Svijetlovodni priključak do svakog
doma - san ili uistinu ostvarivo?
IZAZOVI IZGRADNJE SVJETLOVODNIH PRISTUPNIH MREŽA,
O U...
Malo povjesti
2

  Prije 35 godina ...
 

... smo imali smo jednog telekom operatora

 

... koji je nudio uslugu telef...
Još malo povjesti
3

  Prije 20 godina ...
 

... liberalizirano je telekomunikacijsko tržište

 

... započelo je sa k...
A danas?
4

  liberalizirano tržište = puno operatora (tendencija )
  ... “telefonska” mreža se ne koristi samo za

tel...
Ulazimo u novo doba. Treća faza Interneta
5

1980 - 1995

Doba liberalizacija tržišta i uvođenja konkurencije. Početak
Int...
Godišnji porast brzine pristupa od 50%
6

Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html
Godišnji porast brzine pristupa od 50%
7

Nielsonov zakon: brzina pristupa za
poslovne korisnike udvostručuje se
svaki 21 ...
Konačno rješenje izazova
8

  Svijetlovodna mreža do zgrade (FTTB, Fiber to the

Building) i do stana (FTTH, Fiber to the...
Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU
9

Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012
Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU
10

Hrvatska: 4,7% potencijalnih a
0,61% aktivnih FTTH/FTTB korisnika
Njemačka: 0...
Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU
11
Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU
12

Za postizanje ciljeva Digitalne agende potrebno
1.6 milijuna spojenih domova i oko ...
Zašto?
13

  ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće

postići:
 

postojeće (bakrene, koaxialne, mobilne) prist...
Zašto?
14

  ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće

Zato što koaxialne) pristupne mrežeu se
problem nije samo
...
Glavni izazovi vezani za realizaciju nove
infrastrukture
15

  Globalno
  Nedostatna koordinacija (“integrirana infrastr...
EU smjernice za financiranje širokopojasnih
mreža državnim poticajima (State Aid Guidlines)
16

  2009. stare NGA smjerni...
Državni poticaji za širokopojasne mreže po
godinama (u milijunima eura)
17

Izvor: European Commission, Revision of the Br...
Kolika sredstva alocirati u HR i za što?
18

A: razvoj i pružanje usluga
-  vrlo velika konkurencija
-  kratki ciklusi (1 ...
Kolika sredstva alocirati u HR i za što?
19

A: razvoj i pružanje usluga
-  vrlo velika konkurencija
-  kratki ciklusi (1 ...
Državna pripomoć za izgradnju
širokopojasnih mreža
Donja Austrija
od 2014
≈ 250 milijuna Eura

do 2013
≈ 24 milijuna Eura
...
Koliko  košta  svijetlovodni  priključak  po  kućanstvu?
21

6.000  €

gradnja  pasivne  mreže
koštanje  kapitala,  divide...
Kalkulacija na primjeru Grada Krka
22
Model javno-privatnog partnerstva
23

Davatelj
usluga 2

Davatelj
usluga 1

Davatelj
usluga 3

ugovori
ugovor o revenue-sh...
Korisnik plaća
npr. 300 kuna
Ugovori sa kranjim korisnicima
HT / B.net / Optima / Amis / Iskon / H1 Telekom / BTnet

ugovo...
Situacija u Hrvatskoj
25

  Državna optička mreža (OiV / Aleksandar Golub)
  HAKOM
  Pravilnik o tehničkim uvjetima za ...
Preporuke javnoj upravi
26

  Jasno definiranje cilja
  100% pokrivenost svijetlovodnom mrežom
  korištenje po ekonomsk...
Aktivnim pojedincima
27

  Aktivirajte se!
  Praksa je pokazala da Bottom-up model vrlo dobro
funkcionira!
  Građanska ...
Teorija i praksa realizacije projekta
28

aktivnosti
Ovak ljudi
obično
zamišljaju
realizaciju
projekta

Realnost

0%
FTTH
...
Za sam kraj
29

Već  je  Arthur  Schopenhauer  (1788  –  1860)  znao,  kroz  koje  
faze  prolaze  nove  ideje:  


najpri...
Zahvaljujem na pažnji
30
K O N TA K T:
I G O R . B R U S I C @ N O E L . G V. AT
I . B R U S I C @ E C O P L U S . AT
+ 43...
Upcoming SlideShare
Loading in …5
×

Zagreb 2013 FER

655 views

Published on

Izazovi izgradnje svjetlovodnih pristupnih mreža, o ulozi tržišta, o ulozi javnog sektora, o EU fondovima, o trenutnoj situaciji u Hrvatskoj.

  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Zagreb 2013 FER

  1. 1. Svijetlovodni priključak do svakog doma - san ili uistinu ostvarivo? IZAZOVI IZGRADNJE SVJETLOVODNIH PRISTUPNIH MREŽA, O U L O Z I T R Ž I Š TA , O U L O Z I J AV N O G S E K T O R A , O E U F O N D O V I M A , O T R E N U T N O J S I T U A C I J I U H R VAT S K O J DR. IGOR BRUSIĆ ZAGREB, 10. PROSINAC, 2013. FA K U LT E T E L E K T R O T E H N I K E I R A Č U N A R S T VA
  2. 2. Malo povjesti 2   Prije 35 godina ...   ... smo imali smo jednog telekom operatora   ... koji je nudio uslugu telefoniranje   ... i tu uslugu realizirao komutacijom kanala   ... te prodavao kranje uređaje   ... a najuzbudljivija usluga je bila usluga prosljeđivanje poziva kod ne javljanja   Telekom operator je bio zadužen za sve, zakonodavstvo je bilo u potpunosti prilagođeno njemu   ... i bio je u državnom vlasništvu
  3. 3. Još malo povjesti 3   Prije 20 godina ...   ... liberalizirano je telekomunikacijsko tržište   ... započelo je sa konkurencijom   ... započelo je sa privatizacijom (državnih telekoma)   ... uvodi se komutacija paketa (Internet)   regulator (HAKOM) donosi odluke   uslugu telefoniranja može pružiti i konkurencija   prijenosu broja   dozvoljeno je više mobilnih operatera
  4. 4. A danas? 4   liberalizirano tržište = puno operatora (tendencija )   ... “telefonska” mreža se ne koristi samo za telefoniranje   ... nove usluge   ... “enormni” uzlet Interneta   ... komutacijom paketa nestala je udaljenost - globalna dostupnost za “nula” kuna   ... globalizacija
  5. 5. Ulazimo u novo doba. Treća faza Interneta 5 1980 - 1995 Doba liberalizacija tržišta i uvođenja konkurencije. Početak Interneta 1995 - 2010 Rana faza Interneta, ponuđivača usluga, socialnih mreža, mobilnog Interneta 2010 - 2025 Puni razvoj Interneta ...
  6. 6. Godišnji porast brzine pristupa od 50% 6 Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html
  7. 7. Godišnji porast brzine pristupa od 50% 7 Nielsonov zakon: brzina pristupa za poslovne korisnike udvostručuje se svaki 21 mjesec a potreba privatnih korisnika “kasne” za potrebama poslovnih korisnika 3 godine! Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html
  8. 8. Konačno rješenje izazova 8   Svijetlovodna mreža do zgrade (FTTB, Fiber to the Building) i do stana (FTTH, Fiber to the Home) Izvor: A.T. Kearney/Hellenic Ministry of Transport&Communications/Broadband Strategy/May 2008
  9. 9. Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU 9 Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012
  10. 10. Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU 10 Hrvatska: 4,7% potencijalnih a 0,61% aktivnih FTTH/FTTB korisnika Njemačka: 0,51% aktivnih korisnika UK: 0,06% aktivnih korisnika Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012
  11. 11. Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU 11
  12. 12. Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU 12 Za postizanje ciljeva Digitalne agende potrebno 1.6 milijuna spojenih domova i oko 1.1 milijuna novih pretplatnika mjesečno EU27 trentuno realizira manje od 100.000 novih priključaka sa > 100 Mbit/s mjesečno Sadašnim tempom investicija trebati će 92 godine da se bakreni priključak zamjeni svijetlovodnim
  13. 13. Zašto? 13   ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće postići:   postojeće (bakrene, koaxialne, mobilne) pristupne mreže samo se nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve manji radius (bakrena parica) ili su shared-medium (koaksialne i mobilne)   ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu infrastrukturu (FTTH/FTTB):   zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane pristupne mreže.
  14. 14. Zašto? 14   ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće Zato što koaxialne) pristupne mrežeu se problem nije samo postojeće (bakrene, postići:   nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve manji radius ili su shared-medium domeni telekomunikacije već u domeni infrastrukture!   ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu infrastrukturu (FTTH/FTTB):   zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane pristupne mreže.
  15. 15. Glavni izazovi vezani za realizaciju nove infrastrukture 15   Globalno   Nedostatna koordinacija (“integrirana infrastruktura”)   Utjecajni incumbenti (bivši državni telekomi)   Tržište / kapital / ekonomski rast = “religija”   Hrvatska   Birokracija Izvor: Word Economic Forum, The Global Competitivness Report 2013-2014
  16. 16. EU smjernice za financiranje širokopojasnih mreža državnim poticajima (State Aid Guidlines) 16   2009. stare NGA smjernice (EU Guidlines IP/09/1332 od 17.09.2009.) definicija bijelih (nepokrivenih), sivih (samo jedan operator) i crnih (više operatora) NGA područja (2)  poticaji dozvoljena za bijela, moguća za siva a nisu dozvoljena za crna područja (3)  priznat scenarij grada Amsterdama (investiranje javnih sredstava pod tržišnim uvjetima)   2013. nove NGA smjernice (EU Guidlines 2013/C 25/1 od 26.01.2013.) (1)  tehnološki neutralno: “super-fast” NGA može biti i bežično (2)  “ultra-fast” NGA (>100 Mbit/s): korištenje državnih poticaja i u gradovima (3)  step change: korištenje državnih posticaja samo ako je veliki skok u brzini pristupa za korisnika (4)  jačanje otvorenih mreža: zaista otvorena mreža koja omogućava konkuretnost ponuđivača usluga (5)  transparetnost: publikacija dokumenata, centralna web stranica sa infrastrukturnim katastrom te izvještavanje komisiji (1) 
  17. 17. Državni poticaji za širokopojasne mreže po godinama (u milijunima eura) 17 Izvor: European Commission, Revision of the Broadband Guidlines
  18. 18. Kolika sredstva alocirati u HR i za što? 18 A: razvoj i pružanje usluga -  vrlo velika konkurencija -  kratki ciklusi (1 do 3 god.) -  10-15% ukupnih troškova B: aktivna mreža -  ruteri, switchevi, modemi -  ciklusi od 5 do 7 god. -  10-15% ukupnih troškova C: pasivna mrežna infrastruktura -  DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade -  vijek trajanja > 20 god. -  70-80% ukupnih troškova
  19. 19. Kolika sredstva alocirati u HR i za što? 19 A: razvoj i pružanje usluga -  vrlo velika konkurencija -  kratki ciklusi (1 do 3 god.) -  10-15% ukupnih troškova B: aktivna mreža -  ruteri, switchevi, modemi Varijanta 1: 128 milijuna eura à -  ciklusi od 5 do 7 god. privatizacija državnih poticaja -  10-15% ukupnih troškova C: pasivna mrežna infrastruktura Varijanta 2: 850 milijuna euraormari, zgrade -  DTK, kabeli, cijevi, à -  javna pasivna vijek trajanja > 20 god. mreža -  70-80% ukupnih troškova
  20. 20. Državna pripomoć za izgradnju širokopojasnih mreža Donja Austrija od 2014 ≈ 250 milijuna Eura do 2013 ≈ 24 milijuna Eura Telekom Austria i Kabelplus Jedinice lokalne samouprave 1. usluge 1. usluge 2. aktivna mreža 2. aktivna mreža 3. pasivna infrastruktura 3. pasivna infrastruktura Javna poduzeća kao nositelji: Australija („NBN“, od 2010); Singapur („Next Gen NBN“, 2010); Novi Zeland („UFB“, 2010); Qatar („Qnbn“, 2011); Stokholm („Stokab“, 1994); Amsterdam („Citynet“, 2005); München (SWM, 2009) 20
  21. 21. Koliko  košta  svijetlovodni  priključak  po  kućanstvu? 21 6.000  € gradnja  pasivne  mreže koštanje  kapitala,  dividende mrežno  upravljanje usluge 500  € 10% 40% ak<vni  korisnici
  22. 22. Kalkulacija na primjeru Grada Krka 22
  23. 23. Model javno-privatnog partnerstva 23 Davatelj usluga 2 Davatelj usluga 1 Davatelj usluga 3 ugovori ugovor o revenue-sharingu ... Davatelj usluga x Privatni partner (aktivna mreža) plaćanje Javni partner raspoloživost ugovor o jpp-u EU fondovi (isključivo za pasivnu mrežu) Privatni partner (pasivna mreža) mogu biti konzorcij
  24. 24. Korisnik plaća npr. 300 kuna Ugovori sa kranjim korisnicima HT / B.net / Optima / Amis / Iskon / H1 Telekom / BTnet ugovor? ugovori Neutralni komunikacijski operator (aktivna mreža) Revenue-Sharing ugovor 556 ugovora?! od toga 100 kuna komunikacijskom operatoru od toga 100 kuna infrastrukturnom operatoru Infrastrukturni operator (npr. OiV) Gemeinde als Gemeinde als Trägergesellschaft Gemeinde als Trägergesellschaft JLS upravlja Trägergesellschaft pasivnom mrežom od toga 50 kuna vlasniku infrastrukture ugovor HEP, ceste i željeznice, JANAF, Plinacro, HT itd. JLS gradi / vlasnik je pasivne mreže „EU fondovi“ 24
  25. 25. Situacija u Hrvatskoj 25   Državna optička mreža (OiV / Aleksandar Golub)   HAKOM   Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN 155/09)   Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN 108/2010)   Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN114/10 i NN 29/13)   Aktivnosti u gradovima   Zagreb (Digitalni Grad) / Pilot u Vrbanima3 / glavni projekt sa 200.000 priključaka   Grad Krk (JLS) / studija izvodljivosti / idejni projekt gotov / izrada glavnog proj.   Istarska Županija / izrada idejnog / definiranje nositelja infrastrukture   Aktualno   Javna rasprava: Okvirni program (MPPI)   Alokacija EU sredstava: Partnerske konzultacije   Mapiranje: HAKOM   Ministarstvo graditeljstva: novi zakon o gradnji
  26. 26. Preporuke javnoj upravi 26   Jasno definiranje cilja   100% pokrivenost svijetlovodnom mrežom   korištenje po ekonomski prihvatljivoj cijeni   Realizacija integrirane infrastrukture   paralelno polaganje cijevi za svijetlovodnu pristupnu mrežu   velika prilika zbog lošeg stanja druge infrastrukture (voda, kanalizacija, ceste, strujni vodovi na stupovima, javna rasvjeta)   Osnivanje stručnog središta (Competence Centre)   Koordinacija aktivnosti za postizanje cilja (vidi gore!)   Ne političko tijelo! / stručno osoblje / tehnički, pravni i ekonomski stručnjaci
  27. 27. Aktivnim pojedincima 27   Aktivirajte se!   Praksa je pokazala da Bottom-up model vrlo dobro funkcionira!   Građanska udruga   Velika prilika zbog lošeg stanja birokracije!
  28. 28. Teorija i praksa realizacije projekta 28 aktivnosti Ovak ljudi obično zamišljaju realizaciju projekta Realnost 0% FTTH 100% FTTH 0% FTTH 100% FTTH
  29. 29. Za sam kraj 29 Već  je  Arthur  Schopenhauer  (1788  –  1860)  znao,  kroz  koje   faze  prolaze  nove  ideje:   najprije  bivaju odbačene  („Bože  koja  glupost!“) kasnije  onda                                         žestoko  kri/zirane  („Možda  je  točno  ali  se  ne  i         ispla<  /  nikome  ne  treba  /  previše  je  skupo“) i  na  kraju                        uzete  kao  prirodno  („Oduvijek  sam  znao  da  je                                                                                            od  koris<  /  važno  /  tako  treba“)
  30. 30. Zahvaljujem na pažnji 30 K O N TA K T: I G O R . B R U S I C @ N O E L . G V. AT I . B R U S I C @ E C O P L U S . AT + 43 2742 9000 19767

×