SlideShare a Scribd company logo
1 of 27
Moj Beograd dušu ima
Grad Beograd
 Beograd je glavni i najveći grad Republike Srbije.
 Grad su osnovali Kelti u 3. veku pre n.e., a potom je postao rimsko naselje
Singidunum. Slovensko ime „Beligrad“ prvi put je zabeleđeno 878. godine.
 Beograd je glavni grad Srbije od 1405. godine.
 Grad leži na ušću Save u Dunav u centralnom delu Srbije, gde se Panonska
nizija spaja sa Balkanskim poluostrvom.
 Beograd je ekonomski centar Republike Srbije i središte srpske kulture,
obrazovanja i nauke.
grb grada Beograda
Grb grada Beograda predstavljen idejom učitelja
i umešnošću mališana
Završavamo naš projekat uz rad i druženje...
Grb grada Beograda u svojoj punoj lepoti
Danas je počelo juče,muzeji nas tome uče
- muzeji i formiranje identiteta-
Spisak muzeja koje su naši učenici obišli u svom istraživačkom radu:
1. Muzej Jugoslavije
2. Muzej Nikole Tesle
3. Muzej čokolade
4. Muzej savremene umetnosti- https://msub.org.rs/
5. Muzej automobila
6. Dom Jevrema Grujića- https://domjevremagrujica.com/
7. Etnografski muzej- https://etnografskimuzej.rs/
8. Muzej afričke umetnosti
9. Narodni muzej- http://www.narodnimuzej.rs/
10. Prirodnjački muzej- https://nhmbeo.rs/
11. Muzej vazduhoplovstva
12. Konak kneza Miloša
13. Konak kneginje Ljubice
14. Istorijski muzej- https://imus.org.rs/
15. Muzej iluzija
 Muzeji u Beogradu su otvorili svoje digitalne kapije i omogućili učenicima
da zavire u njihove bogate riznice našeg kulturnog nasleđa.
Miroslavljevo jevanđelje – virtuelni muzej srpskog jezika
https://muzejsrpskogjezika.fil.bg.ac.rs/miroslavljevo-jevandjelje/
 Identitet je osećanje pripadnosti nekoj grupi,
zajednici ili narodu.
 Svi običaji, tradicija, jezik i verovanja deo su
kulturne baštine jedne države.
 Identitet počinje da se formira još u detinjstvu i
traje otprilike do punoletstva. To je period kada
osoba postavlja sebi pitanja ,,ko sam ja...“,
,,čemu težim...“ , ,,odakle sam...“
 Poseban uticaj na formiranje identiteta imaju
osobe iz najbližeg okruženja, kao i škola isistem
vrednosti društva u kojem pojedinac živi.
 Srbija ima bogatu kulturnu baštinu. Svaki kraj Srbije ima svoje jedinstvene
običaje i tradiciju. Oni su se prenosili s kolena na koleno i tako sačuvali od
zaborava.
Hram Svetog Save
Lepota Hrama u očima naših posmatrača
,,Mi gradimo Hram,
Hram gradi nas!“
 Veliki je značaj i važnost muzeja u očuvanju kulturne baštine i razvijanju
identiteta.
 Deo kulturne baštine je ćilim–tradicionalni proizvod čija se izrada prenosila od
davnina i sačuvala se do današnjih dana.
Milošev konak
Ornamenti (šare) u duhu narodne tradicije
našli su primenu na radovima naših učenika.
Detalji sa pirotskog ćilima
Tok rada
Ozarenih lica, nakon uloženog truda i kreativnog rada, učenici radosno prezentuju
svoje radove. Kroz razonodu, razvijajući svoje potencijale, učili su o kulturnoj baštini
našeg naroda. Nadamo se da će neko od njih u budućnosti istražiti ovaj stari zanat.
 Deo kulturne baštine Srbije je i kolo – najpoznatija srpska igra. Unesko je 2017.
godine uvrstio kolo na svetsku listu nematerijalnog kulturnog nasleđa. Danas se ova
narodna igra nalazi na stalnom repertoaru kulturno - umetničkih društava, koja
narodnu muzičku tradiciju čuvaju od zaborava.
https://www.youtube.com/watch?v=DcYnwb-hAK0&t
kolo- tradicionalna igra
https://youtu.be/hu4oGHJuDNo
Banaćansko kolo – Kolo vodi Vasa
https://www.youtube.com/watch?v=PC3CcUPr5rU
Brankovo kolo
https://youtu.be/cpZotJKOmbw
Užičko kolo
 Kola i druge narodne igresviraju se na narodnim instrumentima, a neki od njih se još
uvek ručno izrađuju u narodu. Frula ili svirala je narodni duvački instrument od
drveta. Izrađuje se u različitim veličinama iveoma često ukrašava. Naš najpoznatiji
frulaš je Bora Dugić. Dvojnice (dvostruka svirala) slične su fruli. Izrađuju se od jednog
komada drveta i na njima se svira dvoglasna muzika (dve različite melodije
istovremeno).
Bora Dugić:
https://www.youtube.com/watch?v=bZHHakVCBQw
https://www.youtube.com/watch?v=UvIc5Qlg0xQ
 Gajde su narodni duvački muzički instrument sastavljen odmešine i svirale.
Nekada su bile uobičajen instrument širom Evrope. U Srba i ostalih Južnih
Slovena gajde se sviraju i danas, mahom u selima.
https://www.youtube.com/watch?v=z9JELFhieTk
https://www.youtube.com/watch?v=8z-mD-rJ7Rk
 Istaknuto mesto u kulturi i tradiciji srpskog naroda zauzima srpska narodna
nošnja. Njena uloga kroz istoriju je veoma bitna kao simbol etničkog identiteta, а
ističe se i po likovnim i estetskim vrednostima. Kao što svaka narodna pesma
potiče iz određenog kraja Srbije, tako se i narodne nošnje međusobno razlikuju od
kraja do kraja. Delovi narodne nošnje su: šajkača, opanci, anterija, tkanica ( vrsta
pojasa koji se dobija tkanjem ), jelek, dolama, čakšire, vunene ili pletene
čarape...
Anterija je vrsta starinske haljine.
То je haljina sa dubokim izrezom na
grudima, sa dugim, spreda
otvorenim rukavima, а sama je
dugačka do članaka nogu.
Тkanica je univerzalni pojas u
muškoj i ženskoj narodnoj
nošnji i zastupljena je u svim
krajevima Srbije.
Opanci su seoska laka,
kožna obuća, koja se
priteže oko nogu kaišima
ili oputom.
Šajkača je vojnička
kapa čija je glavna
odlika da se bočne
strane mogu ravno
preklopiti kada se kapa
ne nosi na glavi.
 Da bi se očuvali identitet i kultura, svaka zemlja mora da
vodi brigu o njima. Svi običaji i tradicije različitih zemalja
deo su svetske kulturne baštine.
Međunarodna organizacija Unesko bavi se očuvanjem
običaja, kulture i tradicije na svetskom nivou. Srbija je
članica te organizacije.
Svaka osoba treba da bude ponosna na svoje poreklo, jezik, kulturu i običaje,
ali mora poštovati različitosti i drugačije mišljenje.
Te razlike i naš zajednički život jesu najveće svetsko bogatstvo.
Poštovanje drugih naziva se tolerancija!
Ovde možete videti radove naših učenika:
Etnografski muzej
Milošev konak
Konak kneginje Ljubice
Muzej afričke umetnosti
Muzej čokolade
Radionica u Muzeju čokolade
Muzej Nikole Tesle
Za male Beograđane i obaveze su male.
Ne moraju da grade i sade,
dovoljno je ako čuvaju ono
što su drugi gradili i sadili.
Osnovna škola ,,Marko Orešković“
Novi Beograd
april, 2022. godine

More Related Content

Similar to Identitet i kulturna baština OŠ Marko Orešković Novi Beograd.pptx

prezentacija o beogradu
prezentacija o beograduprezentacija o beogradu
prezentacija o beogradussuser84724d
 
Beograd grad koji volim
Beograd grad koji volimBeograd grad koji volim
Beograd grad koji volimskedza
 
Loznica, grad koji volim
Loznica, grad koji volimLoznica, grad koji volim
Loznica, grad koji volimKMirjana
 
Pisma iz Zagreba
Pisma iz ZagrebaPisma iz Zagreba
Pisma iz ZagrebaZidarevic
 
Beograd koji volimo (1)
Beograd koji volimo (1)Beograd koji volimo (1)
Beograd koji volimo (1)rokletsiii
 

Similar to Identitet i kulturna baština OŠ Marko Orešković Novi Beograd.pptx (6)

prezentacija o beogradu
prezentacija o beograduprezentacija o beogradu
prezentacija o beogradu
 
Beograd grad koji volim
Beograd grad koji volimBeograd grad koji volim
Beograd grad koji volim
 
Loznica, grad koji volim
Loznica, grad koji volimLoznica, grad koji volim
Loznica, grad koji volim
 
Pisma iz Zagreba
Pisma iz ZagrebaPisma iz Zagreba
Pisma iz Zagreba
 
Beograd koji volimo (1)
Beograd koji volimo (1)Beograd koji volimo (1)
Beograd koji volimo (1)
 
Ivanjica
IvanjicaIvanjica
Ivanjica
 

More from GordanaRadojevic1

Obilazak i radionica u Muzeju čokolade.pptx
Obilazak i radionica u Muzeju čokolade.pptxObilazak i radionica u Muzeju čokolade.pptx
Obilazak i radionica u Muzeju čokolade.pptxGordanaRadojevic1
 
Muzej cokolade u BEOGRADU.pptx
Muzej cokolade u BEOGRADU.pptxMuzej cokolade u BEOGRADU.pptx
Muzej cokolade u BEOGRADU.pptxGordanaRadojevic1
 
Конак кнегиње Љубице.docx
Конак кнегиње Љубице.docxКонак кнегиње Љубице.docx
Конак кнегиње Љубице.docxGordanaRadojevic1
 
Milošev konak u Topčideru.docx
Milošev konak u Topčideru.docxMilošev konak u Topčideru.docx
Milošev konak u Topčideru.docxGordanaRadojevic1
 
Etnografski muzej Ana Stanić.pptx
Etnografski muzej Ana Stanić.pptxEtnografski muzej Ana Stanić.pptx
Etnografski muzej Ana Stanić.pptxGordanaRadojevic1
 
Milošev konak u Topčideru.docx
Milošev konak u Topčideru.docxMilošev konak u Topčideru.docx
Milošev konak u Topčideru.docxGordanaRadojevic1
 

More from GordanaRadojevic1 (10)

Muzej Nikole Tesle.docx
Muzej Nikole Tesle.docxMuzej Nikole Tesle.docx
Muzej Nikole Tesle.docx
 
Obilazak i radionica u Muzeju čokolade.pptx
Obilazak i radionica u Muzeju čokolade.pptxObilazak i radionica u Muzeju čokolade.pptx
Obilazak i radionica u Muzeju čokolade.pptx
 
Muzej cokolade u BEOGRADU.pptx
Muzej cokolade u BEOGRADU.pptxMuzej cokolade u BEOGRADU.pptx
Muzej cokolade u BEOGRADU.pptx
 
Africki muzej.docx
Africki muzej.docxAfricki muzej.docx
Africki muzej.docx
 
Конак кнегиње Љубице.docx
Конак кнегиње Љубице.docxКонак кнегиње Љубице.docx
Конак кнегиње Љубице.docx
 
Milošev konak u Topčideru.docx
Milošev konak u Topčideru.docxMilošev konak u Topčideru.docx
Milošev konak u Topčideru.docx
 
Etnografski muzej Ana Stanić.pptx
Etnografski muzej Ana Stanić.pptxEtnografski muzej Ana Stanić.pptx
Etnografski muzej Ana Stanić.pptx
 
Milošev konak u Topčideru.docx
Milošev konak u Topčideru.docxMilošev konak u Topčideru.docx
Milošev konak u Topčideru.docx
 
Grcka mitologija
Grcka mitologijaGrcka mitologija
Grcka mitologija
 
Selo nekad i sad
Selo nekad i sadSelo nekad i sad
Selo nekad i sad
 

Identitet i kulturna baština OŠ Marko Orešković Novi Beograd.pptx

  • 2. Grad Beograd  Beograd je glavni i najveći grad Republike Srbije.  Grad su osnovali Kelti u 3. veku pre n.e., a potom je postao rimsko naselje Singidunum. Slovensko ime „Beligrad“ prvi put je zabeleđeno 878. godine.  Beograd je glavni grad Srbije od 1405. godine.  Grad leži na ušću Save u Dunav u centralnom delu Srbije, gde se Panonska nizija spaja sa Balkanskim poluostrvom.  Beograd je ekonomski centar Republike Srbije i središte srpske kulture, obrazovanja i nauke. grb grada Beograda
  • 3. Grb grada Beograda predstavljen idejom učitelja i umešnošću mališana
  • 4. Završavamo naš projekat uz rad i druženje...
  • 5. Grb grada Beograda u svojoj punoj lepoti
  • 6. Danas je počelo juče,muzeji nas tome uče - muzeji i formiranje identiteta-
  • 7. Spisak muzeja koje su naši učenici obišli u svom istraživačkom radu: 1. Muzej Jugoslavije 2. Muzej Nikole Tesle 3. Muzej čokolade 4. Muzej savremene umetnosti- https://msub.org.rs/ 5. Muzej automobila 6. Dom Jevrema Grujića- https://domjevremagrujica.com/ 7. Etnografski muzej- https://etnografskimuzej.rs/ 8. Muzej afričke umetnosti
  • 8. 9. Narodni muzej- http://www.narodnimuzej.rs/ 10. Prirodnjački muzej- https://nhmbeo.rs/ 11. Muzej vazduhoplovstva 12. Konak kneza Miloša 13. Konak kneginje Ljubice 14. Istorijski muzej- https://imus.org.rs/ 15. Muzej iluzija
  • 9.  Muzeji u Beogradu su otvorili svoje digitalne kapije i omogućili učenicima da zavire u njihove bogate riznice našeg kulturnog nasleđa. Miroslavljevo jevanđelje – virtuelni muzej srpskog jezika https://muzejsrpskogjezika.fil.bg.ac.rs/miroslavljevo-jevandjelje/
  • 10.  Identitet je osećanje pripadnosti nekoj grupi, zajednici ili narodu.  Svi običaji, tradicija, jezik i verovanja deo su kulturne baštine jedne države.  Identitet počinje da se formira još u detinjstvu i traje otprilike do punoletstva. To je period kada osoba postavlja sebi pitanja ,,ko sam ja...“, ,,čemu težim...“ , ,,odakle sam...“  Poseban uticaj na formiranje identiteta imaju osobe iz najbližeg okruženja, kao i škola isistem vrednosti društva u kojem pojedinac živi.
  • 11.  Srbija ima bogatu kulturnu baštinu. Svaki kraj Srbije ima svoje jedinstvene običaje i tradiciju. Oni su se prenosili s kolena na koleno i tako sačuvali od zaborava. Hram Svetog Save
  • 12. Lepota Hrama u očima naših posmatrača
  • 13. ,,Mi gradimo Hram, Hram gradi nas!“
  • 14.  Veliki je značaj i važnost muzeja u očuvanju kulturne baštine i razvijanju identiteta.
  • 15.  Deo kulturne baštine je ćilim–tradicionalni proizvod čija se izrada prenosila od davnina i sačuvala se do današnjih dana. Milošev konak
  • 16. Ornamenti (šare) u duhu narodne tradicije našli su primenu na radovima naših učenika. Detalji sa pirotskog ćilima
  • 18. Ozarenih lica, nakon uloženog truda i kreativnog rada, učenici radosno prezentuju svoje radove. Kroz razonodu, razvijajući svoje potencijale, učili su o kulturnoj baštini našeg naroda. Nadamo se da će neko od njih u budućnosti istražiti ovaj stari zanat.
  • 19.  Deo kulturne baštine Srbije je i kolo – najpoznatija srpska igra. Unesko je 2017. godine uvrstio kolo na svetsku listu nematerijalnog kulturnog nasleđa. Danas se ova narodna igra nalazi na stalnom repertoaru kulturno - umetničkih društava, koja narodnu muzičku tradiciju čuvaju od zaborava. https://www.youtube.com/watch?v=DcYnwb-hAK0&t kolo- tradicionalna igra
  • 20. https://youtu.be/hu4oGHJuDNo Banaćansko kolo – Kolo vodi Vasa https://www.youtube.com/watch?v=PC3CcUPr5rU Brankovo kolo https://youtu.be/cpZotJKOmbw Užičko kolo
  • 21.  Kola i druge narodne igresviraju se na narodnim instrumentima, a neki od njih se još uvek ručno izrađuju u narodu. Frula ili svirala je narodni duvački instrument od drveta. Izrađuje se u različitim veličinama iveoma često ukrašava. Naš najpoznatiji frulaš je Bora Dugić. Dvojnice (dvostruka svirala) slične su fruli. Izrađuju se od jednog komada drveta i na njima se svira dvoglasna muzika (dve različite melodije istovremeno). Bora Dugić: https://www.youtube.com/watch?v=bZHHakVCBQw https://www.youtube.com/watch?v=UvIc5Qlg0xQ
  • 22.  Gajde su narodni duvački muzički instrument sastavljen odmešine i svirale. Nekada su bile uobičajen instrument širom Evrope. U Srba i ostalih Južnih Slovena gajde se sviraju i danas, mahom u selima. https://www.youtube.com/watch?v=z9JELFhieTk https://www.youtube.com/watch?v=8z-mD-rJ7Rk
  • 23.  Istaknuto mesto u kulturi i tradiciji srpskog naroda zauzima srpska narodna nošnja. Njena uloga kroz istoriju je veoma bitna kao simbol etničkog identiteta, а ističe se i po likovnim i estetskim vrednostima. Kao što svaka narodna pesma potiče iz određenog kraja Srbije, tako se i narodne nošnje međusobno razlikuju od kraja do kraja. Delovi narodne nošnje su: šajkača, opanci, anterija, tkanica ( vrsta pojasa koji se dobija tkanjem ), jelek, dolama, čakšire, vunene ili pletene čarape...
  • 24. Anterija je vrsta starinske haljine. То je haljina sa dubokim izrezom na grudima, sa dugim, spreda otvorenim rukavima, а sama je dugačka do članaka nogu. Тkanica je univerzalni pojas u muškoj i ženskoj narodnoj nošnji i zastupljena je u svim krajevima Srbije. Opanci su seoska laka, kožna obuća, koja se priteže oko nogu kaišima ili oputom. Šajkača je vojnička kapa čija je glavna odlika da se bočne strane mogu ravno preklopiti kada se kapa ne nosi na glavi.
  • 25.  Da bi se očuvali identitet i kultura, svaka zemlja mora da vodi brigu o njima. Svi običaji i tradicije različitih zemalja deo su svetske kulturne baštine. Međunarodna organizacija Unesko bavi se očuvanjem običaja, kulture i tradicije na svetskom nivou. Srbija je članica te organizacije. Svaka osoba treba da bude ponosna na svoje poreklo, jezik, kulturu i običaje, ali mora poštovati različitosti i drugačije mišljenje. Te razlike i naš zajednički život jesu najveće svetsko bogatstvo. Poštovanje drugih naziva se tolerancija!
  • 26. Ovde možete videti radove naših učenika: Etnografski muzej Milošev konak Konak kneginje Ljubice Muzej afričke umetnosti Muzej čokolade Radionica u Muzeju čokolade Muzej Nikole Tesle
  • 27. Za male Beograđane i obaveze su male. Ne moraju da grade i sade, dovoljno je ako čuvaju ono što su drugi gradili i sadili. Osnovna škola ,,Marko Orešković“ Novi Beograd april, 2022. godine