Old turkishe city in Bosnia and Herzegovina with beauty mosque

1. "Počitelj je jedinstvo kamena i zvuka, svjetlosti i vode. Izgrađen u tri posebna dijela, međusobno povezana i usklađena, predstavlja primjer funkcionalnosti urbanističkog smisla i ugođaja svakom oku. U donjem dijelu, iza gradskih utvrda sa kojih i sada pospano i simbolično zijevaju topovske cijevi, nalazio se poslovni centar - čaršija. Malo naviše, u drugom dijelu grada, nalazio se administrativni dio sa medresom (za koju se zna da je imala bogatu biblioteku) vrlo skladnih proporcija i ugodnih enterijera, a iznad toga u trećem dijelu grada nanizane su kuće kao stambeni dio. Gradska cjelina završava se gornjim dijelom vojno-strateškog karaktera sa dominantnim kulama. U stambenom dijelu nalazila se još jedna čaršija sa malim magazama i kafanicama." POČITELJ

2. Počitelj, maleni gradić, smješten je pored magistralnog puta M-17 Sarajevo-Mostar-Čapljina , 3 km sjeverno od Čapljine. Kompleks utvrđenog grada, nastajao je sukcesivno od XVI do XVIII stoljeća. Očuvani kameni ostaci grada predstavljaju arhitektonsku fortifikacijsku cjelinu u čijem se razvoju mogu izdvojiti dvije etape: srednjovjekovna gradnja i gradnja u doba Otomanske imperije.

3. U pisanim dokumentima grad se prvi put spominje 1444. godine, u poveljama kralja Alfonsa V i Fridriha III. U periodu od 1463. do 1471. godine u Počitelju je smještena ugarska postava. 1471. godine, nakon kraće opsade, grad postaje dio Otomanske imperije, u čijem će sastavu ostati sve do 1878. godine. U periodu 1782.-1879. godine bio je sjedište kadiluka, a u periodu 1713.-1835. godine sjedište Počiteljske kapetanije.

4. Značaj i izgled grada se mijenjao kroz historiju. Za izgradnju Počitelja značajna su tri perioda: 1.period ugarsko-hrvatskog kralja Matije Korvina kada grad ima važan strateški značaj (1463.–1471.godine), 2.period formiranja naselja u doba Otomanske imperije sa izgradnjom značajnijih javnih objekata: džamije, mekteba, imareta, medrese, banje, hana i sahat-kule (1471.–1698.godine). U ovom periodu vojni sukobi su bili preneseni na udaljenija područja. 3. period ponovnog zadobijanja strateškog značaja nakon što su Mlečani zauzeli i razorili Gabelu (1698.–1878. godine).

5. Nakon uspostavljanja vlasti Austro-Ugarske u BiH 1878. godine, Počitelj gubi svoj strateški značaj i naglo propada. U tom periodu porušen je dio bedema kod Donje kapije i otvoren put u u Donje polje, a kasnije porušen i drugi dio bedema, skupa sa malim vratima iza hamama, i proširen put u Gornje polje, čime je uništen kontinuitet gradskih zidina Počitelja. Gubljenje strateške uloge grada pogoduje očuvanju autentične urbanističko-arhitektonske aglomeracije tako da se forma grada sačuvala do današnjih dana .