This document discusses an interdisciplinary approach to violence against persons with disabilities using gestalt psychotherapy. It provides an overview of gestalt psychotherapy concepts like the gestalt, figure and background, field theory, and the contact cycle. The contact cycle model from gestalt psychotherapy is proposed as a way to map and explain experiences of violence and pathological behaviors. The document suggests applying gestalt psychotherapy concepts and models like the contact cycle to understand violence against persons with disabilities and how they may experience violence differently as victims.
This document discusses an interdisciplinary approach to violence against persons with disabilities using gestalt psychotherapy. It provides an overview of gestalt psychotherapy concepts like the gestalt, figure and background, field theory, and the contact cycle. The contact cycle model from gestalt psychotherapy is proposed as a way to map and explain experiences of violence and pathological behaviors. The document suggests applying gestalt psychotherapy concepts and models like the contact cycle to understand violence against persons with disabilities and how they may experience violence differently as victims.
2. 28-I-09 2
PolazištaPolazišta
• Razumijevanje filozofije kaoRazumijevanje filozofije kao
konceptualnog inženjeringa.konceptualnog inženjeringa.
• Pragmatistička teorija istine.Pragmatistička teorija istine.
• Paradigmatska meta-teorija.Paradigmatska meta-teorija.
• Epistemološki kontinuitet u znanstvenomEpistemološki kontinuitet u znanstvenom
objašnjenju vs. scijentizam.objašnjenju vs. scijentizam.
– pododređenjepododređenje
– uzročno objašnjenjeuzročno objašnjenje
– znanstveno objašnjenje kao najučinkovitijeznanstveno objašnjenje kao najučinkovitije
dostupnodostupno
3. 28-I-09 3
Životna filozofijaŽivotna filozofija
• = sistem općih iskaza o funkcioniranju= sistem općih iskaza o funkcioniranju
svijeta (fizikalne i socijalne okoline)svijeta (fizikalne i socijalne okoline)
pomoću kojeg pruža objašnjenje tuđegpomoću kojeg pruža objašnjenje tuđeg
ponašanja i prema kojem usklađujeponašanja i prema kojem usklađuje
vlastitovlastito
• moguće ga je analizirati konceptualno, namoguće ga je analizirati konceptualno, na
način kako se u filozofiji analizirajunačin kako se u filozofiji analiziraju
autorske filozofske teorijeautorske filozofske teorije
• Barem implicitno sadržan u većiniBarem implicitno sadržan u većini
psihoterapijskih pravacapsihoterapijskih pravaca
4. 28-I-09 4
Znanstvenolikost životne filozofijeZnanstvenolikost životne filozofije
• = nisu sve životne filozofije podjednako= nisu sve životne filozofije podjednako
učinkovite; one koje, suočene sučinkovite; one koje, suočene s
iskustvenom provjerom, donose manjeiskustvenom provjerom, donose manje
disfunkcionalnog ponašanja, smatramodisfunkcionalnog ponašanja, smatramo
poželjnijima i potičemo njihovo usvajanje;poželjnijima i potičemo njihovo usvajanje;
mehanizam selekcije sličan je onome umehanizam selekcije sličan je onome u
znanostiznanosti
– faceta primjenjivostifaceta primjenjivosti
– faceta odabira između konkurentnih životnihfaceta odabira između konkurentnih životnih
filozofijafilozofija
5. 28-I-09 5
IntegralizamIntegralizam
• = objedinjavanje psiholoških vještina= objedinjavanje psiholoških vještina
potrebnih za učinkovitu intervenciju kodpotrebnih za učinkovitu intervenciju kod
korisnika sa filozofskim okvirom kojikorisnika sa filozofskim okvirom koji
korisnik donosi skupa s vlastitom životnomkorisnik donosi skupa s vlastitom životnom
filozofijomfilozofijom
• zbiva se na razini teza, tehnika,zbiva se na razini teza, tehnika,
intervencije i meta-okvira.intervencije i meta-okvira.
– konceptualna i logička analizakonceptualna i logička analiza
– filozofsko savjetovanjefilozofsko savjetovanje
6. 28-I-09 6
Ciljevi filozofske analize psihoterapijaCiljevi filozofske analize psihoterapija
1.1. Izložiti filozofske konotacije temeljnihIzložiti filozofske konotacije temeljnih
pojmova psihoterapija.pojmova psihoterapija.
2.2. Provjeriti neke mogućnosti integracijeProvjeriti neke mogućnosti integracije
filozofije i psihologije u filozofskomfilozofije i psihologije u filozofskom
savjetovanju.savjetovanju.
3.3. Pružiti konceptualne naznake kakoPružiti konceptualne naznake kako
filozofske spoznaje mogu biti od pomoćifilozofske spoznaje mogu biti od pomoći
u psihološkoj intervenciji.u psihološkoj intervenciji.
4.4. Provjeriti prigovor psihologiji kaoProvjeriti prigovor psihologiji kao
nekoherentnoj, tj. multiparadigmatskojnekoherentnoj, tj. multiparadigmatskoj
znanosti.znanosti.
7. 28-I-09 7
Šest istraživačkih problemaŠest istraživačkih problema
1.1. Povezati teorije psihoterapije s adekvatnimPovezati teorije psihoterapije s adekvatnim
modelom objašnjenja u filozofiji znanosti.modelom objašnjenja u filozofiji znanosti.
2.2. Identificirati konceptualne poveznice izmeđuIdentificirati konceptualne poveznice između
pojedinih psihoterapijskih paradigmi i filozofije.pojedinih psihoterapijskih paradigmi i filozofije.
3.3. Identificirati modele objašnjenja intervencijeIdentificirati modele objašnjenja intervencije
unutar psihološkog i filozofskog savjetovanja.unutar psihološkog i filozofskog savjetovanja.
4.4. Identificirati poveznice između filozofskog iIdentificirati poveznice između filozofskog i
psihološkog savjetovanja i psihoterapije.psihološkog savjetovanja i psihoterapije.
5.5. Utvrditi čine li multiparadigmatičnost iUtvrditi čine li multiparadigmatičnost i
raznovrsnost metoda ograničenja u psihološkojraznovrsnost metoda ograničenja u psihološkoj
intervenciji?intervenciji?
6.6. Utvrditi izlaze li pojedini teoretičari izvan okviraUtvrditi izlaze li pojedini teoretičari izvan okvira
objašnjenja koji im pružaju njihove paradigme?objašnjenja koji im pružaju njihove paradigme?
8. 28-I-09 8
#1 Adekvatni model objašnjenja u filozofiji znanosti#1 Adekvatni model objašnjenja u filozofiji znanosti
• Povezati teorije psihoterapije sPovezati teorije psihoterapije s
adekvatnim modelom objašnjenja uadekvatnim modelom objašnjenja u
filozofiji znanosti.filozofiji znanosti.
– perspektiva filozofije znanostiperspektiva filozofije znanosti
– ontološko epistemološki model (Barclay,ontološko epistemološki model (Barclay,
1968)1968)
– povijesna analiza (Collins, 2000)povijesna analiza (Collins, 2000)
– prijenos koncepata (Jones i Butman, 1991)prijenos koncepata (Jones i Butman, 1991)
– metodološka pitanja (metodološka pitanja ( Problem #2)Problem #2)
● klasifikacijaklasifikacija ● valjanost● valjanost
● normalnostnormalnost ● problem um-tijelo● problem um-tijelo
● status objašnjenjastatus objašnjenja ● konkurentnost teorija● konkurentnost teorija
16. 28-I-09 16
#2 Konceptualne poveznice#2 Konceptualne poveznice
• Identificirati konceptualne povezniceIdentificirati konceptualne poveznice
između pojedinih psihoterapijskihizmeđu pojedinih psihoterapijskih
paradigmi i filozofije.paradigmi i filozofije.
– klasifikacijaklasifikacija
– abnormalnostabnormalnost
– nesvjesnonesvjesno
– odnos um-tijeloodnos um-tijelo
17. 28-I-09 17
KlasifikacijaKlasifikacija
• dioba (opseg, sadržaj)dioba (opseg, sadržaj)
• primjerenost, nepreklapanje, logičkaprimjerenost, nepreklapanje, logička
dosljednost, stupnjevitostdosljednost, stupnjevitost
• informacijska znanost: predstavljanje znanja,informacijska znanost: predstavljanje znanja,
primjena znanja, posredovanje znanja,primjena znanja, posredovanje znanja,
organizacija znanjaorganizacija znanja
• ICD 10; DSM IVICD 10; DSM IV
• »»Nijedna klasifikacija duševnih poremećaja ne možeNijedna klasifikacija duševnih poremećaja ne može
imati dovoljan broj specifičnih kategorija da obuhvati sveimati dovoljan broj specifičnih kategorija da obuhvati sve
moguće kliničke slike. Kategorija “neodređeno” postojimoguće kliničke slike. Kategorija “neodređeno” postoji
kako bi pokrila ne toliko rijetke slike koje su na granicikako bi pokrila ne toliko rijetke slike koje su na granici
specifičnih kategorija.specifičnih kategorija.«« (APA, 1996, p. xxiv)(APA, 1996, p. xxiv)
18. 28-I-09 18
AbnormalnostAbnormalnost
• Kriteriji abnormalnosti (Cave, 2002)Kriteriji abnormalnosti (Cave, 2002)
– legalističkilegalistički
– statističkistatistički
– odstupanje od normeodstupanje od norme
– kriterij mentalnog zdravlja:kriterij mentalnog zdravlja: stavovi prema sebi;stavovi prema sebi;
rast, razvoj i samoaktualizacija; integracija;rast, razvoj i samoaktualizacija; integracija;
autonomija; percepcija stvarnosti; upravljanjeautonomija; percepcija stvarnosti; upravljanje
okolinom (Jahoda, 2001)okolinom (Jahoda, 2001)
– psihosocijalni i društveni kriterijpsihosocijalni i društveni kriterij
– 4D: odstupanje, uznemirenost, disfunkcija i4D: odstupanje, uznemirenost, disfunkcija i
opasnostopasnost
– kriterij mentalne bolestikriterij mentalne bolesti
19. 28-I-09 19
Nesvjesno u perspektiviNesvjesno u perspektivi
• Guy Claxton “Povijest nesvjesnog”Guy Claxton “Povijest nesvjesnog”
– Rituali “oslobađanja duše” u Maloj Aziji tijekom 1000. pr.K.Rituali “oslobađanja duše” u Maloj Aziji tijekom 1000. pr.K.
– Grčka ideja duše implicira “skrivenu dubinu”Grčka ideja duše implicira “skrivenu dubinu”
– B. Pascal, T. Hobbes, E. A. Poe – skriveni dvojnik JaB. Pascal, T. Hobbes, E. A. Poe – skriveni dvojnik Ja
– Baron Ernst von Feuchtersleben (1806-1849) – uvodiBaron Ernst von Feuchtersleben (1806-1849) – uvodi
pojmove ‘psihijatrija’ i ‘psihoza’pojmove ‘psihijatrija’ i ‘psihoza’
• George Beard – 1858 – ‘neurastenija’George Beard – 1858 – ‘neurastenija’
• XIX. st. – tadašnji ga pisci nazivaju “našim stoljećemXIX. st. – tadašnji ga pisci nazivaju “našim stoljećem
nerava”nerava”
• Lancelaw Law White – 1853 – nesvjesno je temaLancelaw Law White – 1853 – nesvjesno je tema
razgovora svih koji se žele prikazati kultiviranimarazgovora svih koji se žele prikazati kultiviranima
• Friedrich Spielhagen – 1870 – u Berlinskim salonimaFriedrich Spielhagen – 1870 – u Berlinskim salonima
se razgovaralo samo o Wagneru i filozofijise razgovaralo samo o Wagneru i filozofiji
nesvjesnoganesvjesnoga
20. 28-I-09 20
Nesvjesno u perspektiviNesvjesno u perspektivi
• SchopenhauerSchopenhauer
– Volja i iracionalne snageVolja i iracionalne snage
• Instinkt očuvanjaInstinkt očuvanja
• Seksualni instinktSeksualni instinkt
• Von HartmannVon Hartmann
– Slojevi nesvjesnoga:Slojevi nesvjesnoga:
• Apsolutno nesvjesnoApsolutno nesvjesno
• Fiziološko nesvjesno – evolucijaFiziološko nesvjesno – evolucija
• Psihološko nesvjesno – upravlja mentalnimPsihološko nesvjesno – upravlja mentalnim
životomživotom
21. 28-I-09 21
Nesvjesno u perspektiviNesvjesno u perspektivi
• F. Nietzsche (1844-1900)F. Nietzsche (1844-1900)
– Nesvjesno je “Nesvjesno je “lukavo, skriveno, instinktivnolukavo, skriveno, instinktivno””
biće često obilježeno traumama,biće često obilježeno traumama,
prikriveno nadrealizmomprikriveno nadrealizmom
ali vodi u psihopatologijuali vodi u psihopatologiju
• Johann Herbart (1776-1841)Johann Herbart (1776-1841)
– Um je dvojan, u stalnom sukobuUm je dvojan, u stalnom sukobu
s svjesnih i nesvjesnih procesas svjesnih i nesvjesnih procesa
• G. T. Fechner (1801-1887)G. T. Fechner (1801-1887)
– Prispodoba sa santom ledaPrispodoba sa santom leda
24. 28-I-09 24
Modeli objašnjenja intervencijeModeli objašnjenja intervencije
• Identificirati modele objašnjenjaIdentificirati modele objašnjenja
intervencije unutar psihološkog iintervencije unutar psihološkog i
filozofskog savjetovanja.filozofskog savjetovanja.
– biomedicinska paradigmabiomedicinska paradigma
– psihodinamska paradigmapsihodinamska paradigma
– teorije učenja i kognitivni pristupteorije učenja i kognitivni pristup
– humanističko-egzistencijalna paradigmahumanističko-egzistencijalna paradigma
– ostalo (obiteljska, feministička, pastoralnoostalo (obiteljska, feministička, pastoralno
savjetovanje,savjetovanje, moritamorita, integrativni pristupi…), integrativni pristupi…)
25. 28-I-09 25
Biomedicinska paradigmaBiomedicinska paradigma
• strogi redukcionizam na biološkostrogi redukcionizam na biološko
• povijest ludila – Foucaultpovijest ludila – Foucault
• genetika ponašanjagenetika ponašanja
– metoda obitelji i metoda blizanacametoda obitelji i metoda blizanaca
• biokemijsko objašnjenjebiokemijsko objašnjenje
– antipsihijatrijaantipsihijatrija
– cirkularnost u zaključivanjucirkularnost u zaključivanju
– metodološka valjanostmetodološka valjanost
– totalne institucijetotalne institucije
– psihofarmakologija i profitpsihofarmakologija i profit
26. 28-I-09 26
Psihodinamska paradigmaPsihodinamska paradigma
• FreudFreud
1.1. hipnoza; (kontra)transfer; histerijahipnoza; (kontra)transfer; histerija
2.2. teorija zavođenja; bioritmoviteorija zavođenja; bioritmovi
3.3. infantilne želje zavesti ili biti zavedeninfantilne želje zavesti ili biti zaveden
• psihički determinizampsihički determinizam
• nesvjesni mentalni procesinesvjesni mentalni procesi
• JungJung
– duhovnost i psihopatologijaduhovnost i psihopatologija
– kolektivno nesvjesnokolektivno nesvjesno
– arhetipovi; Kant – apriorni zoroviarhetipovi; Kant – apriorni zorovi
27. 28-I-09 27
Freud u perspektiviFreud u perspektivi
• Herni Ellenberg – korijeni psihoanalizeHerni Ellenberg – korijeni psihoanalize
1.1.Udaljeni medicinski korijeniUdaljeni medicinski korijeni
• Franz Anton Mesmer (1734-1815)Franz Anton Mesmer (1734-1815)
• marquis de Puyseigur (1751-1825)marquis de Puyseigur (1751-1825)
2.2.Bliski medicinski korijeniBliski medicinski korijeni
• Jean Martin Charcot 1835-1893)Jean Martin Charcot 1835-1893)
– Salpetriere, ParizSalpetriere, Pariz
• Max Dessoir (1890)Max Dessoir (1890)“Dvostruki ego”“Dvostruki ego” - dipsihizam- dipsihizam
3.3.Kulturna pozadina XIX. st.Kulturna pozadina XIX. st.
napadi izvana i iznutranapadi izvana i iznutra
28. 28-I-09 28
BiheviorizamBiheviorizam
• C. Darwin – poticaj ranim animalnim psiholozima iC. Darwin – poticaj ranim animalnim psiholozima i
fiziolozima za otkrivanje podrijetla uma komparativnomfiziolozima za otkrivanje podrijetla uma komparativnom
analizom nižih vrsta i čovjekaanalizom nižih vrsta i čovjeka
• ruski fiziolozi: Pavlov, Bekhterev, Sechenov - uvjetovanjeruski fiziolozi: Pavlov, Bekhterev, Sechenov - uvjetovanje
• John B. Watson (1913 Psychological Review)John B. Watson (1913 Psychological Review)
• djelovanje škole: 1919 – sredina '30 tih‑djelovanje škole: 1919 – sredina '30 tih‑
• E. L. Thorndike – animalni biheviorizam;E. L. Thorndike – animalni biheviorizam;
• Karl L. Lashley – fiziološki psihologKarl L. Lashley – fiziološki psiholog
• E. C. Tholman – svrhovito ponašanjeE. C. Tholman – svrhovito ponašanje
• C. L. Hull – bihevioralni sistemC. L. Hull – bihevioralni sistem
• B. F. Skinner – deskriptivni biheviorizam; operantnoB. F. Skinner – deskriptivni biheviorizam; operantno
uvjetovanjeuvjetovanje
• E. R. Guthrie – teorija združenosti (kontiguiteta)E. R. Guthrie – teorija združenosti (kontiguiteta)
• Rudolpf Carnap (1932-3) «Psychology in PhysicalRudolpf Carnap (1932-3) «Psychology in Physical
Language»,Language», ErkenntnisErkenntnis
• Gilbert Ryle (1949)Gilbert Ryle (1949) The Concept of MindThe Concept of Mind
29. 28-I-09 29
Teorije učenja i kognitivni pristupTeorije učenja i kognitivni pristup
ko
gn
iti
vn
o-
bi
he
vi
or
al
no
ko
gn
iti
vn
o
bi
he
vi
or
al
no
Predmet tretmanaPredmet tretmana Pristup tretmanaPristup tretmana Procjena tretmanaProcjena tretmana
Pretjerivanja iliPretjerivanja ili
nedostatci unedostatci u
ponašanjuponašanju
Intervencije u sklopuIntervencije u sklopu
“bihevioralne teorije učenja”.“bihevioralne teorije učenja”.
Manipulacija s okolinom (npr.Manipulacija s okolinom (npr.
ekonomija žetonima,ekonomija žetonima,
upravljanje kontingencijama).upravljanje kontingencijama).
Opažene promjene uOpažene promjene u
ponašanju sa strogomponašanju sa strogom
procjenomprocjenom
Pretjerivanja iliPretjerivanja ili
nedostatci unedostatci u
ponašanjuponašanju
Bihevioralne intervencije,Bihevioralne intervencije,
pružanje informacija (npr.pružanje informacija (npr.
Modeliranje, igranje uloga)Modeliranje, igranje uloga)
Opažene promjene uOpažene promjene u
ponašanju sa strogomponašanju sa strogom
procjenomprocjenom
Pretjerivanja iliPretjerivanja ili
nedostatci unedostatci u
ponašanju ili kognicijiponašanju ili kogniciji
Široko zamišljeneŠiroko zamišljene
bihevioralne i kognitivnebihevioralne i kognitivne
metodemetode
Opažene promjene uOpažene promjene u
ponašanju i kogniciji sponašanju i kogniciji s
metodološkom strogošćumetodološkom strogošću
Pretjerivanja iliPretjerivanja ili
nedostatci u kognicijinedostatci u kogniciji
Kognitivne intervencije sKognitivne intervencije s
pomoćnim bihevioralnimpomoćnim bihevioralnim
proceduramaprocedurama
Pregled kognitivnih i, uPregled kognitivnih i, u
manjoj mjeri,manjoj mjeri,
bihevioralnih promjenabihevioralnih promjena
Pretjerivanja iliPretjerivanja ili
nedostatci u kognicijinedostatci u kogniciji
Semantičke intervencijeSemantičke intervencije Promjene u kogniciji,Promjene u kogniciji,
“intergrativne promjene”,“intergrativne promjene”,
često, ali ne uvijek,često, ali ne uvijek,
neempirijske procjeneneempirijske procjene
30. 28-I-09 30
Humanističko-egzistencijalna paradigmaHumanističko-egzistencijalna paradigma
• Ludwig BinswangerLudwig Binswanger
• Medard BossMedard Boss
• Viktor FranklViktor Frankl
• Rollo MayRollo May
• S. KierkegaardS. Kierkegaard
• M. HeideggerM. Heidegger
• J.P. SartreJ.P. Sartre
• NietzscheNietzsche
• Martin BuberMartin Buber
• postizanjepostizanje
autentičnostiautentičnosti
• Ja-Ti i Ja-to odnosJa-Ti i Ja-to odnos
• izolacija:izolacija:
interpersonalna,interpersonalna,
intrapersonalna iintrapersonalna i
egzistencijalnaegzistencijalna
• iluzija promjeneiluzija promjene
• vrijeme:vrijeme: prošlost-prošlost-
žaljenje; budućnost-žaljenje; budućnost-
anksioznostanksioznost
• Umwelt, Mitwelt,Umwelt, Mitwelt,
Eigenwelt, ÜberweltEigenwelt, Überwelt
31. 28-I-09 31
#4#4 PoveznicePoveznice
• Identificirati poveznice između filozofskog iIdentificirati poveznice između filozofskog i
psihološkog savjetovanja i psihoterapije.psihološkog savjetovanja i psihoterapije.
– Freud, JungFreud, Jung KantKant
– RogersRogers jezgrene osobine savjetovateljajezgrene osobine savjetovatelja
– EllisEllis stoicizamstoicizam
– Perls, Binswanger, Boss…Perls, Binswanger, Boss…
egzistencijalizam, fenomenologijaegzistencijalizam, fenomenologija
– biheviorizambiheviorizam pozitivizampozitivizam
– životna filozofijaživotna filozofija
33. 28-I-09 33
#5 Ograničenje iz multiparadigmatičnosti#5 Ograničenje iz multiparadigmatičnosti
• Utvrditi čine li multiparadigmatičnost iUtvrditi čine li multiparadigmatičnost i
raznovrsnost metoda ograničenja uraznovrsnost metoda ograničenja u
psihološkoj intervenciji?psihološkoj intervenciji?
– raznovrsnost i raspon metodaraznovrsnost i raspon metoda
– nejednoznačne definicije temeljnih pojmovanejednoznačne definicije temeljnih pojmova
– psihologija kao ideologijapsihologija kao ideologija
– naturalistička pogreškanaturalistička pogreška
– multiparadigmatičnost (unificirana psihologija)multiparadigmatičnost (unificirana psihologija)
34. 28-I-09 34
Filozofsko savjetovanje nije…Filozofsko savjetovanje nije…
• savjetovanje u psihološkom smislusavjetovanje u psihološkom smislu
• ne prakticiraju je psiholozi ni psihijatrine prakticiraju je psiholozi ni psihijatri
• nije hibrid filozofije i psihologijenije hibrid filozofije i psihologije
• nije savjetodavna primijenjena filozofijanije savjetodavna primijenjena filozofija
– biomedicinska etika, etički konzultantibiomedicinska etika, etički konzultanti
• nije akademska filozofijanije akademska filozofija
Problemi antinomne definicije:
• psihoterapija
• primijenjena filozofija
• akademska filozofija
35. 28-I-09 35
Filozofsko savjetovanjeFilozofsko savjetovanje
• suočava se sa svakodnevnim problemimasuočava se sa svakodnevnim problemima
pojedincapojedinca
• pomaže korisniku identificirati i razjasnitipomaže korisniku identificirati i razjasniti
skrivene pretpostavke i emocijeskrivene pretpostavke i emocije
• pomaže korisniku u razvijanju logički ispravnog ipomaže korisniku u razvijanju logički ispravnog i
kritičkog mišljenjakritičkog mišljenja
• razvija intelektualni alat koji korisniku omogućujerazvija intelektualni alat koji korisniku omogućuje
konstruktivno preispitivanje vlastitog mišljenjakonstruktivno preispitivanje vlastitog mišljenja
• kritički preispituje odnos između vjerovanjakritički preispituje odnos između vjerovanja
korisnika i života koji on živikorisnika i života koji on živi
36. 28-I-09 36
Prostor primjeneProstor primjene
• bračno savjetovanjebračno savjetovanje
• žalovanježalovanje
• pastoralni radpastoralni rad
• akademskoakademsko
savjetovanjesavjetovanje
• profesionalnaprofesionalna
orijentacija iorijentacija i
managementmanagement
• razvijanjerazvijanje
samopouzdanjasamopouzdanja
• problemi s identitetomproblemi s identitetom
• religijski i spiritualnireligijski i spiritualni
problemiproblemi
• pitanja o smislu životapitanja o smislu života
i egzistencijii egzistenciji
• društvena i političkadruštvena i politička
pitanjapitanja
• grupni i dijadni odnosigrupni i dijadni odnosi
• suočavanje ssuočavanje s
krivicom, depresijom,krivicom, depresijom,
stidom, bijesom i sl.stidom, bijesom i sl.
37. 28-I-09 37
ProcesProces
Glavne fazeGlavne faze
1.1. ““slobodno plutanje”slobodno plutanje”
2.2. izravno rješavanjeizravno rješavanje
problemaproblema
3.3. intencionalno učenjeintencionalno učenje
4.4. transcedencijatranscedencija
• dekonstrukcijadekonstrukcija
metodologijemetodologije
• prigovori savjetovanju uprigovori savjetovanju u
psihologiji i psihijatrijipsihologiji i psihijatriji
Metode:Metode:
• ““iza metode”iza metode”
• način životanačin života
• sokratski dijalogsokratski dijalog
• logikalogika
• dvostupanjski pristup:dvostupanjski pristup:
– razjašnjenje opcija irazjašnjenje opcija i
postavljanje prioritetapostavljanje prioriteta
– analiza inkonzistencijaanaliza inkonzistencija
• odnos 6 stupnjeva:odnos 6 stupnjeva:
– izlaganje korisnikaizlaganje korisnika
– tumačenje savjetovatelja/icetumačenje savjetovatelja/ice
– razvoj samopercepcijerazvoj samopercepcije
klijentaklijenta
– razvoj korisnikove filozofijerazvoj korisnikove filozofije
– redefinicija odnosaredefinicija odnosa
– sinteza (Hegel)sinteza (Hegel)
38. 28-I-09 38
#6 Izlaz izvan okvira terapijske paradigme#6 Izlaz izvan okvira terapijske paradigme
• Utvrditi izlaze li pojedini teoretičari izvanUtvrditi izlaze li pojedini teoretičari izvan
okvira objašnjenja koji im pružaju njihoveokvira objašnjenja koji im pružaju njihove
paradigme?paradigme?
– psihologizampsihologizam
– psihologija kao religijapsihologija kao religija
– Skinner “Walden Two”Skinner “Walden Two”
– antipsihijatrijaantipsihijatrija
39. 28-I-09 39
Skinner i bihevioralna utopijaSkinner i bihevioralna utopija
• ““Walden Two”Walden Two”
– Operantno uvjetovanjeOperantno uvjetovanje
– Twin Oaks komuna, VATwin Oaks komuna, VA
• D. H. ThorreauD. H. Thorreau