1. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
SAŽETAK PROJEKTA GEOKEM-2
GEOLOŠKO-KEMIJSKO-BIOLOŠKO
ISTRAŽIVANJE PARKA PRIRODE
MEDVEDNICA I
NACIONALNOG PARKA PAKLENICA
2002/03.
VODITELJI:
GORAN BUKAN, prof. kemije
LIDIJA KALINIĆ, prof. biologije
SNJEŽANA BAKARIĆ-PALIĆKA, prof. geografije
Nosioci projekta:
Drugi razred opće gimnazije
Sažetak izradili:
Učenici 2.c i 2.d
Zagreb, svibanj 2003.

2. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
U sklopu redovne nastave kemije, biologije i geografije u našoj se školi
izvodi projekt GEOKEM.
Slika 1. Potok Velika Paklenica u NP Paklenica
Puno ime projekta je Geološko – kemijsko – biološko istraživanja parka
prirode Medvednica i Nacionalnog parka Paklenica.
Zadaci i ciljevi projekta su:
- razvijanje odgovornosti kod učenika
- podizanje ekološke svijesti učenika
- osposobljavanje učenika za mjerenja i opažanja koja će pridonijeti
boljem razumijevanju njihova okoliša, prirode i planeta
- omogućavanje učeničke suradnje s raznim ustanovama,
znanstvenicima i drugim školama
- obogaćivanje i nadopunjavanje postojećih programa prirodoslovlja,
geografije i informatike
- korištenje suvremenih tehnologija i razvijanje znanstvenog
svjetonazora kod učenika.
Nositelji projekta smo mi, učenici II. gimnazijskih razreda. Projekt se
odvijao tijekom cijele školske godine. U listopadu, veljači i ožujku posjetili
smo Park prirode Medvednica i to gornji dio Kraljevečkog potoka gdje
smo se upoznali sa svim mjerenjima. Nakon terenske nastave na

3. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
Medvednici u II. polugodištu ista istraživanja proveli smo i u NP Pakenica
i to krajem travnja.
Slika 2. Mjerenja i uzorkovanja na drugoj mjernoj postaji u NP Paklenica
(Anića luka)
Slika 3. Kanjon Velike Paklenice u NP Paklenica

4. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
ŠTO SMO SVE ISTRAŽIVALI?
Proveli smo istraživanja u različitim područjima. U GEOLOŠKO-
PEDOLOŠKO-HIDROLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA analizirali smo stijene,
određivali teksturu tla, mjerili širinu potoka, dubinu potoka, brzinu toka
potoka i protok, mjerili temperaturu vode i tla.
Kako smo određivali tekstura tla? Na području gdje se vide slojevi tla
uzeli smo uzorak zemlje i odredili veličinu čestica, vlažnost tla i njegovu
boju.
Kako smo mjerili širinu potoka?
Mjernom trakom izmjerili smo njegovu širinu. Primjetili smo da potok
Velika Paklenica ima manje vode nego prošle godine u isto vrijeme što je
rezultat sušnog proljeća i zime ove godine. Saznali smo od dr. sc.
Gordana Lukača, našeg stručnog vodiča koji radi u upravi nacionalnog
parka, da donji dio potoka Velika Paklenica u srpnju i kolovozu presuši.
Slika 4. Mjerenje širine potoka na Medvednici na 1. mjernoj postaji
Da bismo mogli izmjeriti pH tla, morali smo zemlju pomiješati s
destiliranom vodom te smo pomoću univerzalnog indikator papira odredili
pH vrijednost. Zemlju smo uzorkovali tri puta i napravili tri mjerenja.
Točnu vrijednost pH odredili smo u školi pomoću pH-pena, malog
prenosivog pH-metra.

5. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
Slika 5. Mjerenje pH tla i vode MERCK-ovim setom za analizu vode
Temperaturu vode u potocima mjerili smo alkoholnim termometrom.
Mjerenja smo provodili na više mjesta unutar područja istraživačkih
postaja. Temperaturu tla izmjerili smo ubodnim digitalnim termometrom
koji se u zemlju ubode vodoravno u odnosu na površinu zemlje na dubini
od 20 cm.
Osim opisanih istraživanja proveli smo i KEMIJSKA ISTRAŽIVANJA.
Odredili smo tvrdoću vode u Kraljevečkom potoku i u potoku Velika
Paklenica, pH vode na oba istraživačka područja, količinu fosfata, nitrata
i nitrita u vodi, količinu otopljenog kisika u vodi i dušik, fosfor i kalij (NPK
analiza) analizu tla.
Slika 6.
Mjerenje pH vode
univerzalnim indikator
papirom

6. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
Slika 7. NPK analiza tla na 1. mjernoj postaji u NP Paklenica
Količinu fosfata u vodi određivali smo pomoću MERCK-ova seta
kemikalija za analizu vode. Postupak se temelji na prevođenju fosfatnih
iona u obojene fosfomolibdate koji se određuju kolorimetrijski. Na sličan
način (kolorimetrijski) određuju se nitrati i nitriti u vodi. Čista voda ne
smije sadržavati fosfate, nitrate i nitrite.
Slika 8. MERCK-ov set za
analizu vode

7. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
Za razliku od vode, tlo mora sadržavati dušik, fosfor i kalij. Ti elementi
imaju važnu ulogu u razvoju i rastu biljaka i zato smo proveli NPK analizu
tla. Kao i kod analize vode radi se o kolorimetrijskom određivanju.
Slika 9. Uzorkovanje tla za daljnju analizu
Slika 10. Potok Velika Paklenica
Osim opisanih mjerenja i istraživanja proučavali smo floru i faunu na oba
istraživačka područja. Tu nam je od velike pomoći bio dr. sc. Gordan
Lukač koji nam je prije terenske nastave u NP Paklenica održao uvodno
predavanje o Paklenici. Korisne podatke o flori i fauni Medvednice dobili
smo u upravi Parka prirode Medvednica te na Internetu. Uz proučavanje
biljnog i životinjskog svijeta određivali smo i kvalitetu vode pomoću
biotičkog indeksa.
Sljedeća fotografija (slika 11.) prikazuje kako smo u svrhu određivanja
biotičkog indeksa uzorkovali beskralježnjake na osnovu kojih smo

8. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
odredili kvalitetu vode. Uzorkovanje makrozoobentosa se provodi s
bentos mrežicom. Uzorke smo fiksirali sa 70%-tnim alkoholom i tako ih
sačuvali za daljnju determinaciju u školi.
Slika 11. Uzorkovanje beskralješnjaka priručnom bentos mrežicom
Na slici 12. nalazi se Eskulapova bjelica, neotrovna zmija, koja se
pojavljuje i na Medvednici gdje je zakonom zaštićena. Hrani se
miševima, naraste do 180 cm i svoj plijen ubija stezanjem.
Slika 12. Eskulapova bjelica

9. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
Jedino u Hrvatskoj u kanjonima Velike i Male Paklenice raste endemična
vrsta karanfila PLJESKARICA (Arenaria orbicularis).
Slika 13. Pljeskarica
Na svom uspinjanju prema planinarskom domu u NP Paklenica susreli
smo i sljedeće biljke:
- grašar i mlječiku koji su tipične biljne vrste submediteranske zone,
- ciklamu koja je jedna od ugroženih vrsta u zoni Paklenice,
- orhideje su kao i ciklame ugrožena vrsta u Nacionalnom parku gdje ih u
bukovim šumama raste više vrsta.
Malo noćno paunče je leptir koji se pojavljuje u svibnju i lipnju. Raspon
krila mu je do 6 cm. Hrani se samo u stadiju gusjenice. Živi uz rubove
šuma gdje smo ga i mi opazili.
Slika 14. Malo noćno paunče (Saturnia pavonia)

10. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
I na kraju kratki pregled rezultata naših istraživanja. Na slici 15. nas
vidite kako skupljamo snagu pri usponu, nakon kanjona Velike
Paklenice. Iza nas se nazire Anića kuk, stijena visoka 712 metara. Nju
vrlo rado posjećuju zaljubljenici u slobodno penjanje.
Slika 15. Odmor ispod Anića kuka uz divlju krušku
Uz Kraljevečki potok na Medvednici odredili smo dvije mjerne postaje:
Mačkovu pećinu i Kameni stol, dok smo u NP Paklenici odredili dvije
mjerne postaje: Lugarnica i ispod Anića kuka (Anića luka).
Analizom stijena zaključili smo da se stijene kontinentalnog dijela
razlikuju od stijena primorskog dijela Hrvatske. Na Medvednici smo
pronašli vapnenac, mramor i škriljavce, a na Velebitu vapnenac i
dolomit. Osnovna razlika između istraživačkih područja je prisustvo
velike količine kacijeva karbonata u sedimentnim stijenama Velebita.
Analize vode pokazale su sljedeće:
- pH vode na oba istraživačka lokaliteta kreće se od 7,5 do 8,4 što
znači da se radi o blago lužnatoj vodi

11. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
- određivanje količine otopljenih soli u vodi pokazalo je da se radi o
srednje tvrdoj vodi na oba istraživačka područja
- u vodi nismo dokazali prisustvo nitrata, nitrita i fosfata pa smo
zaključili da je voda čista.
Na temelju analize makrozoobentosa odredili smo biotički indeks prema
kojem je voda Kraljevečkog potoka loše kvalitete tj. slabo onečišćena do
onečišćena voda, ovisno o godišnjem dobu, a voda potoka Velike
Paklenice slabo onečišćena.
Slika 16. Motiv iz NP Paklenica
Naša mjerenja pokazala su da je tlo blago lužnato, tj. pH tla je između
7,5 i 8. Određivanje dušika, fosfora i kalija u tlu pokazalo je da je tlo na
Medvednici bogatije tim elementima.
Što smo sve doznali o biljnom i životinjskom svijetu u Parku prirode
Medvednica?
BILJNI SVIJET MEDVEDNICE BROJI OKO 1000 VRSTA
Donji dio Medvednice pokriven je pretežito šumama hrasta kitnjaka,
graba i pitomog kestena s primjesom bukve na svim hladnijim terenima.
U najvišoj zoni zastupljena je bukva s kojom se sve češće javlja jela. Vrlo

12. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
je bujan sloj niskog raslinja u kojem dominiraju proljetnice: bijela
šumarica, šafran, visibaba, jaglac...
Proljetnice su posebno ugrožene, naročito u prigradskim naseljima gdje
ih beru nesavjesni izletnici. Zaštićenim vrstama pripada širokolisna
veprina i božikovina, a vrlo rijetkim i zaštićenim vrstama crveni ljiljan.
Uz spomenute botaničke vrijednosti Medvednice moramo spomenuti
hrvatski karanfil, endem prelijepih mirisnih cvjetova.
ŽIVOTINJSKI SVIJET MEDVEDNICE
Nekada vrlo bogat i raznolik životnjski svijet, znatno je osiromašen.
Medvjed po kojemu je planina dobila ime, nestao je još u srednjem
vijeku. Odavno je nestalo i vukova, a posljednji je ris ustrijeljen oko
1883. godine.
Današnja fauna Medvednice zastupljena je s mnogo vrsta leptira, nešto
vodozemaca i ptičjim vrstama tipičnim za sreednjoeuropsko područje.
Zakonom o zaštiti prirode na Medvednici su zaštićeni šumski mravi,
šišmiši, neki leptiri, sljepić, Eskulapova zmija. Zmije koje nisu zaštićene,
ali ih svakako ne treba ubijati su bjelouška i poskok.
Ptičji svijet bogat je i raznovrstan (sjenice, brgljezi, škanjac mišar, sova)
Osim ptica tu su i lisice, divlje svinje, srne, vjeverice.
S obzirom da je Medvednica proglašena parkom prirode, na njezinim se
prostorima zakonom zabranjuje svaka radnja kojom se zaštićenu
životinju uznemiruje u njezinom prirodnom životu.
Što smo sve doznali o biljnom i životinjskom svijetu Nacionalnog
parka Paklenica?
Mnogobrojna istraživanja u Nacionalnom parku Paklenici ukazuju na
iznimno veliko bogatstvo i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta.
Do sada je na prostoru Parka zabilježeno preko 700 biljnih vrsta od toga
35 endemičnih biljaka.
Jedino u Hrvatskoj u kanjonima Velike i Male Paklenice raste endemična
vrsta karanfila, pljeskarica (Arenaria orbicularis).
Ostali endemi koje treba svakako spomenuti su: HRVATSKA SIBIREA ,
VELEBITSKA DEGENIJA, PROZORSKI ZVONČIĆ, VALDŠTAJNOV
ZVONČIĆ.
Jedna od ugroženih vrsta u ovoj zoni je ciklama (Cyclamen repandum),
zatim različite vrste orhideja (por. Orchidaceae).
Iako nacionalni park svoje današnje posjetitelje privlači zbog svojih
reljefnih specifičnosti, osnovni razlog proglašenja ovog prostora
nacionalnim parkom bio je zaštita najočuvanijeg i najvećeg šumskog

13. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
kompleksa na prostoru Dalmacije, koji obuhvaća 1840 hektara površine,
a prijetila mu je opasnost od prekomjernog uništavanja. Prevladavaju
šume bukve (Fagus sylvatica) 72% i crnog bora (Pinus nigra) koji
obuhvaća 18% šumskih sastojina.
Životinjski svijet se i dalje intenzivno istražuje.
Do sada je zbilježeno preko 80 vrsta leptira. Vodozemci i gmazovi su
zastupljeni s 28 vrsta. Vrlo česta zmija je eskulapova bjelica (Elaphe
longissima). U potocima je najbrojnija bjelouška (Natrix natrix). Otrovnica
u svim staništima uz rijeku je poskok (Vipera ammodytes).
U potocima obitava riječni rak (Astacus astacus).
Ptice su zabilježene s 206 vrsta. Najčešće grabljivice su: škanjac, orao
zmijar, dok je od ptica pjevica najčešći slavuj.
Do kraja 1999. godine u kanjonskom dijelu Velike i Male Paklenice
gnijezdila je manja kolonija bjeloglavih supova (još jedna vrsta koja
nestaje iz područja Parka krajem 20 st.)
Na području Parka obitava mrki medvjed (Ursus arctos), vuk (Canis
lupus), lisica (Vulpes vulpes), divokoza (Rupicapra rupicapra), ris (Lynx
lynx).
Na putu prema Paklenici posjetili smo NP Plitvička jezera, a na povratku
u Zagreb obišli smo i dio NP Krka.
Slika 17. Skradinski buk u NP Krka

14. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
Slika 18. Motiv iz NP Plitvička jezera
Sljedeće školske godine planiramo nastaviti geološko-kemijsko-biološka
istraživanja u parku prirode Biokovo i NP Mljet. Ljepote Paklenice,
Medvednice, Plitvica i Krke ostavljamo na proučavanje sadašnjim prvim
razredima opće gimnazije.
Slika 19. Orhideja u
NP Paklenica

15. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
Slika 20. Kanjon rijeke Krke
Od ove školske godine u sklopu projekta GEOKEM proučavali smo i
more na plaži u hotelskom naselju Borik gdje smo bili smješteni. Evo
čime smo se sve bavili:
1) kemijskom analizom morske vode i istraživanjem i prikupljanjem
uzoraka morskih beskralješnjaka na plaži
2) istraživanjem i prikupljanjem uzoraka morskih beskralješnjaka u
zoni prskanja valova i plime i oseke
3) istraživanjem i prikupljanjem uzoraka algi Jadrana
4) istraživanjem i prikupljanjem biljnog svijeta koji živi na plaži
(halofiti) i oko plaže.
Slika 21. Prikupljanje školjaka

16. Gimnazija i ekonomska škola Benedikta Kotruljevića GEOKEM-2
Sveti Duh 129, ZAGREB
Slika 22. Determinacija prikupljenih uzoraka algi
Slika 23. Mjerenje gustoće morske vode areometrom