Aphrodite was the Greek goddess of love, beauty, and sexual rapture. She was born from the sea foam after Uranus's severed genitals fell into the ocean. Zeus married her off to Hephaestus to prevent fighting among the gods over her hand. She had many lovers among both gods and mortals, such as Adonis. In Roman mythology, she is known as Venus.
Apollo was the Greek god of the sun, music, medicine, prophecy, reason, and intelligence. He was the son of Zeus and Leda and twin brother of Artemis. Apollo was associated with prophecies from the Delphic oracle and the laurel tree. He had few children but many romantic encounters. Apollo was handsome with curly golden hair. His symbols included the sun, lyre, bow and arrow. He was creative and supportive of the arts but also enjoyed nymphs and youths. Apollo was born on the island of Delos and had no official spouse, though he had several lovers.
Hera was the Greek goddess of women, marriage, family, and childbirth. As Zeus' sister and wife, she was queen of the Olympian gods. However, she was often jealous of Zeus' many affairs. Some of her acts of revenge included sending snakes to strangle the demigod Hercules as a baby and driving him mad as an adult. She also led other gods in drugging and binding Zeus at one point, though he overpowered them. Overall, Hera worked to maintain her position as Zeus' partner but struggled with his repeated infidelities.
Two of the most important younger Olympians are Artemis and Apollo, twin children of Zeus and the goddess Leto. Apollo is associated with reason, moderation, prophecy, healing and medicine, but also with sudden death. His most important role is as the god of prophecy at the Oracle of Delphi. Artemis is associated with wildness as the huntress and protector of wild animals and women. She brings sudden death to women. The story of Actaeon illustrates that even unintentional violations of boundaries between gods and humans can lead to disaster in Greek mythology.
Aphrodite was the Greek goddess of love, beauty, and sexual rapture. She was born from the sea foam after Uranus's severed genitals fell into the ocean. Zeus married her off to Hephaestus to prevent fighting among the gods over her hand. She had many lovers among both gods and mortals, such as Adonis. In Roman mythology, she is known as Venus.
Apollo was the Greek god of the sun, music, medicine, prophecy, reason, and intelligence. He was the son of Zeus and Leda and twin brother of Artemis. Apollo was associated with prophecies from the Delphic oracle and the laurel tree. He had few children but many romantic encounters. Apollo was handsome with curly golden hair. His symbols included the sun, lyre, bow and arrow. He was creative and supportive of the arts but also enjoyed nymphs and youths. Apollo was born on the island of Delos and had no official spouse, though he had several lovers.
Hera was the Greek goddess of women, marriage, family, and childbirth. As Zeus' sister and wife, she was queen of the Olympian gods. However, she was often jealous of Zeus' many affairs. Some of her acts of revenge included sending snakes to strangle the demigod Hercules as a baby and driving him mad as an adult. She also led other gods in drugging and binding Zeus at one point, though he overpowered them. Overall, Hera worked to maintain her position as Zeus' partner but struggled with his repeated infidelities.
Two of the most important younger Olympians are Artemis and Apollo, twin children of Zeus and the goddess Leto. Apollo is associated with reason, moderation, prophecy, healing and medicine, but also with sudden death. His most important role is as the god of prophecy at the Oracle of Delphi. Artemis is associated with wildness as the huntress and protector of wild animals and women. She brings sudden death to women. The story of Actaeon illustrates that even unintentional violations of boundaries between gods and humans can lead to disaster in Greek mythology.
2. u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar
Olimpa, bog neba i grmljavine. Njegova je žena ujedno
i njegova sestra Hera, ali imao je vrlo mnogo potomaka
s ostalim božicama i smrtnicama. Zeusov je pandan u
rimskoj mitologiji Jupiter.
3. Zeus ima osobine indoeuropskog božanstva svjetlosti i neba
koje "vedri i oblači", ljuti je gromovnik koji gađa
munjama; dobri bog koji daje kišu.
Njegova je sveta ptica bila zlatni orao kojeg je uvijek držao
pored sebe, a često je i sam preuzimao orlovo obličje.
Poput Zeusa, orao je bio simbol snage, hrabrosti i pravde.
Zeusovo najdraže drvo bio je hrast, simbol snage. Također
su mu posvećivana maslinova stabla.
4. Kron je naučio od svojih roditelja da će ga svrgnuti njegov sin, baš kao
što je on to učinio svome ocu Uranu. Progutao je svoje potomke -
Demetru, Heru, Hada, Hestiju, Rejinu i njegovu djecu, da se
proročanstvo ne bi ispunilo. Kad su se rodili Posejdon i Zeus, Reja je
iznijela Geji plan da spasi svoju djecu. Reja je potajno rodila Zeusa
na Kreti, a Kronu je dala kamen umotan u povoje. Također je, prema
nekim izvorima, progutao i kozu misleći da je Posejdon.
U nekim je inačicama mita na Kreti Zeusa odgojila koza Amalteja, a
Kouretes, naoružani plesači vikali su i pljeskali da bi sakrili djetetov
plač od Krona. U drugoj inačici mita, Zeusa je odgojila nimfa
Adamanteja koja ga je sakrila objesivši ga na drvo užetom tako da je
bio između zemlje, neba i mora kojima je vladao njegov otac Kron.
Posljednja inačica mita govori da ga je odgojila njegova baka, Geja.
Postoje još rjeđe priče da ga je odgojila nimfa Kinosura koju je, da bi
joj zahvalio, Zeus postavio među zvijezde ili pak da ga je odgojila
nimfa Melisa koja ga je dojila kozjim mlijekom.
5. Kad je narastao, Zeus je iskoristio napitak koji mu je dala Geja i
tako je povratio svoje potomke u obrnutom redoslijedu - prvo
kamen, zatim kozu, a potom ostale potomke. Kamen je stavljen u
pokrajinu Piton, nazvanu po istoimenom čudovištu. U drugoj je
inačici mita Metida dala Kronu sredstvo za izazivanje povraćanja
da bi ispljunuo svoje potomke. Treća inačica govori da je Zeus
rasjekao njegov trbuh.
Nakon što ih je oslobodio, Zeus je u ratu, tzv. Titanomahiji zajedno
s Titanima, Gigantima, Hekatonhirima, Kiklopima i svojom
braćom i sestrama svrgnuo svoga oca. Nakon toga je zatvorio
Titane u Tartar, sve osim Atlanta, Epimeteja, Metidu, Okeana i
Prometeja. Geja je potom rodila čudovište Tifona kojim bi se
osvetila za zatvorene Titane, ali Zeus je ipak pobijedio.
Na posljetku su pobijedili nakon desetljeća ratovanja te su se
olimpski bogovi dogovorili i izvlačeći slamke raspodijelili vlast -
Zeus je lukavstvom dobio nebo i zemlju, Posejdon more, a Had
podzemni svijet.
6. Zeusova je žena bila njegova sestra Hera. Zeus i Hera stalno
su se sukobljavali. Uvrijeđena njegovim prijevarama, ona
ga je često ponižavala na sitne spletkarske načine. Iako joj
je Zeus povjeravao svoje tajne, a katkadi prihvaćao
njezine savjete, on joj nikada nije potpuno vjerovao, a ona
je dobro znala da je u stanju da se i na nju baci munjom
ako bi ga uvrijedila preko izvjesne granice.
S Herom je imao Aresa, Hefesta, Ilitiju i Hebu, ali neke
inačice mita donose da je Hera tu djecu rodila sama,
uglavnom zato što je bila ljubomorna jer je Zeus sam na
svijet donio Atenu.
8. U grčkoj mitologiji vrhovna je starogrčka boginja,
Zeusova žena i sestra; boginja braka. Herin je pandan
u rimskoj mitologiji.
9. Hera je prikazivana veličanstvenom, često na prijestolju
okrunjena polosom, visokom cilindričnom krunom koju su
nosile neke velike božice, a na licu je nosila veo. U ruci je
često nosila šipak, simbol plodne krvi i smrti.
Prikazivali su da su njezinu kočiju vukli paunovi, životinja
koju su Grci upoznali nakon osvajanja Aleksandra
Velikog. Paun je u renesansi postao njezinim simbolom.
Poslije je s Herom bila povezivana ptica kukavica.
Također je bila božica goveda, a zvana je i volookom
Herom, zbog krupnih, tamnih očiju.
10. Hera je sa Zeusom imala Ares , Hebu, Eridu i Ilitiju. Hera je
bila potom ljubomorna na Zeusa zato što je rodio Atenu
bez nje te je rodila Hefesta bez njega. Potom su Zeus i
Hera ili samo jedno od njih bili zgađeni Hefestovom
ružnoćom te su ga bacili s Olimpa. Hefest se poslije
osvetio Heri učinivši da se ne može maknuti sa svoga
prijestolja kad na nj sjedne. Ostali su ga bogovi preklinjali
da je pusti, ali odbio je. Dioniz ga je potom napio i odnio
natrag na Olimp na mulinim leđima. Potom je oslobodio
svoju majku nakon što mu je Afrodita dana za ženu.
11. Hera je bila Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. Zeus je
oplodio Alkmenu, smrtnicu, u obličju njezina muža Amfitriona.
Iste se noći vratio i njezin muž te su također spavali zajedno.
Stoga je Alkmena zanijela dva dječaka. Hera je natjerala Zeusa
da se zakune da će dječak koji se rodi te noći članu Perzejeve
kuće biti veliki kralj. Kad je Alkmena bila trudna s Heraklom,
Hera je pokušala spriječiti porođaj zavezavši Alkmenine noge u
čvor da bi usporila porod. A potom je ubrzala Euristejevo
rođenje. Heru je prevarila Galantida, Alkmenina sluškinja,
rekavši da je Alkmena već rodila dijete. Hera je Galantidu
pretvorila u lasicu. Alkmena je potom rodila poluboga Herakla
i smrtnika Ifikla. Herakla je nazvala Alkid, a poslije je nazvan
Heraklo, u prijevodu "Herina slava", da bi ublažili Herin gnjev.
12. Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala dvije zmije da ga ubiju
dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju
jednom rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se
igra njima kao da su igračke.
Jedna priča govori da je Zeus prevario Heru da doji Herakla. Kad
je ona otkrila tko je dijete, bacila ga je sa svojih grudi, a
mlijeko se prosulo nebom i stvorilo Mliječnu stazu.
Također, dok je izvršavao svojih dvanaest zadataka, Hera mu je
pokušavala što više otežati. Jedna inačica mita govori i da su se
Hera i Heraklo sprijateljili jer ju je on spasio od diva koji ju je
pokušao silovati. Čak mu je potom dala svoju kćer Hebu za
ženu.
