1. Predmet: Savremena BiH umjetnost
Suradnik: Anja Bogojević
Mentor: Doc. Dr. Aida Abadţić- Hodţić
Student: Zehrina Karić
Sarajevo, 2012.
2. Kurt&Plasto
su umjetniĉki duo ili tandem koji djeluje na prostoru BiH, iako ne vole da ih se tako
naziva. Dugi niz godina rade i izlaţu zajedno, u umjetniĉkom smislu djeluju kao jedan
umjetnik, a i u svijesti ljudi već su postali prepoznatljivo „ime“, „brend“.
Kurt&Plasto su postali personifikacija za bosanskohercegovaĉkog savremenog
umjetnika.. Takva pozicija unutar društva otvorila im je široko polje djelovanja. Oni u
svojim radovima komuniciraju direktno i inteligentno, bez pretjeranog estetiziranja i
apstrahiranja, uvijek sa dozom humora dovoljnim da privuku paţnju bez bojazni da se
sve pretvori u puku dosjetku. U svemu što rade, bilo da je to performans, instalacija ili
plakat, koriste se uobiĉajnim i svakodnevnim kodovima, lakim za išĉitavanje. Zbog toga
prosjeĉni bosanskohercegovaĉki konzument ne bjeţi od njihove umjetnosti uz prethodno
izreĉeni stav da ništa ne razumije.
Kurt&Plasto skoro uvijek postavljaju sebe kao figure i glavne aktere u samu srţ svog
umjetniĉkog djela. Taj potez ĉini njihovu umjetnost iskrenom, neposrednom i
prepoznatljivom. Većina njihovih radova je usmjerena prema društvenom angaţmanu, ali
nekada sebi daju oduška i tada nastaju akcije i performansi sa primarnim ciljem da se
sami zabave, ali i nasmiju publiku.
4. BIOGRAFIJE:
-Almir Kurt je roĊen 01. marta 1971. godine u Sarajevu. Nakon Osnovne škole završava
srednju Mašinsku- Tehniĉku školu. 1996. godine je upisao Akademiju Likovnih
umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafiĉki dizajn kod prof. Mladena Kolobarić-a. Almir
Kurt je još uvijek apsolvent.
-Od 1996. godine radi i izlaţe u tandemu sa Samirom Plasto-m.
Njegovu liĉnost nije zaobišla ni filmska industrija, pa je tako glumio u nekoliko domaćih
filmova: Niĉija zemlja, Go West, Kad porastem bit ću kengur, Sve dţaba i Grbavica.
-
-Samir Plasto roĊen je 01. oktobra 1970. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.
Nakon Osnovne škole upisuje Elektro tehniĉku ETŠC Jaroslav Ĉerni- Tehniĉar
elektronike. 1991. godine upisuje Akademiju Likovnih umjetnosti u Sarajevu,kod prof.
Zdenka Praskać-a ali zbog vanrednog stanja studij prekida, te ponovo nastavlja 1996.
godine u klasi prof. Stjepana Roš-a. TakoĊe je apsolvent, na odsjeku Produkt dizajn, i u
šali kaţe da će diplomirati tek kada zaţivi Bolonjski sistem.
-Poĉetak rada u oblasti umjetnosti od 1996. godine u tandemu sa Almirom Kurt-om.
Tokom dosadašnjeg rada u oblasti vizuelnog oblikovanja i trţišnog komuniciranja uspjeli
su realizovati mnoge dobre ideje. Prošli su kroz vaţne faze razvoja od Free lancera do
osnivanja agencije KURT&PLASTO. Klijent lista im je brojna, a dobitnici su
mnogobrojnih nagrada i priznanja. Ĉlanovi su ADC BiH ĉiji su i osnivaĉi (Art Directors
Club Bosne i Hercegovine- ĉlan ADC Europe). Samir Plasto je od 2012. godine i ĉlan
ULUBiH-a.
-
–Ţive i rade u Sarajevu.
5. DJELOVANJE:
•
Grupa Sing Sing
Almir Kurt i Samir Plasto svoje zajedniĉke poĉetke biljeţe u grupi Sing- Sing.
U mjesecima koji su neposredno prethodili opsadi Sarajeva, Sing Sing je bio muziĉka
grupa koju su osnovali tada mladi umjetnici : Anur, Juriša Boras, Almir Kurt, Damir
Nikšić, Nebojša Šerić Shoba, sa gitaristom Edinom Zećom, a ĉiji su pridruţeni ĉlanovi
bili Samir Plasto, Dejan Vekić i Bojan Zec Filipović. Grupa Sing Sing je u sarajevskom
klubu CDA odrţala ĉetiri koncerta. MeĊutim, njihovi koncerti najmanje su bili
koncerti, zapravo su bili nastupi u ţanru i mediju koji je odgovarao trenutku i konceptuoni su koncert, ali i predstava, šou, performans, kolektivni statement, odgovor na vrijeme
i prostor kojem pripadaju.
•
Grupa MAXUMIM
U godinama nakon oslobaĊanja Sarajeva, 1997. poĉinju ponovo djelovati zajedno. Tada
mladi umjetnici, koje vezuje pripadnost istoj generaciji Srednje škole primjenjenih
umjetnosti i pripadnosti istom kreativnom krugu, a koji su se susreli na studiju na
Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, formiraju grupu pod nazivom Maxumim. U
periodu od 1997. do 2000. godine, Maxumim prireĊuje jednu izloţbu godišnje i kolektivne
umjetniĉke projekte, bez udjela i uticaja profesionalnih kustosa i art kritiĉara.
•
1996. godine Almir Kurt upisuje Grafiĉki dizajn na Akademiji Likovnih umjetnosti
u Sarajevu, dok Samir Plasto nastavlja studij na Produkt dizajnu. Njihov odnos su
formirale ratne godine u Sarajevu. Odmah nakon rata njih dvojica poĉinju da rade i
djeluju u tandemu kao jedan umjetnik.
6. OSVOJENE NAGRADE:
Poster competition OHR, “Bosna i Hercegovina 1996-2000” prva nagrada za plakat
Nagrada BH izdavaĉa za najbolji dizajn kataloga 1999. Bijenale mladih umjetnika
Europe i Mediterana Sarajevo-Rim 1999-2001
Festival experimentalnog filma BH, DRUGA nagrada za film “Potez lovca” 1997.
Prva nagrada za najbolji odbijeni rad NO LIMIT 2003 Sarajevo Advertising Festival
Prva nagrada za najbolje likovno oblikovanje albuma CD-a, DAVORIN 2004
Prva nagrada za najbolju seriju plakata, NO LIMIT 2005 Sarajevo Advertising Festival
Nagrada za najbolju seriju TV spotova, NO LIMIT 2005 Sarajevo Advertising Festival
(BH muziĉka nagrada DAVORIN2005 – kratki spotovi za 24 kategorije)
Prva nagrada za najbolji turistiĉki TV spot ENJOY LIFE in BiH – festival turistiĉkih
spotova
SPLIT Dujam 2006 (kooperacija sa Re Fresh produkcijom)
Druga nagrada za najbolji turistiĉki TV spot ENJOY LIFE in BiH – 6. meĊunarodno
takmiĉenje filmova "Zlatna kapija grada" Berlin 2007 – sajam turizma (kooperacija sa
Re Fresh produkcijom)
First award for the Public campaign *PAZI KAKO VOZIS* NO LIMIT 2009 Sarajevo
Advertising Festival
First award for the TV Spot *BH Telecom – TOP TIM* NO LIMIT 2009 Sarajevo
Advertising Festival
TV spot MOJA TV – (Lovaĉke priĉe I I II dio) BH Telecom – Priznanje BH Telecom-a za
uspjeh na trţištu
I mnogi TV, printani i experimentalni radovi koji su bili u konkurenciji medju prva tri na
raznim festivalima.
7. IZABRANE IZLOŢBE/PEFRORMANSI/ INSTALACIJE:
-„Moje mjesto i uloga u savremenim demokratskim procesima“ je rad sa
kojom su se Kurt&Plasto predstavili 1997. godine na prvoj grupnoj
izložbi, grupe MAXUMIM, u Sarajevu.
8. -Ovaj rad saĉinjavaju svi liĉni dokumenti Kurta i Plaste od rodnog lista- dana
roĊenja, fotografija iz djetinjstva, Ċaĉkih knjiţica, pionirske
kape, marame, pohvale, priznanja, savez SSOJ, dokumentacija sa ZOI '84 u
Sarajevu, vojne knjiţice JNA, prvi pasoši SFRJ, vojne knjiţice AR BiH, pasoš BiH i sva
dokumentacija iz rata 1992-96., dokumentacija sa prve samostalne izloţbe „Ashes to
ashes“ i dokumentacija OSCE-a i CIK-a o njihovoj kanditauri kao ne zavisnih kandidata
na opštinskim izborima (eksperiment- ispitivanje jednog od temelja demokratije da svaki
graĊanin moţe da bira i da bude izabran).
Sva dokumentacija je postavljena u
staklenim vetrinama- na isti naĉin kao u historijskim muzejima, i muzejima revolucije.
-Rad na najprecizniji naĉin opisuje generaciju 70-ih koja je prošla sljedeće faze u
razvoju društva: komunizam, komunizam kroz socijalizam, prvi kontakt sa
kapitalizmom kroz Olimpijske igre '84., period ekonomske stabilizacije, prve
demokratske izbore, sluţba u JNA, ratovi i raspad SFRJ, samostalnost BiH, mobilizacija
u ARBIH, i period tranzicije.
9.
10. - „500 metara je kilometra pola“ je naziv intervencije u eksterijeru, u koritu MiljackeimeĊu mostova Skenderija i Ĉobanija, ĉija udaljenost iznosi 500m. Ova intervencija je u
skolopu druge godišnje (kolektivne) izloţbe SCCA – Sarajevo.
11. Rad se sastoji od tabli stiropola koje su fiksirane metalnim utezima na dno Miljacke.
Ovaj rad predstavlja provokaciju usmjerenu ka vladajućim strukturama i drugim
organima, kako bi što prije otpoĉeli sa rekonstrukcijom i poslijeratnom obnovom BiH.
12. -1999.godine u dvorani Skenderija prvi put je predstavljena kolekcija muzeja ARS
AEVI. Tom prilikom ARS AEVI i SCCA su pozvali grupu MAXUMIM da u galeriji
Collegium Artisticum pripreme izloţbu svojih radova i na taj naĉin se predstave kao
mlada- nova generacija domaćoj i svjetskoj javnosti, te velikom broju kustosa i osoba
iz svijeta umjetnosti koji su tih dana boravili u Sarajevu.
13. „Od svakog prema mogućnostima“ je rad koji je nastao kao reakcija na ovaj
dogaĊaj, kao nova provokacija i manipulacija. Pozvani da uĉestvuju na toj izloţbi
Kurt&Plasto su osjetili ĉast (duhovna vrijednost) i htjeli su da izmjere koliko vrijedi ta
ĉast (materijalna vrijednost).
Radi se o staklenom kubusu, u koji se ubacuju „materijalne vrijednosti“.
Ovaj rad je otkupila Galerija BIH, postavka BH skulptura XX vijeka, i ovaj rad pored
svoje umjetniĉke vrijednosti od skupljenih priloga nadopunjuje budţet BH galerije.
14. -Treća godišnja izloţba SOROŠ CENTRA ZA SAVREMENU KULTURU- SARAJEVO
se odrţala na otvorenom prostoru grada, ovoga puta na fasadi Umjetniĉke galerije Bosne i
Hercegovine, koja je zbog rekonstrukcije bila pod skelama. Osnovna namjera izloţbe je
bila da se serijom umjetniĉkih intervencija (koje su se smjenjivale svakih nekoliko dana
tokom dva mjeseca), statiĉni, utilitarni objekat skela pretvori u dinamiĉnu površinu
(okvir, podlogu, ekran). Umjetniĉki radovi na izloţbi OPREZ! RADOVI! okrenuti su
širokoj publici, sluĉajnim prolaznicima, koji u pravilu nisu posjetioci muzeja i izloţbi.
Demistificirajući umjetniĉki ĉin radom na skelama i privlaĉeći paţnju obiĉnog prolaznika
na spoljašnost muzeja ţeli se, takoĊer, probuditi interes i za ono što se dogaĊa unutra.
15. „Ţene i djeca prvo“ je instalacija Kurta&Plaste koja je bila postavljena od 31. 07. – 03.
08. 1999. godine. Postavljanjem ĉamaca na fasadu, zgrada Umjetniĉke galerije BiH
privremeno se transformiran brod, simbol kretanja i neizvjesnosti. Prividno mobilno
stanje Galerije najavljuje kretanje umjetnosti ka široj javnosti i komuniciranje sa što
većim brojem posmatraĉa, kao i bjeg od konvencionalnog naĉina izraţavanja.
16.
17. -„Pozn'o bih te meĊ' hiljadu ţena“ je digitalni print formata 4x 50x50 cm. Otkupljen i
nalazi se u postavci Udruţenja ţena Biser.
18. -Na ĉetiri formata su prikazane ĉetiri najznaĉajnije ţene XX vijeka: Merlyn
Monroe, Madonna, Ismeta Kurt i Sena Plasto, predstavljene su malom slikom i digitalnim
ASCII kodom. Sve ĉetiri fotografije su teške 1MB, imaju isti broj bajtova. Ovo je
eksperiment o subjektivnoj i objektivnoj percepciji ĉovjeka i raĉunara- mašine. Raĉunar
nema subjektivni kao ni emotivni odziv i odnos prema prikazanim osobama, dok
posmatraĉ pravi razliku i svaku od prikazanih osoba doţivljava subjektivno.
19. -„Dobar, loš, zao“ je kolekcija plakata sa kojom su se Kurt&Plasto predstavili u
Zagrebu, Rijeci, Grazu, Tirani, Bernu, Sarajevu, Ljubljani i u Wieni.
Procjenjuje se da gotovo 40% svjetske trţišne razmjene odvija se pomoću krivotvorene
robe. Proizvodnja se obiĉno obavlja bez odgovarajuće licence, zanemarivanje autorskih
prava, iskorištavanja jeftine radne snage, što je podrţano od vlada zemalja trećeg
svijeta, kao i zemalja u tranziciji, kako bi se izbjeglo oporezivanje, i odrţao socijalni mir.
20. ProizvoĊaĉi pokušavaju kopirati originalni proizvod, u ĉemu i uspijevaju, kvalitet je lošiji
a cijena relativno niska. Kopije originalnih proizvoda su sve više prisutne na trţištu.
U tom trenutku, reklamne agencije, autori- dizajneri će biti suoĉeni
sa moralnom dilemom: Hoće li autori i sami poĉeti kršiti autorska prava?
-Rad je nastao kao rezultat sastanka sa klijentom koji je zahtijevao dizajniranje identiĉne
etikete kao kod “Coca Cole” za svoj proizvod-sok koji je liĉio na originalnu “Coca Colu”.
“Swotch”
25. „Odlukom komisije: Svak na svoje!“ je akcija koju su K&P inicirali i izveli uz podršku
SCCA, kolega sa ALU, novinara, intelektualaca Sarajeva. Biste su sklonjene tokom
opsade Sarajeva, da bi se zaštitile od uništenja. Pet godina nakon završetka rata biste
poznatih BH knjiţevnika nisu vraćene na svoje mjesto.
26. -Cilj akcije je bio vraćanje bisti na prvobitno mjesto, te provokacija gradskih vlasti i bunt
zbog ne brige prema Kulturno- historijskom naslijeĊu. Biste su nasilno vraćene, i do dan
danas nije poznato da li je gradska uprava i skupština donijela odluku o vraćanju istih.
27. -„Triple Cash“/ 1992- 1995 je instalacija kojom su se Kurt&Plasto 2004. godine
predstavili u Dubrovniku, Mostaru i Cetinju, u sklopu projekta „Umjetnost tromeĊe
BiH- CRO- CG“, na temu ţivota poslije rata.
28. -Ovaj rad je inspirisan starom, narodnom poslovicom iz regije:
„Svi smo odnijeli gaće na štapu!“ – i govori o apsurdu rata, bespotrebno izgubljenim
ţivotima i stanju u kojem se sada svi nalazimo.
29. -„Dobar dan“ –stalna postavka u Beĉu, II Becirk, fasada Youth house. Gradska uprava
Beĉa u sklopu projekta promocije multi kulturalnosti- nacionalnsti, je pozvala umjetnike
iz cijele Europe da odgovore na temu. II Becirk je dio grada u blizini samog centra i
glavnog gradskog trga naseljen sa stanovništvom- emigrantima iz istoĉne Europe, ex Yu,
Afrike i Bliskog istoka. Stanovništvo razliĉitih nacija, religija i rasa ţivi u istoj zgradi, i taj
dio grada kao takav podsjeća na Bosnu i Hercegovinu. Ovaj rad je spomenik
stanovnicima II Becirka, suţivotu ljudi razliĉitih nacija, religija i rasa na istom prostoru.
30.
31. -Serija plakata „Greetings for Europe“ odraţava stav Kurta&Plaste spram
postojanja i ponašanja EVROPSKE UNIJE, odnosno spram ponašanja njenih
vodećih ĉlanica prema zemljama koje su geografski dio Evrope, ali nisu ĉlanice EU.
Plakati/ poruke govore i o drţavama koje ulaskom u EU gube dio svog suvereniteta i
identiteta, o ponašanju EU prema samoj sebi, o predrasudama hrišćanske Europe
spram drugim kulturama i religijama i o imperijalistiĉkom karakteru Europe.
Plakati su uvršteni u kolekciju ARS AEVI.
32. „Svi „pozdravi“, odnosno, poruke koje šaljemo imaju
svoj korijen u bogatom europskom kulturnohistorijskom naslijeđu, od antičke Grčke sve do danas- od
prvih gradova država i demos- kratija do razvoja
građanskog društva. Poruke rada „GREETINGS FOR
EUROPE“ odražavaju naš stav/ mišljenje o Europi
kakva je bila, kakva jest, kakva bi trebala biti, a nije.“
Kurt&Plasto
34. COLOSSEUM (lat. colosseum) – ogroman amfiteatar u starom Rimu, u kojem su se
prireĊivale javne borbe gladijatora. Sa palcem gore (neka ţivi) ili dolje (smrt), masa od
cca 50.000 graĊana Rima bi na demokratski naĉin većinom glasova presudila.
Današnja zgrada parlamenta Evropske unije u Strazburu je Koloseum našeg
vremena, identične arhitekture, od betona, stakla i aluminija, u kojoj se demokratski
izabrani gladijatori bore za naše interese.
35. EUSWITZ (jug Poljske, 1940. godine) – Logori Aušvic I i II, jedni od najvećih
nacistiĉkih konc-logora, u kojima je ubijeno više miliona
ljudi, Jevreja, Poljaka, Slavena, Roma. Za nastanak Aušvica odgovorne su njemaĉka
nacistiĉka partija, Adolf Hitler i zapadne sile, koje su svojom politikom popuštanja i
neĉinjenja doprinijele da se desi Drugi svjetski rat, najveća katastrofa u historiji
ljudske civilizacije, u kojem je poginulo oko 55 miliona ljudi.
EUSWITZ – odgovornost Evrope za sve konc-logore u ratovima na Balkanu krajem
prošlog vijeka.
36. ALELUJA (hebr. hallal, hilel jah, hvalite Boga) – pripjev u crkvenim pjesmama, pjesma
u slavu Boga.
Raspinjanje osuĊenika od davnina je prakticirano. Perzijanci su obiĉaj pogubljenja
raspinjanjem prenijeli na Feniĉane, od njih su ih preuzeli Kartaginjani, a od
Kartaginjana su ona od V vijeka stare ere prenesena na Rimljane. Smrt na krstu za
Rimljane je bila tako strašna i poniţavajuća kazna da se mogla primjenjivati gotovo
iskljuĉivo na robove, razbojnike i pubunjenike, a na rimske graĊane samo u sluĉaju
izdaje.
Razapeta između FBiH i RS-a, sa krunom od 12 evropskih zvijezda, Bosna i Hercegovina je
na Evropskom putu.
37. ARGENTUM ’95 (lat. srebro, novac) – Srebrenica – grad u Bosni i Hercegovini. Današnji naziv
grada potjeĉe iz vremena Rimske imperije, kada su Rimljani osnovali grad na bogatim
nalazištima olova, cinka, srebra i zlata. Široj oblasti dali su ime Argentaria – Srebrenica (od:
argentum = srebro), a uţem urbanom naselju i središtu – Domavia, kao centru rudarske uprave
za provincije Panoniju i Dalmaciju. (U slobodnom prijevodu Domavia znaĉi povratak kući).
Dolazak franjevaca u Srebrenicu i formiranje Provincije Bosne Srebrene ili Bosna
Argentaria, kao najistoĉnije naseobine franjevaca, pokazao je znaĉaj ovog prostora i potvrdio
Drinu kao davno postavljenu granicu izmeĊu istoĉne i zapadne civilizacije.
Srebrenica – demilitarizirana zona pod zaštitom snaga UN-a, koja je 1995. godine, nakon
povlaĉenja / bijega holandskih snaga, postala mjesto najvećeg stradanja muslimanskog
stanovništva.
38. PRINZ EUGEN (Pariz 1663. – Beĉ 1736) – Eugen Savojski. Francuski
plemić, postavljen za glavnokomandujućeg austrijske vojske 1697. godine.
Porazio je tursku vojsku 11. 09. 1697. godine kod Sente, a potom ubrzo
prodire do Sarajeva, zauzima grad, te ga pljaĉka i spaljuje. Povukao se 25.
10. 1697. godine. Sa njim je otišlo i oko 50.000 bosanskih katolika, koji su se
bojali osvete Turaka.
Bosna i Hercegovina je primjer kako su se svjetski politički i vjerski centri
kroz historiju (od X vijeka pa do danas) odnosili i svojim (ne)djelovanjem
ponašali prema ovom prostoru. Berlinski kongres 1878. godine; “Bosnae Est
Corpus Separatum” (Bosna je poseban slučaj) je izjava koja je definitivno
okarakterizirala Bosnu i Hercegovinu. U pozitivnom ili negativnom smislu?
Da li je to dobro ili loše za Bosnu i Hercegovinu? Na vrhu koplja je historijska
traka sa važnim godinama za Bosnu i Hercegovinu. Kruna bosanskih kraljeva
na glavi zmaja od Bosne, viteška kaciga oklop sa štitom sa novim grbom Bosne
i Hercegovine, traka sa definicijom Bosne i podrška Kurta i Plaste ideji Bosne.
39.
40. NEUROSIS (lat. nervus – ţivac) – Neuroza ili psihoneuroza je lakši psihiĉki poremećaj
uzrokovan psihiĉkim ĉiniteljima. Psihoneuroza je funkcionalna psihiĉka bolest koja se
javlja uz mnogo razliĉitih simtoma koji su za bolesnika subjektivno neugodni, a izazivaju
niz problema u bolesnikovu odnosu s obitelji, društvom i pri radu. Rijeĉ je o sukobu
izmeĊu agresivnih, nagonskih impulsa liĉnosti s njenim osviještenim, racionalnim
porivima. Neuroza danas prestavlja socijalno-psihološki problem svojom uĉestalošću i
negativnim djelovanjem na radnu sposobnost i meĊuljudske odnose.
NEUROSIS se može primijeniti kao objašnjenje odnosa demokratske kršćanske Evrope
prema drugim religijama i kulturama, nastao kao rezultat neznanja, predrasuda, straha i
višestoljetnog nedostatka dijaloga.
41. EUR.I.P.IDES (480–406. godine prije nove ere) – helenski pjesnik, posljednji klasik
helenske tragedije. Izvršio najjaĉi utjecaj na staru i noviju evropsku dramu. Saĉuvano je
17 njegovih tragedija.
EU R.I.P. – rest in peace – počivaj u miru!
42. FREUD (Sigmund Freud, 1856–1939) – Austrijski psihijatar, osnivaĉ psihoanalize. Istiĉe
znaĉaj nesvjesnog, kao prevladavajućeg faktora, koji suštinski upravlja ĉovjekovim
ponašanjem i emocijama i koji zauzima većinu našeg uma. Prema Freudu, mnoge neuroze
(fobije, histeriĉne paralize i bolovi, neke vrste paranoja i sl.) potjeĉu od traumatskih
iskustava iz prošlosti pacijenta, ali zaboravljenih, skrivenih od njegove svijesti. Cilj
psihoanalitiĉkog tretmana je pacijentu omogućiti da ponovo postane svjestan ovih
dogaĊaja kako bi se sa njima suoĉio, intelektualno i emocionalno, i na taj naĉin uklonio
suštinske psihološke uzroke neurotiĉnih simptoma. Osnovni terapeutski metod koji on
predlaţe je metod slobodnih asocijacija, koje otvaraju prolaz ka potisnutom.
Ovo je početak psihoanalitičkog tretmana, jedna od slobodnih asocijacija i početak terapije
EU.
43. ZEUS – U helenskoj mitologiji vrhovni bog, otac bogova. On je ureĊivaĉ svijeta, vanjskog i
unutrašnjeg; o njemu ovisi pravilnost fiziĉkih, društvenih, moralnih zakona.
Zeus danas živi u Briselu i Strazburu, ostali mu se moraju klanjati.
44. EUTHANASIA (eutanazija – grĉ. eu = blaga, dobra, thantos = smrt) – u doslovnom
prijevodu: ”blaga smrt”. Lako i blago umiranje davanjem narkotiĉkih sredstava da bi se
ublaţilo umiranje ljudima koji boluju od teških i neizljeĉivih bolesti. U većini zemalja
svijeta zakonom je zabranjena i smatra se ubistvom, iako postoje argumenti za i protiv.
UN i EU su preuzele odgovornost i obavezu da izgrade funkcionalnu, jaku i stabilnu Bosnu i
Hercegovinu. Od 1995. do 2006. godine malo toga su učinili, čak naprotiv, sarađivali su sa
domaćim destruktivnim snagama u pljačkanju Bosne i Hercegovine.
Za trenutno stanje više odgovara termin ”pasivna eutanazija” (ortotanazija) – pomoć
umirućem na način da mu se uskrati primjena terapije i sredstava kojima mu se održava
život, tj. prestanak medicinskog tretmana, koji nema šanse poboljšati pacijentovo stanje.
45. SEE YOU SOON – Htjeli mi to ili ne, Bosna i Hercegovina će uskoro postati članicom
Evropske unije. Naravno, ako do tada EU sama sebe ne ukine!
