Baza podataka

1,437 views

Published on

0 Comments
0 Likes
Statistics
Notes
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

No Downloads
Views
Total views
1,437
On SlideShare
0
From Embeds
0
Number of Embeds
1
Actions
Shares
0
Downloads
6
Comments
0
Likes
0
Embeds 0
No embeds

No notes for slide

Baza podataka

  1. 1. Seminarski rad iz predmetaInformatika i informatičke tehnologije Naslov rada: Baze podataka i vrste modela baze podataka
  2. 2. Sadržaj: 1. Uvod 2. Uloga baze podataka 3. Povjest 4. Osnovni pojmovi baze podataka 5. Primjene baze podataka 6. Transakcija i podudarnost 7. Arhitektura baze podataka 8. Modeliranje podataka 9. Implentacija 10. Testiranje 11. Odrzavanje 12. Životni ciklus baze podataka 13. Ciljevi 14. Jezici za rad s bazom podataka 15. Modeli Podataka 16. Literatura
  3. 3. 1. UvodBaza podataka je organizirana zbirka podataka. Termin je izvorno nastao unutarračunalne industrije, a njegovo se značenje proširilo popularnom upotrebom toliko daEuropska direktiva za baze podataka (koja za baze podataka donosi prava zaintelektualno vlasništvo) uključuje i neelektronske baze podataka unutar svojedefinicije. Ovaj članak je ograničen više na tehničku upotrebu termina, iako čak imeđu računalnim profesionalcima neki pripisuju mnogo šire značenje riječi od drugih.Jedna od mogućih definicija baze podataka glasi da je to zbirka zapisa pohranjenih uračunalu na sustavni način, takav da joj se računalni program može obratiti prilikomodgovaranja na problem. Svaki se zapis za bolji povratak i razvrstavanje običnoprepoznaje kao skup elemenata (činjenica) podataka. Predmeti vraćeni u odgovoruna upitnike postaju informacije koje se mogu koristiti za stvaranje odluka koje biinače mogle biti mnogo teže ili nemoguće za stvaranje. Računalni program korištenza upravljanje i ispitivanje baze podataka nazvan je sustav upravljanja bazompodataka (SUBP). Svojstva i dizajn sustava baze podataka uključeni su uproučavanje informatičke znanosti.Središnji koncept baze podataka je jednak onome od zbirke zapisâ ili dijelova znanja.Za danu bazu podataka tipično postoji strukturni opis vrste činjenica sadržanih u tojbazi podataka: taj opis naziva se shema. Shema opisuje predmete koji su prikazani ubazi podataka, te odnose među njima. Postoje brojni različiti načini organiziranjasheme, to jest od modeliranja strukture baze podataka: oni se zovu modeli bazapodataka (ili modeli podataka). Model u najraširenijoj upotrebi danas je odnosnimodel, koji laički rečeno prikazuje sve informacije u obliku mnogostrukih odnosnihtablica od kojih se svaka sastoji od redova i stupaca (prava definicija koristimatematičku terminologiju). Ovaj model prikazuje odnose upotrebom vrijednosti kojesu zajedničke za više od jedne tablice. Ostali modeli poput hijerarhijskog modela imrežnog modela koriste prikaze i odnose koji su mnogo eksplicitniji.Naziv baza podataka se strogo govoreći odnosi na zbirku zapisa, a na softver bi setrebalo odnositi kao na sustav upravljanja bazom podataka ili SUBP. Kada jekontekst nedvojben, mnogi administratori za baze podataka i programeri ipak koristetermin baza podataka da pokriju oba značenja.Mnogi profesionalci će smatrati da zbirka podataka stvara bazu podataka jedino akoima određena svojstva: primjerice, ako se podacima upravlja kako bi osigurali svojintegritet i kvalitetu, ako omogućuje zajednički pristup nekoj zajedinici korisnika, akoima shemu, ili ako podržava upitni jezik. Ipak dogovorena definicija ovih svojstava nepostoji.
  4. 4. 2. Uloga Baze PodatakaSvaki sektor mogao bi voditi svoju posebnu evidenciju o svom poslovanjunezavisno od drugih sektora.⊲ Iako sektori funkcioniraju nezavisno podaci s kojima rade su prekrivaju⊲ ali struktura i zapis tih podataka nije međusobno usuglašen Slika 1. 3. PovjestNajranija poznata upotreba termina baza podataka potječe iz lipnja 1963. kada jeDruštvo za razvoj sustava uzelo pod pokroviteljstvo simpozij pod naslovom Razvoj iupravljanje računalno centriranom bazom podataka. Baza podataka (eng. ) kaojedinstvena riječ postala je uobičajena u Europi u ranim 1970-ima, a krajemdesetljeća koristila se u glavnim američkim novinama. (Banka podataka, usporednitermin, koristio se vrlo rano u novinama Washington Post, 1966.)Prvi sustavi upravljanja bazom podataka razvijeni su u 1960-ima. Začetnik u tompolju bio je Charles Bachman. Bachmanovi rani radovi pokazuju da je njegov cilj biostvaranje djelotvornije upotrebe novih uređaja s izravnim pristupom pohrane koji supostali dostupni: do tada se obrada podataka temeljila na bušenim karticama imagnetskoj vrpci, pa je tako serijska obrada bila dominantna aktivnost. Dva su seključna modela podataka pojavila u to vrijeme: CODASYL je razvio mrežni modelbaziran na Bachmanovim idejama, te se (očigledno neovisno) hijerarhijski modelkoristio u sustavu koji je razvio North American Rockwell, a kojeg je kasnije prihvatioIBM kao kamen temeljac svojeg SUI proizvoda.
  5. 5. Odnosni model je predložio E. F. Codd 1970. godine. On je kritizirao postojećemodele zbog zbrke apstraktnih opisa informacijskih struktura s opisima mehanizamafizikalnog pristupa. Ipak je dugo vremena odnosni model ostao samo u područjuakademskog interesa. Dok su CODASYL sustavi i SUI bili zamišljeni kao rješenjapraktičnog inženjerstva, uzimajući u obzir tehnologiju koja je postojala u ono vrijeme,odnosni model je zauzeo mnogo veću teoretsku perspektivu, smatrajući (ispravno)da će hardverska i softverska tehnologija uhvatiti korak s vremenom. Među prvimprovedbama bili su Stonebrakerov Ingres na Berkeleyju, te projekt Sustav R u IBM-u.OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RADMOŽETE PREUZETI NA SAJTUwww.maturskiradovi.netKONTAKT NA: maturskiradovi.net@gmail.comprilikom kontaktiranja posaljite i link do ovogdokumenta radi brze komunikacije

×