1. HRVATSKI OGRANAK ME UNARODNE
ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE – HO CIRED
1. savjetovanje SO6 – 16
Šibenik, 18. - 21. svibnja 2008.
Mr. sc. Ivan Goran Kuliš Tanja Marijani
EIHP HEP-ODS
igkulis@eihp.hr tanja.marijanic@hep.hr
Tomislav Bari evi Lidija Štefanec
EIHP HEP-ODS, Elektra Zagreb
tbaricev@eihp.hr lidija.stefanec@hep.hr
Dr. sc. Minea Skok Hrvoje Keko
EIHP EIHP
mskok@eihp.hr hkeko@eihp.hr
MJERNI UZORAK ZA KREIRANJE NADOMJESNIH KRIVULJA OPTERE ENJA I
MODEL BAZE MJERNIH PODATAKA
SAŽETAK
Prema pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava (NN 133/06) Operator
distribucijskog sustava dužan je u razdoblju do 31. prosinca 2008. godine predloži Operatoru prijenosnog
sustava nadomjesne dijagrame (krivulje) optere enja za pojedine kategorije kupaca kod kojih su
ugra ena brojila bez mogu nosti pohranjivanja podataka o energiji u vremenskom intervalu i pravila za
njihovo korištenje. HEP - Operator distribucijskog sustava je stoga pokrenuo projekt kojim bi se trebale
definirati nadomjesne krivulje optere enja za pojedine kategorije kupaca na niskom naponu. U procesu
definiranja nadomjesnih krivulja optere enja prvi korak je odre ivanje mjernog uzorka. Pod mjernim
uzorkom se smatra odabir kupaca iz svih relevantnih kategorija kod kojih e se provoditi mjerenja krivulja
optere enja. Na osnovu mjernih podataka (vremenski interval uzorkovanja krivulje optere enja je 15 min)
odrediti e nadomjesne krivulje optere enja za sve karakteristi ne skupine kupaca. U lanku se prikazuju
kriteriji za odabir, na in odabira i odabrani mjerni uzorak za kupce u mreži HEP-ODS-a te model baze
podataka u koju se spremaju mjerni podaci iz odabranog mjernog uzorka. Na kraju lanka se donosi
ocjena u injenog te potrebne daljnje radnje za uspješno dovršenje projekta.
Klju ne rije i: mjerni uzorak, raspodjela, normirane krivulje optere enja, baza podataka
MEASUREMENT SAMPLE FOR STANDARD LOAD PROFILING AND THE
DATABASE MODEL OF MEASUREMENTS RECORDS
SUMMARY
Under the Rules on Balancing the Electric Power System (OG 133/06) until 31 December 2008,
the Distribution System Operator shall need to propose to the Transmission System Operator load profile
diagrams for particular customer categories with installed metering equipment without the possibility of
energy data savings in a time interval, and rules for its utilization. HEP – Distribution System Operator
has initiated the project aimed at customers daily load profiles determination for different classes of low
voltage customers. In the process of load profiles determination the first step is to define the
measurement sample. The measurement sample determination presumes the selection of customers that
have the statistical representativeness and for which the on filed measurements are to be performed.
Based on the measurement data (interval of the sampling load curve data is 15 min) the representative
1

2. standard load profiles should be devised for the most important consumers’ classes. The article presents
criteria, methodology and the recognized measurement sample. The database model of measurement
records and customers’ data has been described. Validation of the work already done and future work to
finalize the project are summarized.
Key words: measurement sample, classification, standard load profiles, data base
1. UVOD
Deregulacija i liberalizacije tržišta elektri ne energije vodi do neminovnih izazova i promjena s
kojima se suo avaju energetski subjekti. Jedan od tih izazova je i odgovornost za energiju uravnoteženja.
Kratkoro no, na razini cijelog elektroenergetskog sustava, za nabavu energije uravnoteženja je
odgovoran Operator prijenosnog sustava. Subjektima odgovornim za odstupanje Operator tržišta
obra unava energiju uravnoteženja sukladno Pravilima o uravnoteženju elektroenergetskog sustava na
temelju ugovornog rasporeda i podataka o ostvarenju, koje mu dostavljaju Operator prijenosnog sustava i
Operator distribucijskog sustava. Sukladno spomenutom pravilniku subjekt odgovoran za odstupanje
može biti proizvo , trgovac i opskrbljiva .
Za opskrbljiva a se ostvarena isporuka elektri ne energije izra unava kao zbroj ostvarene
isporuke elektri ne energije na svim obra unskim mjernim mjestima koja pripadaju kupcima tog
opskrbljiva a. Ostvarena isporuka je zbroj izmjerene energije kod kupaca koji imaju brojila s mogu noš u
pohrane podataka o energiji u vremenskom razdoblju i pretpostavljene energije temeljem nadomjesnih
dijagrama odnosno krivulja optere enja kod kupaca koji nemaju takva brojila. Obveza Operatora
distribucijske mreže je da u prijelaznom razdoblju do 31. prosinca 2008. godine predloži Operatoru
prijenosnog sustava nadomjesne dijagrame (krivulje) optere enja za pojedine kategorije kupaca kod kojih
su ugra ena brojila bez mogu nosti pohranjivanja podataka o energiji u vremenskom intervalu i pravila za
njihovo korištenje.
HEP - Operator distribucijskog sustava je u skladu s ovom obvezom pokrenuo projekt kojim bi se
trebale definirati nadomjesne krivulje optere enja za pojedine kategorije kupaca na niskom naponu. Kupci
na visokom, srednjem i niskom naponu s priklju nom snagom ve om od 30 kW i/ili godišnjom potrošnjom
iznad 100 000 kWh su ili e uskoro biti opremljeni brojilima s mogu noš u pohrane krivulje optere enja.
U procesu definiranja nadomjesnih krivulja optere enja za kupce, koji ne e imati brojila s
mogu noš u pohrane krivulje optere enja (kupci iz kategorija poduzetništvo na niskom naponu bez
mjerenja snage, javna rasvjeta i ku anstva) prvi korak je odre ivanje mjernog uzorka. Pod mjernim
uzorkom se smatra odabir kupaca iz svih relevantnih kategorija kod kojih e se provoditi mjerenja krivulja
optere enja, na osnovu kojih e se odrediti nadomjesne krivulje optere enja za sve karakteristi ne
skupine kupaca. Kako bi kvaliteta nadomjesnih dijagrama i na ina njihove upotrebe bila što ve a, odabir
mjernih uzoraka i predvi anje utjecajnih veli ina su od najve eg zna aja. U ovom se lanku upravo
donose iskustva iz zemalja koje su ve prošle postupak odabira nadomjesnih krivulja optere enja te se
prikazuju kriteriji za odabir, na in odabira i odabrani mjerni uzorak za kupce u mreži HEP-ODS-a te model
baze podataka u koju se spremaju mjerni podaci iz odabranog mjernog uzorka. Na kraju lanka se donosi
ocjena napravljenog te potrebne daljnje radnje za uspješno dovršenje projekta.
1.1. Razrada projekta
Poznavanje zna ajki i normativa potrošnje i optere enja odnosno profila potrošnje po skupinama
kupaca bitno je za procjenu potrošnje elektri ne energije, obra un i raspodjelu troškova za energiju
uravnoteženja, planiranje održavanja i razvoja distribucijskog sustava te za upravljanje istim. Osim toga
otvaranje tržišta elektri ne energije donosi nove zahtjeve pred operatora prijenosnog sustava, operatora
distribucijskog sustava, operatora tržišta energije i opskrbljiva e, od kojih je jedan nužnost poznavanja
standardnih krivulja optere enja kupaca. Stoga se u HEP-ODS-u odlu ilo u suradnji EIHP-om pokrenuti
projekt pod nazivom „Istraživanje i primjena krivulja optere enja skupina karakteristi nih kupaca na tržištu
elektri ne energije“.
Zbog zna aja i zahtjevnosti projekt je zamišljen u tri cjeline:
1. Istraživanje i primjena krivulja optere enja skupina karakteristi nih kupaca na tržištu
elektri ne energije,
2. Provedba mjerenja,
3. Analiza rezultata mjerenja.
2

3. U prvoj cjelini potrebno je napraviti slijede e:
a) Odrediti ciljeve istraživanja i rezultate koje istraživanje mora formirati te krajnju korist
navedenih rezultata,
b) Prepoznati imbenike koji utje u na oblikovanje krivulja optere enja kupaca,
c) Prou iti primjenu normativa optere enja i standardnih krivulja optere enja u europskim
zemljama,
d) Na temelju ranije spomenutih ciljeva i imbenika te saznanja iz europskih zemalja predložiti
skupine kupaca ovisno o krivuljama optere enja,
e) Posebnu pozornost obratiti na kupce koji ne e imati satno mjerenje te dati osvrt na problem
onih kupaca koji sada nemaju, ali e kroz par godina imati satno mjerenje,
f) Za pojedinu skupinu kupaca predložiti dovoljan broj uzoraka mjerenja u smislu kasnije
statisti ke obrade, a s ciljem izrade standardne krivulje s odre enom sigurnoš u te
parametre za odabir konkretnih mjernih mjesta,
g) Izraditi prijedlog plana i programa mjerenja te uvjete i pravila za mjerenja,
h) Definirati potrebnu mjernu opremu i/ili brojila koja e se instalirati kao zamjenska ili
usporedbena oprema u odnosu na postoje u mjernu opremu.
U drugoj cjelini potrebno je napraviti slijede e:
a) Operativno pripremiti provedbu mjerenja,
b) Organizirati potrebne baze podataka, odrediti na ine punjenja tih baza te odrediti strukture
izvješ a iz baza podataka,
c) Ugraditi mjernu opremu na odre ena obra unska mjerna mjesta sukladno zaklju cima iz
prve cjeline i to ke 1,
d) Definirati jedinstvene identifikacijske oznake mjernih to aka na razini HEP-ODS-a za sve
skupine kupaca,
e) Kontinuirano pratiti rezultate mjerenja, odnosno optere enje i potrošnju na odabranim
to kama mjerenja te po potrebi korektivno djelovati na program mjerenja.
U tre oj cjelini potrebno je napraviti slijede e:
a) Provesti analizu podataka sakupljenih u drugoj cjelini istraživanja s gledišta vjerodostojnosti i
iskoristivosti za oblikovanje krivulja optere enja za pojedinu skupinu karakteristi nih kupaca,
b) Izabrati i primijeniti odgovaraju u metodu za odre ivanje pojedine standardne krivulje
optere enja temeljem prihva enih podataka dobivenih mjerenjem,
c) Provjeriti pojedine standardne krivulje u odnosu na stvarnu potrošnju radi utvr ivanja
kona nog prijedloga standardnih krivulja optere enja,
d) Predložiti karakteristi ne standardne krivulje optere enja po skupinama karakteristi nih kupaca,
e) Predo iti rezultate prema zaklju cima definiranim u prvoj cjelini,
f) Predložiti pravila za primjenu prijedloga standardnih krivulja optere enja.
U vrijeme pisanja ovoga lanka u tijeku je provedba druge cjeline te se stoga u njemu
prezentiraju najvažniji detalji prve i dijela druge cjeline.
2. REZULTATI PRVE CJELINE
2.1. Uvod
U okviru prve cjeline prvobitno su razmotrena inozemna iskustva i literatura vezana za normirane
krivulje optere enja i njihovu ulogu na tržištu elektri ne energije u okviru zakupa i uravnoteženja
elektri ne energije. Potom se krenulo u izradu mjernog uzorka. Cilj pri izradi mjernog uzorka je bio
napraviti ga što je mogu e reprezentativnijim kako bi krajnji rezultat bio što bolji. Zna aj ovog postupka na
kona ni rezultat je velik, jer bi nedovoljno dobro odre enim uzorkom i po broju mjesta i po njegovom
rasporedu kona ni rezultat bio loš, bez obzira na kvalitetu i korektnost slijednih postupaka.
U HEP-ODS-u je odlu eno da e, osim svih kupaca u VN i SN mreži, svi kupci iz kategorije
poduzetništvo na niskom naponu s mjerenjem snage biti vrlo skoro opremljeni brojilima s daljinskim
itanjem krivulje optere enja. Razlog za to je u injenicama da te kupce treba eš e o itavati, da tih
kupaca ima relativno malo u odnosu na druge kupce i da je udio energije koju oni troše puno ve i od
njihovog udjela u broju kupaca. Prema podacima iz 2003. bilo ih 9.366 odnosno 0,44% svih kupaca na
niskom naponu, a potrošili su 1.575 GWh odnosno 17,17% elektri ne energije na niskom naponu. Iz
ovoga proizlazi da normirane krivulje optere enja treba napraviti za kupce iz kategorija ku anstvo,
poduzetništvo na niskom naponu bez mjerenja snage i javnu rasvjetu.
3

4. 2.2. Razmatranja raspodjele mjernog uzorka
Osnovni problem u kreiranju mjernog uzorka bio je odrediti kriterije njegove raspodjele. Tijekom
rada na ovom problemu odlu ilo se raspodjelu napraviti u tri razine:
1. Raspodjela po regionalnoj podijeljenosti1,
dobiva se prili no ravnomjerna energetska raspore enost,
dobiva se kvalitetna raspodjela izme u kontinentalne i priobalne Hrvatske, gdje se može
ekivati razlika u potrošnji obzirom na razli itost klimatskih uvjeta i uglavnom
nepostojanje dodatnih energija/energenata za grijanje i pripremu tople vode u priobalnom
podru ju. (Zagreb je izdvojen od središnje Hrvatske zbog svoje specifi nosti.)
1.344.737.679; 13%
2.433.540.682; 24%
1.819.117.177; 18% Istok
Zapad
Jug
Sjever
Zagreb
2.142.722.211; 21%
2.461.840.363; 24%
Slika 1. Regionalna raspodjela prema potrošnji elektri ne energije 2005. u kWh
2. Raspodjela po kategorijama kupaca
poduzetništvo na niskom naponu bez mjerenja snage,
ku anstva,
javna rasvjeta.
3. Raspodjela unutar kategorije kupaca
Temeljne zna ajke za raspodjelu mjernih uzoraka:
Vrlo je bitno razlikovati proces odre ivanja mjernog uzorka od procesa odre ivanja i
pridjeljivanja nadomjesnih krivulja optere enja. Istraživanjem i mjerenjem potrebno je
obuhvatiti što širi spektar uzoraka odnosno na ina potrošnje elektri ne energije kako bi
kona ne nadomjesne krivulje optere enja što bolje predstavljale cijeli spektar sli nih na ina
potrošnje elektri ne energije.
Prilikom odre ivanja mjernog uzorka potrebno je primarno se oslanjati na pouzdane i
provjerljive podatke kao što su:
– Kategorija kupca – ku anstvo, poduzetništvo sa i bez mjerenja snage te javna rasvjeta,
– Godišnja potrošnja kupca te priklju na snaga kupca. (Ovdje je bitno napomenuti da je
godišnja potrošnja kod poduzetništva u uslužnim djelatnostima (turizam) vrlo neodre en
podatak, jer primjerice hoteli u priobalju zimi su u velikom broju zatvoreni dok ljeti dosta troše.
Stoga je potrebno posebnu pozornost obratiti na kupce sa sezonskim karakterom potrošnje
elektri ne energije.)
Tarifni model kupca – crveni, plavi, bijeli i crni. Crveni (NN poduzetništvo s mjerenjem snage)
i crni (samo u Elektroistri) model se izdvajaju sami po sebi, dok se potrebe za razdvajanjem
plavog i bijelog modela treba uzeti prema udjelima (ovdje se radi o vremenu (kod
poduzetništva je to radno vrijeme) i na inu potrošnje elektri ne energije).
Regionalna raspodjela mjernih uzoraka tako er je bitna kod ku anstava jer su kategorije
potrošnje u priobalnom i kontinentalnom dijelu razli ite. Kod poduzetništva ova podjela nije
toliko izražena premda treba imati na umu sezonski rad nekih djelatnosti u turisti kim zonama
smještenim dominantno u priobalju.
Okvirno je za ovaj projekt odnosno za mjerni uzorak predvi eno 1.600 brojila2. Dogovorena je
raspodjela na slijede i na in:
1
Za potrebe ovog projekta teritorij RH je podijeljen u pet „regija“ nazvanih: Istok, Zapad Sjever, Jug i Zagreb.
2
Ovdje treba napomenuti da se radi relativno velikog mjernog uzorka ne radi samo novim brojilima, ve da se u mjerni uzorak
trebalo što je više mogu e iskoristiti postoje a brojila s mogu noš u pohrane krivulje optere enja koja bi se dodatno opremila GSM
modulima za daljinsko o itanja ukoliko ih nemaju.
4

5. 750 brojila treba raspodijeliti unutar kategorije poduzetništvo na niskom naponu,
750 brojila treba raspodijeliti unutar kategorije ku anstvo,
5 do 10 brojila treba raspodijeliti unutar kategorije javna rasvjeta,
100 brojila treba raspodijeliti na mjerenja na razini SN/NN trafostanica ili NN izvoda3.
2.3. Regionalna raspodjela kupaca po kategorijama i razredima potrošnje
Prvi korak u kreiranju traženog mjernog uzorka je utvr ivanje regionalne raspodjela kupaca po
kategorijama i razredima (godišnje) potrošnje. Ovime se omogu uje da se unutar svake regije za svaku
kategoriju kupaca na osnovu udjela svakog razreda potrošnje u broju kupaca i njihove potrošnje unutar
razreda odredi udio svakog razreda u mjernom uzorku.
2.3.1. Regionalna raspodjela kupaca u kategoriji Poduzetništvo na niskom naponu bez mjerenja
snage po razredima potrošnje
Osnovni pokazatelji kategorije4:
broj mjernih mjesta u 2003: 162.504.
ukupna potrošnja u 2003: 1.545.231.431 kWh (1.545 GWh).
udio u broju kupaca na niskom naponu u 2003: 7,72%.
udio u potrošnji na niskom naponu u 2003: 16,84%.
Poduzetništvo (NN) bez mjerenje snage
12000
Zagreb
10000
Bjelovar + akovec +
Karlovac + Koprivnica +
8000 Križ + Sisak + Varaždin
Broj kupaca u razredu
+ Zabok
Rijeka + Pula + Gospi
6000
4000 Split + Zadar + Šibenik
+ Dubrovnik
2000
Osijek + Požega +
Slavonski Brod +
Vinkovci + Virovitica
0
0
0
0
0
0
0
0
0
00
00
00
00
00
0
0
0
0
0
0
00
00
00
50
00
50
0
0
0
0
0
0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
0.
0.
1.
2.
5.
7.
20
25
30
35
40
50
90
10
15
60
70
80
10
10
>
Razred potrošnje [kWh/god]
Slika 2. Broj kupaca na niskom naponu iz kategorije poduzetništvo na niskom naponu bez mjerenja snage
prikazan po razredima potrošnje i distribucijskim regijama
3
Zbroj optere enja kupaca na razini SN/NN trafostanice dobiven upotrebom normiranih krivulja optere enja treba biti što je mogu e
bliži stvarnoj izmjerenoj krivulji optere enja iste trafostanice tijekom dana. Ako su odstupanja koja se dobivaju primjenom normiranih
krivulja optere enja velika, krivulje su loše odre ene i njihova upotreba postaje nezadovoljavaju a. Poznavanjem izmjerenih krivulja
optere enja SN/NN trafostanica mogu e je tijekom projekta stalno raditi simulacije s radnim verzijama normiranih krivulja
optere enja (uspore ivanje analiti ke i sinteti ke metode), prilago avati ih kako bi se odstupanja što više smanjila te odrediti
kona ni broj tipova normiranih krivulja kako bi se postigao kompromis izme u to nosti i složenosti njihove primjene. Stoga se
smatra jako bitnim imati što je mogu e više ovakvih mjerenja.
4
Za referentnu godinu uzeta je 2003. jer su za tu godinu postojali najpotpuniji podaci.
5

6. Poduzetništvo (NN) bez mjerenja snage
45.000.000
Zagreb
40.000.000
35.000.000 Bjelovar + akovec
+ Karlovac +
Koprivnica + Križ +
30.000.000 Sisak + Varaždin +
Potršnja razreda [kWh]
Zabok
25.000.000 Rijeka + Pula +
Gospi
20.000.000
Split + Zadar +
15.000.000 Šibenik + Dubrovnik
10.000.000
Osijek + Požega +
Slavonski Brod +
5.000.000 Vinkovci + Virovitica
0
0
0
00
00
0
0
0
0
00
00
00
00
00
00
00
00
00
00
00
00
50
00
00
50
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
0.
0.
2.
5.
1.
7.
10
20
25
30
35
50
60
70
80
15
40
90
10
10
>
Slika 3. Godišnja potrošnja kupaca iz kategorije poduzetništvo na niskom naponu bez mjerenja snage
prikazana po razredima potrošnje i distribucijskim regijama
Poduzetništvo (NN) bez mjerenja snage
30,00%
Zagreb
25,00%
Bjelovar + akovec +
Karlovac + Koprivnica + Križ
20,00% + Sisak + Varaždin + Zabok
Rijeka + Pula + Gospi
15,00%
10,00% Split + Zadar + Šibenik +
Dubrovnik
5,00%
Osijek + Požega + Slavonski
Brod + Vinkovci + Virovitica
0,00%
0
0
00
00
0
0
00
00
00
00
00
00
00
00
00
00
0
0
00
50
50
00
00
00
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
.0
1.
2.
7.
0.
0.
5.
10
15
20
25
40
50
60
70
80
90
30
35
10
10
>
[kWh/god]
Slika 4. Prikaz tražene raspodjele mjernih uzoraka prema ponderiranom utjecaju broja kupaca u razredu i
ukupne potrošnje razreda za kategoriju poduzetništvo na niskom naponu bez mjerenja snage.
Poduzetništvo (NN) bez mjerenja snage
40,00%
Zagreb
35,00%
30,00%
Bjelovar + akovec +
Karlovac + Koprivnica + Križ
+ Sisak + Varaždin + Zabok
25,00%
Rijeka + Pula + Gospi
20,00%
15,00%
Split + Zadar + Šibenik +
Dubrovnik
10,00%
Osijek + Požega + Slavonski
5,00% Brod + Vinkovci + Virovitica
0,00%
do 5000 5000 do 10000 10000 do 20000 20000 do 30000 30000 do 40000 iznad 40000
[kWh/god]
Slika 5. Prikaz tražene raspodjele mjernih uzoraka prema ponderiranom utjecaju broja kupaca u razredu i
ukupne potrošnje razreda za kategoriju poduzetništvo na niskom naponu bez mjerenja snage. Na ovoj slici
razredi potrošnje su grublje raspore eni kako bi se olakšala raspodjela s ograni enim brojem mjernih uzoraka.
6

7. 2.3.2. Regionalna raspodjela kupaca u kategoriji Ku anstvo po razredima potrošnje
5
Osnovni pokazatelji kategorije :
broj mjernih mjesta u 2003: 1.914.986.
ukupna potrošnja u 2003: 5.711.052 676.643 kWh (5.711 GWh).
udio u broju kupaca na niskom naponu u 2003: 91%.
udio u potrošnji na niskom naponu u 2003: 62,26%.
Ku anstva
50,00%
Zagreb
45,00%
40,00%
Karlovac + Sisak +Križ
+ Bjelovar +Koprivnica
35,00% akovec +Varaždin
+Zabok
30,00%
Osijek + Vinkovci +
Virovitica + Požega +
25,00% Slavonski Brod
20,00%
Rijeka + Pula + Gospi
15,00%
10,00% Split + Zadar + Šibenik
+ Dubrovnik
5,00%
0,00%
do 2000 2000 do 4000 4000 do 6000 6000 do 8000 8000 do 10000 iznad 10000
[kWh/god]
Slika 6. Prikaz tražene raspodjele mjernih uzoraka prema ponderiranom utjecaju broja kupaca u razredu i
ukupne potrošnje razreda za kategoriju ku anstvo (Izgled krivulja se dosta razlikuje. Zagreb se razlikuje od
kontinentalnih regija, a od njih se opet razlikuju priobalne regije. Krajnje kategorije nemaju veliki utjecaj. Kupci
s velikom potrošnjom gotovo da nisu zastupljeni, dok su se oni s jako malom potrošnjom sakrili u razredu s
potrošnjom do 2 000 kWh).
Raspored broja kupaca iz kategorije ku anstvo i udio njihove potrošnje prili no jednako
raspore eni po regijama. Priobalne regije imaju malo druk iju raspodjelu od kontinentalnih (imaju
zna ajniji doprinos razreda s ve om potrošnjom, ovdje se pretpostavlja da je to uslijed nepostojanja CTS-
a ili plinskog sustava u priobalju (razredi od 4000 do 8000 kWh/god) odnosno da se radi o ku anstvima
koja se bave turizmom (razredi od 8000 i više kWh/od)), dok se Zagreb tako er razlikuje od ostalih
kontinentalnih regija (velika zastupljenost razreda do 2000 kWh/god, ovdje se pretpostavlja da je to zbog
velikog udjela stanova i postojanja CTS-a odnosno plinskog sustava).
2.4. Raspodjela mjernog uzorka
2.4.1. Raspodjela mjernog uzorka u kategoriji Javna rasvjeta
Ova kategorija je najjednostavnija za raspodjelu mjernih uzoraka. O ekivane krivulje su
pravokutnog oblika i razlikuju se samo po snazi te u trajanju (npr. cijelono na i poluno na). Stoga se ovoj
kategoriji odlu ilo napraviti svega nekoliko mjerenja, primjerice u svakoj od pet regija po jedno i to više
radi pouzdanosti nego radi utvr ivanja razli itosti.
U ovoj kategorije se predvi a samo jedna normirana krivulja optere enja koja bi se množila s
instaliranom snagom i prijavljenim vremenom rada.
2.4.2. Raspodjela mjernog uzorka u kategoriji Poduzetništvo na niskom naponu
Kupci iz kategorije poduzetništvo na niskom naponu bez mjerenja snage imali su u 2003. udio u
broju kupaca na niskom naponu od 7,72% i udio u potrošnji na niskom naponu od 16,84%.6
5
Za referentnu godinu uzeta je 2003. jer su za tu godinu postojali najpotpuniji podaci.
6
Prijedlog je da se kupce iz ove kategorije s godišnjom potrošnjom od 100.000 kWh i više treba tretirati na sli an na in kao i kupca
s mjerenjem snage. Takvih kupaca u ovoj kategoriji je u 2003. bilo svega 777, a prosje na potrošnja im je bila 188.706 kWh. Ako se
grubo pretpostavi da je vršna snaga kupca duplo ve a od srednje cjelogodišnje, dobiva se da kupci s godišnjom potrošnjom ve om
od 130.000 kWh imaju vršnu snagu ve u od 30 kW. Stoga bi ove kupce u skoro vrijeme trebalo opremiti brojilima s mjerenjem i
pohranom krivulja optere enja.
7

8. U ovoj kategoriji kupaca ve je postojao odre en broj kupaca koji su bili opremljeni brojilima s
mogu noš u mjerenja i pohrane krivulje optere enja. Neki od njih su imali i mogu nost daljinskog
itanja. Stoga se radi snižavanja troškova projekta, a i radi lakšeg uvida u djelatnosti kupaca pokušalo
iskoristiti što ve i broj postoje ih brojila.
Raspodjela je prvotno napravljen po regijama, potom su u obzir uzeti kupci s mogu noš u
daljinskog o itanja, potom oni bez te mogu nosti za koje je predvi ena nabava GSM modula. Svi kupci
su svrstani u 26 kategorija djelatnosti s tim da se dvije odnose na nepoznate djelatnosti. Raspodjela po
djelatnostima je bitna radi dirigiranja raspršenosti mjernog uzorka. Raspodjelom se tako er pokušalo što
je više mogu e uzeti u obzir i odnos izme u plavog i bijelog tarifnog modela.
Tablica I. Regionalna raspodjela poduzetništva na Tablica II. Raspodjela kupaca opremljenih brojilima
niskom naponu bez mjerenja snage u 2005. s mogu nosti pohrane krivulja optere enja prema
DP-ima te okvirno odre enim regijama
Plavi Bijeli Ukupno Omjer B/P 4001Elektra Zagreb 0
4001 Elektra Zagreb 5.214 29.665 34.879 5,69 0
4002Elektra Zabok 6
4002 Elektra Zabok 4003Elektra Varaždin 41
4003 Elektra Varaždin 4004Elektra akovec 32
4004 Elektra akovec 4005Elektra Koprivnica 60
4005 Elektra Koprivnica 4006Elektra Bjelovar 98
15.917 19.613 35.530 1,23
4006 Elektra Bjelovar 4007Elektra Križ 0
4007 Elektra Križ 4017Elektra Karlovac 3
4017 Elektra Karlovac 4018Elektra Sisak 0
4018 Elektra Sisak 240
4008Elektroslavonija Osijek 2
4008 Elektroslavonija Osijek 4009Elektra Vinkovci 71
4009 Elektra Vinkovci 4010Elektra Slavonski Brod 9
4010 Elektra Slavonski Brod 8.256 18.159 26.415 2,20 4020Elektra Virovitica 175
4020 Elektra Virovitica 4021Elektra Požega 16
4021 Elektra Požega 273
4011Elektroistra Pula 0
4011 Elektroistra Pula 4012Elektroprimorje Rijeka 132
4012 Elektroprimorje Rijeka 8.489 21.393 29.882 2,52 4019Elektrolika Gospi 32
4019 Elektrolika Gospi 164
4013Elektrodalmacija Split 810
4013 Elektrodalmacija Split 4014Elektra Zadar 0
4014 Elektra Zadar 4015Elektra Šibenik 0
12.905 24.801 37.706 1,92
4015 Elektra Šibenik 4016Elektrojug Dubrovnik 17
4016 Elektrojug Dubrovnik 827
Ukupno HEP-ODS 1504
Raspodjela postoje ih odgovaraju ih brojila po regijama nije ravnomjerna. Tako er samo manji
dio ih je bio u sustavu daljinskog o itanja. Stoga, se odlu ilo da se svi kupci koji imaju daljinsko o itanje
(ima ih 235) uvrste u mjerne uzorke. Od ostalih kupaca koji imaju odgovaraju a brojila a nisu u sustavu
daljinskog o itanja bilo je potrebno odabrati one koje treba opremiti modulom za daljinsko o itanje te ih
uvrstiti u mjerni uzorak. Potom je trebalo odrediti kupce koji nedostaju u mjernom uzorku te ih prona i na
osnovu željenih karakteristika i opremiti odgovaraju im brojilima i uvesti u sustav daljinskog o itanja.
Hrvatska ukupno cjelogodišnja potrošnja
25% 200
22,19% 180
20% 160
144 18,64%
16,80% 140
15% 15,25% 121 120
14,02% 109
99 100
91
10% 10,02% 80
65 60
5% 40
3,08%
20 20
0% 0
do 5000 do do do do do preko
10.000 20.000 30.000 40.000 100.000 100.000
Slika 7. Raspodjela odabranih kupaca iz kategorije poduzetništvo na niskom naponu po razredima potrošnje
bez Elektre Zagreb
8

9. Kako u Elektri Zagreb nema niti jednog kupca iz ove kategorije opremljenog odgovaraju im
brojilom, odlu eno je da se zbog veli ine i zna aja ovog DP-a približno 100 kupaca iz kategorije
poduzetništvo opremi odgovaraju im brojilima i uvede u sustav daljinskog o itanja. Pri odabiru mjernog
uzorka u Elektri Zagreb trebalo je voditi ra una da se pokušaju odrediti mogu i kupci s karakteristikama
kojih nema u dotad odre enom dijelu uzorka.
Tablica III. Ukupna raspodjela odabranih kupaca po kategorijama prema djelatnostima
Broj mjernih Broj mjernih Broj
Redni broj
Vrsta djelatnosti mjesta mjesta mjernih
djelatnosti
– daljinski – bez daljinskog mjesta
Ukupno Ukupno Ukupno
1. Banke i bankovne poslovnice 17 4 21
Crpne stanice, vodovodi, naftovodi, terminali, rezervoari,
2. 21 8 29
pro ista i, …
Administracijski uredi, uredi tvrtki, upravne djelatnosti,
3. 23 67 90
poštanski uredi, javnobilježni ki uredi, udruge,…
Knjižnice, arhivi, odvjetnici, turisti ke agencije, autosaloni, foto
4. 3 19 22
radnje, frizeri, …
5. Farme, peradarnici, seoska gospodarstva, … 3 28 31
Kafi i, restorani, hoteli, ugostiteljstvo, kockarnice,
6. 37 41 78
umirovljeni ki domovi, …
7. Radio, TV i drugi odašilja i 12 2 14
8. GSM stanice 26 7 33
9. Pekare 6 13 19
10. Prehrambena industrija, mljekare, prera iva i mesa, mlinovi 8 4 12
11. Trgovine hrane, odje e, materijala, ljekarne, skladišta, … 73 57 130
Obrada metala, plastike, drveta, pilane, strojobravarije, tiskare,
12. 5 63 68
… i sli ni obrti
13. Autobusne i željezni ke stanice, … 1 1 2
14. Škole, vrti i, … 7 28 35
15. Sportske i fitness dvorane, saune, … 2 8 10
Rasvjeta prometnica (ne i javna komunalna
16. 7 2 9
rasvjeta),prometnice, željezni ka signalizacija,
Vlastita potrošnja proizvodnih, prijenosnih i distribucijskih
17. 4 2 6
objekata
18. Benzinske stanice 4 13 17
19. Autoservisi, autolimari, vulkanizeri, … 1 12 13
20. Praonice rublja, kemijske istionice, autopraonice, … 0 5 5
21. Ambulante, domovi zdravlja, veterinarske ambulante,… 1 14 15
22. Vatrogasci, policija, vojska, zatvori… 4 2 6
23. Kazališta, kina, pozornice, … 0 5 5
24. Crkve, kapele, … 2 3 5
25. Nejasno opisano* 3 10 13
26. Neopisano* 12 10 22
Ukupno 282 428 710
Poduzetništvo (NN) bez mjerenja snage - HR
40,00%
35,00%
30,00%
25,00%
20,00%
15,00%
10,00%
5,00%
0,00%
do 5000 5000 do 10000 10000 do 20000 20000 do 30000 30000 do 40000 iznad 40000
[kWh/god]
Slika 8. Tražena „optimalna“ raspodjela kupaca iz kategorije poduzetništvo na niskom naponu po razredima
potrošnje
9

10. Hrvatska ukupno cjelogodišnja potrošnja + zg
25% 200
23,36% 22,83%
175 180
171
20% 160
140
15,75%
15% 118 14,55% 120
109
12,15% 100
91
10% 80
8,68%
65 60
5% 40
2,67% 20
20
0% 0
do 5000 do 10.000 do 20.000 do 30.000 do 40.000 do 100.000 preko
100.000
Slika 9. Raspodjela odabranih kupaca iz kategorije poduzetništvo na niskom naponu
po razredima potrošnje s Elektrom Zagreb
Raspodjela novih 100 kupaca iz Elektre Zagreb po djelatnostima tako er treba poboljšati i
nadopuniti ukupni mjerni uzorak (s novih 100 kupaca ukupni mjerni uzorak je 810). Pri ovoj raspodjeli
trebalo je pove ati broj brojila kod djelatnosti koje nisu dovoljno zastupljene u prethodno obra ene etiri
regije, kako bi se ti kupci mogli zadovoljavaju e kvalitetno promatrati, te da se odre en broj brojila
rasporedi i kod prethodno više zastupljenih djelatnosti jer je njihov težinski zna aj ve i.
2.4.3. Raspodjela mjernog uzorka u kategoriji Ku anstvo
Raspodjelu mjernog uzorka u ovoj kategoriji je trebalo napraviti u nekoliko razina:
Distribucijska mrežu Hrvatske je trebalo promatrati kroz pet regija.
Od ukupnog broja brojila odre enih za svaku regiju brojila se raspore uju po razredima
potrošnje prema ponderiranim krivuljama. U obzir se uzimaju krivulje sa šest razreda
potrošnje kako se uzorci ne bi previše raspršili s obzirom na njihov ograni en broj.
Potom se mjerni uzorci unutar razreda potrošnje trebaju rasporediti prema zonama ovisno o
postojanju dodatnog energenta za grijanje; plin i centralni toplinski sustav. Druge energente
kao što su drvo, ugljen ili lož ulje teško je unaprijed predvidjeti, stoga ih pri raspodjeli mjernih
uzoraka ne treba razmatrati. Njihov utjecaj na potrošnju kupca e se dobiti iz ankete i iz
obrade mjernih uzoraka.
Dalje se mjerni uzorci trebaju podijeliti prema tipu naselja odnosno trebaju se rasporediti
razmjerno udjelu ku anstava na selu i u gradu. U ku anstvima u gradu, potrebno je napraviti
dodatnu raspodjelu na ku e i stanove.
Skupine ku anstava s druk ijom i/ili ve om potrošnjom elektri ne energije:
Seoska ku anstva s dodatnom poljoprivrednom djelatnoš u. Iz provedene ankete dobit e se
dodatni podaci o kupcima na selu o tome bave li se dodatnim djelatnostima. Ovi podaci uz
mogu e uo avanje odre enih odstupanja u potrošnji elektri ne energije pojedinih seoskih
ku anstava olakšali bi zaklju ak o potrebi kreiranja posebne/ih krivulja optere enja za seoska
gospodarstva.
Ku anstva koja se bave obrtom ili turisti kom djelatnoš u. Za ovoj tip kupaca vrijedi ista
opaska kao i za seoska ku anstva s dodatnom poljoprivrednom djelatnoš u.
Posebnu pozornost, tamo gdje je to relevantno, treba usmjeriti na crni tarifni model. Stoga
odre en broj mjernih uzoraka namijenjenih ku anstvima treba postaviti na takva priklju no-
mjerna mjesta.
Dodatnu pozornost treba usmjeriti na raspodjelu mjernih uzoraka izme u kupaca s
dvotarifnim i jednotarifnim brojilima razmjerno njihovom broju u razredu potrošnje. Ovdje
treba naglasiti da se kod tih kupaca u ovom slu aju ugradnjom novih brojila (kod jednotarifnih
kupaca) ne bi smio promijeniti tarifni model tijekom projekta.
Kako bi se dobio željeni raspored prikazan na slici 6, i ovdje je kao u kategoriji poduzetništvo na
niskom naponu bez mjerenja snage trebalo je napraviti odabir kupaca koji su ve opremljeni
odgovaraju im brojilima te ga popraviti ugradnjom istih kod odabranih kupaca.
10

11. Tablica IV. Ukupna raspodjela ku anstava u 2005.
Redni broj NN ku anstvo
DP
DP-a Plavi Bijeli Crni Naran asti Ukupno ku anstvo
4001 Elektra Zagreb 130.712 306.285 0 0 436.997
130.712 306.285 0 0 436.997
4002 Elektra Zabok 41.114 19.049 0 10 60.173
4003 Elektra Varaždin 39.467 21.124 0 2 60.593
4004 Elektra akovec 20.608 18.977 0 0 39.585
4005 Elektra Koprivnica 31.166 15.250 0 3 46.419
4006 Elektra Bjelovar 30.337 14.039 0 0 44.376
4007 Elektra Križ 45.491 23.967 33 0 69.491
4017 Elektra Karlovac 38.555 40.297 0 17 78.869
4018 Elektra Sisak 23.686 27.194 0 0 50.880
270.424 179.897 33 32 450.386
4008 Elektroslavonija Osijek 47.040 86.121 0 10 133.171
4009 Elektra Vinkovci 25.308 46.788 0 90 72.186
4010 Elektra Slavonski Brod 28.170 27.854 0 2 56.026
4020 Elektra Virovitica 14.446 11.924 0 0 26.370
4021 Elektra Požega 12.893 11.460 0 7 24.360
127.857 184.147 0 109 312.113
4011 Elektroistra Pula 34.587 78.331 3.224 0 116.142
4012 Elektroprimorje Rijeka 50.097 121.232 0 2 171.331
4019 Elektrolika Gospi 23.527 13.472 0 1 37.000
108.211 213.035 3.224 3 324.473
4013 Elektrodalmacija Split 75.259 155.252 0 0 230.511
4014 Elektra Zadar 47.068 48.773 0 3 95.844
4015 Elektra Šibenik 35.370 34.068 0 0 69.438
4016 Elektrojug Dubrovnik 16.073 26.713 6 0 42.792
173.770 264.806 6 3 438.585
UKUPNO 810.974 1148.170 3.263 147 1.962.554
Udio odabranih kupaca svake regije u mjernom uzorku je trebao odgovarati udjelu broja kupaca regije u
ukupnom broju kupaca. Ovakva raspodjela na kraju je samo približno postignuta jer se u nekim regijama
pokušalo iskoristit sva odgovaraju a brojila, pa je stoga i mjerni uzorak u kona nici nešto ve i od predvi enog.
Potom je trebalo za svaku regiju zadovoljiti omjere kupaca po tarifnim modelima (prvenstveno bijeli i plavi), odnos
kupaca u ve inski urbanim i ruralnim sredinama te odnos kupaca u zonama s CTS-om ili plinskim sustavom i bez
njih. Tako er je mjerni uzorak trebalo napraviti tako da što bolje odgovara rasporedima po razredima potrošnje
kako je prikazano na slici 6. Osim toga, težilo se koliko je to bilo mogu e, da se mjerni uzorak rasporedi po što je
više mogu e DP-a. Kona na raspodjela mjernog uzorka po regijama prikazana je u tablici V.
Tablica V. Traženi izgled mjernog uzorka odre en uvažavanjem ve postoje ih odgovaraju ih brojila
Postoje a brojila
Regija Nova brojila Ukupno Ukupno [%]
S daljinskim Bez daljinskog
Zagreb 0 0 124 124 14,1%
Sjever 125 8 84 217 24,6%
Istok 0 91 45 136 15,4%
Zapad 24 0 121 145 16,4%
Jug 112 148 0 260 29,5%
Ukupno 261 247 374 882 100,0%
2.4.4. Raspodjela mjernog uzorka na SN/NN trafostanice
Zbroj optere enja kupaca na razini SN/NN trafostanice dobiven upotrebom normiranih krivulja
optere enja treba biti što je mogu e bliži stvarnoj izmjerenoj krivulji optere enja iste trafostanice tijekom
dana. Ako su odstupanja koja se dobivaju primjenom normiranih krivulja optere enja velika, krivulje su
loše odre ene i njihova upotreba postaje nezadovoljavaju a. Poznavanjem izmjerenih krivulja
optere enja SN/NN trafostanica mogu e je tijekom projekta stalno raditi simulacije s radnim verzijama
normiranih krivulja optere enja, prilago avati ih kako bi se odstupanja što više smanjila te odrediti
kona ni broj tipova normiranih krivulja kako bi se postigao kompromis izme u to nosti i složenosti njihove
primjene. Stoga se smatra jako bitnim imati što je mogu e više ovakvih mjerenja.
11

12. Pri odabiru trafostanica za ugradnju brojila za istraživanje potrebno je držati se slijede ih kriterija:
U svakoj od 5 regija trebalo bi ugraditi po 20 brojila.
Za svaku odabranu stanicu treba biti poznat broj kupaca koji su priklju eni na nju, struktura
tih kupaca (ku anstva, poduzetnici i njihove djelatnosti, prisutnost plina ili toplinske energija u
okruženju, …) te ukupne godišnje potrošnje tih kupaca.
Prvenstveno treba odabirati trafostanice na kojima se ve nalaze kupci (ku anstva i
poduzetništvo) koji su uvršteni u mjerni uzorak za ovo istraživanje.
Trafostanice treba birati prema vršnom optere enju i broju kupaca priklju enih na njih vode i
ra una, da one s ve im brojem kupaca budu zastupljenije.
Trafostanice treba birati prema strukturi kupaca priklju enih na njih, tako da u uzorku budu
zastupljene stanice s dominantno priklju enim poduzetništvom (3-4), s dominantno
priklju enim ku anstvima (6-7) i s mješovitom strukturom (8-10). (Pozornost treba obratiti na
trafostanice na koje su priklju eni specifi ni kupci kao što su: kupci s crnim tarifnim modelom,
seoska gospodarstva, obrtnici, ku anstva s turisti kom djelatnoš u, …)
Trafostanice treba birati tako da ih ve i dio bude u gradovima (približno 70%) a manji broj u manjim
naseljima (mjestima) i u selima (približno 30%), jer je i ukupni broj kupaca u gradovima ve i.
S obzirom na mogu u suprotstavljenost gore navedenih kriterija, potrebno je težiti što je
mogu e ve em uvažavanju svih kriterija.
2.4.5. Anketiranje kupaca
Kako bi se što bolje odredili utjecajni imbenici na krivulje optere enja, odlu eno da se kod svih
kupaca iz mjernog uzorka pokušaju provesti ankete o potrošnji elektri ne energije i energije uop e.
U svrhu toga napravljeni su anketni upitnici za ku anstva i poduzetništvo, iz kojih bi se nakon
popunjavanja mogao odrediti na in potrošnje (elektri ne) energije kod svakog kupca te na osnovu toga
odrediti utjecaj pojedinih trošila i na ina njihove uporabe na krivulje optere enja.
2.4.6. Mjerenje temperature
Istraživanjem inozemnih iskustava uvidjelo se da je sezonske krivulje optere enja (uglavnom su
podijeljene u tri grupe: zimske, ljetne i takozvane prijelazne, koje se odnose na prolje e i jesen7) dobro
ponderirati s o ekivanim odnosno izmjerenim temperaturama kroz dan. Upotrebom temperature kao
utjecajne veli ine postižu se bolji rezultati pri primjeni krivulja optere enja.
Stoga se odlu ilo od DHMZ-a naru iti podatke o izmjerenim temperaturama tijekom razdoblje
istraživanja. Ovime bi se utvr ivao stvarni utjecaj temperature na potrošnju elektri ne energije te bi se
nakon ste enog iskustva u ex-post analizama na kraju projekta trebalo prije i na ex-ante analize s
predvi anjima (prognozama) temperature.
Za mjerne postaje, koje bi se uvrstile u ovaj projekt, predložen je odabir referentnih postaja
DHMZ-a iz Tehni kog propisa o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/2005).
3. REZULTATI DRUGE CJELINE
3.1. Uvod
U okviru druge cjeline projektnog zadatka u trenutku pisanja ovog referata može se zaklju iti da
je napravljena je baza podataka, organiziran je sustav o itavanja i pohrane o itanja brojila iz mjernog
uzorka, dio kupaca je anketiran i unesen u bazu a preostale ankete su u postupku provedbe.
3.2. Baza podataka, sustav o itavanja brojila i anketiranje kupaca
Tim suradnika iz HEP Informatike i HEP-ODS-a napravio je bazu podataka i uspostavio sustav
itavanja brojila i pohrane o itanja u bazu. Tim EIHP-a je potom napravio kopiju te baze na kojoj e se
raditi upiti i analize iz ovog projekta.
7
Krivulje su dodatno podijeljene po tipu dana: radni dan, subota i nedjelja.
12

13. Baza je strukturirana tako da se svakom kupcu pridružuju podaci o njegovim petnaestominutnim
itanjima (kod nekih se radi o satnim o itanjima ovisno o predugra enom brojilu), pripadaju a mu
adresa, šifra mjernog mjesta i šifra DP-a te provedena anketa.
Tako er u bazi su predvi ene tablice za o itavanja brojila s SN/NN trafostanica te relacije za
pridruživanje kupaca tim trafostanicama i tablice za izmjerene temperaturne podatke.
Ankete kod odre enog broja kupaca su provedene i dio njih je unesen u bazu a dio se unosi.
3.3. Naredni koraci za dovršetak druge cjeline
Za dovršetak ove cjeline potrebno je napraviti detaljnu analizu podataka u bazi, prvenstveno
itanja za svakog kupca. Ova analiza treba odrediti valjanost podataka u bazi odnosno utvrditi
popunjenost baze te kvalitetu i ispravnost unesenih podataka.
Nakon toga trebalo bi se prije i u završnu tre u cjelinu projekta.
4. ZAKLJU AK
Odabir mjernih uzoraka za utvr ivanje nadomjesnih krivulja optere enja je složen proces, koji
treba s ograni enim brojem uzoraka u što je mogu e boljoj mjeri nadomjestiti stvarnu razdiobu kupaca
elektri ne energije. U lanku je opisan odabir mjernog uzorka u mreži HEP-ODS-a, koji se obzirom na
prou ena strana iskustva može smatrati kvalitetnim. Bez obzira na djelomi nu predodre enost uslijed
postoje ih ugra enih brojila, mjerni uzorak je dovoljno raspršen, kako teritorijalno tako i prema potrošnji i
tipovima kupaca. Promatrano broj ano mjerni uzorak je ve i nego u ve ini zemalja, posebno ako se
ponderira s ukupnim brojem kupaca.
Napravljena baza podataka i uspostavljeni sustav o itanja brojila poslužit e ne samo za ovaj
projekt ve i za budu u nadogradnju sustava koji e sadržavati kupce sa svakodnevnim o itanjima (VN,
SN i NN kupce iz crvenog tarifnog stavka).
Slijede i koraci bitni za kvalitetan završetak projekta odnosno uspostavu normiranih krivulja
optere enja i definiranje pravila njihove uporabe su:
odabir najprikladnije metode grupiranja (klasteriranja) i obrade mjernih o itanja (ovaj proces
obuhva a razmatranje nekoliko matemati kih metoda klasteriranja u kombinaciji s iskustvom i
opažanjem),
simulacija rada s normiranim krivuljama optere enja u ex-post analizama s ciljem stalnog
poboljšanja krivulja, boljeg grupiranja kupaca i u kona nici smanjenja energije uravnoteženja,
ex-ante analize sa simulacijom stvarnog rada s krivuljama i predvi anjem potrošnje elektri ne
energije dan unaprijed,
definiranja pravila primjene normiranih krivulja optere enja.
LITERATURA
[1] Zakon o tržištu elektri ne energije, Narodne novine, broj 177/04, prosinac 2004.
[2] Pravila djelovanja tržišta elektri ne energije, Narodne novine, broj 135/06, prosinac 2006.
[3] Pravila o uravnoteženju elektroenergetskog sustava, Narodne novine, broj 133/06, 2006.
[4] Mrežna pravila elektroenergetskog sustava, Narodne novine, broj 36/06, ožujak 2006.
[5] HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., Godišnje izvješ e, 2005, 2004, 2003.
13