Ovu prezentaciju je radila učenica Jovana Krstić 7c razreda OŠ "Ivo Lola Ribar" Sombor. Prezentacija je javno prikazana na času geografije 2015. godine.
Ovu prezentaciju je radila učenica Jovana Krstić 7c razreda OŠ "Ivo Lola Ribar" Sombor. Prezentacija je javno prikazana na času geografije 2015. godine.
2. Juzna Amerika
1. POVRŠINA :17.825.000 km2
2. BROJ STANOVNIKA: 383 miliona
3. GUSTINA NASELJENOSTI: 21.5st/km2
4. NAJVIŠI VRH: Ankoagva (6962m)
5. NAJNIŽA TAČKA :Salanas Čikas (-42m)
6. NAJDUŽA REKA: Amazon (6437km)
7. NAJVEĆE JEZERO :Marakaibo (13.512 km2 )
8. NAJVEĆA DRŽAVA :Brazil (i po površini i po broju stanovnika)
9. BROJ DRŽAVA :12 država i 3 zavisne teritorije
3.
4. 1. Južna Amerika je četvrta po veličini, a po blizini
Antarktiku je prva u odnosu na druge kontinente.
2. Udaljena je od Antartika manje od 1000km i odvojena je
Drejkovim Prilazom. Drejkov Prilaz je do
otvaranja Panamskog Kanala bio jedini put iz
Atlantskog u Tihi okean.
3. Severni deo
kontinenta preseca ekvator i deli kontinent tako da
se manji deo nalazi na severnoj a veći na južnoj
hemisferi.
5. 1. Južna Amerika je
u pravcu sever-
jug dugačka oko
8000km od rta
Galjinas do rta Horn,
a u pravcu istok-
zapad od Forteze
do Lime (najširi
deo) je oko 4500km.
2.
6. 1. Tihookeanska obala Južne Amerike je strma i slabo
razuđena. To je zbog planina u neposrednom
zaleđu. U Južnom delu se nalazi grupa manjih
ostrva – Južnočileanski arhipelag. Na samom
jugu je Ognjena zemlja ostrvo koje je od
kontinentalnog dela Južne
Amerike odvojeno uskim Magelanovim prolazom.
2. Atlantske obale su u južnom delu niske i sa brojnim
zalivima i estuarima. Uz južne obale se nalaze
Foklandska ostrva (Malvinska ostva). Od zaliva La
Plata prema severu obala
postaje strmija i slabije razudjena.
Na severoistoku je prostrano deltasto ušće
Amazona.
3.
7. 1. Magelanov prolaz je
prolaz uskih strmih kamen
ih ivica koji je poznat po
čestim jakim vetrovima
promenljivog
pravca. Moreplovci su
oduvek kroz ovaj prolaz
plovili sa strahom i često
ostajali bez brodova.
2.
8. 1. Prema strukturi reljefa Južna Amerika je
slična Severnoj. Duž zapadne obale se pružaju venačne
planine Andi (Južnoamerički Kordiljeri) koji su po
visini drugi planinski masiv na Zemlji posle
Himalaja. Najviši vrh je Akonagava koji je ujedno i kupa
ugašenog vulkana.
2. Međubrojnim aktivnim vulkanima se ističu Čimboraso koj
i je najviši aktivni vulkan na Zemlji i Kotopaksi. Kotopaksi je
bio miran od 1940.kada je bila poslednja erupcija pa do
2015. kada su se pojavili tremori i kada je počeo da
izbacuje pepeo.
3.
Reljef
9.
10. U daljini vulkan Kotopaksi – pogled iz prestonice
Ekvadora, Kito.
11. 1. U središnjem, najširem delu Anda je izmedju dva niza smeštena Bolivijska visoravan
–Altiplano. Posle Tibeta najveća visoravan na Zemlji. Istočni deo kontinenta je pod
starom kontinentalnom masom, delom nekadašnjeg južnog kontinenta
Gondvana. Erozivnim procesima reke Amazon i njenih pritoka, podeljena je
na Gvajansku i Brazilsku visoravan.
2. Sa ovih visoravni izdižu se gromadne planine a na jugu kontinenta su i vulkanske
planine.
3. Imedju starih visoravni i planina na istoku, i venačnih planina na zapadu, nalaze
se prostrane središnje nizije. Sastoje se od:
• 1.Na severu nizija u dolini reke Orinoko
1. a potom ka jugu
2. 2.Amazonska nizija
3. 3.Gran Čako
4.Medjurečje Parane i Urugvaja
5.Oblast Pampa - Ova oblast nosi nekoliko naziva koji svi potiču od španske
(kečuanske) reči Pampa, pampas u množini. Pampe, Pampa, Pampasi
1. Na samom jugu se nalazi još jedna visoravan – Patagonija.
13. 1. Planina Roraima, na Gvajanskoj Visoravni, mesto gde se graniče
Venecuela, Gvajana i Brazil, je jedna od najstarijih planina na svetu i
datira oko 2 milijarde godina kada se tektonskim pomeranjem tlo
izdiglo.
2. Planine ovog tipa - sa vrhom koji je ravan , na ovim prostorima nazivaju
Tepui, tako da planina Roraima nosi još i naziv Roraima Tepui.
3. Stranice planine su potpuno strme, a klima je takva da je
stvoren specifičan ekosistem. Ova planina je prvi put popeta 1884 i
poslužila je Arturu Konanu Dojlu kao inspiracija za knjigu Izgubljeni Svet
a takodje i za film “UP” iz 2009.godine. Nekda je bilo maltene nemoguće
popeti ovu planinu, ali sada, iskusni penjači se penju uz strme litice dok
uporni mogu da odaberu putanju koja je postavljena kao rampa - za tu
šetnju je potrebno od 2 do 4 dana.
Roraima
14.
15.
16. 1. Na području Amazonske nizije, u oblasti oko ekvatora, zastupljena
je ekvatorska klima. Ta klima je takodje i na uskom priobalnom delu uz Tihi
okean.
2. Odatle, ka severu i jugu, se smanjuju padavine i na Gvajanskoj i Brazilskoj
visoravni imamo tropsku klimu.
3. Jugoistočna strana kontinenta je pod uticajem pasata sa Atlatnika i prima
dosta padavina koje se smanjuje prema unutrašnjosti i Gran Čako niziji, to je
područje pod uticajem vlažne sutrposke klime.
4. Prema zapadu, Andi su nepremostiva prepreka za vlažni vazduh i stoga je
tihookeanska obala u oblasti oko povratnika pod uticajem suve sutropske
klime jer prima malo padavina.
5. Pod uticajem zapadnih vetrova sa Tihog okeana je uskom priobalnom
pojasu je okeanska klima, jer vetrovi donose padavime. Nad Patagonijom
duvaju suvi vetrovi i tamo je suva kontinentalna klima, jer prima malu
količinu padavina. Patagonija je zbog male količine padavina i hladnih
morskih struja hladna i suva (polupstinjska) visoravan.
Klima
17.
18. 1. Nekada davno, raspadom
Gondvane a pre spajanja
sa Severnom
Amerikom, Južna
Amerika je bila
izolovana. Stoga se na
ovom
području vremenom
razvijao specifičan biljni i
pogotovo životinjski svet.
Biljni i zivotinjski svet
19. 1. Prostrana Amazonska nizija je
oblast najprostranijih i najgušćih tropskih
kišnih šuma na Zemlji koje još nazivamo
selvasi. Kao i na drugim kontinentima, ova "pluća
planete" su ugrožena intezivnim krčenjem i
sečom.Neke od brojnih biljnih vrsta koje ovde
rastu su kaučukovac, kininovo
drvo, kakaovac idr. Vegetacijski
spratovi su isprepletani puzavicama a najveće
drveće dostiže visinu od 60m
2.
20.
21.
22.
23. Područja tropske klime sa
izraženim sušnim i vlažnim
periodom nalaze se pod
vegetacijom visokih trava,
savana.
Na Gvajanskoj visoravni i u
niziji reke Orinoko ove
savane se nazivaju ljanosi, a
na Brazilskoj visoravni i u
niziji Gran Čako ih
nazivamo kamposi.
24. Kišne šume
jugoistočne obale odlikuj
u palme, šećerna
trska a prema sušnoj
unutrašnjosti zastupljena
je vegetacija niskih trava.
Prostrane stepe južno od
Gran Čaka nazivaju
se Pampasi.
25.
26. 1. U oblasti oko povratnika, zbog male količine padavina, uz
obalu Tihog okeana nastala je jedna od najsušnijih
pustinja na zemlji – Atakama.
2. Iako se sama pustinja nalazi u Čileu, sušni deo se
prostire i na Peru, Boliviju i Argentinu i zauzima oko
128.000km2. Ovo je jedina prava pustinja na ovom
kontinentu. Neki delovi pustinje nisu imali zabeležene
padavine poslednjih 400 godina (ili možda i duže) a neki
drugi delovi imaju od 0.5-10mm padavina godišnje. Ova
pustinja nije tipična po temperaturi, prosečne
temperature retko prelaze 23°C.
27.
28.
29. 1. Brojne životinjske vrste naseljavaju Južnu Ameriku, od
kojih su neke karakteristične samo za ovaj kontinent.
U Kišnim šumama žive majmuni, lenjivci, mravojedi
tapiri i specifične vrste glodara – mara i kapibara.
Kapibara je najveći glodar na svetu. Može da poraste
do 60cm i da bude težak oko 40-70kg. Uglavnom živi
blizu vode, odličan je plivač i najčešće se od opasnosti
skriva u vodi. Meso ove životinje je veoma ukusno što
je navelo sveštenike u doba kolonizacije da ovu vrstu
proglase ribom kako bi mogli da ga jedu i za vreme
posta. Najveći predator je jaguar, a osim njega tu žive
i ocelot i jaguarundi.
35. 1. Medju brojnim pticama su Tukani, Are, i
Hoacin – specifična vrsta koja je srodna
kokoški čiji mladi se izležu bez perja, a na
zglobu krila imaju kandžice kojima se penju
po drveću. Životinje koje su specifične za
Južnu Ameriku su gvanako, lama, alpaka i
vikunja – oni su daleki srodnici kamila.
Gvanako su kolonisti prozvali kamila bez
grbe i ona je naseljavala prostrana
travnata područja na kontinentu. Pošto je
izuzetno osetljiva na promene u okruženju
danas opstaje samo na jugu kontinenta.
36.
37. Južna Amerika većinom prima dovoljnu količinu padavina za
formiranje rečne mreže. Izuzetak su Patagonija i tihookeansko
primorje. Na severu kontinenta je reka Orinoko čiji je tok
obrazovan uz sam obod Gvajanske visoravni. Na ovom području
postoji retka pojava da vode jedne reke otiču u dva sliva. Ta
pojava se naziva bifurkacija.
Deo reke Kaskijaro otiče u reku Rio Negro i time je povezana sa
Amazonom pošto je Rio Negro najveća pritoka reke Amazon.
Drugi deo reke je pritoka reke Orinoko.
Rasedanjem stare kontinentalne mase stvoreni su visoki odseci -
Tepui, preko jednog takvog odseka teče reka Čurun koja se uliva
u Karonu, pritoku Orinoka, na tom mestu je najviši vodopad na
svetu Andjeoski vodopad visine skoro 1000km (979m).
Hidrografija
38.
39. 1. Priča se da je 1933 u potrazi za rudama
američki pilot Jimmie Angel otkrio anđeoski
vodopad kada je nadletao Tepui , 4 godine
kasnije pokušao je da se spusti na
zaravnjenu površ planine, ali, avion je bio
oštećen i on i njegovi saputnici su morali
da se spuste do civilizacije peške za šta im
je bilo potrebno 11 dana. Vodopad je dobio
ime u njegovu čast Angel Falls (andjeoski
vodopadi).
40.
41. 1. Malo južnije od reke Orinoko
je Amazon. Ovo je reka najbogatija
vodom zahvaljujuću velikoj količini padavina
u toku godina ali i zahvaljujuću otapanju
snega sa Anda. Zahvaljujući velikom
nizijskom prostranstvu Amazon je mogao
da oformi svoj rečni sistem na površini od
oko 7.000.000 km2 i time je reka sa najvećom
površinom sliva u svetu. Amazon ima preko
15.000 pritoka. Po nekim procenama, oko
četvrtine slatke vode na Zemlji se nalazi u
Amazonskom slivu.
42. 1. Na mestu gde se uliva u Atlantski
okean Amazon pravi deltu sa
brojnim estuarima, a širina na
samom ulazu u okean
je 240km (poređenja radi -
granica između Srbije i Crne
Gore je oko 250km) . Delta počinje
da se formira čak 35km od
okeana.
43.
44. 1. Na reci Iguazu pritoci Parane nalaze se
istoimeni vodopadi. Iguazu vodopadi se
nalaze na granici Argentine i Brazila. Veći
deo reke je u Brazilu a veći deo vodopada
u Argentini. Ovi vodopadi dele reku Iguazu
na dva dela gornji i donji Iguazu. Prema
lokalnoj legendi, božanstvo je htelo jednu
smrtnu lepoticu za sebe, medjutim ona je
pobegla u kanuu sa svojom ljubavi.
Božanstvo, u besu, je preseklo reku
stvarajući vodopade i osudjujući ljubavnike
na večan pad.
2. Vodopad Igazu, čini preko 200 zasebnih
padova