Anketno istraživanje stavova liječnika o cijepljenju protiv COVID-19. Istraživanje je sastavni dio velikog istraživanja stavova svih zdravstvenih radnika o cijepljenju koje je provedeno u siječnju, 2021. u sklopu javnozdravstvene kampanje "Imaš znanje, budi primjer!"
Stavovi zdravstvenih djelatnika o cijepljenju na kraju javnozdravstvene kampanjeHrvatska liječnička komora
Javnozdravstvena kampanja "Imaš znanje, budi primjer!" uključivala je provođenje dviju anketa: jedne na početku kampanje u siječnju i druge na kraju u svibnju. Ova analiza donosi rezultate druge ankete i njezinu usporedbu s prvom anketom.
Istraživanje o stavovima liječnika o medijskoj slici liječnika i zdravstvenog sustava koje je Hrvatska liječnička komora (HLK) provela među svojim članovima u svibnju 2016. U anketi je sudjelovalo 1.418 liječnika.
Devet komora u zdravstvu provelo je u siječnju 2021. veliko istraživanje stavova o cijepljenju protiv COVID-19 u kojem je sudjelovalo skoro 9.000 članova.
Iako je odaziv za cijepljenje djevojčica teenagerske dobi protiv HPV-a i dalje malen jer su roditelji prestravljeni saznanjima o cjepivu, koja im zdravstveni djelatnici itekako dobro skrivaju, nastojanja lobista sve su više nametljiva. Cjepivo se pokušava uvrstiti u kalendar obaveznih cjepiva što znači da će se i Vaša kćer ili unuka morati obavezno podvrgnuti cijepljenju.
Projekt Hrvatske liječničke komore "Studija hrvatskog liječništva 2022." je najveće do sada provedeno anketno istraživanje u kojem je ukupno sudjelovalo više od 5000 liječnika – članova HLK-a koji su odgovarali na 100-tinjak pitanja, raspoređenih u četiri modula: uvjeti rada, kvaliteta upravljanja, edukacija i usklađenost poslovnog i privatnog života. Prezentacija prikazuje stavove liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Projekt Hrvatske liječničke komore "Studija hrvatskog liječništva 2022." je najveće do sada provedeno anketno istraživanje u kojem je ukupno sudjelovalo više od 5000 liječnika – članova HLK-a koji su odgovarali na 100-tinjak pitanja, raspoređenih u četiri modula: uvjeti rada, kvaliteta upravljanja, edukacija i usklađenost poslovnog i privatnog života. Prezentacija prikazuje stavove bolničkih liječnika.
Stavovi zdravstvenih djelatnika o cijepljenju na kraju javnozdravstvene kampanjeHrvatska liječnička komora
Javnozdravstvena kampanja "Imaš znanje, budi primjer!" uključivala je provođenje dviju anketa: jedne na početku kampanje u siječnju i druge na kraju u svibnju. Ova analiza donosi rezultate druge ankete i njezinu usporedbu s prvom anketom.
Istraživanje o stavovima liječnika o medijskoj slici liječnika i zdravstvenog sustava koje je Hrvatska liječnička komora (HLK) provela među svojim članovima u svibnju 2016. U anketi je sudjelovalo 1.418 liječnika.
Devet komora u zdravstvu provelo je u siječnju 2021. veliko istraživanje stavova o cijepljenju protiv COVID-19 u kojem je sudjelovalo skoro 9.000 članova.
Iako je odaziv za cijepljenje djevojčica teenagerske dobi protiv HPV-a i dalje malen jer su roditelji prestravljeni saznanjima o cjepivu, koja im zdravstveni djelatnici itekako dobro skrivaju, nastojanja lobista sve su više nametljiva. Cjepivo se pokušava uvrstiti u kalendar obaveznih cjepiva što znači da će se i Vaša kćer ili unuka morati obavezno podvrgnuti cijepljenju.
Projekt Hrvatske liječničke komore "Studija hrvatskog liječništva 2022." je najveće do sada provedeno anketno istraživanje u kojem je ukupno sudjelovalo više od 5000 liječnika – članova HLK-a koji su odgovarali na 100-tinjak pitanja, raspoređenih u četiri modula: uvjeti rada, kvaliteta upravljanja, edukacija i usklađenost poslovnog i privatnog života. Prezentacija prikazuje stavove liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Projekt Hrvatske liječničke komore "Studija hrvatskog liječništva 2022." je najveće do sada provedeno anketno istraživanje u kojem je ukupno sudjelovalo više od 5000 liječnika – članova HLK-a koji su odgovarali na 100-tinjak pitanja, raspoređenih u četiri modula: uvjeti rada, kvaliteta upravljanja, edukacija i usklađenost poslovnog i privatnog života. Prezentacija prikazuje stavove bolničkih liječnika.
Povjerenstvo za mlade liječnike Hrvatske liječničke komore provelo je u studenome 2020. istraživanje o zadovoljstvu mladih liječnika kvalitetom i provedbom "Rada pod nadzorom"
Digitalni atlas hrvatskog liječništva je najopsežnija i najkompleksnija digitalna baza podataka o liječnicima u Hrvatskoj koja prikazuje brojne sociodemografske pokazatelje i podatke u realnom vremenu te se kontinuirano nadopunjava novim analizama i prikazima podataka.
HLK je provela dva istraživanja na temu nasilja nad liječnicima tijekom obavljanja njihove djelatnosti. Provedene su dvije ankete (anketa liječnici i anketa ravnatelji) u razdoblju od rujna do studenog 2016.
Prezentacija predsjednika HLK-a, dr.sc. Trpimira Goluže, na 2. hrvatskom zdravstvenom kongresu "Budućnost zdravstvene industrije" u hotelu Westin u Zagrebu, održana 25. listopada 2016.
Prezentacija predsjednika HLK Trpimira Goluže bavi se položajem liječnika u zdravstvenom sustavu. Rezultati anketa provedenih među mladim liječnicima i među liječnicima zaposlenim u domovima zdravlja u Zagrebu pokazuju zabrinjavajuću situaciju u kojoj se nalazi zdravstveni sustav i smjer u kojem se kreće. Poboljšati položaj liječnika, a time i osigurati održivost zdravstvenog sustava u RH, moguće je sklapanjem strukovnog liječničkog ugovora.
Anketno istraživanje stavova liječnika obiteljske medicine, pedijatara i ginekologa zaposlenih u domovima zdravlja u Zagrebu provedeno u studenom 2015.. Rezultati pokazuju da skoro polovica ispitanika razmišlja o odlasku u inozemstvo, a kako je tri četvrtine liječnika zainteresirano za realizaciju koncesije.
Anketa Hrvatske liječničke komore, provedena na 1400 članova mlađih od 40 godina.. Istraživano je zadovoljstvo liječnika mogućnošću napredovanja, željama za ostanak u RH i uvjetima specijalizacije
Prezentacija dopredsjednika Hrvatske liječničke komore, dr. sc. Krešimira Luetića dr. med., na kongresu Hrvatskog zbora liječnika "Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015.-2030. Futur Z", studeni 2015., Opatija
Prezentacija predsjednika Hrvatske liječničke komore, mr. sc. Trpimira Goluže dr. med., na kongresu Hrvatskg zbora liječnika "Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015.-2030. Futur Z", studeni 2015., Opatija
Prezentacija predsjednika Hrvatske liječničke komore, mr. sc. Trpimira Goluže, dr. med. na jesenskom simpoziju Udruge poslodavaca u zdravstvu, Opatija, listopad 2015.
HLK je među prvima istaknula problem trenutnog i budućeg nedostatka liječnika, odnosno nedostatka liječnika pojedinih specijalnosti. Ulazak Hrvatske u EU pozitivno se odražava na liječničku profesiju, no negativno na hrvatski zdravstveni sustav. Većom mobilnošću unutar EU olakšan je hrvatskim liječnicima pristup edukaciji i tržištu rada Europske unije. Stoga je logično došlo do povećanja trenda odlaska liječnika u inozemstvo i to posebno deficitarnih specijalnosti (anesteziolozi) te mlađih liječnika (do 36 godina) koji su tek postigli sve potrebne stručne kvalifikacije.
Povjerenstvo za mlade liječnike Hrvatske liječničke komore provelo je u studenome 2020. istraživanje o zadovoljstvu mladih liječnika kvalitetom i provedbom "Rada pod nadzorom"
Digitalni atlas hrvatskog liječništva je najopsežnija i najkompleksnija digitalna baza podataka o liječnicima u Hrvatskoj koja prikazuje brojne sociodemografske pokazatelje i podatke u realnom vremenu te se kontinuirano nadopunjava novim analizama i prikazima podataka.
HLK je provela dva istraživanja na temu nasilja nad liječnicima tijekom obavljanja njihove djelatnosti. Provedene su dvije ankete (anketa liječnici i anketa ravnatelji) u razdoblju od rujna do studenog 2016.
Prezentacija predsjednika HLK-a, dr.sc. Trpimira Goluže, na 2. hrvatskom zdravstvenom kongresu "Budućnost zdravstvene industrije" u hotelu Westin u Zagrebu, održana 25. listopada 2016.
Prezentacija predsjednika HLK Trpimira Goluže bavi se položajem liječnika u zdravstvenom sustavu. Rezultati anketa provedenih među mladim liječnicima i među liječnicima zaposlenim u domovima zdravlja u Zagrebu pokazuju zabrinjavajuću situaciju u kojoj se nalazi zdravstveni sustav i smjer u kojem se kreće. Poboljšati položaj liječnika, a time i osigurati održivost zdravstvenog sustava u RH, moguće je sklapanjem strukovnog liječničkog ugovora.
Anketno istraživanje stavova liječnika obiteljske medicine, pedijatara i ginekologa zaposlenih u domovima zdravlja u Zagrebu provedeno u studenom 2015.. Rezultati pokazuju da skoro polovica ispitanika razmišlja o odlasku u inozemstvo, a kako je tri četvrtine liječnika zainteresirano za realizaciju koncesije.
Anketa Hrvatske liječničke komore, provedena na 1400 članova mlađih od 40 godina.. Istraživano je zadovoljstvo liječnika mogućnošću napredovanja, željama za ostanak u RH i uvjetima specijalizacije
Prezentacija dopredsjednika Hrvatske liječničke komore, dr. sc. Krešimira Luetića dr. med., na kongresu Hrvatskog zbora liječnika "Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015.-2030. Futur Z", studeni 2015., Opatija
Prezentacija predsjednika Hrvatske liječničke komore, mr. sc. Trpimira Goluže dr. med., na kongresu Hrvatskg zbora liječnika "Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015.-2030. Futur Z", studeni 2015., Opatija
Prezentacija predsjednika Hrvatske liječničke komore, mr. sc. Trpimira Goluže, dr. med. na jesenskom simpoziju Udruge poslodavaca u zdravstvu, Opatija, listopad 2015.
HLK je među prvima istaknula problem trenutnog i budućeg nedostatka liječnika, odnosno nedostatka liječnika pojedinih specijalnosti. Ulazak Hrvatske u EU pozitivno se odražava na liječničku profesiju, no negativno na hrvatski zdravstveni sustav. Većom mobilnošću unutar EU olakšan je hrvatskim liječnicima pristup edukaciji i tržištu rada Europske unije. Stoga je logično došlo do povećanja trenda odlaska liječnika u inozemstvo i to posebno deficitarnih specijalnosti (anesteziolozi) te mlađih liječnika (do 36 godina) koji su tek postigli sve potrebne stručne kvalifikacije.
3. O istraživanju
▪ U istraživanju je korišten metodološki pristup i anketni upitnik iz projekta Cosmo, zajedničkog istraživanja Robert
Koch Instituta i Erfurtskog sveučilišta te drugih partnera https://projekte.uni-erfurt.de/cosmo2020/web/
▪ Istraživanje je provedeno u prvoj polovici siječnja 2021., među cjelokupnim članstvom devet zdravstvenih komora
▪ U istraživanju je, uz ostale zdravstvene djelatnike, sudjelovalo i 3.766 liječnika, članova Hrvatske liječničke komore.
▪ Anketa ima 12 pitanja i demografski dio (županija, dob, spol, radno mjesto).
▪ Cilj ankete je dobiti uvid u stavove liječnika o epidemiji novog koronavirusa i o cijepljenju protiv COVID-19.
4. Model psiholoških prediktora odluke o cijepljenju
POVJERENJE (Confidence)
Razina povjerenja u učinkovitost i sigurnost cijepljenja, zdravstveni sustav i motive donositelja odluka
(Potpuno sam uvjeren da će cijepljenje protiv COVID-19 biti sigurno.)
SAMOZADOVOLJSTVO (Complacency)
Percepcija rizika od bolesti i smatraju cijepljenje neophodnim (Cijepljenje protiv COVID-19 je suvišno jer COVID-19 ne predstavlja veliku
prijetnju)
KALKULACIJA (Calculation)
Opseg aktivnog traženja informacija i svjesne procjene koristi i rizika cijepljenja
(Ako ću razmišljati o cijepljenju protiv COVID-19, pažljivo ću izvagati koristi i rizike kako bih donio najbolju moguću odluku.)
KOLEKTIVNA ODGOVORNOST (Collective responsibility)
Opseg prosocijalne motivacije da vlastitim cijepljenjem pridonesu smanjenju prijenosa bolesti i neizravno zaštite druge
(Ako su svi cijepljeni protiv COVID-19, i mene ne treba cijepiti).
https://projekte.uni-erfurt.de/cosmo2020/web/topic/impfung/10-impfungen/; Cornelia Betsch et al: Development of a measure assessing the 5C psychological antecedents of vaccination
Ispitanici su ocjenjivali svoje slaganje s tvrdnjama na skali od 1 – 7 (ne slažem se- slažem se.
5. Zaključci
VJEROJATNOST ZARAZE I OPASNOST OD BOLESTI COVID-19
➔18 % ispitanika je bilo zaraženo novim koronavirusom ili vjeruje da je bilo zaraženo
➔ ispitanici u podjednakom broju procjenjuju vjerojatnost da se zaraze, kao i opasnost bolesti COVID-19 u slučaju
zaraze (64 %; 62 %)
➔72 % ispitanika se cijepilo od gripe
PSIHOLOŠKI PREDIKTORI ODLUKE O CIJEPLJENJU
➔Ispitanici sigurnost cjepiva procjenjuju izuzetno visokom ocjenom 6*
➔ čak 88 % ispitanika cjepivo smatra sigurnim (povjerenje), a 74 % pažljivo važe rizike/koristi od cjepiva (kalkulacija)
➔8 % smatra cijepljenje nepotrebnim jer smatraju da COVID-19 nije velika prijetnja (samozadovoljstvo)
➔10 % smatra da ako se svi ostali cijepe, oni se ne moraju cijepiti (kolektivna neodgovornost)
*Skala od 1 – 7 slaganja s tvrdnjom (ne slažem se - slažem se).
6. Zaključci
Spremnost na cijepljenje veća je kod onih koji:
➔ smatraju da su cjepiva sigurna
➔ ne potcjenjuju opasnost od COVID-19
➔ manje važu koristi i rizike cijepljenja
➔ imaju veći stupanj kolektivne odgovornosti
Cijepiti se ne žele više oni koji:
➔ ne vjeruju u sigurnost cjepiva
➔ potcjenjuju opasnost od COVID-19 ili su neodlučni oko te teme
➔imaju nižu razinu kolektivne odgovornost ili su neodlučni oko te teme
Neodlučni oko cijepljenja su neodlučni po svim prediktorima stava o cijepljenju (sigurnost cjepiva,
kolektivna odgovornost, važnost procjene koristi i rizika, opasnost od COVID-19)
7. Zaključci
NAMJERA CIJEPLJENJA
➔ 87 % ispitanika se ili već cijepilo (32 %) ili se namjerava cijepiti (55 %)
➔ 4 % ispitanika se ne želi cijepiti, a nisu preboljeli COVID-19 te nemaju imunitet nakon
prebolijevanja
➔ 5 % ispitanika ne zna hoće li se cijepiti, a nisu preboljeli COVID-19 te nemaju imunitet nakon
prebolijevanja
➔ Preostali ispitanici (4 %) su preboljeli COVID-19, pa imaju imunitet nakon prebolijevanja
9. Jeste li bili zaraženi novim koronavirusom
Jeste li bili ili ste sada zaraženi novim koronavirusom?
N = 3.766
2%
16%
75%
7%
Da, ali nije potvrđeno
testiranjem
Da, potvrđeno testiranjem
Ne
Ne znam
10. Procjena vjerojatnosti zaraze
Izrazite svoje slaganje ili neslaganje sa sljedećom tvrdnjom: Koliko visoko procjenjujete vjerojatnost da se zarazite novim koronavirusom? Od 1 (Uopće nije vjerojatno da ću se zaraziti) do 7 (Izuzetno visoka
vjerojatnost da ću se zaraziti)
Izuzetno visoka vjerojatnost
da ću se zaraziti
Uopće nije vjerojatno
da ću se zaraziti
64 % ispitanika smatra
vjerojatnim da se može zaraziti
N = 2.576
Bez onih koji su
se već cijepili
5
1 2 3 4 5 6 7
Vjerojatnost zaraze
novim koronavirusom 23%
13%
64%
neodlučan
ne vjeruje u
mogućnost zaraze
vjeruje u
mogućnost zaraze
11. Percepcija opasnosti od bolesti
potpuno bezopasno Izuzetno opasno
U slučaju da se zarazite novim koronavirusom, kako procjenjujete opasnost od bolesti COVID-19? Od 1 (potpuno bezopasno ) do 7 (izuzetno opasno)
17 % COVID-19 smatra
bezopasnim, 62 % opasnim
N = 2.576
Bez onih koji
su se već cijepili
4,9
1 2 3 4 5 6 7
Opasnost od COVID-19
u slučaju zaraze
22%
17%
62%
Opasnost od COVID-19 u slučaju zaraze
neodlučan
bezopasan
opasan
12. Jeste li se cijepili protiv:
Jeste li se cijepili protiv gripe u proteklih pet godina? Jeste li se cijepili protiv drugih zaraznih bolesti u proteklih pet godina?
N = 3.766
72%
28%
Gripe
Da
Ne
Ne sjećam se
20%
78%
2%
Drugih zaraznih bolesti
Da
Ne
Ne sjećam se
14. Sigurnost cjepiva protiv COVID-19 (povjerenje)
Izrazite svoje slaganje ili neslaganje sa sljedećom tvrdnjom: Vjerujem da je cjepivo protiv COVID-19 sigurno. Od 1 (uopće se ne slažem) do 7 (u cijelosti se slažem)
N = 3.766
uopće se ne slažem u cijelosti se slažem
88 % ispitanika smatra
da je cjepivo sigurno
6
1 2 3 4 5 6 7
Vjerujem da je
cjepivo sigurno
6%
6%
88%
Cjepivo protiv COVID-19 je sigurno
neodlučan
ne slažem se
slažem se
15. Važnost procjene rizika cijepljenja protiv
COVID-19 (kalkulacija)
Izrazite svoje slaganje ili neslaganje sa sljedećom tvrdnjom: Kad razmišljam o cijepljenju protiv COVID-19, pažljivo važem koristi i rizike kako bih donio najbolju moguću odluku.
Od 1 (uopće se ne slažem) do 7 (u cijelosti se slažem)
.
uopće se ne slažem u cijelosti se slažem
74 % ispitanika pažljivo važe
koristi i rizike cijepljenja
N = 2.576
Bez onih koji su se
već cijepili
5,4
1 2 3 4 5 6 7
Važnost procjene
rizika cijepljenja
9%
18%
74%
Pažljivo važem koristi i rizike
neodlučan
ne slažem se
slažem se
16. Ako se svi ostali cijepe, ne moram se ja cijepiti
(društvena odgovornost)
Izrazite svoje slaganje ili neslaganje sa sljedećom tvrdnjom: Ako se svi ostali cijepe protiv COVID-19, ne moram se i ja cijepiti. Od 1 (uopće se ne slažem) do 7 (u cijelosti se slažem)
uopće se ne slažem u cijelosti se slažem
84 % se ne slaže s tvrdnjom
N = 2.576
Bez onih koji su se
već cijepili
1,9
1 2 3 4 5 6 7
Ako se svi cijepe,
ne moram se ja cijepiti
6%
84%
10%
Ako se svi cijepe, ne moram se ja cijepiti
neodlučan
ne slažem se
slažem se
17. Cijepljenje je nepotrebno, COVID-19 nije velika
prijetnja (samozadovoljstvo)
uopće se ne slažem u cijelosti se slažem
88 % se ne slaže s tvrdnjom da je cijepljenje
nepotrebno i da COVID-19 nije velika prijetnja
N = 2.576
Bez onih koji su se
već cijepili
Izrazite svoje slaganje ili neslaganje sa sljedećom tvrdnjom: Cijepljenje protiv COVID-19 je nepotrebno jer COVID-19 nije velika prijetnja. Od 1 (uopće se ne slažem) do 7 (u cijelosti se slažem)
1,7
1 2 3 4 5 6 7
Cijepljenje je nepotrebno
jer COVID-19 nije velika prijetnja
4%
88%
8%
Cijepljenje je nepotrebno, jer COVID-19 nije
velika prijetnja
neodlučan
ne slažem se
slažem se
19. 55%
7%
32%
2%
3%
1%
6%
Da Ne znam
Već sam se cijepio Ne (prebolio COVID-19)
Ne (nije prebolio COVID-19) Ne (ne zna je li prebolio COVID-19)
55%
6%
32%
2%
4%
1%
7%
Da Ne
Već sam se cijepio Ne znam (prebolio COVID-19)
Ne znam (nije prebolio COVID-19) Ne znam (ne zna je li prebolio COVID-19)
Planirate li se cijepiti?
Planirate li se cijepiti protiv COVID-19?
N = 3.766
4 % se neće cijepiti i nisu preboljeli COVID-19
5 % ne zna hoće li se cijepiti i nisu preboljeli COVID-19
Ne
Ne znam
Ne (prebolio
COVID-19)
Ne (nije prebolio
COVID-19)
Ne (ne zna je li
prebolio COVID-19)
Ne znam (prebolio
COVID-19)
Ne znam (nije
prebolio COVID-19)
Ne znam (ne zna je li
prebolio COVID-19)
21. Spol i dob
Kojeg ste spola? Koliko godina imate?
N = 3.766
33%
67%
Muški
Ženski
22%
28%
26%
19%
5%
18- 24
25 -35
35 – 49
50 – 60
61 – 70
više od 70
22. Zaposlenje
Gdje radite?
N = 3.766
1863
781
347
163
162
135
315
0 500 1000 1500 2000
Javni bolnički sustav
Primarna zdravstvena zaštita
Privatne zdravstvene ustanove
Zavod za javno zdravstvo
Zavod za hitnu medicinu
Ostale zdravstvene ustanove
Negdje drugdje