5. Financijska slika studenata
U ožujku 2015. povodom obilježavanja Europskog
tjedna novca u suradnji s Hrvatskom poštanskom
bankom organiziran je okrugli stol na temu
financijskog položaja hrvatskog studenta.
6. • većina studenata živi u privatnom smještaju, trećina
živi s roditeljima, dok je najmanji broj studenata
smješten u studentskom domu
Rezultati istraživanja koje su proveli Hrvatska poštanska banka d.d. i Studentski.hr u veljači 2015.
7. • gotovo trećina studenata na stan i hranu izdvaja više od 1500 kn
• nakon plaćanja troškova smještaja i hrane više od polovice
studenata raspolaže sa najviše 500 kn mjesečno za osobne
potrebe
Rezultati istraživanja koje su proveli Hrvatska poštanska banka d.d. i Studentski.hr u veljači 2015.
8. • više od 80% studenata koristi isključivo gotovinu te
se ne zadužuje
• trećina studenata posljednjih 100 kn bi dala za
edukaciju
• štede na zabavi, a htjeli bi štedjeti za putovanja
• više od 60% studenata smatra da su mogućnosti
zarade prihvatljive, ali uz upornost
Rezultati istraživanja koje su proveli Hrvatska poštanska banka d.d. i Studentski.hr u veljači 2015.
9. • većina studenata spremna je volontirati i na taj
način steći određeno iskustvo
• polovica ispitanika ne očekuje posao u struci nakon
fakulteta, ali su spremni prihvatiti posao izvan struke
• nakon fakulteta većina planira izraditi financijski
plan i ne zaduživati se
Rezultati istraživanja koje su proveli Hrvatska poštanska banka d.d. i Studentski.hr u veljači 2015.
11. Studentski poslovi
• Raznolika ponuda od slabije plaćenih do dobro
plaćenih poslova
• Određena razina zlouporabe
• Ukidanje poreznih olakšica te veće oporezivanje
kako se povećava iznos zarade na godišnjoj razini
12. Studentska natjecanja
• Uglavnom ovisi o volji organizacije ili jednog
poduzeća koje organizira natjecanje
• Studenti ispunjavaju zahtjeve poduzeća, a najbolji
osvajaju novčane nagrade
• Novčane nagrade variraju do nekoliko desetaka
tisuća kuna
13. Studentski krediti
• Relativno nerazvijeno i neregulirano tržište u
Hrvatskoj
• Krediti za školarinu i za troškove života
• Postoji određen poček te rok otplate do 10 godina
• Od manjih do većih iznosa poput 150.000 kuna
14. Stipendije
• Od strane poduzeća (rijeđe) i jedinica lokalne i
regionalne samouprave ili državne stipendije
• Iznosi jako variraju od 400 kuna do 4000 kuna
mjesečno
• Stipendije općina, gradova i županija vezane za
mjesto prebivališta
15. Primjer drugih zemalja
• U AUSTRIJI se zajam, odnosno od države
subvencionirani kredit, dobivao isključivo za otplatu
školarina.
• U FINSKOJ banke nude studentske zajmove za
koje u jednoj mjeri jamči središnja država.
• U VELIKOJ BRITANIJI vlada daje studentske
kredite kojima su pokriveni troškovi školarine, a koji
se vraćaju nakon zaposlenja i određenog iznosa
zarade.
16. Primjer drugih zemalja
• U većem broju zemalja važnu ulogu imaju POREZNE I DRUGE
OLAKŠICE za obitelji studenata
• u Belgiji, Češkoj, Njemačkoj, Estoniji, Grčkoj, Francuskoj, Irskoj, Italiji,
Latviji, Litvi, Malti, Austriji, Poljskoj, Portugalu, Sloveniji, Slovačkoj i
Lihtenštajnu.
17. Izvanredni događaji
• Utječu izrazito na studentski standard
• Odluke o školarinama
• Odluke o kriterijima za smještaj u studentskim
domovima
18. Otvorena pitanja
• Kriterij izvrsnosti i/ili socioekonomski kriterij?
• Približavanje statusa redovnih i izvanrednih studenata?
• Direktne i/ili indirektne potpore?
• Jednaka dostupnost visokog obrazovanja za sve?
19. Zaključak
• Postoje primjetne razlike u zastupljenosti studenata po
spolu, dobi i socioekonomskom statusu na hrvatskim
sveučilištima
• Postoje i neujednačenosti između sveučilišta prema tome
koliko njihovi studenti osjećaju financijsko opterećenje,
zadovoljstvo radnim opterećenjem ili studijem
• Hitna promjena sadašnjeg stanja obrazovnog sustava
jest nužan uvjet cjelokupnog razvoja zemlje.