2. Sigurnost biciklističkog prometa
Utjecaj na sigurnost biciklističkog prometa moguć je u
trima fazama:
• Faza I - Planiranje biciklističkog prometa i
biciklističkih površina
• Faza II - Oblikovanje – projektiranje – biciklističkih
površina
• Faza III – Ponašanje sudionika i nadzor te nadzor
nad biciklističkim površinama
- Neke sugestije i prijedlozi -
3. Planiranje biciklističkog prometa i biciklističkih površina
Osnovni parametri pri planiranju
biciklističkih površina:
- očekivani promet biciklista,
- veličina motornog prometa,
- brzine kretanja motornih vozila;
Osnovni princip:
- mali promet motornih vozila i niske brzine
– mješani promet
- srednji promet motornih vozila i srednje
brzine – biciklističke trake ili bankine
- veliki promet vozila i visoke brzine –
(odvojene) biciklističke staze;
...
Jedan primjer:
Zone smirenog prometa –
- mali promet vozila i niske brzine –
- rezultat: zajednička površina za
kretanje svih vozila (motornih i
nemotornih)
4. Planiranje biciklističkog prometa i biciklističkih površina
Pješačka zona i “Pješačka zona”
(promet biciklista zakonom nije zabranjen);
Poželjni principi:
- Kretanje biciklista bilo bi dobro kanalizirati – voditi ga
posebno označenim (biciklističkim) površinama
- U vođenju biciklističkog prometa treba izbjegavati
potencijalne konflikte sa pješacima
- Na mjestima gdje to iz sigurnosnih razloga nije
prihvatljivo – biciklistički promet izričito zabranti
5. Planiranje biciklističkog prometa i biciklističkih površina
Zone smirenog prometa
s izgrađenim (zasebnim) biciklističkim
površinama;
aspekt planiranja;
- da li su zasebne (čak dvostrane) staze ovdje
potrebne?
aspekt oblikovanja;
- kako ovakve staze utječu na mobilnost i sigurnost
pješaka?
- čemu služe crvena polja duž staze?
financijski aspekt;
- da li su se s ovim sredstvima mogle izgraditi staze
gdje su one stvarno potrebne?
Zaključak:
- nepotrebno,
- opasno (za pješake)
- neracionalno
6. Planiranje biciklističkog prometa i biciklističkih površina
Na mjestima primjene
sredstava za “smirivanje
prometa”
Poželjan princip:
- Biciklističke tokove voditi površinama
koje obilaze takva sredstva (izbočine
na kolniku);
(izbočine na kolniku nisu primjerene
za biciklističke površine)
- Ukoliko se izbočine na kolniku
postavljaju i preko biciklističke
površine, tada je najpovoljniji oblik
izbočine – sinusoidalna izbočina
7. Planiranje biciklističkog prometa i biciklističkih površina
Sabirne (distributivne) prometnice;
(veći promet motornih vozila – iznad 500 vozila u
satu, brzine vozila oko 50 km/h)
Poželjni principi:
- Iz sigurnosnih razloga biciklističke tokove treba
voditi na zasebnim površinama; naročito kada se
radi o novim prometnicama i kada za sve ima
dovoljno prostora;
- Iz sigurnosnih razloga biciklističku stazu treba
položiti uz kolnik – između motornih i pješačkih
tokova;
- Nije dobro – iz sigurnosnih razloga za pješake – da
je pješački nogostup između motornih vozila i
biciklista
8. Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina
Biciklistička traka uz prometnicu jednosmjernog prometa
(zeleni val, V = 45 km/h)
Zaštitni pojas između motornih vozila i biciklista:
- crta na kolniku širine 10 cm (... zrak, ... zapravo ništa)
Posljedice:
- promet biciklista rijedak
- kretanje biciklista u suprotnom smjeru, uz komentar biciklista:
- – ovako se osjećaju sigurnijim, jer tako dobro vide sva vozila i
mogu izbjeći konflikt s motornim vozilima koja na raskrižju skreću
- (međutim, u slučaju sudara posljedice bi mogle biti vrlo teške)
Zaštitni pojas između biciklista i pješaka:
- rubnjak
- izdignut nogostup
- niz gustih metalnih stupića (!?)
Zaključak: opasno, neprihvatljivo – svakako treba izbjeći!
9. Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina
Biciklistička staza/traka za dvosmjerni
promet – smjerovi razdvojeni visinski
– rubnjakom (nogostupom); staza na
prometnici jednosmjernog
(motornog), prometa
• utjecaj na sigurnost:
- nepovoljan; mogući sudari biciklista,
padovi, povrede
Traka je na prometnici jednosmjernog
(motornog) suprotnog prometa;
Između motornog i biciklističkog prometa
suprotnog smjera - zaštitini pojas:
- razdjelna crta širine 10 cm
(... zrak, ... ništa)
Komentar:
• nesigurno, opasno, neprihvatljivo – svakako treba izbjegavati!
10. Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina
Biciklistička staza na nogostupu,
uz parkirališni prostor
Zaštitni prostor između parkiranih vozila i
bicikala (?):
- neophodni su okomiti elementi zaštite;
primjerice: plastični stupići sa
retroreflektirajućom materijom – barem
dva stupića po jednom parkirnom
mjestu;
- ako takve zaštite nema biciklistički je
prostor sužen, a moguće su i opasne
situacije udara biciklista, ili čak
pješaka od strane biciklista
11. Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina
Prijelaz biciklističke staze preko
raskrižja
Prijelaz treba položiti s unutarnje strane
raskrižja, jer je to logičan nastavak
staze ispred i iza raskrižja; naime,
primjeren položaj biciklističke staze na
nogostupu uz kolnik je između kolnika
i nogostupa, pa takav treba biti i
položaj staze na raskrižju;
Utjecaj na sigurnost:
- ako je prijelaz biciklističke staze na
raskrižju s vanjske strane raskrižja,
događaju se nepotrebni konflikti
između biciklista i pješaka u zoni
raskrižja – rezultat toga mogu biti
nesreće i povrede; jednih i drugih
12. Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina
Biciklistička staza na
nogostupu
(Minimalan prostor za pješake
je 1,6 ili 1,0 metara; pješaci
su jednako važna kategorija
sudionika u prometu);
Ovakvu praksu svakako treba
izbjegavati – posebno kada
obujam biciklističkog prometa
može podnijeti (samo) jedna
staza;
- što uopće znači oznaka
smjera kretanja na stazi?
- takva oznaka nema uporište
u našim pozitivnim propisima;
- dapače, ovakve oznake
smjerova mogu izazvati
konflikte i stvoriti opasnost!
13. Oblikovanje – projektiranje - biciklističkih površina
Oznake za biciklističke
površine;
crvene ispune na stazama naši
propisi ne poznaju!
Ipak; crvene ispune mogu biti jako
korisne jer povećavaju uočljivost
biciklista i time njihovu sigurnost;
- primjerice, na mjestima prijelaza
staza preko raskrižja, na kolnim
ulazima, uz “osjetljive” objekte i sl.
Da li je nužno koristiti crvene ispune
duže cijele staze, .... ili još i šire?
... I crvene ispune imaju svoju cijenu
14. Nadzor nad ponašanjem sudionika i nadzor nad
biciklističkim površinama
Formalno:
- Nadzor nad ponašanjem sudionika treba provoditi policija;
- da li to ona i u kojoj mjeri doista čini?
(prometno redarstvo tu nema ingerencija)
- Nadzor nad biciklističkim površinama trebaju provoditi inspektori
cesta:
- da li to oni i u kojoj mjeri čine?
(komunalni redari tu nemaju ingerencije)
15. Za razliku od svih drugih oblika prometa, biciklistički bilježi stalan rast,
po godišnjim stopama većim i od 10%;
Međutim, porast bilježe i nesreće biciklista i posljedice u njima!
U Zagrebu je u godini 2011. bilo ukupno 305 od policije evidentiranih
nesreća s biciklistima!
U odnosu na prethodnu godinu to je porast od 43%!
- troje biciklista u tim je nesrećama poginulo –
... Događaju se i nesreće naleta biciklista na pješake
... i to sve više,
... i u pješačkim zonama
16. Zagreb - nesreće sa Zagreb - nesreće sa stradalim
stradalim biciklistima pješacima – od biciklista
17. Zaključak
Nekim nesrećama s biciklistima zacijelo
doprinose i nedostaci u biciklističkoj
infrastrukturi!
... Nastali u fazi:
- planiranja, (I)
- projektiranja, (II) ili
- nadzora (III)
