikodemo ase Yohana 3:1-15. Naki Yeso amotebetie engencho yokoiborwa naende? Tang’u tang’u ende teiyo, omworokia aaria Israeli, namanyete amariko y’okobwatana ogokoro, ayio agokwanera igoro “y’enkoro enyia” nogwancha kwa Nyasae kw’ogokwagacha ime yaito (Zaburi 51:10, Eze. 36:26). Yeso akamwerera Nikodemo ekeene eke buna gekoba. Oboererania borikire naYohana nigo bokoerera ase amang’ana a Yeso. Nikodemo tairaneretie kende. Nigo agendete inka kero kende ore ime y’ebirengererio ebinge. Ase obokiriru, omoika omochenu ngokora arenge emeremo ime yaye, na emiaka etato koyaerire akaba ang’e koba omworokigwa maiso marore. Ekeene ng’a nabo egwenerete koiborwa naende nigo ekworokia tang’u tang’u etaiyo ng’a okoiborwa ogotang’ani tigoisaini ase okoba gw’ekemoika. Okoiborwa naende goika kobeo ogwakabere ase amache na omoika. Ase oborabu bw’obokoreri bwa Yohana omobatisi, Nikodemo namanyete ase obwororo ng’a koiborwa eriakabere nigo kwarenge koraga okobatiswa kw’amache. Keria naende aganeirie amanye nkeria ng’a okoiborwa ase omoika n’ogokerorwa gw’enkoro goetera ase omoika omochenu. Ebinto mbireo bigwekaine gati y’okoiborwa kw’omobere na okwomoika. Bionsi nigo bikoorokia ogochaka kw’obogima oboyia. Boigo, titori korwa okoiborwa konde ase okwo gwonsi intwe tweka abanyene; nigo togokorerwa. Korende, ogwatananeka gati y’okoiborwa okwo gwonsi; titori n’okobua kw’ogochora koiborwa kemobere; korende nabo tokonyara, gochora koiborwa k’emoika. Mbaria boka bagochora ase obosibore gwancha omoika omochenu gokerora obogima oboyia bw’ekemoika gati yabaria bakoiborwa naende. Nyasae nigo asigete obosibore bwaito na, nonye kare n’okogania kwogotoonchora, tarigotoonchora ase ogotobetereria. Rengereria igoro y’enchera omonene akorwa ogoonchorwa. Tari mang’ana gose nigo yarenge goetera ase emechando y’ogokumia gose goetera ase omoroberio omotambe bw’ogoonchererigwa gotamanyekaneti. Naki aye kwanyorire okiborwa okoyia?
  • 40. 40 Rituko 2 Agosti 4 Obogima Oboyia Imeya Kristo. Koiborwa eriakabere nigo ekonyarekana rioka goetera ase emeremo y’omoika omochenu. Yeso nabogoretie ring’ana ri’ekeyunani erio rikoraga “omoika” na “embeo” koorokia omoroberio bw’ogoonchoka (Yohana 3:8). Embeo nigo ekogusa; onde oito tari okoyechakia, okoyiorokereria, gose koyetanga. Chinguru chiaye chinene nigo chietanetie okonyara kwa mwanyabanto koyetanga. Nigo torairanerie rioka, ase okoyeamereria gose koyekorera emeremo ase okwenyorera gwaito. Boigo, omoika omochenu, nigo agendererete gokora emeremo ase enkoro yakera omonto, komong’usa gochia ase Kristo. Onde taiyo ore n’okobua igoro y’okobua kwaye kw’ogotooria na goonchoka. Nabo torenge gose gwancha emeremo yaye. Ekero togoitaberana na omong’uso oye bw’ogotoonchora, omoika omochenu nigo akoibora obogima oboyia ime yaito. Nchera ende nereo toramanye gose twanyorire okoiborwa okoyia? Ee, omoika nigo agokora emeremo ase enchera etari kororekana, korende okwama kw’emeremo yaye nabo gokororekana. Abanto baria batoetanaine nabo bakomanya ng’a Yeso otongire enkoro enyia ime yaito. Omoika botambe nigo akorwa ekemanyererio gia isiko kworokia ogoonchoreria akorire ime yaito. Buna Yeso atebete, “ase amaamo abo morabamanyere” (Matayo 7:20). Obogima oboyia ime ya Kristo tibori ekeraka ki’obogima gekoomereranigwa isiko kere n’ogoonchoreria goke igo. Tibori ogoonchoreria goke igo gose okomenterwa obuya kw’obogima obokoro korende ogoonchoreria kw’obogima bwonsi. Inki ebibungo bikobwatia bigototebia igoro yakeria okoiborwa okoyia koraikeranie ime yaito. Tito 3:5-7, 2 Kor. 5:17, Ga.l 6:15. Goetera ase omoika omochenu, Kristo nigo agosimeka ime yaito ebirengererio ebiyia, okweigwa na okogania. Nigo agotabobora ebirengererio biaito, oonchoreria okorengereria gwaito, ogambera na okogania gotachenegeti, na otoichoria na obwansu bw’omorembe o igoro. Nonye ogoonchoreria tikogocha rimo rioka, ase chingaki nigo tokoba ebitongwa ebiyia, ime ya Kristo. Goika tobe ekiagera okoba koria kw’eritang’ani ande, tikori buya na Nyasae. Rengereria igor y’obogima bwao ase chinsa emerongo ebere na inye chiaetire. Nkerengo ki baria bare n’oboamate naye bamororire Kristo ase amang’ana ao, okorengereria na ogokora? Sabera chimbwa echio chigwenerete goonchorerigwa na omoika omochenu.
  • 41. 41 Rituko 3 Agosti 5 Komenya Ime Ya Kristo. Obogima obuya bw’ekemoika nigo bokonyorekana rioka goetera ase okogenderera kweegeka ase Kristo. Yeso nigo akorwa omoreng’anio bw’omosabibu gotwegeria buna toraikeranie ayio. “Inche ninche omosabibu, nainwe nechinsagia” Yeso otebire (Yohana 15:5). Ase okobwatana ogokoro, Israeli nigo yarenge korokwa omosabibu oyio omonene asimegete (Isaya 5:1-7, Zab. 80:89, Yer. 2:21), korende Yeso nigo akweorokia buna “omosabibu bwekeene” (Yohana 15:1) na gosorora abatunyani baye kobwatana amo nere buna chinsagia chiabwataine amo n’omosabibu. Ninki ebibungo bikobwatia bigotwegeria igoro y’okogenderera koba ime ya Kristo? Yohana 15:4-10. Egesabo kianachirwe bwango iga korwa ase ritina nabo kerarorekane kere moyo ase ekero egeke, korende goika omoerio gesusane na kwoma ekiagera kianachirwe korwa ase ensoko y’obogima. Ase omogwekano oyio, nigo toranyore obogima rioka goetera ase okobwatana amo na Kristo. Korende, erio koba abaikeranu, oboamate obo goiaka borendwe. Chingaki chi’ogosaba kwa mambia n’echi’engencho, korende oboererania bwaito na omonene goika bogenderere ase rituko rionsi. Engencho y’okomenya ime ya Kristo na kogenderera korigia otari gotiga, gosaba oborai bwaye, gosaba chinguru chiaye chi’okoigwera ogwancha kwaye, na gosorora toichorigwe obwanchani bwaye. Oboreba obonene bw’okweng’aina nogotema komenya obogima bw’egekristo isiko ya omonene. “naki ntaiyo inche, timokonyara gokora kende gionsi” (Yohana 15:5). Ere ataiyo titokonyara kwamereria nonye n’ogotemwa okomo, kobua ebibe, gose koagacha embwa ase omogwekano oye. Obogima oboyia bwekemoika nigo borakine rioka goetera ase okogenderera koba amo na Kristo. Goetera ase ogosoma na koiranerera ring’ana, nigo tokoagacheka na gokong’igwa “amang’ana nabatebirie nigo are omoika, naende obogima,” (Yohana 6:63). Ekero aagachire ime y’echinkoro chiato na ebirengererio, amang’ana aya nigo arasegete amasabo aito erio kogenderera gotobwatania na omonene. Nonye ere aororo kong’uswa “n’okwerosia gw’enseye” (Mariko 4:19), goika tobeke omokia bw’okoba ime ya Yeso. Mbigocha ki ebinene bigototanga korwa ase okogenderera komenya ime ya Kristo botambe? Mbitambokero ki oraire erio kobirusiao gose kobobua?
  • 42. 42 Rituko 4 Agosti 6 Ogosaba Amo na okwegera Bibilia, ogosaba nigo kore okwenogencho ase okomenya ime ya Kristo na gokiina k’emoika. Nonye Yeso naganetie ogosaba erio agenderere kobwatana amo na Ise. Agatotigera ekiorokererio ki’obogima bw’ogosaba. Ogosaba nigo kwarenge okwengencho ase chingaki chiabene ase obogima bwaye. Nasabete ekero abatisetwe. Nigo anarete gosaba aase a bobisi botarakiamoka gose ase ebitunwa igoro erioba koriarimeire. Kero kende nabo arenge koira obotuko obogima gosaba, buna ekero achorete aborokigwa baye ikomi na babere. Nasabete ase okobokia Lazaro. Nonye n’omosalaba tomotangete korwa ase ogosaba. Onye “Tata omanyete ebinto oganetie otaramoboria” (Mat. 6:8), nase ki toganeirie komotebia okogania gwaito ase ogosaba? Ekiagera goetera ase ogosaba, nigo tokwegera gwekung’unta na komwegeka ere. “Saba naye noegwe; rigia naye nonyore; tura naye noigorerwe” neira ya Yeso (Mat. 7:7). Nonye tetogwenereti komorosia n’amasabo amataambe a bosa y’okweirorera (Mat. 6:5-9), netogwenerete koremereria ase ogosaba, kobwaterera chiira chiaye (Yohana 15:7, 16:24) tari mang’ana ninki kere. Naki chinsemo ao ao chiogosaba kw’omonene chiratokonye gokina ime ya Kristo? Rora Matayo 6:9-13. Yeso nere omotosaberi oito, aaria igoro. Ase igo, nigo agotochika komosaba Tata goetera ase erieta riaye. “Ekeene, ekeene nabatebirie, komoramosabe Tata kende gionsi ase erieta riane, nabae” (Yohana 16:23). Kristo negeretie ng’a ebinto mbireo biganeirie toikeranie erio eira eye y’ogokumia eikeranigwe. Netogwenerete kwegena ng’a Nyasae nkoiraneria are amasabo aito ( Mat. 21:22). Okogania gwokwabera abaminto bande nkoganeirie, (Mariko 11:25). Eriengencho mono, okogania gwaito goika gwekeyie botambe bosio bwokogania kwa Nyasae (Mat. 6:10, Luka22:42). Na “gotebana konde gwonsi” gw’okoiranerigwa kw’ogosaba gwaito tikogwenereti gotoita omoyo, ribaga erio, netogwenerete gosaba botambe totari gotiga (Luka 18:1). “Omonene twegerie gosaba” (Luka 11:1) nogosaba kogwenerete botambe tari mang’ana n’egeka keng’ana naki twamwanchire Kristo buna omotoria oito. Nsemo ki y’obogima bwao bw’ogosaba oganetie gokina ase obuya bwa Nyasae?
  • 43. 43 Rituko 5 Agosti 7 Kwera Oboinche Kera Rituko Nonye bigotwomana, ngoetera ase ogokwa rioka ase ekeene torabe moyo. Ekero twabatisetwe nigo twakwerete omonto oito omokoro na tokaboka gochia ase obogima oboyia. Nigo yarenge gocha koba ogokumia mono omonto oria omokoro bw’ebibe arenge gocha gokwa kare na kare ekero twatindegetwe ime y’amache y’ebatiso. Bwango igo, nonye nabo, abange baito twanyorire ng’a chimbwa na okonara gwaito koria gwakare mbireo na mbigendererete kogambera amagima aito. Nyuma gatwabatisirwe, omonto oito omokoro goika akwe ekero ase ekero. Nakio gekogera Yeso abwatanetie obogima bw’omokristo na omosalaba. Inki engencho ya Luka 9:23, 24? Abange nigo bagokagera ng’a omosalaba bagwenerete kobogoria n’amarwaire, obogima bw’mechando, gose oborema na ogotanyara. Ee, nonye kende kiebio kere ekerito mono, amang’ana a Yeso naetanetie agwo. Kobogoria omosalaba engencho yaye n’ogwekana gwakera rituko. Tari rimo igo, korende kera rituko; tari ensemo gete y’obogima korende omonto omogima. Obogima bw’egekristo n’obogima bw’okobambwa, “nabambirwe amo na Kristo, gose buna tari nche inde moyo, korende Kristo nigo are moyo ime ase inde” Gal. 2:20). Ase ense yakare, abanto baria barenge kobambwa tibarenge gokwa erio kegima. Ara aange nigo barenge korera ase chinsa chinyinge, kero kende amatuko amange, ekero basungire igoro ase omosalaba. Okoba gwaito gwa kare, nonye kwabambetwe, nigo gokorwana koba moyo na goika korwa ase omosalaba igoro. Tikeri egento ekiororo gwekana intwe abanyene. Okoba gwaito gwa kare nao kore amo naintwe; omonto oito omokoro taganetie gokwa goetania igo, titokwebamba igoro ase omosalaba. “Monto taiyo orakung’unte oboinche korwa ase are omonyene. Nigo toreegeke ase Kristo bweka goikerania ayio. Erio enkoro nekwane ng’a, omonene ira enkoro yane; ekiagera tinkonyara koyerwa. Nigo ere obonda bwao. Yekore koba enchenu, ekiagera tinkonyara koyerenda. Ntorie tari mang’ana inche ninde n’oboinche, omoreu na embwa etagwekaini eya Kristo. Mbaache, onsone inche, ombokie gochia ase achenu na agiya, aase obotenenku bw’obwanchani bwao botari ase enkoro yane. “Tari ase omochakano bw’obogima bw’obokristo oka ogwekana oko kogwenerete gokorwa. Ase kera egetambokero gochia igoro nkogwenerete koba okoyia.… Ngoetera ase okwanga oboinche rioka na kweegeka ase Kristo toranyare gotaara buya.” Ellen G White, Christ’s Object Lessons, PP. 159, 160. Ntogwenerete kwerwa gochia ase omonene kera rituko. Indi riomoerio gwakwerete oboinche? Inki okoiraneria kwao gokogotebia, mono ase oborabu bw’kebungo kia rero?
  • 44. 44 Rituko 6 Agosti 8 Komenta Kwegera: Ellen G White, “Consecration,” PP. 43-48 ime ya Steps to Christ: “Nicodemus,” PP. 167-177 ime ya The Desire of Ages. “Esegi y’okorwania oboinche nero enene mono ase chisegi chiarwanirwe. Okorwa oboinche, korwa ogwancha gwonsi gochia ase Nyasae nigo koganetie okorwana; korende enkoro goika yerwe gochia ase Nyasae, omanye gokerorwa ase obochenu.”Ellen G White, Steps to Christ, P 43. ”Titogotigara na oboinche naende toichorwe na oboikeranu bwa Nyasae. Goika twekung’unte korwa ase oboinche. Onye igoro egochia koba eyaito omoerio, nigo erabe rioka goetera ase ogokana oboinche na konyora ebirengererio, omoika na ogwancha gwa Kristo Yeso. Ellen G White, In The Heavenly Places, P. 155. “Ekero omoika a Nyasae akogambera enkoro, nigo agoonchora obogima. Ebirengererio bi’ebibe nigo bikorusigwao, ogokora okobe kwangwa; obwanchani, obokanyeku, na omorembe biaira ribaga ria endamwamu, ribero na esugu. Omogoko oira ribaga ri’omoichano, na obosio bwaorokia oborabu bwa igoro….. Ogosesenigwa nigo kogocha ekero enkoro ekwerwa gochia ase Nyasae. Erio chinguru echio amaiso a mwanyabanto atanyare korora chiatonga egetongwa ekeyia ase omogwekano o Nyasae.”Ellen G White, The Desire of Ages, P. 173 Amaboria Y’ogosanga. 1. Inki kere obomanyi bwao igoro y’engencho y’okoba ime ya Kristo? Inki gekoba ekero okobwatana amo na Yeso? Ninki gekoba ekero otari kobwatana? 2. Ning’o otana korwana na eng’ana y’amasabo aaria atari koiranerigwa, koreng’ana buna twayasabire? Naki okogendereria okwegena ase Nyasae nase chiira chiaye bosio bw’okogania koria gotarairanerigwa buna gwatagete? 3. Ninki eke igoro y’ogosaba, igoro y’okoba kw’oboinche, obwo twaborigwe twange kera rituko? Borigererie ase enchera eye; onye tigwakanete oboinche, onye nigo 4. Gwancherete oboinche bogambere ebirengererio biao na ogokora , mbogima bwa ng’encho ki oramenye? Mbobe, ase enchera ende yonsi, buna boria bw’omonene? Inki okoiraneria kwao gokogotebia igoro yao omonyene isiko ya Kristo?
  • 45. 45 Eleseni 7 Agosti 9-15 Komenya Buna Kristo Esabato mobaso. Okwegera Gw’echuma eye: Mat. 9:36, Mar. 10:21, Luka 10:30-37, Mat 25:31-46, Luka 6:32-35, Yohana 15:4-12. Amang’ana Omotwe: “Ogochika okoyia nabaeire nakwo oko, mwanchane buna nabanchete inwe, nainwe mwanchane bo.” (Yohana 13:34). Mamincha y’ogokagera kwa abanto abange, ogochika oko ng’a bwanche omogisangi oo tikeri egento ekeyia gekwegerigwa na okobwatana okyia, Nyasae nabachigete abanto baye agwo ritang’ani “omwanche omogisangio oo buna bweanchete aye omonyene” (Abal. 19:18) na “gwancha (omogeni) buna bweanchete aye omonyene (Abal. 19:34). Nase ki rende, Yeso atebete, “ogochika okoyia nabaeire”? Oboyia bw’ogochika kwa Yeso mboria ng’a nigo kwabwate ekerengo ekeyia: “buna nabanchete inwe.” Nyuma Yeso atarabogoria obomwanyabanto, mwanyabanto tibarenge n’ekerenga egeikeranu ki’obwanchani bwa Nyasae. Bono, goetera ase amakweri aye y’ogotegimeria, Yeso naorogetie engencho y’ekeene na entambe mono y’obwanchani. “Yeso nigo arenge gotara na gokora kende gionsi ime y’obwanchani. Nigo achete kobogoria ense n’amaboko aye y’obwanchani.… Nigo togwenerete kobwatia omogwekano obegetweo na Kristo, na komokora koba ekiorokererio giaito, goika twabeire n’obwanchani ase abande buna ere aorogetie ase tore.” Ellen G White, Our Father Cares, P. 27. Echuma eye ntorigererie obogima bwa Yeso bw’obwororo, amabera, ogwechanda, na amabeebe, tiga chinkoro chiaito chikunwe na kobambwana n’ogochika kwaye ogochenu kw’obwanchani, ekio kere ekemanyererio ki’omokristo. *Egera Eleseni y’echuma eye bwariganie Esabato, 16
  • 46. 46 Rituko 1 Agosti 10 Buna Yeso Amenyete. Goetania koba inse y’okorwanigwa ogotindi gwa Saitani, Yeso nigo amenyete obogima botari na oboinche, ase obokoreri bw’obwanchani. Okogania kwaye botambe nigo kwarenge igoro y’abanto bande, tari asare ere omonyene. Korwa obwana goika omosalaba, nigo aorogetie obwororo bw’obokoreri bwaye gochia ase abande. Amaboko aye y’ogwancha nigo arenge ang’e kogusuyia mochando onde bwonsi arenge korora. Ase obwanchani obonene nigo echanderete baria barenge abekerengo egeke mono ase eamate, buna abana, abakungu, abaeti, ababwatire na ukoma, na abarusia ebango. Ere “tachete erinde akorerwe, korende gokorera.” (Mat. 20:38. Ase igo, “na buna atarete na gokora emeremo emiya na kogwenia bonsi abaragetigwe na Saitani” (Ogokora 10:38). Amabebe na amabera aye ase obuya bwa abanto nigo arenge ayengencho enene asare goetania gweisanekia ere omonyene n’okogania kwaye kwa botambe kw’endagera na obomenyo. Amaene, nonye nase omosalaba nigo arenge gwechandera ng’ina goetania gwechandekera emechando yaye. (Yohana 19:25-27). Ninki Matayo 9:36, 14:14, na 15:32 egotwegeria igoro buna Yeso aroche abanto? Yeso nigo arenge omwango korora okogania kwa abanto, na nigo arenge kobechandera ase ekeene. Enkoro yaye nigo yarenge n’amabera gochia ase emeganda eria yagoyete na gwatananeka. Nigo arenge gosukigwa na amabera gochia ase abanto batarenge kwenyara, buna abanto baria babere emeuko aaria ang’a na Yeriko (Mat. 20:34), oria orenge na ukoma (Mariko 1:40, 41), na omoboraka oria omwana oye akwete (Luka 7:12, 13) Ngochika ki kwobokoreri kwarenge komoraa Yeso ase oboamate bwaye n’abanto ao ao? Rora Mariko 10:21 na Yohana 11:5. Kera ogokora kw’ambera, kera egekone, kera ring’ana ria Yeso, nigo riarenge gosegetwa n’obwanchani bwaye obonene, obwanchani botari goonchoka naende bwa kare na kare. Ase omoerio bw’obogima bwaye, naorogetie aborokigwa baye buya mono ng’a, gaikire kobancha korwa omochakano, “Nabanchete ase omoerio” (Yohana 13:1). Goetera ase amakweri aye igoro ase omosalaba, naorogetie ense enigma ng’a obwanchani bwaye mbwabuete oboinche. Ase oborabu bwa Kalwari nigo ere maiso marore ng’a ogochika kw’obwanchani bw’okweanga nabwo bwoka bore oboroso bw’obogima ase ense na igoro. “Onde tari ore n’obwanchani obonene kobua obo, obw’omonto okorwa obogima bwaye ase engencho ya abasani baye” (Yohana 15:13). Naki okoigwa engencho y’amang’ana aya ase ogokora gwa kera rituko?