1. RANE ŠKOLE KELAMA
Vježbe (1. čas, 17. 10. 2011.):
ZNAČENJE POJMA „‘ILM“

2. Uvod
• Kao i svaka znanost, i znanost ilmul kelama
ima svoju genezu, što podrazumijeva ne samo
etimologiju i tehničku upotrebu značenja
izraza ‘ilm al-kalām, ved i razloga odnosno
uzroke svoga nastanka. Prvo demo se osvrnuti
na etimologiju pojma ‘ilm al-kalām.

3. Uvod
• Riječ ‘ilm al-kalām sastavljena je od dva
pojma, pojma „‘ilm“, u značenju
„znanost“, „znanje“, čak i „spoznaja“, te riječi
„kalām“, u značenju
„govor“, „govorenje“, nekada čak i „logos“.
• Obratit demo pažnju na pojam „‘ilm“.

4. ILM
• –
• (čvrsto ubjeđenje saglasno sa
stvarnošdu, realnošdu)

5. ILM
• –
• (oblik stvari u umu)

6. ILM
• 1) oblik (grč. morfe) forma, način na koji su
dani različiti opažajudi predmeti (na pitanje:
Kako?);
• - Platon: „čiste forme“ su ideje kao suštine
stvari, postoje izvan promjenljive zbilje;
• - Aristotel: forme tek u stvarima postaju
„principi“, suštine stvari; forma kao aktivni
princip, materija (hayūlā, , māda, ) kao
pasivni princip;

7. ILM
• 2) stvar (lat. res) realan, prostorno i vremenski
ograničen zbiljski, stvaran, predmet;
objektivan, „vansubjektivna opstojnost“;
• stvar → stvari → stvarnost; stvarnost ≠ zbilja
(stvarnost + mišljevine)

8. ILM
• 3) Raz/um
• razum (lat. intelllectus) sposobnost logičkog
mišljenja i rasuđivanja.
• um (lat. ratio, engl. reason) u širem
smislu, skup svih ljudskih spoznajnih
modi, uključujudi i duhovne (→ duh); u užem
smislu, jedna od čovjekovih spoznajnih
modi, obično suprotstavljena razumu
(intelektu).

9. ILM
• - Aristotel: receptivno-sintetička misaona mod
x aktivno-oblikovna misaona mod
• - Skolastika: razum (intellectus) kao viša
kategorija, um (ratio) niža kategorij
• - Kant: razum (Vernunft)-apriorne funkcije
(prostor, vrijeme, kategorije) preko kojih se
osjetni utisci pretvaraju u predmete
isksutva, pojmove i sudove; um (Verstand)-
„direktne ideje“, „vrhovna usmjerenja misaone
funkcije“

10. ILM
• –
• (Spoznaja stvari kakva ona stvarno jeste)

11. ILM
• –
• (temeljno svojstvo pomodu kojega se spoznaju
univerzalije i partikularije)

12. ILM
• 1) kategorije (grč. kategorein, „izredi“)
Aristotel, najopdenitiji predikati, tzv. deset
Aristotelovih kategorija:
• 1. podmet, supstancija (čovjek, gawhar) 2.
kvantitet (metar dugo kamiyya) 3. kvalitet
(crno kayfiyya) 4. odnos, relacija
(dvostruko, pola, idaafa ili neseb) 5. mjesto (u
Sarajevu makaan) 6. vrijeme (danas) 7. položaj
(sjedi, stoji, leži, makana) 8. imanje (naoružan)
9. djelovanje, činjenje (reže, udara) 10.
trpljenje (biva voljen, biva udaran);
• ili: supstanca + akcidencije (2.-10.)

13. ILM
• 2) rod (lat. genus, ar. ǧins, ) jedinstvo
grupe različitih vrsta predmeta srodnih s
obzirom na porijeklo.
• 3) vrste (lat. species, ar. naw‘, ) pojam koji
obuhvata slične individualne pojmove, te je
zajedno s drugim srodnim vrsnim pojmovima
podrediv rodnom pojmu.

14. ILM
• 4) univerzalije, opdi pojmovi (rod i vrste)
postoje same po sebi, prije stvarnosti, ili su
subjektivna tvorevina.
• 5) partikularije, djelimično, posebno, „veza
predikata samo sa jednim dijelom subjekta“

15. ILM
• * Odnos univerzalija naspram partikularija:
• - realisti: univerzlaije postoje prije samih stvari
u Božijem Umu (Anselmo Canterburyski)
• - nominalisti: postoji samo pojedinačno
(partikularije), a opde je dano u riječi ili u
pojmu (Anselmo)
• - umjereniji realisti: univerzalije su dane i prije
stvari, i u samim stvarima, i popslije u
pojmovima (Akvinski)

16. ILM
• -
• (specifičan odnos onoga koji promišlja i same
mišljevine)

17. ILM
• –
• (što se dadne nečemu, nekoj stvari, i to je
ciljano, smjerano, znanje )

18. ILM
•
• (riječ je o iznenadnom znanju koje postaje
znanjem, spoznajom, ne tako što jednostavno
bude dobiveno od nekoga, ved nakon
mnogostrukog zalaganja ali kroz odnos ili
naprosto uslijed toga što pripada samoj
stvari, bilo po izvanjskoj definiciji ili logički; do
iznenadnog znanja ne dolazi se putem
uzročnosti)

19. ILM
•
• (ono se dijeli na vječno znanje, i na znanje
stvoreno u vremenu)

20. ILM
•
• (vječno znanje, opstoji po Biti uzvišenoga
Boga, i ne može se poistovijetiti sa stvorenim
znanjima kakva imaju ljudi)

21. ILM
•
• (znanje stvoreno u vremenu dijeli se na:
apriorno, nužno i deduktivno)

22. ILM
•
(aprirono znanje ne potrebuje
neko prethodno znanje, poput znanja o Bitku, ili
da je cjelina opsežnija od svog pojedinačnog
elementa)
•
(nužno znanje je ono koje
prethodi bilo kojem drugom znanju, poput
znanja o opstpjanju Stvoritelja, ili znanja da su
akcidenti stvoreni)
•
(deduktivno znanje je ono do kojega se dolazi
bez spekulacije ili promišljanja)