Cecily Kohlmeir has an Associate of Science Degree in Radiologic Sciences from Pennsylvania State University expected in December 2016. She completed a Medical Imaging Program at Misericordia University from 2012-2014. Her clinical internships included The Penn State Milton S. Hershey Medical Center and Schuylkill Health System where she gained experience in fluoroscopy, operating rooms, emergency rooms, portables, diagnostic imaging, bone density, outpatient centers, and CT. She is CPR certified and will be eligible for the American Registry of Radiologic Technologists examination in December 2016.
The document contains announcements for students about various upcoming events, opportunities, and notices at the school including:
- A $5 lunch special available this week of chicken burgers, popcorn chicken, or a vegetarian option.
- Information about the Pride Prom happening on April 29th with a Mardi Gras theme.
- A notice seeking volunteer drivers to transport students to their work placements and details about requirements.
- Details about mandatory first aid training sessions for SHSM students on April 20th and 29th.
- Announcements about grad gown rentals and details for graduating students.
- Information about scholarships through Stayner Collegiate and the deadline for applications in guidance.
The $5 special at the school includes chicken strips or popcorn chicken with a bottle of water. There is also a vegetarian option of rice and vegetables. An Envirothon meeting will take place today at the start of lunch in room 213. Students interested in the remind app should sign up today and money/forms for Ms. P are due by Thursday. Skills team practice will take place after school today in the wood shop and students should bring an up to date resume. A bracelet was found at the dance on Friday and can be claimed by describing it to Ms. Naismith. The library group will meet today at 11am in the library to talk about books, eat cookies, and plan a trip to Chap
The document provides the results of an exam for a trainee named Mona Awad Allah Muhammad Ali from Sudan. It indicates that she took the exam on October 28, 2013 for the specialty of Obstetrics and Gynecology at the Khartoum Training Center. The result shown is that she passed the primary exam.
The document discusses the history of Judea from the time of Alexander the Great to the Maccabees. It notes the families of the Maccabees who led revolts against the Seleucids, including Mattathias and his sons Judah, John, Simon, Eleazar, and Jonathan. It also mentions the two main Jewish parties, the Sadducees who controlled the Temple but did not believe in an afterlife, and the Scribes who followed the Oral Torah. A list of the Hasmonean rulers who controlled Judea from the second century BC to its conquest by Rome is also provided.
PRECONCEPTIONAL COUNSELLING A NEED OF THE HOUR in India DR. SHARDA JAIN Dr. ...Lifecare Centre
PRECONCEPTIONAL COUNSELLING DEFINITION
Pre-counselling is a meeting with health care professional (generally a doctor or nurse) by the couple before attempting to become pregnant.
This free eBook was written to help Radiologic Technologists improve their image quality and understand some of the latest tools and techniques available with Computed and Digital Radiography equipment.
Cecily Kohlmeir has an Associate of Science Degree in Radiologic Sciences from Pennsylvania State University expected in December 2016. She completed a Medical Imaging Program at Misericordia University from 2012-2014. Her clinical internships included The Penn State Milton S. Hershey Medical Center and Schuylkill Health System where she gained experience in fluoroscopy, operating rooms, emergency rooms, portables, diagnostic imaging, bone density, outpatient centers, and CT. She is CPR certified and will be eligible for the American Registry of Radiologic Technologists examination in December 2016.
The document contains announcements for students about various upcoming events, opportunities, and notices at the school including:
- A $5 lunch special available this week of chicken burgers, popcorn chicken, or a vegetarian option.
- Information about the Pride Prom happening on April 29th with a Mardi Gras theme.
- A notice seeking volunteer drivers to transport students to their work placements and details about requirements.
- Details about mandatory first aid training sessions for SHSM students on April 20th and 29th.
- Announcements about grad gown rentals and details for graduating students.
- Information about scholarships through Stayner Collegiate and the deadline for applications in guidance.
The $5 special at the school includes chicken strips or popcorn chicken with a bottle of water. There is also a vegetarian option of rice and vegetables. An Envirothon meeting will take place today at the start of lunch in room 213. Students interested in the remind app should sign up today and money/forms for Ms. P are due by Thursday. Skills team practice will take place after school today in the wood shop and students should bring an up to date resume. A bracelet was found at the dance on Friday and can be claimed by describing it to Ms. Naismith. The library group will meet today at 11am in the library to talk about books, eat cookies, and plan a trip to Chap
The document provides the results of an exam for a trainee named Mona Awad Allah Muhammad Ali from Sudan. It indicates that she took the exam on October 28, 2013 for the specialty of Obstetrics and Gynecology at the Khartoum Training Center. The result shown is that she passed the primary exam.
The document discusses the history of Judea from the time of Alexander the Great to the Maccabees. It notes the families of the Maccabees who led revolts against the Seleucids, including Mattathias and his sons Judah, John, Simon, Eleazar, and Jonathan. It also mentions the two main Jewish parties, the Sadducees who controlled the Temple but did not believe in an afterlife, and the Scribes who followed the Oral Torah. A list of the Hasmonean rulers who controlled Judea from the second century BC to its conquest by Rome is also provided.
PRECONCEPTIONAL COUNSELLING A NEED OF THE HOUR in India DR. SHARDA JAIN Dr. ...Lifecare Centre
PRECONCEPTIONAL COUNSELLING DEFINITION
Pre-counselling is a meeting with health care professional (generally a doctor or nurse) by the couple before attempting to become pregnant.
This free eBook was written to help Radiologic Technologists improve their image quality and understand some of the latest tools and techniques available with Computed and Digital Radiography equipment.
1. GODINA I • BROJ 1 • 28.05.2011.GODINA I • BROJ 1 • 28.05.2011.
2.
3. Dugo sam razmi{qao ko-
jom temom da zapo~nem ovo pu-
te{estvije pred nama.
Tema ima, samo odabrati
onu pravu, prvu.
A nekako, ova se sama na-
metnula kao ne{to prirodno,
i, sad, i nema prirodnije teme.
Ako }emo da pri~amo o
starom Beogradu, red je prvo
da ga upoznamo, da saznamo ka-
ko se koji deo zvao, mada, neki
se i danas tako zovu.
Kakoiza{totoime,gdese
ta~no nalazi, {ta mu je u kom-
{iluku...
Treba sve to nau~iti, sre-
}om, bubawe nije neophodno,
niko ne}e ni da propituje, ni
da ocewuje.
A Nam}or }e da se potrudi
da vas svakog ponedeqka do~e-
ka novo gradivo, po{to je ovaj
magazin zami{qen da u svakom
broju donese po jednu temu, ili
bar da se potrudi da to bude
jedna tema.
Na taj na~in, verujem, iz
nedeqe u nedequ }emo nepri-
metno da pro|emo mnogo toga,
a onda, nemojte da se iznena-
ditekadauhvatitesebedapri-
~ate o starom Beogradu i da
vas pa`qivo slu{aju.
Va{ Nam}or ovda{wi
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 3
Ova nova deca dobijaju na kr{te-
wu grozna imena.
Kao da je ime za jednu sezonu ili
jednu ulogu u filmu i `ivotu, a ne
za ceo `ivot.
Zaposlene `ene, doma}ice i maj-
ke, ne sti`u da se naspavaju a to je
jedino vreme koje bi one mogle da
posvete sebi.
Kadrovske liste prave se tajno, u
naju`em krugu najpoverqivijih.
Mora tako, skriveno i tajno, jer i
kriterijumi nisu za javnost.
@ene koje nemaju snage da oslabe,
farbaju kosu i lice, ma`u nokte,
skra}uju sukwe, pove}avaju dekol-
te, piju i pu{e...
Udese se tako da ne mo`ete pogo-
diti {ta im od svega toga najvi{e
smeta.
Boqe je umeti nego znati.
Znawe je pasivno a umewe aktivno.
Oni koji znaju u~e sve a oni koji
umeju u~e samo ono {to im treba.
Qudi koji misle sporiji su od onih
koji ne misle.
Rastojawe izme|u wih sve je ve}e.
Ovo je vreme brzih a ne pametnih.
Na roditeqske sastanke dolaze o~e-
vi dobrih |aka i majke lo{ih.
Neki me|u nama ne samo da ne gle-
daju televizijski program ve} nema-
ju ni televizore.
To nije dobro.
Nikada ne}emo misliti isto ako svi
ne budemo ~itali, slu{ali i gleda-
li isto.
Du{koRadovi},crte`Du{kaPetri~i}a
Bio jednom jedan Beograd - nedeqnik posve}en Beogradu kojeg bi{e nema
internet adresa: ÞÞÞ.bg-setac.com elektronska po{ta: redakcija@bg-setac.com
List izlazi svake subote, samo kao PDF izdawe na internetu
Prvi broj je iza{ao 28. maja 2011. godine
Uz prvi broj
Milan . Mili}evi}
4. Abaxijska ~ar{ija
Onde gde je danas Abaxij-
ska ~ar{ija bila je trideset-
ih godina devetnaestog veka
livada kneza Milo{a, a maj-
stori abaxije imali su du}a-
ne u beogradskoj varo{i, me-
|u turskim du}anima i ku}a-
ma. Knez Milo{ razdeli svo-
ju livadu na placeve, digne
abaxije iz varo{i, i naseli
ih na one svoje placeve, da je
seqacima lak{e dolaziti k
wima na du}ane, a i majstori
da steku svoje ku}e, i da ne pla-
}aju doveka kiriju Turcima.
Danas u Abaxijskoj ~ar{iji
nema nikakvih du}ana, nego
su same ku}e, ali je ulici os-
talo ime Abaxijska ~ar{ija.
Alijina ba{ta
Malko na sever idu}i od
biv{e Vidin kapije, onamo
ka parnom kupatilu, bila je
ba{ta s vinovom lozom i dru-
gimvo}emnekogaTur~inaAli-
je. Tu je bilo gro`|a neobi-
~no krupnog i slatkog. U sre-
dini ba{te bio je jedan mali
ku}erak, koliko da se ~ovek
od zla vremena skloni. Alija
je tu leti i no}ivao i dawi-
vao. Kad gro`|e dospe, Alija
je imao mu{terije dosta. Ko
mu do|e da jede gro`|a, plati
na vratima gro{, pa jede bez
mere koliko god mo`e. A ko-
ji ho}e da ponese, tome Alija
izmeri i naplati gro{ od oke.
Posle bombardovawa (1862. go-
dine) Alije je nestalo, a ba{-
ta je razvaqena, i loza poko-
pana i raznesena.
Barjak xamija
Od mnogih xamija, koje je
imao nekadawi Beograd, danas
stoji samo Barjak xamija, koja
jeni`eZerekakaDor}oluidu-
}i i onamo bli`e Gradu.
U woj danas u~i hoxa, koji
prima platu od srpske dr`ave.
To je bogomoqa za sve mus-
limane koji u Beogradu `ive,
ili kroz Beograd kao putnici
prolaze.
Nekada, za turske vlasti,
na munaru se od te xamije ista-
vqao barjak, te je od toga i do-
bila ime Barjak xamija. Po
ovoj xamiji ~esto se ozna~ava
i wezina bli`a okolina.
4 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
MILAN . MILI]EVI]
Beogradski toponimi
Ulica kraqice Natalije, nekada{wa Abaxijska ~ar{ija
Gospodar Jevremova ulica i Barjak xamija
5. Batal xamija
Na severozapadnom kraju
onoga novoga parka koji je za-
sa|en na pre|a{woj Batal
xamijskoj pijaci, na istok od
dvorske ba{te, bila je jedna
stara xamija, ozidana tesanim
kamenom. Ona je odavno bila
napu{tena, munara joj se pre-
bila, vrata sva bila su istav-
qena i isprovaqivana. U woj
je ~esto plandovala stoka. Za-
to se i zvala Batal xamija. Ka-
ko se Beograd {irio, to je i
taBatalxamija,poslebombar-
dovawa, oborena, te se o~isti-
lo lice onoj zgradi gde je da-
nas gimnazija; ali se to mesto
i okolina wegova i sad zove
Batal xamija.
Pokojni knez Mihailo us-
tavqao se je na ovoj xamiji, i
govorio je da bi je trebalo op-
raviti,pauwusmestitiDr`a-
vnuarhivu,aligaprete~esmrt.
Bitpazar
Turci tako zovu pazar gde
se prodaje stare` svake vrste.
U Beogradu do bombardovawa
(1862. godine), Bitpazar je bio
na Dor}olu, od raskr{}a ona-
mo ka Gradu. Posle bombardo-
vawa bitpazarski du}ani bili
su se rasuli po varo{i; ali je
wih docnije, 1887, vlast skupi-
la i smestila u Fi{egxijsku
ulicu (danas kraqa Aleksand-
ra). ^uje se da }e wih i odatle
krenuti daqe. Ima naredba da
ovitrgovcinikakvustare`ne
smeju uneti u svoje du}ane i iz-
lo`iti prodaji dokle je naj-
pre ne dezinfikuju u zavodu za
taj posao. I to im se radi po
utvr|enoj maloj taksi.
Bulbulder
Bulbuderom zove se onaj
potok koji te~e ozgo od Lauda-
nova {anca dole ka Dunavu,
prolaze}i isto~no od Trkali-
{ta. Preko doline toga poto-
ka preveden je nasip na Novo
grobqe. Bulbul je slavuj, a
dere je dolina ili potok. Dak-
le, bilo bi: Slavujev do, Sla-
vujev potok ili Slavujevac.
Za austrijske okupacije
(1718-1739) Bulbulder je bi-
lo Beogra|anima to {to je da-
nas Top~ider. Jedan stariji
Beogra|anin ka`e da je tu bi-
lo "s mora smokava i od Mos-
tara gro`|a".
Bulina vodenica
Na mokrolu{kom potoku,
ispoddana{weVajfertovepi-
vare, ba{ prema monopolu, bi-
la je vodenica, koja je sada ba-
taqena,azvalasenajpreBuli-
na vodenica, posle: Pisar La-
zina vodenica. Od oca Pisarn
Laze,onajeostalasinumuSre-
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 5
Dor}ol, Du{anova ulica, deo koji se nekada zvao Bitpazar
Han na Batal xamiji. Na tom mestu se danas nalazi zgrada Skup{tine
6. ti L. Popovi}u. Sad je ve} u
~etvrtim rukama kako je Sreta
umro, i vodenica davno ne me-
qe, bataqena je. Tu na placu
oko te vodenice di`e Go|evac
radionicuzagvo`|e,iudru`e-
ni hlebari zajedni~ki mlin
(1902. godine).
Varo{ kapija
Ona vrata na {ancu koji
je opasivao staru beogradsku
varo{, koja su bila onde, gde
je sada Valo`i}eva kwi`ara,
ju`no od Velike crkve, zvala
su se Varo{ kapija.
Do bombardovawa 1862.
godine tu su stajali turski
nizami. Kapija je bila od ka-
menoga zida i od debelih gre-
da. Nad wom je bila stra`ara.
Vrata na toj kapiji nisu se u
posledwe vreme gotovo nikad
ni zatvarala.
Godine 1862. nizami su
odatle pobegli u Grad, a kapi-
ja je sru{ena.
Sad ba{ tu se zemqa ot-
kopava, a inxinir M. Sav~i}
gradi onde blizu krasnu ku}u
od tri boja.
Velika pivara
Bi}e godine 1840, na~ini-
la je knegiwa Qubica na uglu
ulice Bosanske i one od Tri
kqu~a (naravno sada{we, a
pre je to bilo ~isto poqe) du-
ga~ku zgradu za Pivaru. Prvi
zakupac te pivare bio je neki
Rista Paripovi}, Rudni~an.
On je odatle godine 1842. Vu-
~i}evoj vojsci (svojim zemqa-
cima) slao pivo. Danas tu vi-
{e ne radi pivara, nego ima
gostionica i ba{ta. U toj pi-
vari ima pove}a sala u kojoj je
dr`ala svoje sednice znameni-
ta Skup{tina svetoandrejska
(1858. i 1859) koja je proglasi-
la povratak Obrenovi}a u Sr-
biju.
Sadjetuoficirskazadruga.
Venecija
Tako se zove ona ravnica
du` desnog brega savskog od
u{}a top~iderske reke dole
do Beograda. U tu ravan pre-
lazi preko Save `eleznica,
tu je glavna `elezni~ka stan-
ica, tu je `itni trg, monopol
duvana, i malo pomalo otima
se, nasipawem, od vode i osta-
la ravan.
Ta se Venecija nekad nazi-
vala i Ciganska bara.
6 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Pogled na Pop-Lukinu ulicu i Sabornu crkvu
Velika ili kne`eva pivara na uglu Balkanske i Admirala Geprata ulica
Nekada{wa Bara Venecija
7. Vidin kapija
Ova je kapija bila dana{-
woj Du{anovoj ulici izlaz iz
varo{i u predgra|e. Danas je
te{ko kazati gde je mestimice
bila, tek je to onde blizu one
tvornice, gde se tvori elek-
trika. I ta je kapija bila ozi-
dana tesanim kamenom, i utvr-
|ena debelim direcima; nad
wom je bila stra`ara, gde su
sedeli nizami, koji su stra`a-
rili na kapiji. Ta je kapija
1862. godine oteta silom od
nizama. U tom boju odlikovao
se je ~lan palilulskog kvarta
Moja Bogdanovi}.
Vra~ar zapadni
Tako se zove onaj deo beo-
gradske varo{i od kragujeva-
~koga druma do Lude ku}e (Do-
ktorove kule).
Na ovom su Vra~aru: Veli-
ka kasarna, Vojna akademija,
Novakasarna,Etnografskimu-
zej, Bolnica kraqice Drage,
Ku}a za gluvoneme i Opserva-
torija.
Vra~ar isto~ni
Vra~arom isto~nim zove
se onaj deo dana{weg Beogra-
da, koji se od Dvora pru`a na-
vi{e ka selu Mokrom lugu, a
{iri se izme|u kragujeva~ko-
ga druma i palilulske crkve.
Na tom je Vra~aru Velika voj-
na bolnica, poslanstva: nema-
~ko i austro-ugarsko, katoli-
~kacrkva,Englezovac,icrkva
Sveti Sava.
Gospodarska mehana
Na tramvajskoj pruzi iz
Beograda u Top~ider, blizu
u{}a top~iderske reke u Savu,
na levoj strani puta, ima jedna
starinska ku}a, koja se zove
Gospodarska mehana. Tridese-
tih i ~etrdesetih godina tu je
bilaskelazaprevozsviwapre-
koSave,atujebilaicarinar-
nica.
Gospodar Jovan naredio je
te je ta carinarnica i ova me-
hana za marvene trgovce ku-
lukom na~iwena.
Carinarnica je odatle di-
gnuta, a ostala je mehana, koja
se i danas zove Gospodarska a
imawe je dr`avno.
Prema toj mehani, na
savskoj obali, jo{ stoji maga-
cin gde se nekad stovarala so.
Ispod toga magacina pristao
je 25. jan. 1859. godine paro-
brod, koji je dovezao knezove
Milo{a i Mihaila.
Odatle su oni na kolima
kroz guste mase sveta, ulicama
Milo{evom i Abaxijskom, ot-
i{li u Veliku crkvu, a odande
kroza Stambol kapiju Terazi-
jama u Dvor.
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 7
Gradska bolnica na Vidin kapiji
Pogled niz Nemawinu ulicu: park Mawe`, kasarna VII puka i Vojna akademija
8. Gospodska ulica
Dana{wa Brankova ulica,
ona od Zelenog venca do Zla-
tnog kowa, pre se zvala Gospo-
darska ulica. Tu su bile s gor-
we strane ku}e: Herbezova, Te-
nkina, Markovi}eva, Stani-
{i}eva i Simi}eva, a s dowe
strane ermanova, Steji}eva,
Marinovi}eva, [ili}eva, i
Brankovi}eva. Tu je ulicu na-
jvi{eprozvaoGospodskomMi-
lo{ Popovi}, urednik Srps-
kih Novina, kad je, pedesetih
godina, u woj, u ku}i St. Ma-
rkovi}a, bio otvorio kwi`a-
ru, koja je docnije pre{la na
Velimira Valo`i}a, a danas
pripada sinu Velimirovu Mi-
lo{u.Tojebilaprvakwi`ara
u Srbiji.
Dok su Turci bili u Beo-
gradu, iz Dvora se u Veliku cr-
kvu i{lo svakad Gospodskom
ulicom na Varo{ kapiju, a na
Stambol kapiju vrlo retko.
Grobqe novo
Jo{ godine 1853. izi{la je
jedna odluka dr`avne vlasti
da se digne grobqe sa Ta-
{majdana jer su ga ve} opko-
lileku}e.Tajeodlukadugoos-
tala mrtvo slovo. Tek godine
1882, posle Sanitetskog zako-
na, Beograd je izabrao za gro-
bqe mesto na desnoj strani do-
line Bulbuldera, zemqu otku-
pio, nivelisao, nasuo, ogradio
zidom, na~inio nasip od Trka-
li{tadotogamesta,ipodigao
vijadukt preko Bulbuldera. Za
sve to potro{eno je 166.669.58
dinara.
U toj ogradi je mesto za sa-
hrawivawe pravoslavnih, ka-
tolika, protestanata, Turaka,
iJevrejaeskinaskogobreda.Je-
vreji pak seferdinskog obreda
imaju svoje odelito grobqe ma-
lo ni`e ovoga srpskoga.
SahrawivaweuNovomgro-
bqu po~elo se 17. avgusta 1886.
godine, i prvi je onde ukopan
Dragutin, sin Veqka Dimov-
i}a ba{tovana.
Grobqe ima svoj fond,
koji je 1902. godine iznosio
229.345.66 dinara.
U sredini grobqa lepa je
nova crkva, posve}ena Svetom
Nikoli. To je zadu`bina danas
pokojneDrage,suprugepo~.Sta-
nojla Petrovi}a savetnika.
Grobqe staro
Koliko se sada zna, Beo-
gra|ani su svoje mrtve sahra-
wivali od nekada{we Varo{
kapijenaovamokaZelenomve-
ncu, i dole ka Toskinoj ~esmi.
Odatle je grobqe izme{teno
na Ta{majdan oko godine 1828.
Na Ta{majdanu je grobqe os-
talo do godine 1886; a od te go-
dine beogradski se mrtvi sah-
rawuju u Novom grobqu preko
bulbulderskog potoka.
Na onom grobqu na Ta{-
majdanu na~iwena je 1835. go-
dine crkva i posve}ena svetom
jevan|elistu Marku. Po toj
crkvi, grobqe se to ka`e i
Grobqe kod Markove crkve, a
nekad se re~e i Palilulsko
8 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Nekada{wa Gospodska, danas Brankova ulica
dr Vladan or|evi} na ~ijem je
imawu da{we Novo grobqe
Ulaz na Novo grobqe po~etkom
dvadesetih godina pro{loga veka
9. grobqe, jer je glavna nurija
ovoj crkvi Palilula.
BregTa{majdan,kojijenad
ovom crkvom, najvi{e li~i da
je ona ^upina humka gde je
spaqen Sveti Sava.
Dva bela goluba
Dvokatna ku}a, od drvene
gra|e pok. Jove Kujunxi}a, bila
je na onom danas praznom placu,
kojilicemgledapravokaKola-
rcu i Stambol kapiji, a rebri-
majeokrenutHilandarskojuli-
ci i ulici Dva goluba.
Na toj ku}i Jova je imao
cimer: Makaze i dva bela gol-
uba. On je, u {ali, govorio: da
je to jedno golub a drugo je gol-
ubica. A makaze su znak wego-
va terzijskog zanata.
Sad te ku}e nema.
A celom kraju onom ostalo
je ime Dva bela goluba.
Dedija ili Dedina
Ono brdo koje se, me|u pa-
dinom Mokrog luka i dolinom
Top~iderskereke,najlakspu{-
ta ka Savi, zove se Dedija ili
Dedina. Bilo je i jedno mawe
brda{cekojesezvaloMalaDe-
dija, pa je to brda{ce raskopa-
no kad se gradio put u Top~i-
der. Tako se ime Mala Dedija
izgubilo, a ostalo samo edija
ili Dedina. To je ono brdo gde
su danas vinogradi i letwikov-
ci; oke Simi}a, N. Z. Popo-
vi}a,Bra}eor|evi}a,Rajovi-
}a,uri}a,Pavlovi}aidrugih
Beogra|ana. U novije vreme re-
tkosei~ujeimeDedijailiDe-
dina, nego se obi~no naziva To-
p~idersko brdo.
Delijska ~esma
Onde gde je sada trokatna
ku}a Nikole Spasi}a (pre Pa-
n|elova) za Turaka je bio de-
lijski konak, gde je sedeo voj-
voda (turski stare{ina) koji
je sudio Turcima erlijama za
mawe stvari. Pred tim kona-
kombilaje~esma,kojasezvala
delijska ~esma, jer su u onom
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 9
Ulaz na Ta{majdansko grobqe iz Takovske ulice
Delijska ~esma na uglu Knez Mihailove i Vuka Karaxi}a ulica
10. konaku boravile i delije (tur-
ski vojnici). Sada je ~esma iz-
me{tena preko puta uz plac
akademijski, a od we se i ono
mesto okolo zove Delijska ~e-
sma. Sam to~ak ne znam dokle
}e ostati, jer je samo za vreme
dopu{teno da se onde namesti.
Doktorova kula
Glavna zgrada dana{we ku-
}e za sumanute bila je imawe
Doktora Kuniberta, koji je
kao lekar slu`io kneza Mi-
lo{a skoro dve desetine godi-
na. On je na ~istom poqu vra-
~arskom, na desnom bregu mo-
krolu{kog potoka, daleko od
onda{we varo{i beogradske,
na~inio ku}u, koju su Beogra-
|ani prozvali Doktorova ku-
la, koje joj je ime ostalo i do
danas.
Tu je on bio nasadio cve}a
i plodna vo}a, a kad su ga Be-
ogra|ani pitali {to je oti-
{aotakodalekoodvaro{i,on
je odgovarao: - Bi}e ovo nekad
sredina Beograda!
Dortjol
Upravo:dortjol~etiripu-
ta,raskr{}e.TakosuTurcizva-
li ono raskr{}e, gde se krste
Dubrova~ka i Du{anova uli-
ca. Od toga se onaj ceo kraj va-
ro{i prozvao Dortjol.
erizi
Ima dva stara |eriza ili
vodovoda kojima je voda dola-
zila u Beograd.
PrviprimavoduuvrhBul-
buldera. On je ozidan i zatvo-
ren. Wegova je voda pre|e i{-
la preko Palilule, kroz mit-
ropolitovu ba{tu, preko Ska-
darske ulice na ^ukur ~esmu i
na Saka ~esmu onamo ka Gradu.
Sada se voda iz toga vodovoda
sta~e u rezervoar na Trkali-
{tu, pa se odande razvodi u sve
javne ~esme na dunavskoj stra-
ni Beograda.
Drugi |eriz prima vodu u
Malom Mokrom lugu, gde su
tako zvane rimske ~esme. Ovaj
nije zatvoren nego se i Mokro-
lu`ani slu`e wime. Voda iz
wega sprovodi se u rezervoar
kod Doma za napu{tenu decu, a
odandeserazvodiujavne~esme
na Savskoj strani.
Ovaj je |eriz pre|e i{ao
preko Simi}eva majura, pored
Vojne bolnice, pored Dvora,
pa Terazijama, na Ruskog cara
(gostionicu), pa na Delijsku
~esmu, i na Gr~ku kraqicu (go-
stionicu) u Grad.
Kod spomenika kneza Mi-
haila name{tena je 1891. godi-
ne spona staroga vodovoda sa
novim s Belih voda. Ali se vo-
de iz staroga vodovoda u novi
pu{taju samo u velikoj nesta-
{ici, i na vrlo kratko vreme.
Sva voda po beogradskim
ku}ama dolazi sa Belih voda.
Englezovac
Onaj deo nove beogradske
varo{i od Slavije do crkve
Svetog Save, i od kragujeva~-
koga druma do onoga {irokoga
poqa na istoku, zove se Engle-
zovac po Englezu Makenziju,
koji je to mesto kupio od oke
10 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Terazijska ~esma, podignuta 1860. godine po projektu francuskog arhitekte Lorana
11. Simi}a, i naselio ga. A neki
to zovu i Savinac, po crkvici,
koja je dignuta u slavu Svetom
Savi. Pre pak dok je to imawe
pripadalo starom gazdi, zvalo
se je Simi}ev majur.
Zdanije kod jelena
U po~etku pete desetine
pro{loga veka podigao je knez
Mihailo Obrenovi} veliku
trokatnu ku}u na pokoj blizu
Saborne beogradske crkve. Ta
je ku}a na svom ju`noisto~nom
rogqu imala od bronze jelena,
kao svoj beleg. Zato se najpre i
zvala Zdanije kod jelena. Pos-
le jednoga po`ara u toj ku}i,
jelen je skinut, i ona se daqe
zvala Zdanije.
Docnije je knez Aleksan-
dar Kara|or|evi} na~inio
zdanije na pijaci (ono {to je
danas op{tinski sud). Tada se
ona knez Mihailova ku}a pro-
zvala Staro zdanije.
Jo{ docnije, ta se ku}a
prozove Grand hotel.
U toj ku}i pre po`ara bi-
la je velika sala za pozori{ne
predstave. A u woj su se i oni
prijateqi ilirstva ~etrde-
setih godina sastajali i svoje
ideje {irili.
Mesto toga sastajawa zva-
lo se Ilirska kasina. I ta je
kasina izazvala Beogra|ane,
koji nimalo nisu simpatisali
Ilirstvo, da osnuju ^itaoni-
cu, koja se u svom po~etku zva-
la ^itali{te, koje je otvore-
no u op{tinskoj zgradi, ba{
preko puta od toga Zdanija, 24.
februara 1846. godine.
Zeleni venac
Na onoj beogradskoj pi-
jaci u koju ulaze ulice: jedna
s Terazija, druga od Starog
telegrafa, tre}a od Varo{
kapije, ~etvrta od Save a pe-
ta iz Abaxijske ~ar{ije, ima
jedna starinska, glomazna
dvokatna ku}a, u kojoj je
nekad bila mawa gostionica
sa znakom Zeleni venac.
Od toga se ceo onaj kraj
prozvao Zeleni venac.
I pijaca Zeleni venac tu
je ispred te stare ku}e.
Zerek
Ono mesto Dubrova~ke
ulice, gde wu preseca ulica,
koja od Velike pijace i poli-
cije vodi onamo ka Gradu, zo-
ve se Zerek.
Sa Zereka se ulica Dub-
rova~ka dosta strmo spu{ta
ka Dor}olu i ide daqe ka Du-
navu.
Zerek ka`u da zna~i po-
gled, vidik, a odande i jeste
lep i {irok vidik dole niz
Dunav, na Banat a i na brda
Mirijevsko i Vi{wi~ko.
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 11
Grand hotel u Kraqa Petra ulici
Zeleni venac - kafana koja je dala ime celom kraju
12. Jalija
Jalija se zove ona ravna
desna obala Dunava od Grada
niz vodu do ispod varo{i
Beograda. Tako se zove i zase-
qen deo te ravni, upravo dowi
deo Dor}ola, onaj {to je
bli`i k Dunavu.
NaJalijijejevrejskamala.
I jevrejska osnovna {kola u
toj mali zove se i pi{e: [ko-
la na Jaliji.
Jevremovac
Danas Botani~ka ba{ta,
koja pripada Velikoj {koli.
To je, do godine 1889, bilo
imawe kraqa Milana, koje mu
je ostalo od oca, a zvalo se Je-
vremovaba{ta,poranijemgaz-
di, gospodaru Jevremu, dedi
kraqevom. Pokloniv{i tu
ba{tu Velikoj {koli, kraq
Milan je uglavio: da se prozo-
ve Jevremovac, Tako je postalo
to dana{we ime.
PredJevremovcemje~esma,
a vi{e te ~esme nova osnovna
{kola,kojujeop{tinapodigla
naplacu,kojijeVu~i}biopok-
lonio Beogradskoj bolnici.
Jugovi}eva Velika {kola
Kad se s Velike pijace Vi-
{wi}evom ulicom po|e dole
ka Dunavu, ostavqaju}i desno
Glavnu policiju a levo Tekiju,
dolazi se na raskr{}e Vi{-
wi}eve i Jevremove ulice, i
tu na levoj strani ima dvokat-
na ku}a staroga kroja, s neko-
liko dimwaka na krovu, od ko-
jih na najvi{em su rode davno
svile svoje gnezdo. Pred ku}om
je mala avlija i ve}a kapija sa
dva kamena za sedewe.
Utojku}ibilajeJugovi}e-
va Velika {kola, koja je otvo-
rena 1. septembra 1808. godine.
Posle propasti od 1813.
ta je ku}a opet oti{la u tur-
ske ruke.
Docnije je wu kupio od Tu-
raka neki Kutula, a posle Ku-
tule do{la je u ruke dana{-
wem gazdi bakalinu Dadi.
Ispod te ku}e, malo se-
vernije, bila je Saka ~esma,
koja je sada izme{tena na
rogaq ulice Jovanove i Du-
brova~ke.
Kavana Gu{anac
OdVelikepijaceonamoka
Gradu, na raskr{}u Dubrova~-
ke ulice, na levoj strani, na
samom rogqu, prazan je plac,
ogra|en tarabom, i obele`en
brojem 7. Na tom placu bila je
pre|e dvokatna ku}a: pri zem-
qi du}an a gore stan za `ivqe-
we. To je bila ku}a Spase Mi-
lovanovi}a, terzije. Odmah do
te ku}e bila je (a stoji i sada)
dvokatna ku}a Nikole Gu{an-
ca, tako|e terzije. Ova druga
ku}a danas ima na gorwem boju
6 prozora, a na dowem je kavan-
ica, kojoj se nad vratima ~ita:
KavanaGu{anac.Otojkavani-
ci, ili boqe re}i, o wenom ne-
kada{wemgazdibele`imovde
{to sam ~uo od starih Beogra-
|ana, suseda wegovih.
Nikola je bio rodom iz
Ni{a, a wegov prvi sused Spa-
sa iz Para}ina. Nikola se bio
o`enio Stamenom, svastikom
beogradskoga prote Dimitrija
Vuji}a,aSpasajeimaoza`enu
neku Rumenu. Sused Spasa i su-
sedaStamenasprijateqeseta-
ko da sused Nikola kod `ene
ostanebez`ene,asusedaRume-
na kod ~oveka - bez ~oveka!
Unevoqisvojoj,Nikolase
po`ali knezu Milo{u, i ovaj
tu stvar raspravi na svoj na-
~in: zapovedi Nikoli da uzme
Spasinu `enu Rumenu, a Spasi
da zadr`i Stamenu, koju je jo{
ranije bio prisvojio.
Po{to ova dva suseda ova-
ko razmene svoje `ene, produ-
`ili su `iveti lepo kao suse-
di i `ene wihove kao susede.
Spasa je sa Stamenom ro-
dio~etirisina.AiNikolaje
sa Rumenom imao dece i mu{ke
i `enske. Wegov sin Quba po-
kalu|erio se je, i, docnije,
12 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Jugovi}eva Velika {kola, kasnije Vukov i Dositejev licej
13. ubio se je u Mru Tumanu, a k}e-
ri dve su mu `ive i sada.
Spasa se docnije ume{ao u
Ustavobraniteqe; ostavio za-
nat, i bio je ~lan suda; a i Ni-
kola je ostavio zanat, i otvo-
riokavanu,kojaidanasnosiwe-
gov nadimak. Nikola je imao
gu{u - voqicu, i zato se zvao
Gu{anac. Dobar je bio ~ovek i
lepo `iveo s qudima.
Kalemegdan
Pojam Kalemegdan zna~i
gradsko poqe. I on je, do izla-
ska Turaka iz Grada (1867. go-
dine) odista bio ~isto poqe
oko grada. Na tom poqu nekad
su se ve`bali turski vojnici;
u jednom kraju, ovamo prema
Velikoj crkvi, do godine 1857,
Beogra|ani su dr`ali svoja
sena; a po{to u jesen te godine
sena izgore{e, vi{e nisu tu
ni sadevana. Na onom proplan-
ku prema gostionici Kruni,
29. novembra 1830. godine, bi-
li su razapeti {atori, te su se
tu prvi put sastali knez Mi-
lo{ i beogradski vezir Huse-
in-pa{a. Onde pak gde su danas
lipe prema gradskoj (sada zat-
vorenoj) "orospikapiji", bila
je 28. januara 1859. godine na-
~iwena visoka tribuna, zastr-
ta crvenom ~ohom. Okolo su
stajali srpski skup{tinari,
~inovnici, i naroda mnogo od
Srba i Turaka. Na toj tribuni
knez Milo{ je saslu{ao sul-
tanski berat od godine 1275,
kojim se ponovo utvr|uje na
srpskom prestolu.
Posle bombardovawa Beo-
grada (3. juna 1862. godine), i
po{to bi uglavqeno primirje
izme|u Srba i Turaka, konzu-
li garantnih sila, za sigur-
nost toga primirja, engleski i
ruski razape{e na Kalemegda-
nu svoje {atore i razvi{e svo-
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 13
Kalemegdan - ulaz na {etali{te iz Pariske ulice
Kalemegdan, Kraq kapija
14. je zastave, pa su tu boravili, a
francuski je konzul oti{ao u
grad, i na gradskom bedemu ra-
zapeo {ator, i onde je bora-
vio, dokle su turski topovi s
grada zijali na varo{, a odo-
vud od varo{i su, du` Kale-
megdana, bile barikade i srps-
ka vojska.
Na Kalemegdanu, na naro-
~itoj tribuni, pred vojskom tu-
rskom i srpskom, pred knezom
Mihailom, mitropolitom, mi-
nistrima i savetnicima, pred
Riza-pa{omposledwimbeogra-
dskim muhafizom, i pred mno-
gobrojnim svetom, 6. aprila
1867.godine,oko10sataprepo-
dne, pro~itan je sultanski fe-
rman od 5. dana Zilhixe 1283.
godine-29.marta1867,kojimse
gradoviuSrbijiustupajuknezu
Mihailu.
Tada je na gradskim be-
demima srpska stra`a zame-
nila stra`u tursku, i knez
Mihailo sve~ano je ujahao u
grad beogradski kao u srpsku
tvr|avu.
Narodnoj radosti, toga da-
na, nije bilo mere!
Po{tojeodmahzatimtur-
ski garnizon oti{ao sasvim
iz Beograda, i po{to su Srbi
dobili Grad u svoje ruke, Ka-
lemegdan se je po~eo ure|iva-
ti i zasa|ivati.
Danas je to najlep{i park
u Beogradu, kome lepotu uve-
}ava i sam prirodni polo`aj.
Kalemegdan mali zove se
isto~ni deo toga gradskoga
poqa, koje jo{ nije ure|eno
ni zasa|eno.
Kajaburma
Kajaburma ili Karaburma
zove se onaj nos ili vrh od br-
da vra~arskoga {to se spu{ta
uDunavispodBeogradaavi{e
sela Vi{wice.
Tu se obi~no pogubqavaju
oni koje sudovi osude na stre-
qawe.
Vi{e Kajaburme je Klani-
ca,aispodKajaburmeFabrika
za platno, sve nove zgrade i
nove radwe.
Kasina
Tre}a ku}a od levoga
rogqa Skopqanske ulice, gde
ova izbija na Terazije, gos-
tionica je Kasina. To je ime
do{lo ovako: pre godine
1858. ta je ku}a pripadala
Bra}i Luki}ima iz Velika
sela. Oko godine 1858. u toj se
ku}i uredi neka Kasina za
odabrane ~lanove; ali se dru-
{tvo te Kasine naskoro ras-
turi, i kasinski name{taj ku-
pi za svoj stan oficir Marko
Katani}. Od toga vremena ku-
}a je ta izmewala vi{e gazda,
a sve se zvala Kasina. Posle-
14 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Terazije, hoteli Balkan, Kasina, Pariz i Moskva
Otkrivawe spomenika Kara|or|u 1913. godine
15. dwi wen gazda bio je Vasa Mi-
jatovi}, koji ju je ostavio Do-
mu siro{ne dece.
Danas ta ku}a ima ime Ho-
tel Kasina, a istorija joj ovo
{to je ispri~ano.
Klanica
Dole ispod kraqevih {ta-
la, odovud Kajaburme, podignu-
ta je, pre nekoliko godina, mo-
dernaKlanica,gdesekoqesto-
ka i meso se izvozi za granicu.
Po toj Klanici ve} se i
ona okolina po~ela zvati Kla-
nica.
Kova~ na ku}i
Ona ku}a u Pop-Lukinoj
ulici br. 14, u kojoj je danas
Dr`avna {tamparija, pripa-
dala je najpre kova~u [tajnle-
hneru, koji je wu i na~inio.
Na krovu te ku}e [tajn-
lehnerjebionamestiokova~a,
u prirodnoj veli~ini, s
ko`nom keceqom o vratu, s
~eki}em u ruci, i s nakovwem
pred wim.
To su deca rado gledala, i
~udila se kova~u na ku}i!
Docnije je [tajnlehner tu
ku}u prodao dr`avi, a ova, op-
ravqaju}i i pro{iruju}i gor-
wiboj,skinesku}ekova~a,isa-
daganemanakrovu.
U ovoj ku}i sedeo je Jovan
Haxi} (Milo{ Sveti}) kad je
boravio u Beogradu radi pisa-
wa izvesnih zakona. Tu se, kod
wega, sastajala onda{wa beo-
gradska inteligencija, a i opo-
zicija onda{wemu stawu stva-
ri u Srbiji.
Kova~i na Terazije
Knez Milo{ je sve kova~e
iselio iz beogradske varo{i
(u {ancu) na prazno poqe od
Stambol kapije gore ka ~esmi
terazijskoj. Hteo je da te majs-
tore izvu~e iz turskih ku}a i
du}ana, i da im da ~isto poqe
za ku}e i za wihove radwe, a
govorio je da ih kre}e zato
{to se boji da oni svojim vig-
wevima ne zapale varo{ i Tu-
rke o{tete. Mnogi su bili i
zatvarani i bijeni zato {to
nisu pristali samo da zagrade
darovan im besplatno plac na
Terazijama, a danaske?!
Kod Stefanovi}a kavane
Tako se zove onaj zaselak
Beograda, ako se mo`e tako
re}i za deo varo{i, koji se
nastanio u dno Vra~ara, s obe
strane kragujeva~koga druma,
onde gde se bawi~ki potok
sta~e u mokrolu{ki potok.
Nekad je beogradski trgov-
ac, Nikola Stefanovi}, bio
kupio veliku livadu du` mo-
krolu{kog potoka, i na toj
svojoj zemqi, a do kragujeva-
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 15
Klanica na Vilinim vodama
Pop-Lukina ulica, zgrada Dr`avne {tamparije
16. ~koga druma, na~inio kavanu.
Docnije je to imawe, kavanu i
livadu, od Nikole kupila dr-
`ava, ali je ostalo ime Ste-
fanovi}eva kavana. Navi{e
od kavane po~ele su se naseqa-
vati razne du}anxije i majsto-
ri s jedne i s druge strane puta
tako da tamo sada mo`e biti
20-30 ku}a. I to se zove kod
Stefanovi}eve kavane, dru-
goga tu imena nema. Odatle se
u desno odvaja nasut put za ba-
wi~ki logor. I taj nasuti put
zasluga je pok. kraqa Milana.
Laudanov {anac
To je onaj veliki {anac
koji je od Dunava u naokolo
preko Vra~ara do u Savu, is-
kopao princ Jev|enije protiv
velikogvezira,kojijedolazio
u pomo} opsa|enu Beogradu.
Docnije je taj {anac obnavqao
|eneral Laudan, kad je on op-
sa|ivao Beograd. Po ovom doc-
nijem obnovqa~u, {anac se sad
zove Laudanov, a princa Jev|e-
nija malo ko i zna.
[anac je ovaj na mnogo me-
sta uravqem sa zemqom, a mes-
timice je ostao gotovo ceo.
Liman na Savi
Dole na Savi, gde je danas
nova ku}a pok. Jove Krsmano-
vi}a, pa jo{ na zapad ka vodi,
bio je Liman od Save, u koji su
obi~no dolazile bosanske la-
|e. Oko toga Limana `iveli
su Turci, koji su dr`ali maga-
ze i kavanice, u koje su padali
Turci Bo{waci koji su se la-
|ama spu{tali u Beograd. Sr-
pska vlast imala je tu jednoga
slu`iteqa, koji je od tih la-
|ara Bo{waka tra`io putne
isprave, da ih preda srpskoj
policiji, ali su Turci voleli
svoje teskere predati pa{i,
koji je tako|e tu imao svoga
~oveka. Jednom srpski pandur,
neki or|e Ni{lija, zatra`i
od jedne la|e, koja je ve} bila
pristala, i pru`ila skele za
izla`ewe, da mu se dadu putne
teskere; Turci ne htenu dati
teskere, a or|e digne skele i
otru}ila}unizvodu!Tekonda
onda Turci dadu teskere. Ali
upraviteq varo{i Beograda
toga or|a trgne k sebi, da u
revnosti svojoj {to ne preko-
ra~i.
Ovaj je, posle, 3. juna 1862,
na ^ukur~esmi rawen samrt-
no, umro u bolnici.
Ele, 24. jula 1860. godine,
na tom Limanu posva|aju se
Srbi i Turci, i me|u wima
legne krv. ^ak se morao iz ka-
sarne dovesti oficir Bu~o-
vi} sa strelcima, da sukob ne
bi uzeo ve}e razmere. Tada su
Turci dignuti odatle, a Li-
man se malo pomalo sasvim za-
suo. O wemu su onda sve garan-
tne sile dobijale note, a danas
mu se u Beogradu i ime ho}e da
zaboravi!
Manojlova ba{ta
Onde gde je danas pijaca
Zeleni venac, bila je nekad
Manojlova ba{ta, prvo mesto
za{etwuvanvaro{i.Utojba-
{tiseprviputpo~eloto~iti
16 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Savsko pristani{te
17. pivo (1834. i 1835), koje je pre-
no{eno iz Zemuna.
U tu ba{tu, radi teferi-
~a, nekad su se s konaka kod Ve-
like crkve izvozile u kanata-
ma na volujskim kolima jetrve
knegiwaQubicaigospo|aTo-
manija. Tu se pedesetih godina
otpo~elo zidati pozori{te,
izidano je bilo do cokla, pa se
posle odustalo jedno s podvod-
nog mesta, a drugo s nedostatka
novaca.SadjetupijacaZeleni
venac.
Mesto je to nekad pripada-
lo knezu Maksi Rankovi}u iz
Ostru`nice.
Mokri lug
Tako se zove potok koji,
proti~u}i izme|u Doktorove
kule i Vajfertove pivare, is-
pod monopola sta~e se u Savu.
Tako se zove i dolina toga po-
toka onde gde je preseca kragu-
jeva~ki drum. Iznad vrela ovo-
ga mokrolu{kog potoka ima
dva sela koja se zovu: Mali mo-
kri lug i Veliki mokri lug.
Seqaci u ova dva sela dose-
qeni su iz Svrqiga jo{ za Ka-
ra|or|eva ratovawa i tu nas-
taweni.Wihove`eneve}inom
jo{ nose odelo svrqi`ansko-
ga kroja i boja.
Nedeqkova ba{ta
Dole ispod Vidinkapije
imao je veliku ba{tu s lepim
vo}em neki ba{tovan Nedeq-
ko, koji je u toj ba{ti dr`ao i
mehanicu s jelom i pi}em. Tu
su Beogra|ani, naro~ito oni
iz isto~ne pole varo{i, izla-
zili na teferi~e i veseqa. Tu
su prire|ivane i gozbe za vi-
{e zvanica. U Srpskim Novi-
nama od 1843. godine, pod 9. ma-
jem zapisano je da je u Nedeq-
kovoj ba{ti mehanxiski es-
naf dr`ao svoj pir, a Vu~i} je,
s drugom gospodom, bio oti-
{ao u Vi{wicu crkvi na sla-
vu. Mehanxije iza{qu deputa-
cijupredVu~i}aiumolegada,
u povratku, do|e u Nedeqkovu
ba{tu wima na veseqe. On im
u~ini po voqi, i bude sve~ano
do~ekan.
Orospi kapija
S Kalemegdana se ulazilo
u Grad na dve kapije: na onu ko-
ja gleda ka Jugoistoku, na koju
se ulazi i danas; i na onu {to
je spro}u onih lipa u parku, i
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 17
Zeleni venac - aero snimak
18. {to gleda ka Velikoj crkvi.
Srbi su ovu kapiju zvali Kara-
|or|eva kapija.
Ka`u da je Kara|or|e na
tu kapiju ulazio u Grad. A Tu-
rci su je zatvorili, i zvali su
je Orospi kapija, vaqda zato
{to su na wu ulazili u Grad
Srbi, neprijateqi wihovi.
Orospi }uprija
Iza Kajaburme na mirijev-
skom potoku ima kamenita }u-
prija, koja se zove Orospi }up-
rija. Tu ima i mala vodenica
koju je bio kupio Milosav Zd-
ravkovi}, savetnik.
Proplanak
U parku na Kalemegdanu,
prema gostionici Kruni, ima
pove}i proplanak, zasejan de-
telinom, a u jednom wegovom
kraju zasa|en je omawi jeqak.
Tu su, na kraju novembra 1830.
godine,biliname{teni{ato-
ri, te su se, 29. nov. 1830, beo-
gradski vezir Husein-pa{a i
knez Milo{ prvi put videli,
i dogovorili o sve~anosti ko-
ja se imala izvr{iti sutradan
(30. novembra 1830).
Rupa vra~arska
^e{}e se pomiwala i pi-
sala Vra~arska rupa, kao ka{-
tiga iz doba Vu~i}eve vlasti.
Postawe je toj rupi ovako:
Godine 1842. Vu~i} je s vo-
jskom pao na Vra~ar onde gde je
sada vra~arska sreska kance-
larija i gde su sve one okolne
ku}e - kojih onda nije bilo, sa-
mo je Isidor Stojanovi} bio
na~inio ku}u od naboja, i do te
ku}e nalazila se gotova rupa
iz koje je va|ena zemqa za na-
boj.Uturupuzatvaranisupro-
tivniciVu~i}evebune,jerdru-
gog zatvora onde na onom poqu
nije bilo. Prvi je stavqen u tu
rupu neki Trki} iz [apca.
Zato se nekad re~e i Trki-
}eva rupa.
Sava kapija
Sava kapija bila je onde
gde se danas niza stepenice od
seminarije slazi na Savu. Tu je
bila pove}a kasarna za niza-
me, podignuta na tvrdim teme-
qima, na kojima su nekad bili
i topovi napereni uza Savu.
Ova se kapija nekad zvala
i Bawalu~ka kapija.
I s ove kapije nizami su
oterani 1862, a godine 1806, 29.
novembra, Srbi su na ovoj ka-
piji najpre prodrli u opsa|e-
nu dotle beogradsku varo{.
Savamala (selo)
Ovo selo bilo je naseqeno
du` Ciganske bare (Venecije)
od dana{we Antuline ku}e pa
gore ~ak do dana{wih monopo-
la.SeluSavamalibiojezapis,
zborno mesto, onde gde je sada
tobxijska pijaca, pred Bajlo-
novom kavanom. Tu je o Marko-
vu dne igralo kolo. Na tu svet-
kovinu dolazio je i knez Mi-
lo{ i Savamalke su mu davale
kite cve}a.
Docnije knez Milo{ je na-
rediotesuSavamalcidignuti
odatle i preseqeni u Palilu-
lu. Mnogi su se na to qutili a
dato im je boqe mesto.
Sedam ku}a
Zove se kraj Beograda ba{
do Laudanova {anca na cari-
gradskom drumu. Tu su najpre
bile podignute ku}e u poqu
wih sedam na broj, a sad se pri-
navqaju i druge, a mesto se to
zove sedam ku}a.
18 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Kalemegdan, spomenik Zahvalnost Francuskoj
Toma Vu~i} Peri{i}
19. Sewak
Tramvaj, idu}i iz Beogra-
da ka Top~ideru, kada mine
monopol i Jak{i}evo imawe,
ustavqa se kod Sewaka, te on-
de izlaze oni koji idu u vino-
grade na Dedini. Tu je veliki
op{tinskiplacme|udvaputa.
Na tom placu do pre neko-
liko godina dr`ali su Beo-
gra|ani svoja sena, po{to im
ona na Kalemegdanu na kraju
septembra 1857. godine izgo-
re{e. Sad tu nema sena, ali je
ime Sewak ostalo onom placu
i okolini.
Beogra|anska sena pak da-
nas su onde gde je sewak vojni-
~ki, a to je, na poqani izme|u
Ludnice, Spomenika, izme|u
potoka Mokrog luga i Laudo-
nova {anca.
Slavija
Velika gostionica na dno
Englezovca. Od te gostionice
Slavije i ona se sva okolina
zove Slavija, {to ozna~ava
deo varo{i. I kowski tramvaj
vozi izme|u Kalemegdana i
Slavije.
Smutekovac
Tako se ranije zvala (a ne-
ki je i danas tako zovu) pivara
ure Vajferta, na levoj stra-
ni mokrolu{kog potoka. Smu-
tek se zvao onaj ^eh koji je pr-
vi na tom mestu podigao zgradu
i otpo~eo radwu. Kao da mu
posao nije napredovao, te ga je
napustio i nekud oti{ao. Doc-
nije to je mesto i zgrade otku-
pio i razvio ura Vajfert,
dana{wi sopstvenik.
Odmah vi{e Smutekovca
zgrada je Beogradskoga stre-
li{ta.
Spomenik
Izlaze}i iz Beograda dru-
mom kragujeva~kim, kad se pre-
|e Laudanov {anac i obori se
ka potoku Mokrom lugu, na le-
vo se vidi mali park s nekoli-
kim grobovima i u sredi Spo-
menik. Taj spomenik prvi put
je podigao 1848. godine knez
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 19
@elezni~ka stanica Sewak, danas je tu biletarnica Beogradskog sajma
Slavija
20. Aleksandar junacima koji su
pali pri osvajawu Beograda
29. novembra 1806, a posle je
taj spomenik obnovio kraq
Aleksandar Prvi. I ku}e oko
toga parka zovu se "kod Spome-
nika". Drugi spomenik je podi-
gnut knezu Mihailu na mestu
gde je bila Stambol kapija.
Stambol kapija
Onde, gde je danas prazna
~istina, izme|u pozori{ta,
apoteke, i spomenika knez Mi-
hailova, bila je nekad tvrda i
Srbima stra{na Stambol ka-
pija. Sva onda{wa beogradska
varo{ bila je opasana od Save
do u Dunav dubokim rovom i
visokim {ancem, u koji su bi-
li usa|eni debeli palisadi
(hrastova debla, gore za{iqe-
na). Kroz tu tako tvrdu ogradu
u beogradsku se varo{ moglo
u}i, i iz we izi}i, na Sava ka-
piju (na Savi), na Vidin kapi-
ju (u dunavskom kraju), na Var-
o{ kapiju (od Velike crkve na
jug), i na ovu Stambol kapiju.
Od svih tih kapija ova Stam-
bolska bila je i najve}a i naj-
tvr|a, a u gra|evinskom pogle-
du i najlep{a. Ozidana je bila
kao kakav gradi} sa tvrdim
svodovima povrh kojih je bio
debeo sloj zemqe, sa prostran-
im dole unutra hodnicima, i
mnogim kazamatima za obita-
vawe vojnika, koji su tu dr`a-
li stra`u. Izrada je bila od
tesanog kamena i od cigqe.
Kroz wu se prolazilo na
tri prolaza: u sredi veliki za
kola, a sa strane po jedan mawi
za pe{ake. Vrata su sva bila
od debelih hrastovih greda, pa
je po wima prikovana jaka gvo-
zdena oplata, na kojoj su se vi-
dele ulupqene rupe od kur{u-
ma pri napadima.
Stambol kapiju zidali su
Austrijanci za ono vreme dok-
le su dr`ali Srbiju.
Ovu kapiju od poqane, koja
se pru`ala gore ka Teraziji i
ka Paliluli, rastavqao je du-
bok rov, koji je ~esto bio pun
vode. Zimi se ta voda nekad i
ledila, a leti se pokrivala ze-
lenim `abokrekom, i svakad je
bila prqava, jer se u wu sva{-
ta bacalo.
Preko toga rova, iznad te
vode, od usta Stambol kapije
onamo ka Teraziji, pru`ao se
drvenimost,30-40metaraduga-
~ak, upravo donde gde su danas
vrata od Kolar~eve pivnice.
Pred ustima toga mosta
odovud, od terazijske strane,
gde js sada avlija Mecovaline
ku}e, bio je veliki breg nane-
sene zemqe, koji je sobom za{-
ti}avao most i vrata Stambol
kapiji od napada~a.
20 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Pozori{ni trg, prostor na kome se nalazila Stambol kapija
21. Put koji je iz Beograda
na Stambol kapiju izlazio
preko mosta, delio se odmah
na dva kraka: jedan je udarao
desno od toga brega ka Tera-
ziji, a drugi levo - ka Pali-
luli i Ta{majdanu.
Tu nigde nije bilo ni ku}e
ni du}ana nego je leti rasla
golema travuqina, najvi{e ku-
kuta,azimijetatravuqinabi-
la suva, ali se ve}inom dr`ala
uspravo. Iz te velike travu-
qine u svako doba mogli su jur-
nuti ili psi ili zli qudi na
putnika sama i bez oru`ja!
Koqe, na koje su Turci na-
bijali Srbe, udarano je van
Stambol kapije i van drvenoga
mosta, pored puta koji vodi na
Terazije. Mu~enici su okreta-
ni licem u poqe, ovamo ka Sr-
biji, da zapla{e druge, koji bi
poumili po}i wihovim tra-
gom,tojest,kojibipoumilida
ustaju protiv turske sile u ze-
mqi srpskoj!...
Tatvrda,tastra{naStam-
bol kapija sru{ena je iz teme-
qa po zapovesti kneza Mihai-
la u prole}e 1866. godine. Ru-
{ewe je po~eto u polovini ap-
rila a dovr{eno 19. maja 1866.
godine. Najpre su ru{ena oba
krila sa strane, pa posle sred-
ina i tvrdi svodovi i stubovi
unutra{wi. U ru{evini je na-
|eno vi{e |uladi razne veli-
~ine i jedan bakarni ibrik
pun mutne vode, koja nije ni na
{to udarala.
Ta{majdan
Zna~i Kamenolom, mesto
gde se vadi kamen za zidawe;
ali se tako zove i spoqni ob-
lik toga brega iz koga se ka-
men vadi. Na Ta{majdan je
1828. godine preseqeno beo-
gradsko grobqe od Varo{ ka-
pije; na Ta{majdanu je 1835. na-
~iwena palilulska crkva u
slavu Svetom Marku. Crkva je
bregu Ta{majdanu sa zapada, a
kameni je majdan s istoka, teme
pak bregu Ta{majdanu i sad je
zasejano grobovima.
Na svu priliku ovaj breg
Ta{majdan je ona ^upina hum-
ka gde je spaqeno telo Svetoga
Save!
Tekija
Ona zgrada na Velikoj pi-
jaci,narogquVi{wi}eveuli-
ce, ba{ spro}u Velike poli-
cije,zovesetekija,jersuuwoj,
za turske vlasti, dervi{i dr-
`ali svoje bogomoqe i sastan-
ke. Za srpskoga doba ta je zgra-
da pripadala Srbima, i u woj
je ispustio svoju du{u prvi sr-
pski ministar prosvete Dosi-
tej Obradovi}, 1811. godine.
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 21
Ta{majdan, crkva Svetog Marka i Aberdareva ulica
[eih-Mustafino turbe, jedini ostatak nekada{we Tekije
22. Terazije
Uvode}i vodu u varo{ Be-
ograd, Turci su du` onoga |er-
iza (zidanoga vodovoda) koji
uzima vodu iz mokrolu{kih
izvora, na izvesnim daqinama,
zidali kule, na koje su vodovod-
nim cevima uzvodili vodu, da
bi ona dobila vi{i skok za
svoj daqi tok. Takve kule bile
su: jedna onde gde je danas tera-
zijska ~esma, druga gotovo on-
de gde je sada kavana Ruski car,
a tre}a je bila onde gde je sada
kavana Gr~ka kraqica.
Od te tri kule najve}a je
bila ona na Terazijama. Ta je
kula, pored svoje ve}e visine,
stajala na prostranoj ~istini,
dalekoodokolnihku}a,abila
je i vi{a od svih okolnih zgra-
da. Sve te kule Turci su zvali:
Terazije za vodu. Od toga se
ceo onaj kraj nove beogradske
varo{i naro~ito od Dvora do
blizu Stambol kapije, i danas
zoveTerazije.ATerazijskikva-
rt, za upravu varo{i, obuhvata
jednu {estinu Beograda.
Top~ider
Reka top~iderska izvire u
ataru sela Ripwa a uvire u
Savu u dno Ade ciganlije. Da-
nas se naro~ito zove Top~ider
ono dr`avno dobro, koje se
pru`a s jedne i s druge strane
terekeodCareve}uprijegore
do blizu sela Kne`evca. Na
tom prostoru bilo je pre selo
Rvati, pa je raseqeno, i zemqa
mu uzeta u sastav dr`avnoga
dobra, koje se sve danas zove
Top~ider.
U Top~ideru je stari dvo-
rac Kneza Milo{a (1831), u
komjeoniumro(14.septembra
1860. godine); crkva (1834), ~e-
sma, salon, staklena ba{ta, ve-
liki park, i onaj park gde je
1865. slavqena 50-godi{qica
Srbije; kasarna, ko{utwak,
gde1868.pogibeknezMihailo;
rasadnici za poqsku privredu
i jo{ drugo {to {ta. Top~i-
der se ovde pomiwe tek da se
sa~uva od zaborava ono {to za-
borav preti da pokrije, ali
Top~ider, i po onom {to u we-
mu ima danas, i {to se je imalo
pre, ili {to se onde doga|alo,
zaslu`uje da bude predmet
naro~itog govora i opisa.
Toskina ~esma
U ulici pop-Lukinoj, koja
ide od Varo{ kapije pored Dr-
`avne {tamparije u Savamalu,
ima jedna ~esma s gorwe strane
ulice. Tu je ~esmu gradio neki
Beogra|anin Toska, kome je
ku}a bila toj ~esmi preko pu-
22 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Tramvajska stanica u Top~ideru
Terazije
23. ta. Sada nema u `ivotu Toske,
ku}a je wegova dobila drugoga
gazdu, ~esma je oti{la ka ima-
wu novoga sajbije, a to~ak za
vodu izme{ten je malo vi{e,
tek se uvek zove "Toskina ~es-
ma" i ona, i onaj kraj oko we.
Tri kqu~a
Ona ulica koja vodi od
Velike pivare onamo ka mo-
nopolima, i koja ide napore-
do s ulicom Milo{ Veliki,
zove se Tri kqu~a.
Najpre je tu bila jedna
firma gde su izmolovana bila
tri kqu~a i ozgo kruna, pa se
posle to izgubilo, a ime uli-
ci ostalo do danas.
Trkali{te
Ono poqe od staroga gro-
bqa na Ta{majdanu pa navi{e
uz carigradski drum, gde je sa-
da pijaca zove se Trkali{te
zato {to je tu knez Mihailo
dr`ao kowi~ke trke.
Od toga se i okolne ku}e
zovu: ku}e na Trkali{tu.
Fi}irbair
Turci, dok su `iveli u
Beogradu, Kalemegdan je bio
pravi Kalemegdan, to jest, ~is-
to gradsko poqe: ovoga dana{-
wega parka nije bilo! Onda su
Turci onu ivicu Kalemegdana
koja je okrenuta k Savi, i ko-
jom se sada pru`a {iroka sta-
za od Grada pravo ka seminari-
ji i k Velikoj crkvi, zvali fi-
}ir-bair, a to vele zna~i: breg
za razmi{qawe.
Fi{eklija
U ovu ulicu koja se danas
zove ulica kraqa Aleksandra,
ikojaideodnekada{weBatal
xamije do Trkali{ta, bili su
iseqeni trgovci baruta i fi-
{eka, i du}ani su im bili na
onoj strani du` staroga grob-
qa. Tada se ulica zvala Fi{e-
kxijska ulica ili kra}e: fi-
{eklija. Sad je nestalo fi{e-
ka, pa i trgovaca fi{ekxija, a
ulicaseprozvalaAleksandro-
va, tek je neki i sada zovu fi-
{eklija.
Mesto fi{eka sad se tamo
prodaju starudije: stare haqi-
ne, staro posu|e, i svakojaka
stare`.
Humka od godine 1830.
Ono mesto s koga je 30. no-
vembra 1830. godine s velikom
sve~ano{}u objavqen sultans-
ki hati{erif o unutra{woj
nezavisnostiKne`evineSrbi-
je, nahodi se u porti palilul-
ske crkve 60-70 hvata na sever,
ba{ do groba pok. Miloja Le-
{janina. I danas se poznaje
prili~no visoka zemqana pod-
ina, na kojoj je bila tribina za
~itawe hati{erifa i berata.
Na sredi te podine sad je to-
~ak vode koja bije iz op{tega
vodovoda. Okolo su grobnice
odli~nijih Beogra|ana i dr-
ve}e zasa|eno radi hlada.
Careva }uprija
Pretposledwa tramvajska
stanica od Beograda ka Top~i-
deru zove se Careva }uprija,
jer je ba{ spro}u one zidane
}uprije na top~iderskoj reci.
Nekad je tom }uprijom prola-
zio glavni drum, koji je ozgo
niz Posavqe slazio k Beogra-
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 23
Trkali{te na prostoru dana{weg Tehni~kog fakulteta
Skup{tina gledana sa Fi{eklije
24. du, ali od Ostru`nice nije
udarao Maki{em kraj Save
nego je hvatao osu{nije brego-
ve na @eleznik i @arkovo, pa
pre{av{i tom Carevom }up-
rijom reku Top~ider presecao
je brdo Dedinu i u ravnicu sav-
sku slazio kod Sewaka.
Koji je car gradio ovu }up-
riju i kada, danas se ne zna.
Crkva Svetog Marka (palilulska)
Ova crkva na~iwena je
1835. na Ta{majdanu. U toj cr-
kvi sahraweni su:
1. knez Milan M. Obreno-
vi} II,
2. Kne`evi} Sergije, sin
kneza Milana Obrenovi}a IV,
3. Gavrilo Popovi}, {aba-
~ki vladika,
4. Mojsije, vladika negoti-
nski,
5. Teodosije Mraovi}, beo-
gradski mitropolit.
Crkva Svetog Nikole
Ovu crkvu na~inila je o
svom tro{ku gospo|a Draga,
biv{a supruga pok. Stanojla
Petrovi}a, dr`avnoga savet-
nika, i poklonila je beograd-
skoj op{tini. Ta bogomoqa
dovr{ena je i osve}ena na let-
wega Svetoga Nikolu 1893. go-
dine. Sveti Nikola je bio kr-
sno ime pok. Stanojla. Crkva
je u sredini Novoga grobqa.
^itaonica beogradska
Povi{eporteioltaraVe-
likebeogradskecrkve,op{ti-
na je, ~etrdesetih godina, po-
digla novu prostranu ku}u za
svoje osnovne {kole.
Nekako u to doba u Beo-
grad se steko{e nekoliki pri-
jateqi zagreba~koga Ilirst-
va. Ti qudi obi~ni su se sasta-
jali u "Zdaniju kod jelena" i
mesto svojega sastajaqa zvali
su Ilirska kasina. Kao nosio-
ci toga Ilirstva se}am se da
su onda pomiwani: Gaj, koji je
tek kao gost dolazio u Beo-
grad, i neki Golub, profesor.
Drugih se imena ne se}am.
Ali se protiv toga Ilir-
stva digla osobito pred kraj
1845. `iva opozicija me|u Be-
ogra|anima.
Naj`e{}iinajrevnijipro-
tivnik Ilirstva bio je neki
Jelisije Vukajlovi}, onda srp-
ski ~inovnik, a docnije 1848.
pre{ao je u Karlovce na onu
Narodnu skup{tinu. Odande
pak oti{ao je u red boraca
protiv Ma|ara, i u tom je ratu
poginuo!
Vukajlovi}iwegovipoma-
ga~i pokrenuli su u Beogradu
sve koji su imali dosta vlasti,
glasa, i novaca, te se tako sas-
tavilo dru{tvo za ^itaonicu,
i to se dru{tvo smestilo u
predwe tri velike sobe u onoj
zgradi osnovnih {kola, ba{
prema Starom zdawu.
24 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
[kola kod Saborne crkve, danas O[ Kraq Petar I
Ta{majdan, crkva Svetog Marka
Saborna crkva
25. To dru{tvo izabere sebi
za predsednika majora Mi{u
Anastasijevi}a, za potpredse-
dnika Radovana Damjanovi}a,
pomo}nika ministra unutra-
{wih poslova, a za delovo|u
Pavla Ars. Popovi}a.
^itaoni~ko dru{tvo sas-
tavi pravila za svoj unutra{-
wi rad, i preko mesne policije
2. januara 1846. podnese ih min-
istru unutra{wih poslova na
odobrewe. Sporazumev{i se s
ministrom prosvete, i dobi{i
i wegov pristanak, ministar
unutra{wihposlovaodobripo-
dnesena mu pravila pod 9. janu-
ara 1846. N° 5, i o tom izvesti
dru{tvo preko policije.
Po tim pravilima, koja su
onda imala svega 17 ta~aka, ~l-
an ^itaonice mogao je biti
svakiSrbinsve{tenog,vojnog,
i gra|anskog reda, koji pri-
stane da svakog meseca pla}a
po cvancik (80 din. para). a-
ci Velike {kole i Bogoslo-
vije imali su besplatan prist-
up u ~itaonicu.
Kad se za ~itaonicu upisa-
lo ve} 150 ~lanova, kad se za
wu dobio tako udoban stan na
onakolepumestu,kadsenabav-
ilo koliko je trebalo name-
{taja, onda se na poklade u ne-
dequ 24. februara 1846. sazove
sve~ani skup za otvarawe te
nove ustanove. Do|e mitropo-
lit Petar i mnogi visoki ~in-
ovnici i odli~ni Beogra|ani.
ArhimandritGavrilosjednim
proto|akonom osveti vodicu i
pokropi ceo stan i prisutne.
Potpredsednik ~itaonice Ra-
ja Damjanovi} besedom otvori
skup, i pozove profesora pra-
va u onda{wem liceumu Maks-
ima Simonovi}a da dr`i sve-
~ani govor.
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 25
Kraqa Petra ulica i ^itaonica beogradska
Mi{a Anastasijevi}
26. Simonovi} je bio u~en ~o-
vek, patriota, i odli~ni govo-
rnik. Ovom prilikom on je re-
~ito dokazivao potrebu da se
Srbi sla`u u svojim op{tim
radovima ne gledaju}i odakle
je koji rodom, i da uvek qube
ono {to je wihovo narodno sr-
psko.
I ova sama beseda kao da
odaje ono {toje pokrenulo Be-
ogra|ane da osnuju ^itaonicu
nasuprotKasini,ukojojsepro-
povedalo Ilirstvo, koje je bi-
lo ne{to tu|e, ne{to mrtvo.
Ovaj profesor Simonovi}
jo{ je u jednoj sve~anoj prili-
ci u ^itaonici uzeo re~, i po-
zvao je sve prisutne da onako
sve~ano izi|u na Vra~ar, na
mesto gde je spaqen Sveti Sa-
va, i tu da svetitequ odadu dug
sinovqe zahvalnosti. I odis-
ta su svi izi{li na Vra~ar.
Simonovi} je i onamo govorio
tako odu{evqeno da su mnogi-
ma udarile suze. Odu{evqen
tom lepom besedom, Jovan Fi-
lipovi}, ~inovnik, a Karlov-
~anin rodom, isplete venac, te
govornika Simonovi}a uven~a
vencemzahvalnosti,iuimesku-
paizjavimunajlep{aose}awa.
Ovaj slu~aj pri~a g. Niko-
la Hristi}, jedan od prvih
~lanova ^itaonice, ali se, na
`alost, ne mo`e da seti gde je
mestimice izvr{ena ta zahva-
lnost prema svetitequ Savi,
srpskom prosvetitequ.
Pred kraj godine 1846. up-
ravaje^itaonice(2.novembra
1846.PN°1357)dobilaodobre-
we: da mo`e izdavati svoj list,
koji se zvao: Novine ^itali{-
ta Beogradskog.
Prve godine ovim je nov-
inama bio urednik Pavle Ars.
Popovi}, a druge godine odme-
nio ga je Petar Radovanovi},
koji je docnije bio direktor
osnovnih {kola.
Kao {to je ve} kazano, po
pravilima, svaki ~lan ^itao-
nice du`an je bio pla}ati po
jedancvancik(80din.para)me-
se~noga uloga, ali su neki da-
vali dobrovoqno po jedan du-
kat na godinu ({to je iznosilo
15cvancika),nekisudavalipo
2 a neki i po 3 dukata.
Major Mi{a Anastasije-
vi} od postawa ^itaonice pa
do smrti svoje (koja ga sna|e
izme|u 26. i 27. januara 1885)
davao je svake godine po 300
26 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Razvaline Bekinog harema na Varo{ kapiji
27. cvancika. Zato je wega dru{-
tvo ^itaoni~ko svake godine
biralo za predsednika pa bo-
ravio on u Beogradu ili na
strani. Kad nije bio u Beogra-
du,zamewivaogajepotpredsed-
nik.
I srpski vladaoci, od pos-
tawa ^itaonice do 1902, dava-
li su tom zavodu po 300 dinara
na godinu.
U ^itaonici su se, kroz
dugo vreme wenoga `ivota, dr-
`ali mnogi va`ni skupovi, ve-
}e {kolske sve~anosti, va`-
niji nau~ni zborovi, i drugi
sastanci.
Se}amseskupalicejskeSr-
pske mlade`i, i onoga, iz koga
je nikao Posleno-trgova~ki
odbor u Beogradu.
Od svoga postawa 1846. ^i-
taonica je `ivela i radila
kad vi{e kad mawe do 1902, ka-
da je spala na 38 ~lanova.
Te godine ^itaonica je
imala kapitala od ~lanskih
uloga 5.602 dinara, a gotova
novca imala je 4.206 dinara;
osem toga ona ima
lepu biblioteku,
zbirku starina, do-
sta slika i ve} ove-
{talog name{taja
a i arhiva wena ni-
je bez vrednostn.
Godine 1902. up-
rava ^itaonice us-
tupila je dve sobe
Ruskomu klubu, a
sebi je zadr`ala sa-
mo jednu sobu za vr-
lo mali broj svojih
poho|a~a.
^ubura
Na jugoistok od Svetosav-
ske crkvice i Englezovca, a
isto~no od onoga Spomenika
borcima od 1806, u dolini, na
imawupok.StevanaMiqkovi-
}a, savetnika, bila je stublina
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 27
Kafana Savina~ka kasina u Mekenzijevoj ulici na ^uburi
Ugao Mutapove i Mekenzijeve ulice
28. iz koje je tekla lepa izvorska
voda. Ispod te stubline bila
je bara, gde su lovci lovili pa-
tke. Ta stublina zvala se ^ubu-
ra. Sad je mesto stubline usa-
|eno bure, pa se opet izvor zo-
ve ^ubura. Od te ^ubure ceo
onaj kraj ku}a, du}ana, i meha-
na zove se ^ubura.
^ukarica
Iz Beograda idu}i drumom
uza Savu, po{to se pre|e Top-
~iderska reka, i jo{ malo se
po|e ravnicom uza Savu, udara
se u breg, koji se kao greben
spustio ba{ u Savu. Taj breg je
prose~en radi {irega kolsko-
ga druma. Pre jedno 55-60 godi-
na u dno toga brega bila je me-
hana sela @arkova, jer to mes-
to i jeste na `arkova~kom ata-
ru. Tu mehanu dr`ao je du`e
vremena neki Stojko ^ukar iz
Beograda. Po wegovu imenu,
ili boqe po wegovu nadimku,
to se zvala ^ukareva mehana, a
sadsezove^ukarica.Na^uka-
rici danas (1901) ima: Radio-
nica Brodarskog dru{tva, Fa-
28 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Fabrika ko`e na ^ukarici
^ukarica, podvo`wak kod Gospodarske mehane
29. brika ko`a uri}a, Klidisa
i Barlovca, i Parni mlin An-
tonaBla`eka.Imajednameha-
na, 4 du}ana, 2 furune, i 1 kasa-
pnica.Imaku}a24sa345du{a
stanovnika. To je sve na ataru
sela @arkova. A severno od te
^ukarice, ba{ uz wu, ali na
ataru op{tine beogradske, di-
`e se [e}erna fabrika. Po
`ivqewu to je sve jedno mesto,
a upravne vlasti su mu dve, `a-
rkova~ka i beogradska.
^ukur ~esma
Ispodplacadana{wegCr-
venoga krsta, do godine 1862,
bila je u sokaku jedna ~esma,
duboko u zemqi, da se k woj mo-
ralo slaziti niz nekoliko ka-
menih stepena. To se zvala ^u-
kur ~esma. To je re~ turska, i
zna~i: to~ak u rupi. Ta ~esma
radiidanas,samoje,poregula-
ciji varo{i, wen to~ak izve-
den malo na stranu, na drugo
mesto.
Na toj ^ukur ~esmi, 3. juna
1862, oko vode sukobili su se
turski nizami i srpski {egr-
ti. Odatle se izrodilo ~ak bo-
mbardovawe Beograda... U tom
sudarume|uprvimapalisuSi-
ma Ne{i}, terxuman, i or|e
N. Ni{lija, juna~ki momak
policijski
GODINA I • BROJ 1 •28.05.2011. 29
^ukarica, dana{wa Radni~ka ulica
^ukur ~esma u Dobra~inoj ulici
30. 30 BIO JEDNOM JEDAN BEOGRAD
Na severu Banata ima jed-
no lepo selo u kojem je ro|en
moj otac, kao i wegov otac, pa
i wegovog oca otac.
U tom selu me niko nije
znao, niti me zna, po imenu,
~ak me malo ko zna i kao sina
"tog i tog", ali, i danas }e se
setiti, posle toliko godina,
ko je "Todora berbera unuk".
I ne}e se setiti zbog ne
znam ni sam ~ega va`nog, osim
{to je, kad god su ga pitali ka-
ko se zove ispaqivao kao iz
topa to "Todora berbera unuk".
Ali, zato se se}aju Todora,
iako je pro{lo skoro dvadeset
godina kako ga vi{e nema.
Ej, ni oni ne znaju koliko
je generacija glava pro{lo is-
pod wegove ma{inice, koliko
je onih prvih, paperjastih bra-
da nestalo pod wegovom brit-
vom, a iz radwe izlazili de~a-
rci sa ocem koji bi da prsne od
ponosa {to je "ova nesre}a ov-
de" ve} dorasla i do brijawa.
Za{to vam ovo pri~am?
Zato {to su mi brkovi po-
rasli vi{e nego {to treba, pa
sad vi{e popiju i pojedu oni
nego ja.
Da namolim decu da mi ih
malo "{tucnu" ne uspevam, sin
ba{ i nije ne{to ve{t sa ma-
kazama, a }erka je to ve} jed-
nom radila, pa mi je bilo jef-
tinije da obrijem brkove i
pustim ih ispo~etka.
A da sam to radim…
E… jesam jednom, pa mi je
nos bio sav izbockan makazi-
cama i zamalo da odse~em je-
zik, {ta }u, moram da se isple-
zim da odr`im koncentraciju.
Eto, zbog tih brkova sam
po~eo da obilazim beogradske
berbernice, ali, cvrc.
U Beogradu nema ni berbe-
ra ni berbernica, sada su to
hejr studiji, ateqei, akademije
~ak i tek po neki skromni
frizerskisalon.Uglavnom,br-
kovima i bradom se nigde ne
bave. Pobogu, oni su umetnici
i ispod ~asti im je da se bavi
tim vrstama dlaka.
Oni kreiraju, ne briju.
I tako, nakon podu`e {et-
we u nadi da }u ugledati negde
mesingani tawir kako se kla-
ti iznad vrata, a ispod table
na kojoj pi{e "Berberska rad-
wa" nacrtah se ispred ogleda-
la i dok sam se mu~io i be~io
setih se {ta mi je moj Todor
berber jedared rekao nakon
{to ga je baba zbog ne~ega iz-
grdila i isterala iz kuhiwe:
- Do}i }e vreme, od blata
}ete vi mene praviti!
Va{ Nam}or ovda{wi
Studio za obe dlake
Dor}ol, Du{anova ulica, berbersko-frizerski salon Vukosavqevi}