1. ECVET Training for Operatorsof IoT-enabledSmart Buildings (VET4SBO)
2018-1-RS01-KA202-000411
Nivo 2
Modul 1: Odabir IoT opreme za upravljanje energetski
efikasnim pametim zgradama
Poglavlje 1.2: Odabir IoT opreme prema domenu
primene
2. Outline
1. Revizija različitih podsistema za monitoring i kontrolu zgrade
2. Izbor IoT opreme i grupisanje radi zadovoljenja potreba
svakog podsistema
3. Rasprava o slučajevima upotrebe i predlozi IoT opreme
3. Outline
1. Revizija različitih podsistema za monitoring i kontrolu zgrade
2. Izbor IoT opreme i grupisanje radi zadovoljenja potreba
svakog podsistema
3. Rasprava o slučajevima upotrebe i predlozi IoT opreme
4. Sistemi za monitoring i kontrolu u zgradama
• Kontrola svetlosti
• Kontrola temperature
• Praćenje kvaliteta vazduha
• Sigurnost i korišćenje prostora
• Praćenje i kontrola vode (za piće i
otpad)
• Praćenje i kontrola potrošnje energije
• Kontrola uređaja
• Praćenje zdravlja
• Kontrolori (inženjeri i tehničko osoblje)
• IoT mrežna i komunikaciona
infrastruktura
• Analitika (cloud, fog, edge slojevi)
• Integrisane IoT platforme
5. Kontrola svetlosti
Kontrolasvetlosti je mogućnost regulisanja nivoa i kvaliteta svetlosti u određenom prostoruza određene obrasce upotrebe
Pravilna kontrola svetlosti doprinosi uštedi energije, kao i poboljšanju udobnostistanara.
Nivoi kontrole svetlosti:
• U većini slučajeva,kontrola svetlosti sadrže jednostavanprekidač za uključivanje / isključivanje
• Zatamnjenjeje sofisticiranije rešenje koje omogućava korisnicima da takođe kontrolišu količinu osvetljenja,uzimajući u
obzir obrasce korišćenja, raspoloženje putnika itd.
• Boja svetlosti takođe ima značajanuticaj na estetiku prostora,a povezuje se sa udobnošću i dobrobiti stanara.
• Dinamičke strategijeosvetljenjamogu se koristiti za podešavanje boje - toplo zatamnjenje,podesiva bela i / ili
podešavanje boja
• Osim upravljanjaelektričnim svetlom, važan aspekt kontrole svetlosti je i regulisanje količine dnevne svetlosti koja ulazi
u prostor.
• Korišćenjem senki u kombinaciji sa zatamnjivačima,sistemi za kontrolu svetlosti mogu da stvore savršenu ravnotežu
između dva izvora svetlosti radi uštede energije i stvaranjaugodnog okruženja
• Senzori dnevnog svetla mogu automatski podešavati senke i osvetljenja za održavanjeoptimalnih uslova tokom dana.
• Senzori zauzeća mogu osiguratida se svetla nikada ne ostavljajukada se soba ne koristi
• Sofisticiranijisistemi mogu da skladište personalizovane postavke za više svetla, omogućavajućipotpunupersonalizaciju
kontrole svetlosti Napredni sistemi za kontrolu svetla mogu da rade zajedno sa bezbednosnim sistemom da uključe sva
svetla ako uljez uđe u dom, itd.
6. Kontrola temperature
• Kontrola temperature je proces u kojem se pratipromena temperatureprostora (meri se ili na drugi način
detektuje) i toplotna energija se ubrizgava u prostor ili uklanja iz njega na način da se postigne željena
prosečna temperatura
• Termostat je primer zatvorene petlje za kontrolutemperature: neprekidnomeri trenutnu temperaturu u
sobi, upoređuje je sa željenom postavljenomtačkom i kontroliše grejač i / ili klima uređaj u cilju povećanja
ili smanjenja temperature
• Jednostavni termostatiprimenjujukontrolu temperature uključivanjemili isključivanjemgrejača ili klima
uređaja
• Inteligentniji termostati varirajukoličinutoploteili hlađenja koju obezbeđuje grejač ili hladnjak,zavisno od
razlike između potrebne temperature ("zadate vrednosti") i stvarne temperature. Ova metoda se naziva
„Proporcionalna kontrola“i minimizira prekomerno trošenje energije.
• Napredniji upravljački sistemikoriste akumulirani signal greške (integralni)i brzinu kojom se greška menja
(derivat), da bi formirali složenije sisteme odlučivanja o kontroli,nazvani „PID kontroleri“(obično se koriste
u industrijskim podešavanjima)
• Sledeći uređaji koji se koriste u regulaciji temperature su HVAC jediniceza grejanje / hlađenjei protok
vazduha, klima uređaji, grejači prostora,frižideri, grejači vode, senzori zauzeća, itd. Na primer, kada se
poveća broj stanara u sobi, povećavase temperatura i upravljački sistemmože otvoriti ventil da u sobu
dovede više vazduha.
7. Praćenje kvaliteta vazduha
• Praćenje kvaliteta vazduha je postupak merenja koncentracije uobičajenih
zagađivača u vazduhu, npr. Materija čestica (PM) 10 µm, PM 2,5 µm, ozon,
azotni oksidi, sumpor-dioksid, ugljen-monoksid / dioksid, benzen.
• Sistemi za nadgledanje kvaliteta vazduha dostupni su i za unutrašnje i za
spoljno okruženje.
• Sistemi za nadgledanje kvaliteta vazduha u zatvorenim prostorijama obično
koriste senzore za merenje koncentracije nečistoća.
• Nadgledanje kvaliteta vazduha i preduzimanje odgovarajućih radnji u
kombinaciji sa HVAC sistemom i / ili bezbednosnim sistemom ili drugim,
vrlo je važno u pogledu udobnosti stanara i poverenja stanara u sisteme
zgrade.
8. Sigurnost i korišćenje prostora
Kontrola sigurnosti zgrade je mera koja se preduzima kako bi se izbegli,otkrili,suzbili ili smanjili sigurnosni rizici za zgradu i imovinu u zgradi.
Bezbednosne kontrole mogu se klasifikovati kao:
– Preventivne kontrole (sprovedene pre događaja), koje imaju za cilj da spreče da se ne desi incident, npr. zaključavanjem neovlašćenih uljeza.
– Detektivske kontrole (tokom događaja), koje imaju za cilj da identifikuju i okarakterišu incident u toku, npr. oglašavanjem alarma i upozoravanjem
čuvara ili policije .
– Korektivne kontrole (nakon događaja), koje imaju za cilj da ograniče stepen štete prouzrokovane incidentom, npr. vraćanjem zgrade u normalan
radni status što je brže moguće.
Upravljanje prostorom i imovinom
Prostor u zgradi treba iskoristiti što efikasnije.Optimizacija upotrebe može u velikoj meri da smanji troškove prostorai poveća zadovoljstvo
korisnika.
Upravljanje prostorom omogućava operateru zgrade da tačno nadgledakada i koje površine i objekti se koriste i koliko dugo, kao i da planira
i optimizuje korišćenje i održavanje prostora na osnovupodatakai rasporeda.
Pored prostora,operatori mogu pratiti i locirati razne građevinske resurse.Upravljanje imovinom sprečava krađu,povećavaproduktivnosti
obaveštavakorisnika kada sredstva ne rade ili su premeštena sa svojih određenihpodručja
Sigurnosni sistemi koriste senzore koji detektuju kretanje / zauzeće,otvore prozora/ vrata,dim, svetla itd.
Pored toga, sistemi upravljanjaimovinom koriste GPSpraćenje i tehnike lokalizacije u zatvorenom prostoru
9. Monitoring i kontrola vode (Pijaća i otpadna)
• Vodovodni sistem zgrade sastoji se od cevnih mreža, rezervoara za
skladištenje vode, pumpi i ventila za kontrolu pritiska i protoka vode u
sistemu
• Sistem za nadgledanje i kontrolu vode takođe uključuje senzore za merenje
različitih hidrauličkih i drugih karakteristika kvaliteta vode
• Hidraulički senzori mere nivo vode u rezervoaru, protoke vode i pritiske
• Senzori kvaliteta vode mere pH, koncentraciju hlora, potencijal redukcije
oksidacije, ukupni organski ugljenik itd.
• Upravljačke radnje, prema potrebi, sprovode hidraulički aktuatori (npr.
ventili, pumpe), kao i aktuatori kvaliteta (npr. pojačivači dezinfekcije hlorom)
• Odluke o kontroli vode donose ljudski operateri, na osnovu informacija i
analitike dobijenih kroz neki kontrolni centar
10. Monitoring i kontrola potrošnje energije
• Nadgledanje i kontrola potrošnje energije je postupak merenja potrošnje
energije u stvarnom vremenu pomoću uređaja i uređaja u zgradi i, nakon obrade
podataka, donošenje odluka o promeni načina korišćenja
• Pametni utikači obično se koriste za merenje potrošnje električne energije
pojedinih uređaja / uređaja.
• Ovi podaci se prikupljaju i analiziraju u naprednim analitičkim platformama, uz
mogućnost korišćenja tehnika veštačke inteligencije.
• Uzimajući u obzir cene električne energije, vremenske podatke i potrebe stanara,
sistem odlučuje o tome kako, kada, i šta treba koristiti, kako bi se smanjila
potrošnja energije (a samim tim i operativni troškovi)
• Sistemi za nadgledanje i kontrolu potrošnje električne energije mogu zajedno sa
HVAC sistemima da upravljaju grejanjem i hlađenjem radi energetske efikasnosti.
11. Kontrola uređaja
• Uređaji u zgradi mogu se kontrolisati pametnim utikačima i
prekidačima, koji uključuju ili isključuju električnu energiju koja se
daje uređaju.
• Sofisticiranije nadgledanje i kontrola mogu se primeniti samo ako
uređaji nude pristup svojim unutrašnjim parametrima, npr. status
rada, status održavanja, funkcija uključivanja i isključivanja i ostale
funkcije.
• Na primer, frižider može da obavesti operatera zgrade kada treba
da se uradi čišćenje.
• Takođe, klima uređaj se može uključiti / isključiti preko signala koji
daje direktno namenski regulator
12. Praćenje zdravlja stanara
• Monitoring zdravlja u zgradama odnosi se na praćenje zdravstvenog stanja
stanara.
• Takav nadzor se može obaviti uređajima koji se nose, npr. mere puls i druge
zdravstvene indikacije.
• Postoje i drugi mobilni uređaji koji imaju ugrađene senzore za zdravstvene
indikacije čoveka.
• Takve informacije mogu se privatno poslati medicinskom centru, ako je
potrebno.
• U određenim slučajevima i uz jasnu saglasnost stanara, takve se
informacije mogu prikupljati i analizirati i koristiti za širi nadzor zdravlja i
kontrolu stanara.
• Ovo može biti slučaj u fabrikama sa teškim okruženjem za zaposlene.
13. Drugo
Pored sistema za praćenje i kontrolu o kojem smo ranije
raspravljali, zgrade mogu da koriste i neke druge bočne sisteme,
kao što su kontrola parking mesta, kontrola navodnjavanja bašta
itd.
U zavisnosti od vrste zgrade i njenih funkcija, može se primeniti
nekoliko drugih sistema za nadgledanje i kontrolu,međutim,
prezentovani kurs je ograničen na gore pomenute sisteme
14. Podsećanje na ključne „Kvalitete servisa“ (Quality of
Service) kriterijume
Lista KPIs:
• KPI-1: Komfor ljudi/stanara
– Zaštita zdravlja, životna / radna efikasnost,korišćenje i fleksibilnost
prostora, brzina reagovanja itd.
• KPI-2: Ekološki prihvatljivo - Energetska efikasnost
• KPI-3: Efikasnost troškova - rukovanje i održavanje sa naglaskom na
efikasnosti
• KPI-4: Bezbednost i sigurnost - npr. mere protiv ilegalnog ulaska,
požara, zemljotresa, katastrofa i strukturnih oštećenja itd.
• KPI-5: Održivost drugih KPIs
15. Outline
1. Revizija različitih podsistema za monitoring i kontrolu zgrade
2. Izbor IoT opreme i grupisanje radi zadovoljenja potreba
svakog podsistema
3. Rasprava o slučajevima upotrebe i predlozi IoT opreme
25. Outline
1. Revizija različitih podsistema za monitoring i kontrolu zgrade
2. Izbor IoT opreme i grupisanje radi zadovoljenja potreba
svakog podsistema
3. Rasprava o slučajevima upotrebe i predlozi IoT opreme
26. Slučajevi upotrebe aplikacije i predlozi IoT opreme
Sada pokušajte da ponovo pregledate slučajeve upotrebe iz
prethodnih poglavlja i predložite njihovu primenu, vođeni gore
pomenutim sistemima i IoT komponentama
28. Izjava o odricanju odgovornosti
Za dodatneinformacije o VET4SBO projektu,posetite sajt projektana adresi https://smart-building-operator.euili
posetite https://www.facebook.com/Vet4sbo.
Preuzmite mobilnu aplikaciju:https://play.google.com/store/apps/details?id=com.vet4sbo.mobile.
Projekat (2018-1-RS01-KA202-000411) se finasniraod strane Evropske komisije(Erasmus+ Program). Ova publikacija
odražava stavovesamo autora i Komisija ne može biti odgovorna za bilo kakvuupotrebu informacijama sadržanim u
njoj.