SlideShare a Scribd company logo
1 of 33
ASOCIJACIJE 
ŽUTA 
ZELENA 
A1 B1 C1 D1 E1 
A2 B2 C2 D2 E2 
A3 B3 C3 D3 E3 
A B C D E 
SIMBOL MIRA 
PTICE 
LOKVANJ 
VODA 
VISOKE 
STRME 
ZELENE 
BRODOVI 
TERMINAL 
PUTNICI 
PLAVO 
TALASASTO 
MIRNO 
MASLINA SKAD. JEZERO PLANINE LUKA MORE 
BARRSJKEAŠ EONPŠJTEINA
...OBILJEŽJA OPŠTINE BAR 
GRB ZASTAVA MAPA
...PLANINE NAŠE OPŠTINE 
RUMIJA(1593m) 
Sozina(oko 500m) 
Lisinj(1353m) 
Sutorman(1185m)
GRAD BAR
…SELA BARA…
...PROIZVODI IZ NAŠIH 
Plod sa 
drveta Stare 
Masline 
KRAJEVA 
Nar(Šipak) 
Japanska jabuka 
Mandarina 
Grožđe Kivi 
žućenica
PELIN
. . .D I V L J E Ž I VOT IN J E N A Š I H P LA N IN A 
VUK 
LISICA 
DIVLJA SVINJA
. . .PRISTAN- g r a d k o j e g v i š e n ema
. . . L U K A BA R…
Bar je 
politički,ekonomski, 
saobraćajni, turistički, 
kulturni i sportski 
centar.
Kulturrne 
ustanove 
Opstinske,politicke, 
ekonomske 
ustanove 
Sportske 
ustanove 
Obrazovne 
ustanove 
Zdravstvene 
ustanove
. . .MASLINIJADA-ma n i f e s t a c i j a n a š e g 
grada 
Bogata trpeza tokom 
manifestacije
STARI BAR
DVORSKI KOMPLEKS
. . .Cr k v a s v . T e k l e…
. . . R a t a č k a o p a t i j a…
. . . U t v r đ e n i g r a d N e h a j…
. . .SKADARSKO JEZERO 
Najveće jezero na Balkanu 
Pelikani-simbol Skadarskog jezera
Prezentacija za skolu1

More Related Content

Viewers also liked

Viewers also liked (17)

19th century art
19th century art19th century art
19th century art
 
evaluation question 2
evaluation question 2evaluation question 2
evaluation question 2
 
Evaluation Question 2
Evaluation Question 2Evaluation Question 2
Evaluation Question 2
 
Evaluation question
Evaluation question Evaluation question
Evaluation question
 
Учить английский
Учить английскийУчить английский
Учить английский
 
Relationship Diagram
Relationship DiagramRelationship Diagram
Relationship Diagram
 
حماية البيانات
حماية البياناتحماية البيانات
حماية البيانات
 
Evaluation
EvaluationEvaluation
Evaluation
 
Pop art
Pop artPop art
Pop art
 
Target audience
Target audience Target audience
Target audience
 
Clour study final
Clour study finalClour study final
Clour study final
 
Prayer Planning Helps
Prayer Planning HelpsPrayer Planning Helps
Prayer Planning Helps
 
Publication plan
Publication planPublication plan
Publication plan
 
Cge 4.0
Cge 4.0Cge 4.0
Cge 4.0
 
Bliv en del af OptimizeExpense leverandørnetværket og få nye kunder
Bliv en del af OptimizeExpense leverandørnetværket og få nye kunderBliv en del af OptimizeExpense leverandørnetværket og få nye kunder
Bliv en del af OptimizeExpense leverandørnetværket og få nye kunder
 
Facebook pages and facebook groups
Facebook pages and facebook groupsFacebook pages and facebook groups
Facebook pages and facebook groups
 
Evaluation Question 1
Evaluation Question 1Evaluation Question 1
Evaluation Question 1
 

Prezentacija za skolu1

Editor's Notes

  1. DAČO Danas ćemo pokušati da Vam prikažemo koliko smo i šta naučili o svojoj opštini. Na prethodnim časovima smo istraživali,fotografisali, pitali, zapisivali, crtali, rezali i lijepili….. Opština je zajednica većeg broja naselja, gdje ljudi pomoću svoje i zajedničke imovine zadovoljavaju dio svojih životnih potreba i rješavaju svoje životne probleme. Moja opština je dobila naziv po opštinskom centru, gradu Baru. Područje barske opštine nalazi se na jugu Crne Gore, između Jadranskog mora i Skadarskog jezera, oivičeno budvanskom, cetinjskom, podgoričkom i ulcinjskom opštinom.
  2. S.B. Svaka opština ima svoja obeležja tj svoje simbole. Primjete da centralni dio Grba ima 5 vertikalnih polja koje simbolizuju: 1). More. Najveći značaj na Grbu ima desno polje. U ovom slučaju ono je obojeno plavom bojom. Plava boja simbolizuje More, koje je osnovni privredni pokretač grada. 2). Jezero. Lijevo polje obojeno je istovjetnom plavom bojom. Ovo polje predstavlja Skadarsko jezero. 3) Grad – naselja. Dvije vertikalne pruge obojene zlatnom predstavljaju stilizovane gradske zidine. Ove zidine predstavljaju cjelokupnu kulturno-istorijsku baštinu poniklu na današnjoj teritoriji Opštine Bar. 4). Planina. Centralno vertikalno polje je iskorišteno za prikaz kopnenog dijela Opštine. Ovo polje je obojeno zelenom bojom.
  3. MILO- Centralni dio barskog područja predstavljaju Rumija, Sozina, Sutorman, Lisinj. Barsku opštinu čine 83 naselja: gradska, prigradska i seoska.
  4. LAZAR - Reljefni oblici podijelili su područje barske opštine na jadranski, jezerski i planinski klimatski pojas. Jadranski se odlikuje blagom sredozemnom klimom, dok grebeni planinskih vijenaca i više planine Sutormana, Rumije i Lisinja imaju odlike planinsko-mediteranske klime. Pojas Skadarskog jezera ima odlike jadranske klime s jakim uticajima kontinentalne, sa znatnim oscilacijama temperature.    
  5. RISTO-Sam grad osim sto spada u najsuncanija mjesta Juzne Evrope, sa prosjecno 270 suncanih dana u toku godine, klimu karakterisu duga i topla ljeta, i blage zime. Ljeta u Baru su duga i susna, a zbog toplotnih uticaja Jadranskog mora zime su blage i kisne. Veoma je mali broj dana kada se temperatura u Baru spusta ispod nule, tako da se smatra da u Baru zapravo i nema prave zime. Prava rijetkost su zimski dani praceni snijegom i mrazom.
  6. ERĐŽAN-Šetajući selima otkrivamo da je klima različita i da nam je ta različitost donijela ljepotu.??????????????
  7. B.M.Posmatram ovu korpu s voćem i uživam, to su proizvodi koji uspjevaju na području naše opštine.
  8. B.M.Najrasprostranjenija biljka je maslina. Veoma je mali broj domacinstava u Baru koja u svojim dvoristima nemaju makar jedno maslinovo stablo. Osim što se od masline dobija veoma poznato ulje ono je i veoma vazan sastojak mnogih tradicionalnih jela, posebno onih koja se pripremaju od ribe. U Baru i okolini raste nekoliko vrsta maslina, a najzastupljenija su crna i zuta maslina, poznatije kao crnjaka i zutica.
  9. TIJANA-Takodje, barska domacinstva bave se i gajenjem vinove loze, na plantazama gaje agrume, pomorandze, limun, kivi, mandarine, grejpfrut i druge suptropske vrste koje su veoma zastupljene na podrucju Bara poput divljeg i pitomog nara, smokve,zinzule...
  10. TIJANA-Poseban segment flore predstavlja i aromaticno bilje, Stanovnici Ostrosa, Šestana, Krajine, Mrkojevića i Gornjih Poda bave se uzgojem, skupljanjem i preradom ljekovitog bilja, prvenstveno biljke pelin, od koje se osim izuzetno ljekovitog caja koji se najvise koristi kod bolesti grla i prehlada, pravi i veoma kvalitetan med.
  11. TIJANA-Kesten je najrasprostranjeniji u dijelu Krajine.
  12. DANILO-Priobalje Bara bogato je i egzoticnim biljnim vrstama poput: palmi, kaktusa, eukaliptusa, ,žućenice, te dekorativnih biljaka: agave, mimoze, oleandera, ali i ruzmarina te lovorike, koji se koriste i kao veoma vazni zacini, posebno u spremanju ribe, supe i raznih čorbi.
  13. JOVAN-U Baru i okolini srijeću se i veoma razlicite zivotinjske vrste. Najveci dio zivotinja nastanjen je u planinama oko Bara, i to u : Rumiji, Sozini, Sutormanu i Lisnju. Posebnu faunističku vrijednost predstvalja divlji pas ili šakal, koji najčešće boravi u brdima oko Bara. Od zvijeri su jos zastupljene: lisica, vuk, divlja svinja, zec, te kuna zlatica.
  14. JOVAN-Posebno zanimljiv po znacaju, kada su zivotinjske vrste u pitanju, je reon Skadraskog jezera. Skadarsko jezero danas je najbrojnije naselje pelikana u Evropi. Na Skadarskom jezeru veoma je zastupljen i lov ribe. U vodi jezera najcesce se love šarani i jegulje.
  15. LAZO-U morskoj fauni najcesce vrste su zubatac , sapa, sarag, arbun, gof, palamida, a od sitnijih ribljih vrsta zasupljene su : bukva , barbun i ukljat.
  16. LAZO-Glavonosci se uglavnom love u zimskom periodu posebno: lignje, sipe, hobotnice, ali i skoljke te rakovi. U dovoljnim kolicinama u barskom akvatoriju jos uvijek ima muslji, dok se nesto rjedje nailazi na kamenice, prstace ili palasture.
  17. ANĐELA Prijatna mediteranska klima privlači veliki broj turista svake godine. Bar je jedan od najsunčanijih gradova Mediterana. Reljef i klima ovog podneblja čine Bar idealnim odredištem kako za turiste koji žele da se odmore na prelijepim plažama i uživaju u netaknutoj prirodi, tako i za one koji hoće da obiđu brojne kulturne i vjerske spomenike ili da svoj odmor aktivno provedu baveći se brojnim sportskim aktivnostima.
  18. NENA Zaigrajmo uz pjesmu koja ističe ljepotu našeg prostora na kojem rastemo, odrastamo i gradimo svoju budućnost. Pjesma Bara Opštinski centar naše opštine je grad Bar. Zavrtimo vremeplov i vratimo se na početak XX vijeka….
  19. FILIP-Početkom XX vijeka oformilo se ispod Volujice naselje nazvano Pristan (Novi Bar). Pristan je bio prva crnogorska luka, zatim početna stanica prve balkanske pruge Bar - Vir; dok je iznad grada podignuta prva radio-telegrafska stanica u ovom dijelu Evrope. Na Pristanu je radila električna centrala, druga u Crnoj Gori, oformljen je prvi sportski klub, otvoreni hoteli i mini-aerodrom... Pristan je srušen 1976. godine, i to je jedinstveni slučaj na ovim prostorima - čitav grad je sravnjen sa zemljom da bi se na njegovom mjestu proširila Luka. Stanovništvo je preseljeno na Topolicu, na kojoj je do urbanizacije postojao samo kompleks Dvorca kralja Nikole.
  20. Pjesma Luka Bar
  21. KSENIJA-Bar je politički,ekonomski, saobraćajni, turistički, kulturni i sportski centar. Grad maslina, pomorska kapija Crne Gore, vjekovno ognjište suživota, bez obzira na vjeru i naciju, spoj modernosti, tradicije. To je grad koji čuva bogatu kulturno-istorijsku tradiciju.
  22. KAĆA-Svi stanovnici barske opštine su upućeni prema opštinskom centru jer se u njemu nalaze brojne obrazovne ustanove; ako želimo potražiti ljekarsku pomoć dobićemo je u zdravstvenim ustanovama koje se opet nalaze u opštinskom centru. Veliki broj trgovina se ovdje nalazi kao i opštinske, političke i ekonomske ustanove. Narodna biblioteka, muzej, galerija sve je to dio opštinskog centa. Veoma važno za stanovnike da su sva naselja opštine povezana dobrim saobraćajnicama sa opštinskim centrom.
  23. ĐOLE-Barska opština naročito ljeti, bogata je kulturno-zabavnim manifestacijama. Istakli bi tri manifestacije :Dani vina i ukljeve, Maslinijada i Kestenijada. Ove tri manifestacije afirmišu proizvode po kojima je naša opština prepoznatljiva, vino, masline, maslinovo ulje i kesten, ali i područja sa kojih ti proizvodi potiču: Crmnicu, Stari Bar i Krajinu.
  24. KAĆA-Moramo istaći da u našoj opštinini imamo 32 zaštićena kulturno-istorijska spomenika, od kojih bi istakli Stari Bar, koji poseduje ljepotu i dugu istoriju a rijetko ga preporučimo ili posjetimo. ELIDA STARI BAR je udaljen od mora oko 4 km. Za ovakvo njegovo postavljanje bilo je nekoliko razloga, među kojima se naročito izdvajaju postojanje žive vode i reljef terena. Najstariji trougaoni dio grada bio je opasan zidinama čiji ostaci i danas postoje. Sa istočne i južne strane grad je zaštićen nepristupačnim liticama, koje su bile djelimično osigurane odbrambenim zidovima, dok je duž sjeverozapadne strane grad bio opasan bedemima. U okviru gradskih zidina postojala je relativno pravilna mreža ulica, a pretpostavlja se da je glavni trg ispred katedrale sv. Đorđa formiran na mjestu nekadašnjeg foruma. Za vrijeme turske vlasti Stari Bar je dobio vodovod sa pitkom vodom, koji je zamijenio dotadašnje cistijerne. Tada je izgrađen akvadukt - jedina građevina te vrste u Crnoj Gori. SARA Od značajnijih objekata u gradu Turci su, izuzev akvadukta, podigli barutanu, veliki hamam i sahat-kulu. U Starom gradu je sačuvano desetak crkvenih objekata, uglavnom u ruševinama. Među brojnim objektima stambene, javne arhitekture u gradu se nalazi više značajnih arhitektonskih ostvarenja koja, po načinu gradnje i oblikovanja, pripadaju različitim graditeljskim stilovima. Nakon zemljotresa iz 1979. godine izvršena su obimna sistematska istraživanja, a jedan broj objekata je rekonstruisan i saniran.
  25. EROL-VELIKI AKVADUKT, jedina građevina te vrste u Crnoj Gori, nalazi se sa sjeverne strane Starog Bara i izgrađena je za turske vladavine. Trasa akvadukta je izlomljena budući da je prilagođena konfiguraciji terena. Konstrukcija se sastoji od 17 većih lukova različitih raspona, koji se oslanjaju na isto toliko masivnih stubaca. Na gornjoj površini akvadukta formiran je kanal, u koji su bile postavljene međusobno povezane keramičke cijevi. Kanal akvadukta je ulazio u grad kroz donji dio kule, koja se nalazila na istočnoj strani bedema.
  26. VASO Nama malima, zasigurno najviše pažnje privlači dvorac kralja Nikole iz XIX vijeka. Izgrađen neposredno uz morsku obalu, danas je dom Zavičajnog muzeja u kome su sačuvani najznačajniji arheološki nalazi sa ovog područja. U muzeju je sačuvan originalan izgled nekih prostorija, a okružen je prelijepom botaničkom baštom u kojoj je, još u doba kralja Nikole, posađeno drveće sa svih strana svijeta. DVORSKI KOMPLEKS kralja Nikole I Petrovića u Baru sa pripadajućim objektima: velikim i malim dvorcem, kulama-stražarama, dvorskom kapelom i zimskom baštom nalazi se neposredno u blizini morske obale, na Topolici. Sagradio ga je za svoje potrebe knez Petar Karađorđević, zet knjaza Nikole. Glavno zdanje dvorskog kompleksa predstavlja tzv. VELIKI DVORAC. Zgrada Velikog dvorca ima pravougaonu osnovu sa pročeljem okrenutim prema moru. Sastoji se od prizemlja, sprata i mansarde. Na zadnjoj strani formiran je sporedni ulaz sa velikim i strmim stepeništem koje vodi u dvorski park pun mediteranskog rastinja, među kojem je i plutino drvo. Uz zapadnu fasadu 1910. godine dozidana je prostrana balska dvorana, u kojoj je danas smješten Zavičajni muzej. Tzv. MALI DVORAC znatno je skromnijih dimenzija u odnosu na Veliki. Zgrada je takođe pročeljem okrenuta prema moru. Podignuta je u obliku pravougaone osnove i sastoji se od prizemlja i sprata. Po načinu oblikovanja, mali dvorac podsjeća na vile građene oko jezera u Sjevernoj Italiji. ZIMSKA BAŠTA, poklon italijanskog kralja Emanuela, naslanja se na dvorski park. Objekat je podignut od zastakljene metalne konstrukcije sa dekorativnim detaljima. DVORSKA KAPELA nalazi se između Velikog i Malog dvorca. Zgrada predstavlja manji objekat pravougaone osnove sa trijemom na metalnim stubovima. Kapela je izgrađena od metalnih valovitih ploča.
  27. UROŠ- Volimo da istaknemo znamenitosti našeg mjesta: tvrđavu Haj Nehaj ; manastar Ratačke opatije, Crkvu sv. Tekle jer se u njoj nalaze nalaze dva oltara.
  28. VOJO RATAČKA OPATIJA nalazi se na krajnjoj sjeverozapadnoj tački barskog zaliva, na istoimenom rtu, između Sutomora i Bara. Kod opatije, koja je bila iznad same obale mora, mogli su da pristaju manji brodovi, a u neposrednom zaleđu, bogatom izvorima pitke vode, zahvaljujući blagoj klimi, gajila se maslina i vinova loza. Bogatstvo ratačke opatije bilo je veliko, zahvaljujući ogromnim posjedima koji su se protezali do današnjeg Petrovca. Prihode su dobijali za diplomatske usluge, ali i prodajom zemljoradničkih i stočarskih proizvoda, građevinskog kamena, a opatija je imala i svoje mlinove za cijeđenje ulja. uroš Sredinom XV vijeka u opatiji se pominje i bolnica, u kojoj su se liječili gubavci i monasi, a postoji vjerovanje da su se u njoj u XIV održavale pozorišne predstave. Život u opatiji može se pratiti sve do 1571. kada je stradao od Turaka, a zatim i sasvim napušten. Ruine su se sačuvale do XX vijeka, da bi u Drugom svjetskom ratu bile oštećene u tolikoj mjeri da se nijesu mogli utvrditi ni temelji građevinskih objekata.
  29. NENA- NEHAJ je utvrđeni grad koji se nalazi u blizini Sutomora, nedaleko od mora, na teško pristupačnom brdu, na oko 230 m nadmorske visine.U istorijskim izvorima prvi put se pominje 1542. Grad je podignut za borbu vatrenim oružjem, najvjerovatnije krajem XV vijeka. Opasan je visokim odbrambenim zidovima, sa mnoštvom puškarnica i više odbrambenih kula. Ulaz u grad nalazi se na zapadnoj strani. Na najvišoj tački grada nalazi se crkva posvećena Svetom Dimitriju, koja je nekada imala dva oltara. Danas se crkva nalazi u ruševinama.
  30. TIJANA Pored kulturno istorijskih spomenika imamo i spomenik prirode Stara maslina na Mirovici po kome je Bar prepoznatljiv. Maslina na Mirovici najsatrija je maslina na Balkanu i u Evropi. U Crnoj Gori je nekada postaojao običaj da se nijedan momak nije mogao oženiti ako ne zasadi deset stabala masline. Otuda se i stabla masline u ovome kraju, mogu vidjeti na svakom koraku.Na području barske opštine sada ima više od 100 000 maslina od kojih je veći broj stariji više stotina i hiljadu godina. Početkom xx vijeka u Baru je postojala uljara porodice Marić koja je u to vrijeme svoje ulje izvozila za Ameriku, Francusku, Njemačku. Maslina na Mirovici je 1957.god. je proglašena spomenikom prirode. Obim stabla je oko 10 metara, tj 24 koraka djevojačka.Senku krošnje u podne djevojče pređe sa 74 koraka. Nekada su se pod njom okupljale zavađenje porodice i na tom mjestu dolazilo je do pomirenja. Pre koju godinu maslina na Mirovici teško je oštećena. Barani pripovjedaju da se u njoj sakrio neki beskućnjik pa je upalio vatru da se ugrije a vatra je zahvatila i stablo. Opet postoji priča da je jedne noći udario grom i oštetio je. Iako teško oštećena, stara maslina je opstala i naredne godine dogodilo se čudo. Ponovo je zazelenila i dala roda. Meštani kažu da je to znak da bi valjalo obnoviti običaj da se momci žene kada zasade koju maslinu.
  31. m.s. srećni i ponosni možemo reći da smo opština koja pored svih ovilj ljepota ima i Nacionalni park Skadarsko jezero. Najveće jezero na Balkanu i ujedno jedini nacionalni park u kome dominiraju vodeni i močvarni ekosistemi. Sjeverna močvarna obala pruža idealne uslove za razvoj živog svijeta, a posebno za život ptica. Na Jezeru živi, gnijezdi se, zimuje ili preseljava 281 vrsta ptica, pa Jezero ima status. Područja od međunarodnog značaja za boravak ptica i nalazi se na svjetskoj listi vodenih staništa od međunarodnog značaja. b.m.U Parku živi 48 vrsta riba, 50 vrsta sisara , brojni vodozemci, gmizavci i insekti. Raznovrstan je biljni svijet kako u samom Jezeru tako i u njegovom okruženju, a u ljetnjim mjesecima livade lokvanja i vodenog oraška mogu se pružati kilometrima.Među zakonom zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima, u granicama Nacionalnog parka nalazi se šest manastira, četiri tvrđave i tri profana spomenika. Značajna su i brojna ribarska naselja na samoj obali Jezara, sa kućama koje su  služile za smještaj ribolovnog alata i soljenje ulova, kompleksi mlinova i kamenih mostovi na vodotocima rijeka, popločane seoske staze  i pojedinačni primjeri gumna, pojila, bunara, razbacanih po cijeloj Crmnici.
  32. Nadamo se da ste sagledali opštinu Bar sa ljepše strane.