Download to read offline
Uploaded byprivate practice
Zaštitne radionice
Zaštitne radionice u Hrvatskoj su ključne za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje ne mogu raditi na otvorenom tržištu zbog svoje invalidnosti. One pružaju prilagođeno radno okruženje koje omogućuje ovim osobama da ostvaruju prihode i razvijaju svoje samopouzdanje, ali su i dalje ovisne o podršci lokalne zajednice i državnom financiranju. Bez adekvatne podrške i resursa, zaštitne radionice ne mogu opstati niti zadovoljiti potrebe svojih zaposlenika.
Zaštitne radionice
- 1. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA Zaštoi za koga su potrebne zaštitne radionice u Hrvatskoj mag. Zdenkica Stanec Samobor, HRVATSKA 2014. god.
- 2. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA 1.Podsjetimo se na važeće zakonske odredbe Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom pročišćeni tekst zakona NN 143/02, 33/05 BROJ 2 I. OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovim se Zakonom u cilju zaštite osoba s invaliditetom propisuju prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te ureĎuju pojmovi osobe s invaliditetom i smanjene radne sposobnosti, zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom pod općim i posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitnoj radionici i radnom centru, mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, osnivanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba ovoga Zakona.
- 3. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA 2.Osvrnimo se na aktualnu problematiku OdreĎeni broj osoba s invaliditetom zbog intenziteta ili vrste oštećenja nemože steći one kvalifikacije koje im omogučavaju pristup otvorenom tržištu rada. Zaštitne radionice im stoga postaju jedina mogučnost da radom u sredini koja radni proces prilagoĎava njihovim specifičnostima, ostvaruju prihode koji im olakšavaju svakodnevni život, podižu razinu samopouzdanja i u kojem jedino mogu ostvariti pravo na rad kao svoje temeljno ljudsko pravo. Budući da takve osobe proizvode dobra i usluge, ali na način i tempom koji odgovara mogučnostima večine zaposlenih (prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom u zaštitnim radionicama broj osoba s invaliditetom mora biti veči od 51%), zaštitne radionice ne mogu postići onu radnu učinkovitost koja se očekuje od drugih zdravijih osoba bez posebne potpore.
- 4. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA Stogazaštitne radionice ne mogu opstati bez posebne zaštite svojih osnivača i Fonda za zapošljavanje i rehabilitaciju osoba s invaliditetom - neovisno jesu li osnovane kao ustanove ili trgovačka društva. Istovremeno je važno naglasiti da njihova ne bi trebala biti samo radna okupacija osoba s invaliditetom, nego proizvodnja, ali na njima prilagoĎen način. Vidljivo je da se ta dva zahtjeva mogu pomiriti iz primjera sredina u kojima jedinice lokalne samouprave daju prioritet i potiču proizvodnju roba u zaštitnim radionicama za potrebe različitih subjekata na lokalnoj razini, ali i šire i time omogućuju ostvarivanje dohodka i garantiraju sigurnost zaposlenika. MeĎutim, ako jedinice lokalne samouprave kao osnivači zaštitnih radionica ne osiguraju proizvodnju onih proizvoda i usluga koje pronalaze put do krajnjih korisnika, zaštitne radionice nisu održive. Iskustvo u Hrvatskoj pokazuje da zaštitne radionice ne mogu opstati bez podrške zajednice u kojoj ostvaruju svoju djelatnost. I to bez obzira na činjenicu da se kroz njih mogu obavljati aktivnosti vezane uz pripremu za otvoreno tržište rada, obavljanje stručne prakse ili profesionalnu rehabilitaciju.
- 5. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA InteresRH je omogućavanje zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz stvaranje uvjeta za zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, očuvanje postojećih zaštitnih radionica, ali i osnivanje novih na područjima na kojima postoji potreba za rad u zaštićenim uvjetima. Danas djeluje 6 zaštitnih radionica i 4 radne jedinice s ukupno 560 zaposlenika. Prije 20-ak godina u RH je bilo 39 zaštitnih radionica s 3500 zaposlenika (iz studije „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“ izraĎene u sklopu Programa EU za RH (IPA Komponente IV, -Razvoj ljudskih potencijala)
- 6. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA 3.Zaštosu potrebne zaštitne radionice u RH i zbog čega (koga)? Na ovo pitanje daje odgovor Članak 22. Zakona o prof. reh. i zapošljavanju kad definira radne centre:
- 7. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA Radnicentar je prema ovom Zakonu ustanova koja skrbi radom o osobama s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti ili održati zaposlenost u općim ili posebnim uvjetima. Po toj analogiji zaštitne radionice su potrebne za zapošljavanje osoba koje se zbog svog oštećenja ne mogu zaposliti ili održati zaposlenost u općim uvjetima. Trend na koji upućuje Konvencija je da su zaštitne radionice segregirani oblik rada .
- 8. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA Zakono prof. rehabilitaciji u čl. 19 ujedno kaže da je : Zaštitna radionica obvezna osigurati usluge službe medicine rada u svrhu zdravstvenog nadzora primjerenog opasnostima i štetnostima za zdravlje, sigurnost i daljnje smanjenje radne sposobnosti osoba s invaliditetom te osigurati najmanje jednom u dvije godine periodične preglede tih osoba kao i provoĎenje mjera sukladno preporuci specijalista medicine rada. Osobe koje zbog svog oštećenja rade u zaštićenim uvjetima trebale bi imati osigurane i druge stručne radnike koji bi im pomagali u svladavanju teškoća koje proizlaze iz njihova oštećenja: radne terapeute, psihologe, edukatore - rehabilitatore i socijalne radnike.
- 9. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA 4.U vezi s navedenim od mjerodavnih službi RH imamo i slijedeće PREPORUKE: 1. Predlažemo da se iskoriste sredstva iz pretpristupnih fondova. 2. Predlažemo da tijela iz članka 10. stavak 1. sa zaštitnim radionicama sklope ugovore „Rezervirana nabava“ o nabavi. 3. Preporučamo da ravnatelj, odnosno direktor zaštitne radionice mora imati znanje i sposobnosti menadžera. 4. Rad zaštitnih radionica mora se sufinancirati iz državnog proračuna ili proračuna tijela lokalne i regionalne samouprave. (U Republici Austriji zaštitne radionice su sa 60% sufinancirane od strane savezne države) 5. Nužno je osigurati stručnu potporu i nadzor nad radom zaposlenika
- 10. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA 5.Kojaje uloga edukatora – rehabilitatora u ZR? ProvoĎenje metodoloških postupaka i procedura vezanih uz socijalne usluge kroz svakodnevne i povremene programe koje ZR svakodnevno pruža svojim korisnicima a koji su grupirani na osnovne programske sadržaje te specifične edukacijsko (re)habilitacijske postupke
- 11. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA Radnoterapijskaprocjena bavi se (re)habilitacijom korisnika kako bi im omogućila dostizanje maksimuma funkcionalnosti u svakodnevnom životu ovisno o njihovu zdravstvenom stanju, fizičkoj, socijalnoj, društvenoj i zakonodavnoj okolini. Edukator rehabilitator kroz procjenu, planiranje, intervenciju i evaluaciju pomaže u postizanju optimalnog razvoja korisnika Tijekom radno terapijske procjene kombiniraju se različite tehnike procjene ovisno o dobi i potrebama Korisnika te se procjenjuju sve komponente razvoja s naglaskom na aktivnosti samozbrinjavanja (hranjenje, oblačenje...). Cijeli proces radioterapijske procjene usmjeren je na Korisnika uz aktivno sudjelovanje roditelja odnosno obitelji
- 12. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA Procjene seprovode sveobuhvatnim i individualiziranim pristupom s ciljem integriranja korisnikovih razvojnih potreba prema utvrĎenim razvojnim područjima, kako bi se dobila cjelovita slika o njegovom razvoju nužna za izradu individualnog plana usluga. U organizaciji procesa procjene i planiranja usluga, čitavo vrijeme se očituje usmjerenost na korisnike .
- 13. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA Kakobi se osigurala sveobuhvatna i kvalitetna procjena nužno je uključiti sljedeće postupke: Razgovor s članovima obitelji Prikupljanje podataka Uspostavljanje sigurnog terapeutskog prostora Procjenu inicijalnog stanja po područjima pomoću odreĎenih postupaka i sredstava Stručnjaci različitih profila pri tome opserviraju korisnikovu reakciju i interakciju na različitim područjima razvoja Pišu stručna mišljenja s preporukom Na temelju inicijalne procjene i razgovora s članovima obitelji izraĎuju mišljenje i preporuke za rad na odreĎenim područjima razvoja IzraĎuju edukacijsko habilitacijski plan koji u konačnici sadrži: Rezultate procjena svih ispitivača Obiteljska zapažanja Rezultate suradnje obitelji i stručnjaka
- 14. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA 6.Ne zaboravimo osnovni cilj: PRAVO NA ŽIVOT U ZAJEDNICI Navedeno podrazumijeva: Povećanje broja zaposlenih osoba s posebnim potrebama Doprinos njihovom socijalnom uključivanju Integraciju u svijet rada
- 15. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA Hrvatskaobrtnička komora www.hok.hr Hrvatska udruga paraplegičara i tetraplegičara www.hupt.hr Hrvatska udruga poslodavaca www.hup.hr Hrvatski savez gluhih i nagluhih www.hsgn.hr Hrvatski savez slijepih www.savez-slijepih.hr Hrvatski savez udruga invalida rada www.hsuir.hr Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida www.hsuti.hr Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje www.mirovinsko.hr Hrvatski zavod za zapošljavanje www.hzz.hr Institut za razvoj tržišta rada www.irtr.hr Ministarstvo obitelji branitelja i meĎugeneracijske solidarnosti www.mobms.hr Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi www.mzss.hr MojPosao www.moj-posao.net Savez društava multiple skleroze www.sdmsh.org Udruga OSVIT www.osvit.hr Udruga roditelja djece i osoba s invaliditetom "MALI PRINC" www.mali-princ.hr Udruga za promicanje inkluzije www.inkluzija.hr Udruga za svekoliku pomoć invalidima Hrvatske www.uspih.hr UNDP Hrvatska www.undp.hr Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom www.posi.hr URIHO www.uriho.hr Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske www.soih.hr
- 16. RADNI CENTAR ZAŠTITNA RADIONICA Hvalana pažnji zdenkica.stanec@zg.t-com.hr