Zaštitne radionice za osobe s posebnim potrebama

1. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
Zašto i za koga su potrebne zaštitne radionice
u Hrvatskoj
mag. Zdenkica Stanec
Samobor, HRVATSKA 2014. god.

2. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
1. Podsjetimo se na važeće zakonske odredbe
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
pročišćeni tekst zakona
NN 143/02, 33/05
BROJ 2
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Zakonom u cilju zaštite osoba s invaliditetom propisuju prava osoba s invaliditetom na
profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te ureĎuju pojmovi osobe s invaliditetom i
smanjene radne sposobnosti, zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom pod općim i posebnim
uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u ustanovi za profesionalnu
rehabilitaciju, zaštitnoj radionici i radnom centru, mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s
invaliditetom, osnivanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.

3. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
2. Osvrnimo se na aktualnu problematiku
OdreĎeni broj osoba s invaliditetom zbog intenziteta ili vrste oštećenja nemože steći one
kvalifikacije koje im omogučavaju pristup otvorenom tržištu rada.
Zaštitne radionice im stoga postaju jedina mogučnost da radom u sredini koja radni proces
prilagoĎava njihovim specifičnostima, ostvaruju prihode koji im olakšavaju svakodnevni
život, podižu razinu samopouzdanja i u kojem jedino mogu ostvariti pravo na rad kao svoje
temeljno ljudsko pravo. Budući da takve osobe proizvode dobra i usluge, ali na način i tempom
koji odgovara mogučnostima večine zaposlenih (prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i
zapošljavanju osoba s invaliditetom u zaštitnim radionicama broj osoba s invaliditetom mora biti
veči od 51%), zaštitne radionice ne mogu postići onu radnu učinkovitost koja se očekuje od
drugih zdravijih osoba bez posebne potpore.

4. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
Stoga zaštitne radionice ne mogu opstati bez posebne zaštite svojih osnivača i Fonda za
zapošljavanje i rehabilitaciju osoba s invaliditetom - neovisno jesu li osnovane kao ustanove ili
trgovačka društva.
Istovremeno je važno naglasiti da njihova ne bi trebala biti samo radna okupacija osoba s
invaliditetom, nego proizvodnja, ali na njima prilagoĎen način.
Vidljivo je da se ta dva zahtjeva mogu pomiriti iz primjera sredina u kojima jedinice lokalne
samouprave daju prioritet i potiču proizvodnju roba u zaštitnim radionicama za potrebe različitih
subjekata na lokalnoj razini, ali i šire i time omogućuju ostvarivanje dohodka i garantiraju
sigurnost zaposlenika.
MeĎutim, ako jedinice lokalne samouprave kao osnivači zaštitnih radionica ne osiguraju
proizvodnju onih proizvoda i usluga koje pronalaze put do krajnjih korisnika, zaštitne radionice
nisu održive. Iskustvo u Hrvatskoj pokazuje da zaštitne radionice ne mogu opstati bez podrške
zajednice u kojoj ostvaruju svoju djelatnost. I to bez obzira na činjenicu da se kroz njih mogu
obavljati aktivnosti vezane uz pripremu za otvoreno tržište rada, obavljanje stručne prakse ili
profesionalnu rehabilitaciju.

5. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
Interes RH je omogućavanje zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz stvaranje uvjeta za
zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, očuvanje postojećih zaštitnih radionica, ali i osnivanje
novih na područjima na kojima postoji potreba za rad u zaštićenim uvjetima.
Danas djeluje 6 zaštitnih radionica i 4 radne jedinice s ukupno 560 zaposlenika. Prije 20-ak
godina u RH je bilo 39 zaštitnih radionica s 3500 zaposlenika (iz studije „Poticanje intenzivnijeg
uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“ izraĎene u sklopu Programa EU za RH (IPA
Komponente IV, -Razvoj ljudskih potencijala)

6. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
3.Zašto su potrebne zaštitne radionice u RH i zbog čega (koga)?
Na ovo pitanje daje odgovor Članak 22. Zakona o prof. reh. i zapošljavanju kad
definira radne centre:

7. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
Radni centar
je prema ovom Zakonu ustanova koja skrbi radom o osobama s invaliditetom koje se ne mogu
zaposliti ili održati zaposlenost u općim ili posebnim uvjetima. Po toj analogiji zaštitne radionice
su potrebne za zapošljavanje osoba koje se zbog svog oštećenja ne mogu zaposliti ili održati
zaposlenost u općim uvjetima. Trend na koji upućuje Konvencija je da su zaštitne radionice
segregirani oblik rada .

8. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
Zakon o prof. rehabilitaciji u čl. 19 ujedno kaže da je :
Zaštitna radionica obvezna osigurati usluge službe medicine rada u svrhu zdravstvenog nadzora
primjerenog opasnostima i štetnostima za zdravlje, sigurnost i daljnje smanjenje radne
sposobnosti osoba s invaliditetom te osigurati najmanje jednom u dvije godine periodične
preglede tih osoba kao i provoĎenje mjera sukladno preporuci specijalista medicine rada.
Osobe koje zbog svog oštećenja rade u zaštićenim uvjetima trebale bi imati osigurane i druge
stručne radnike koji bi im pomagali u svladavanju teškoća koje proizlaze iz njihova oštećenja:
radne terapeute, psihologe, edukatore - rehabilitatore i socijalne radnike.

9. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
4. U vezi s navedenim od mjerodavnih službi RH imamo i slijedeće
PREPORUKE:
1. Predlažemo da se iskoriste sredstva iz pretpristupnih fondova.
2. Predlažemo da tijela iz članka 10. stavak 1. sa zaštitnim radionicama sklope ugovore „Rezervirana
nabava“ o nabavi.
3. Preporučamo da ravnatelj, odnosno direktor zaštitne radionice mora imati znanje i sposobnosti
menadžera.
4. Rad zaštitnih radionica mora se sufinancirati iz državnog proračuna ili proračuna tijela lokalne i
regionalne samouprave. (U Republici Austriji zaštitne radionice su sa 60% sufinancirane od strane
savezne države)
5. Nužno je osigurati stručnu potporu i nadzor nad radom zaposlenika

10. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
5.Koja je uloga edukatora – rehabilitatora u ZR?
ProvoĎenje metodoloških postupaka i procedura vezanih
uz socijalne usluge
kroz
svakodnevne i povremene programe
koje
ZR
svakodnevno pruža svojim korisnicima a koji su grupirani
na
osnovne
programske sadržaje te specifične edukacijsko
(re)habilitacijske postupke

11. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
Radnoterapijska procjena
bavi
se (re)habilitacijom korisnika kako bi im omogućila
dostizanje
maksimuma funkcionalnosti u svakodnevnom životu
ovisno o njihovu zdravstvenom stanju,
fizičkoj, socijalnoj, društvenoj i zakonodavnoj okolini.
Edukator rehabilitator kroz procjenu,
planiranje, intervenciju
i evaluaciju pomaže u postizanju optimalnog razvoja
korisnika
Tijekom
radno terapijske procjene kombiniraju se različite tehnike
procjene ovisno o dobi i potrebama
Korisnika te se procjenjuju sve komponente razvoja s
naglaskom na aktivnosti samozbrinjavanja
(hranjenje, oblačenje...). Cijeli proces radioterapijske
procjene usmjeren je na
Korisnika uz aktivno sudjelovanje roditelja odnosno obitelji

12. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
Procjene
se provode sveobuhvatnim i individualiziranim pristupom
s ciljem integriranja
korisnikovih razvojnih potreba prema utvrĎenim razvojnim
područjima, kako bi se dobila
cjelovita slika o njegovom razvoju nužna za izradu
individualnog plana usluga.
U organizaciji
procesa procjene i planiranja usluga, čitavo vrijeme se
očituje usmjerenost na korisnike
.

13. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
Kako bi se osigurala sveobuhvatna i kvalitetna procjena
nužno je uključiti sljedeće postupke:
Razgovor s članovima obitelji
Prikupljanje podataka
Uspostavljanje sigurnog terapeutskog prostora
Procjenu inicijalnog stanja po područjima
pomoću odreĎenih postupaka i sredstava
Stručnjaci različitih profila pri tome opserviraju korisnikovu
reakciju i interakciju na različitim područjima razvoja
Pišu stručna mišljenja s preporukom
Na temelju inicijalne procjene
i razgovora s
članovima obitelji izraĎuju mišljenje i preporuke za rad na
odreĎenim
područjima razvoja
IzraĎuju edukacijsko habilitacijski plan
koji u konačnici sadrži:
Rezultate procjena svih ispitivača
Obiteljska zapažanja
Rezultate suradnje obitelji i stručnjaka

14. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
6. Ne zaboravimo osnovni cilj:
PRAVO NA ŽIVOT U ZAJEDNICI
Navedeno podrazumijeva:
Povećanje broja zaposlenih osoba s
posebnim potrebama
Doprinos njihovom socijalnom
uključivanju
Integraciju u svijet rada

15. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
Hrvatska obrtnička komora www.hok.hr
Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara www.hupt.hr
Hrvatska udruga poslodavaca www.hup.hr
Hrvatski savez gluhih i nagluhih www.hsgn.hr
Hrvatski savez slijepih www.savez-slijepih.hr
Hrvatski savez udruga invalida rada www.hsuir.hr
Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida www.hsuti.hr
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje www.mirovinsko.hr
Hrvatski zavod za zapošljavanje www.hzz.hr
Institut za razvoj tržišta rada www.irtr.hr
Ministarstvo obitelji branitelja i meĎugeneracijske solidarnosti www.mobms.hr
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi www.mzss.hr
MojPosao www.moj-posao.net
Savez društava multiple skleroze www.sdmsh.org
Udruga OSVIT www.osvit.hr
Udruga roditelja djece i osoba s invaliditetom "MALI PRINC" www.mali-princ.hr
Udruga za promicanje inkluzije www.inkluzija.hr
Udruga za svekoliku pomoć invalidima Hrvatske www.uspih.hr
UNDP Hrvatska www.undp.hr
Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom www.posi.hr
URIHO www.uriho.hr
Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske www.soih.hr

16. RADNI CENTAR
ZAŠTITNA RADIONICA
Hvala na pažnji
zdenkica.stanec@zg.t-com.hr