Successfully reported this slideshow.
We use your LinkedIn profile and activity data to personalize ads and to show you more relevant ads. You can change your ad preferences anytime.

Dizajniranje novog modela studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj

377 views

Published on

Ovaj završni rad, napravljen za potrebe kolegija dizajniranje organizacije na diplomskom studiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, bavi se analizom studentskog predstavništva i studentskog centara u Republici Hrvatskoj te mogućim idućim korakom u njihovom razvoju.

Published in: Government & Nonprofit
  • Be the first to comment

  • Be the first to like this

Dizajniranje novog modela studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj

  1. 1. Marko Božac Dizajniranje novog modela studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj SEMINARSKI RAD Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet – Zagreb Kolegij: Dizajniranje organizacije
 Mentor: Doc. dr. sc. Tomislav Hernaus
 JMBAG: 0067480745 Zagreb, kolovoz 2017.
 $1
  2. 2. IZJAVA O AKADEMSKOJ ČESTITOSTI Izjavljujem i svojim potpisom potvrđujem da je ovaj seminarski rad, “Dizajniranje novog modela studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj”, isključivo rezultat mog vlastitog rada koji se temelji na mojim istraživanjima i oslanja se na objavljenu literaturu, a što pokazuju korištene bilješke i bibliografija. Izjavljujem da nijedan dio rada nije napisan na nedozvoljen način, odnosno da je prepisan iz necitiranog rada, te da nijedan dio rada ne krši bilo čija autorska prava. Izjavljujem, također, da nijedan dio rada nije iskorišten za bilo koji drugi rad u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj, znanstvenoj ili obrazovnoj ustanovi. Student: U Zagrebu, kolovoz 2017. godine ______________________ (potpis) $2
  3. 3. Sadržaj 1. Uvod 4 2. Shvaćanje dizajniranja organizacije 5 2.1. Poimanje organizacije 5 2.2. Pojmovno određenje dizajniranja organizacije 6 3. Pregled razvoja studentskih centara i studentskog predstavništva u RH 8 3.1. Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj 8 3.2. Briga o studentskom standardu 9 3.3. Studentski centri u Republici Hrvatskoj 9 3.4. Dizajniranje organizacije na primjeru Studentskog centra u Zagrebu 12 3.5. Sustav studentskog predstavništva u Ujedinjenom kraljevstvu 14 3.6. Studentsko predstavništvo u Republici Hrvatskoj 16 4. Otvorena pitanja trenutnog sustava studentskih centara i studentskog predstavništva 20 5. Dizajniranje održive organizacije studentskog predstavništva 27 5.1. Definiranje ciljeva i kriterija 27 5.2. Mjere za ostvarenje ciljeva 27 5.3. Dizajniranje ustrojstva nove organizacije 29 5.4. Prednosti i mane novog modela studentskog predstavništva 32 6. Zaključak 34 Literatura 35 Popis tablica i grafika 38 $3
  4. 4. 1. Uvod Predmet ovog seminarskog rada je uloga studentskih zborova i studentskih centara u razvoju i održavanju studentskog standarda u Republici Hrvatskoj. Cilj ovog rada je analizirati odnos i studentskih centara i studentskih zborova te predložiti mjere za daljnji razvoj studentskog standarda u Republici Hrvatskoj. Podatci za svrhu ovog rada prikupljeni su iz stručne literature, relevantnih internetskih izvora, novina koji prate obrazovanje te intervjuiranjem predstavnika dionika obuhvaćenih ovim radom. Rad je strukturiran na tri dijela. U prvom dijelu se strukturirano analizira razvoj i trenutno stanje studentskih centara i studentskih zborova u Republici Hrvatskoj, zakonski propisi te ustroj studentskog centra u Zagrebu i studentskog predstavništva. U drugom dijelu rada analiziraju se uočena otvorena pitanja između studentskih predstavnika i studentskih centara te općenito potrebe svakog specifičnog tijela. Na temelju prva dva dijela, predlažu se promjene koje bi doprinijele adekvatnijoj dinamici studentskih centara i studentskog predstavništva, a s ciljem održivog razvoja studentskog standarda u budućnosti.
 $4
  5. 5. 2. Shvaćanje dizajniranja organizacije 2.1. Poimanje organizacije Definicija organizacije navodi da je to svjesno udruživanje ljudi kojima je cilj da s odgovarajućim sredstvima ispune određene ciljeve s najmanjim mogućim naporom na bilo kojem području društvenog života .1 Pojam “organizacija” potječe od grčke riječi organon i označava oruđe ili sredstvo s kojim se postiže određeni cilj. Autori govore o organizaciji u užem smislu (svako povezivanje ljudi radi ostvarivanja ciljeva) i u širem smislu (povezivanje ljudi radi ostvarivanja gospodarskih, odnosno proizvodnih ciljeva). Organizacija započinje s pojavom čovjeka, odnosno čovjek se njome počinje baviti s početkom obavljanja proizvodnog rada u cilju podmirivanja životnih potreba. Neki autori organizaciju smatraju i vještinom ili sposobnošću čovjeka da uporabom određenih sredstava i metoda usklađuje konkretne faktore radi ostvarivanja postavljenih ciljeva. Pod pojmom organizacija podrazumijeva se odgovarajuća ustanova ili organizacijski oblik, a isto tako o organizaciji se govori kao svojevrsnom procesu organiziranja ili o organizaciji kao stanju odnosno rezultatu tog procesa. Organiziranje je također menadžerska funkcija strateškog karaktera uz čiju pomoć menadžment stvara pretpostavke za ostvarenje definirane i oblikovane poslovne strategije. U sklopu organiziranja kao menadžerske funkcije, poduzetnički menadžment dizajnira organizacijsku konfiguraciju, tj. projektira optimalne organizacijske strukture poduzetnika, po kojima će se odvijati poslovna strategija uz pomoć aktivnosti operacijskog menadžmenta, a sve radi učinkovitog ostvarenja postavljenih ciljeva . Prema Lavittovom modelu (Lavittovom dijamantu) organizacija2 podrazumijeva četiri temeljne komponente: strukturu, tehnologiju, ljude i zadatke .3 Sikavica, P., Novak, M. (1999) Poslovna organizacija. Treće, izmijenjeno i nadopunjeno izdanje. Zagreb: Informator.1 Horvat, Đ., Kovačić, M. (2004) Menadžment u malom poduzetništvu. Cera prom.2 Buble, M., Cingula, M., Dujanić, M., Dulčić, Ž., Gonan Božac, M., Galetić, L., Ljubić, F., Pfeiffer, S. i Tipurić, D.3 (2005) Strateški menadžment. Zagreb: Sinergija nakladništvo. $5
  6. 6. 2.2. Pojmovno određenje dizajniranja organizacije Sredinom 1950-ih godina, organizacijskim dizajnom smatralo se skupom odluka o strukturi organizacije. S vremenom, zbog visoke dinamičnosti okruženja, takvo shvaćanje zamijenilo je ono4 suvremeno koji organizacijski dizajn definira kao proces usklađivanja organizacijske strukture, upravljačkih i poslovnih procesa, informacijskih sustava, sustava nagrađivanja, zaposlenika i ostalih organizacijskih elemenata s odabranom strategijom.5 Galbraith također tvrdi su organizacije uspješne u onoj mjeri u kojoj im to omogućava njihov organizacijski dizajn zbog čega organizacijama nije lako opstati u dinamičnom okruženju koje od njih zahtjeva stalnu promjenu . Stoga, organizacijski dizajn treba biti visoko na listi prioriteta6 svakog menadžera. Kvalitetni zaposlenici u loše posloženom organizacijskom rješenju neće u potpunosti ili u značajnijoj mjeri pokazati svoj potencijal, dok će prosječni zaposlenici u zdravom sustavu biti u mogućnosti pružiti svoj maksimum i nastaviti se razvijati, na taj način stvarajući veću vrijednost, kako za organizaciju, tako i za potrošače i same sebe.7 Marin Buble definira projektiranje organizacije kao kreativni proces oblikovanja organizacijske strukture poduzeća, sustava ekonomskih odnosa između dijelova poduzeća te sustava upravljanja u poduzeću primjenom specifične metodologije i adekvatnih organizacijskih sredstava – alata. Po njegovu je mišljenju cilj projektiranja organizacije uspostaviti optimalnu organizaciju kao rezultat ili stanje izraženo organizacijskim modelom .8 Iz perspektive poslovanja, organizacijski dizajn dio je odluke o načinu poslovanja i planiranju strateških promjena koje to poslovanje i procese mijenjaj. U tom kontekstu, organizacijski dizajn predstavlja važnu stratešku polugu za oblikovanje poslovanja.9 Nadler, D. A., Gerstein, M. S., Shaw, R. B. i sur. (1992), Organizational Architecture: Designs for Changing4 Organizations, Jossey-Bass, San Francisco Kates, A., Galbraith, J. R. (2007), Designing Your Organization: Using the Star Model to Solve 5 Critical Design5 Challenges, Jossey-Bass, San Francisco Galbraith, J. R. (2002), Designing Organizations: An Executive Guide to Strategy, Structure, and Process, Jossey-6 Bass, San Francisco Hernaus, T. (2009) ‘Temelji organizacijskog dizajna’, EFZG - SERIJA ČLANAKA U NASTAJANJU, 9(8), str. 18.7 Buble, M., (2006.) Menadžmen. Split - Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet8 Stanford, N. (2007), Guide to Organisation Design, Profile Books, London9 $6
  7. 7. Stoga, dizajniranje organizacije zahtjevan je i važan moment u trenutku osmišljavanja organizacije, njenih procesa i njene strategije. Ono je dio uspjeha ili neuspjeha svake organizacije te određuje dugoročno ograničenja njena uspjeha. Svaka organizacija, zbog dinamičnosti okruženja, mora biti spremna na izmjene u svojem dizajnu kako bi se prilagodila novonastalim uvjetima, izazvanim unutarnjim ili vanjskim promjenama.
 $7
  8. 8. 3. Pregled razvoja studentskih centara i studentskog predstavništva u RH 3.1. Visoka učilišta u Republici Hrvatskoj U Republici Hrvatskoj postoji 4.284.889 stanovnika , od toga je u statusu studenta u akademskoj10 godini 2013./2014. bilo 178.676 osobe što čini gotovo 4,2% populacije. Navedena populacija11 vezna je uz sljedeća visoka učilišta :12 • 10 sveučilišta: 8 javna i 2 privatna • 15 veleučilišta: 11 javna i 4 privatna • 31 visoke škole: 28 javne i 3 privatne Navedeni broj studenata distribuiran je na sljedeći način po visokim učilištima: Tablica 1: Broj studenata po tipu visokog učilišta; izvor: Agencija za znanost i visoko obrazovanje, obrada autora Iz tablice 1, jasno je kako su sveučilišta uvjerljivo najveća po pitanju broja studenata. Preko 2/3 studentske populacije studira na nekom od sveučilišta dok ostala 1/3 studenata studira na nekom od veleučilišta ili visokim školana što daje premoć sveučilištima po pitanju oblikovanja visokog obrazovanja.
 Broj studenata po tipu visokog učilišta Tip Visokog učilišta Broj studenata Studenti u % Sveučilišta 119.228 67% Veleučilišta 33.629 19% Visoke škole 25.819 14% Ukupno 178.676 100% Državni zavod za statistiku - Republika Hrvatska: Popis stanovništva, kućanstva i stanova 2011. Dostupno na: http://10 www.dzs.hr/ (Pristupljeno 22. ožujka. 2017.) Agencija za znanost i visoko obrazovanje: Ukupan broj studenata po tipu studija i tipu visokih učilišta. Dostupno na:11 https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje/statistike/44-statistike/690-ukupan-broj-studenata-po-tipu-visokih-uilita- za-0910-i-1011 (Pristupljeno: 22. srpnja 2017.) Strategija znanosti obrazovanja i tehnologije (2015.): Nove boje znanja - Visoko obrazovanje. Dostupno na: http://12 novebojeznanja.hr/strategija/visoko-obrazovanje/12 (Pristupljeno: 23. srpnja 2017.) $8
  9. 9. 3.2. Briga o studentskom standardu Prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja, studentski standard obuhvaća radni i životni standard studenata, odnosno smještaj, prehrana i kulturni život studenata. Briga o životnom standardu studenata, ali i o znanstvenoj djelatnosti, institucionalizirana je kroz sljedeće organizacije: • Ministarstvo obrazovanja i znanosti • Visoka učilišta • Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu • Agencija za znanost i visoko obrazovanje • Studentski centri Na razini jednog koherentnog geografskog područja, o životnom standardu studenata (studentskom standardu), ponajprije brine sveučilište, njegove sastavnice (fakulteti) i studentski centri. 3.3. Studentski centri u Republici Hrvatskoj Društvo je prepoznalo važnost studenata kao osjetljive skupine društva zbog čega su razvijeni mehanizmi i pravni okvir za razvoj životnog standardna studenata, tj. onoga što danas znamo kao studentski standard. Za institucionalno održavanje i razvoj studentskog standarda osnovani su studentski centri koji se brinu na određenom geografskom području, gdje postoji sveučilište, o potrebama studenata. Prvi takav studentski centar u Republici Hrvatskoj osnovan je 1. lipnja 1957. godine u Zagrebu , ono što je danas poznato kao “Studentski centar Zagreb”.13 Studentski centar u Zagrebu, kao prva takva organizacija, opisuje sebe kao stožernom ustanovom studentskoga standarda, pa i socijalne sigurnosti studenata te da je neraskidivo vezana za sveučilišni život u Zagrebu i šire koje je svojim djelovanjem zadovoljava intelektualne, znanstvene, kulturne, duhovne i društvene potrebe. Studentski centar u Zagrebu: Prošlost Studenskog centra u Zagrebu. Dostupno na: http://www.sczg.unizg.hr/povijest/13 (Pristupljeno: 22. srpnja 2017.) $9
  10. 10. Nešto zapadnije, u Rijeci, broj studenata počeo je naglo rasti, a bilo ih je sve više posebno na Pomorskom fakultetu gdje su dolazili studenti iz cijeloga svijeta. Povodom toga, razvijala se potreba za osnivanjem ustanove koja će se skrbiti o njihovoj prehrani i smještaju. Stoga, Narodni odbor kotara Rijeka na 25. sjednici Kotatarskog vijeća i Vijeća proizvođača održanoj 24. svibnja 1960. donosi rješenje o osnivanju Studentskog centra za smještaj, opskrbu i društveni život studenata koja stupa na snagu 1. lipnja iste godine. Iste je godine osnovan i Studentski centar u14 Splitu.15 Danas tako postoji 13 studentskih centara, svaki na geografskom području gdje djeluje jedno ili više visokih učilišta. To su redom, s pripadajućim OIB-ima, sljedeći: • Sveučilište u Zagrebu - Studentski centar u Zagrebu (OIB: 22597784145) • Studentski centar Karlovac (OIB: 58335400167) • Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Studentski centar u Osijeku (OIB: 90017453174) • Sveučilište u Rijeci, Studentski centar Rijeka (OIB: 87500773013) • Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Studentski Centar u Slavonskom Bordu (OIB: 49926157201) • Veleučilište u Požegi, Studentski centar u Požegi (OIB: 31871275850) • Sveučilište u Splitu, Studentski centar Zadar (OIB: 72402810099) • Sveučilište u Splitu, Studentski centar Split (OIB: 25975412650) • Sveučilište u Dubrovniku - Studentski centar Dubrovnik (OIB: 66467746606) • Sveučilište u Zagrebu, Studentski centar Varaždin (OIB: 64945507350) • Veleučilište u Šibeniku, Studentski centar Šibenik (OIB: 68241113433) • Sveučilište u Zagrebu - Studentski centar u Sisku (OIB: 10831379912) • Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Studentski centar Pula (OIB: 63288148995) Sveučilište u Rijeci (2015) Monografija Studentskog centra Rijeka - 55 godina postojanja. Uredila: Elvira Marinković14 Škomrlj. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Studentski centar Rijeka. Studentski centar Split - Prošlost. Dostupno na: http://www.scst.unist.hr/o-nama/proslost (pristupljeno 2 kolovoza15 2017. godine). $10
  11. 11. $ Slika 1: Prikaz visokih učilišta i studentskih centara u Hrvatskoj. Izvor: Agencija za znanost i visoko obrazovanje, obrada autora Kod svih studentskih centara, pretežito se mogu naći sljedeće djelatnosti koje obavljaju: • Posredovanje pri povremenom i privremenom zapošljavanju studenata (student servis) • Priprema jela i pića za prehranu studenata • Izgradnja i iznajmljivanje smještaja, pretežito za studente • Organizacija kulturnog i društvenog života studenata Uvidom u Sudski registar, uviđa se da su svi osnivači studentskih centara zapravo visoka učilišta (sveučilišta i veleučilišta) te da se osnivaju kao ustanova. Ustanove su regulirane Zakonom o ustanovama koji definira ustanovu kao organizacija koja se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti,ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti (Zakon o javnim ustanovama, Narodne novine NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) $11
  12. 12. 3.4. Dizajniranje organizacije na primjeru Studentskog centra u Zagrebu Studentski centar u Zagrebu, kako definira vlastiti Statut, tri tijela :16 • Upravno vijeće, • Ravnatelja • Stručni kolegij Upravno vijeće je tijelo koje upravlja Studentskim centrom, a sastoji se od pet osoba: • dva predstavnika Sveučilišta koja predlaže Senat sveučilišta • jedan predstavnik nadležnog ministarstva kojeg predlaže ministar • jedan predstavnik studenata kojeg imenuje Senat sveučilišta na prijedlog Studentskog zbora • jedan predstavnik radnika Studentskog centra kojeg predlaže Radničko vijeće Odluke se donose većinom prisutnih članova, a najmanje troje članova mora biti prisutno za donositi pravovaljane odluke. Ravnatelj, kojeg imenuje Upravno vijeće na mandat od 4 godine, je čelnik i voditelj poslovanja Studentskog centra koji ima pravo zastupanja. Ravnatelj uz sebe ima još svojeg zamjenika te pomoćnike koji odgovaraju broju ustrojbenih jedinica. Ravnatelj, njegov zamjenik i pomoćnici članovi su Stručnog kolegija. SC Zagreb svoje je djelatnosti grupirao u šest ustrojbenih jedinica, odnosno pet i jednu podupiruću, a to su:
 • Zajedničke službe • Prehrana • Smještaj • Kultura • Student servis • Sport
 Statut Studentskog centra u Zagrebu, članak 21. (2014). Dostupan na: http://www.sczg.unizg.hr/media/uploads/16 studentski_centar/sc_statut_30_01_2014.pdf. $12
  13. 13. # Slika 2: Shematski prikaz unutarnjeg ustrojstva Studentskog centra u Zagrebu. Izvor: Studentski centar u Zagrebu, obrada autora Sličan način organizacijskog ustrojstva imaju i drugi studentski centri. Odnosno, svi imaju Upravno vijeće ili Upravni odbor s istim sastavom članova koji zatim biraju ravnatelja SC-a. Također, većina ima organiziran rad prema djelatnostima kao i u slučaju Studentskog centra u Zagrebu .17 Najveći od navedenih studentskih centara, u financijskom smislu, je Studentski centar u Zagrebu koji je na dan 31.12.2015. godine imao pasivu i aktivu u iznosu od 575 milijuna kuna, a kroz 2015. godinu je uprihodovao 237 milijuna kuna završivši godinu s 2 milijuna kuna viška prihoda raspoloživ za iduće razdoblje . Međutim, zbog donacije iz državnog proračuna od 35 milijuna18 kuna, u pitanje se dovodi dugoročna održivost bez državne pomoći.
 Statut studentskog centra Rijeka (2012.) Dostupno na: http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/propisi_i_dokumenti/17 Statut_Studentskoga_centra_Rijeka_Procisceni_tekst_21_rujna_2011.pdf. Sveučilište u Zagrebu - Studentski centar Zagreb, revizorsko financijsko izvješće za 2015. godinu18 $13
  14. 14. 3.5. Sustav studentskog predstavništva u Ujedinjenom kraljevstvu U Ujedinjenom kraljevstvu, studentsko predstavništvo razvija se gotovo 100 godina, tj. od 1922. godine do danas . Studentsko predstavništvo u UK-u započinje sa “students’ union”, što u19 Hrvatskoj odgovara sindikatu studenata ili uniji studenata. Ono postoji na svakom sveučilištu i svaki student pri upisu odmah postaje njihov član osim ako se izrijekom ne navede da se to ne želi. S obzirom da je ovakvo crpljenje legitimiteta iz svog brojnog članstva tipično za radničke sindikate (workers’ union), točniji prijevod u ovom slučaju bi bio “sindikat studenata”. Sindikat studenata je demokratska organizacija koju vode isključivo njeni članovi, tj. studenti. Studenti su ti koji određuju rad sindikata i glasuju o policy dokumentima te odabiru svoje zastupnike koji će provoditi njihove odluke. Svako sveučilište ima svoj sindikat studenata koje je registrirano kao nevladina udruga (NGO). Sindikat studenata ima svojeg predsjednika i izvršni odbor te tijela kroz koje donose odluke i surađuju sa stakeholderima. Rad sindikata zasniva se na tri tijela – upravi, vijeću studenata i tematskim odborima. Izvršni tim ima svoj ured, a izabrani su na izborima te vode sindikat. Full- time osobe znači da su one zaposlene te se očekuje da rade 37 sati na tjedan. Njihova plaća iznosi 18.000 funti na godinu, a praksa je da ove pozicije popunjavaju studenti završnih godina, odnosno oni koji mogu propustiti jednu godinu studiranja. S druge strane, part-time osobe volontiraju, tj. ne primaju naknadu te se od njih očekuje manji angažman. Ono što fundamentalno razlikuje studentske zborove i sindikate studenata je to što sindikati imaju polugu moći za razvoj studentskog standarda. Naime, dok studentski centri brinu o studentskom standardu, a studentski zborovi predstavljaju studente, sindikati objedinjavaju te dvije funkcije - studentskim standardom upravljaju studenti. Iako, bitno je naglasiti kako sustav menzi i studentskih domova kakvi su poznati u Hrvatskoj, nisu zastupljeni u Ujedinjenom kraljevstvu. Dok su studentski domovi i studentske menze u sklopu studentskih centara u Hrvatskoj, u Ujedinjenom kraljevstvu studentskim domovima upravljaju posebne organizacije koje su uglavnom privatne, a menze su u sklopu sveučilišta i fakulteta, odnosno, nisu vezani na sindikat studenata. Uz to što zastupa studente i njihove interese, sindikat također pruža usluge studentima. Sindikat tako: • Surađuje s volonterskim organizacijama kako bi pružio prilike za volontiranje National Union of Students - Our History. Dostupno na: https://www.nus.org.uk/en/who-we-are/our-history/19 (Pristupljeno: 3 kolovoza 2017- godine). $14
  15. 15. • Pomaže pri organiziranju dobrotvornih i fund rising kampanja • Dodjeljuje nagrade poput “Leadership award” i “Outstanding Teaching Awards” • Ima svoje savjetnike koji pružaju informacije i savjete o akademskim propisima, žalbama, studentskom smještaju i ugovorima s privatnim iznajmljivačima, osobnim financijama i zdravlju Organiziraju studentska događanja poput koncerata, stand-upova i partija te jednodnevna i višednevna putovanja • Upravlja prostorijama i infrastrukturom i stavlja ih u funkciju na dobrobit studenata (caffee barovi, student shopovi, student pubovi i sl.) Uz spomenute usluge koje pruža, sindikat ima i svoje redovito poslovanje s kojim se financira. Financiranje, odnosno poslovanje, je jedan od razloga zašto je sindikat registriran kao udruga koja okuplja sve članove, a pod sobom ima studentska udruženja. Naime, sindikat ima nekoliko zgrada kojima upravlja i u njima pruža usluge studentima, ali često dijelove tih prostora iznajmi ili da u koncesiju privatnim tvrtkama. Primjerice, sindikat je dio prostora dao privatnoj firmi u koncesiju da izgradi, a zatim upravlja, teretanom, coffee shopom, pubom… Cijene su uglavnom niže, a jedan od uvjeta je da se na tim poslovima zapošljavaju studenti. Uz to, sindikat je osnovao svoj vlastiti shop koji prodaje svakodnevne potrepštine za studente odmah kraj fakulteta. U takvoj trgovini cijene su nešto niže ili jednake tržišnima, ali u njima rade studenti, a sva dobit ide sindikatu za financiranje svojih aktivnosti. Osim što upravlja svojom infrastrukturom, sindikat nudi usluge oglašavanja poslovnoj zajednici. Primjerice, ukoliko poduzeće želi poslati newsletter svim ili dijelu studenata, sindikat može proslijediti email kroz svoju emailing listu, ali za financijsku naknadu. Osim toga, sindikatu se treba platiti ako poduzeće želi na njihovom prostoru oko fakulteta, u zgradama ili na internetskim stranicama postaviti baner, dijeliti letke, imati štand ili pak sponzorirati neko sportsko događanje koje provodi jedno od sportskih udruženja. Osim od komercijalnih djelatnosti, sindikat pribavlja novce od Sveučilišta te nacionalnog sindikata. $15
  16. 16. 3.6. Studentsko predstavništvo u Republici Hrvatskoj Prepoznavajući potrebu uvažavanja i zastupanja interesa studenata, krajem 1996. godine donosi se Zakon o studentskom zboru (NN 139/1997) kojim se utemeljuju studentska predstavnička tijela na fakultetskoj, sveučilišnoj i državnoj razini. Studentski zbor od tada ima za cilj štititi prava i promicati interese studenata na razini pojedinog visokog učilišta, ali i na državnoj i međunarodnoj razini . Donošenjem novog zakona 2007. godine (NN 71/2007) uspostavljeno je studentsko20 predstavništvo u obliku studentskih zborova kakvog znamo danas. Studenti svake dvije godine na visokim učilištima, fakultetima i sveučilištima biraju svoje legitimne predstavnike. Prvo na razini fakulteta, a zatim na razini sveučilišta. Sveučilišni zborovi zatim se udružuju u nacionalni studentski zbor pod nazivom “Hrvatski studentski zbor”. Studentski zborovi zatim djeluju pri fakultetima i sveučilištima kao predstavničko, ali i savjetodavno tijelo. Svaki zbor tako ima svoje članove (i zamjenike) i predsjednika koji se biraju na mandat od dvije godine, a biraju se na studentskim izborima po sistemu lista. Međutim, osim studentskih zborova koji su specifični uglavnom za sveučilišta, na sjednici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. 2012. godine osnovano je Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. To je koordinativno tijelo studentskih predstavnika veleučilišta i visokih škola u Republici Hrvatskoj koje raspravlja o pitanjima od zajedničkog interesa za sve studente veleučilišta i visokih škola, razvija zajedničke studentske programe i aktivnosti te štiti interese studenata veleučilišta i visokih škola .21 Zbog novonastale situacije, čiji se uzrok može tražiti u otvaranju veleučilišta i visokih škola, što u privatnom i javnom vlasništvu, sustav studentskog predstavništva izgleda na sljedeći način: ‘Zakon o studentskom zboru’ (1997) Narodne novine, 139. Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/20 1997_12_139_1975.html (Pristupljeno: 22 srpnja 2017.) Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH, dostupno nat: http://www.vijecestudenata.com/o-vijecu/21 (Pristupljeno: 3 kolovoza 2017. godine). $16
  17. 17. # Slika 3: Shematski prikaz sustava studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Izvor: Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, obrada autora Nacionalno predstavničko tijelo, Hrvatski studentski zbor sastoji se od Skupštine, Predsjedništva i Predsjednika. Skupština se sastoji od svih izabranih predstavnika studenata na sveučilišnoj razini koji zatim biraju predsjednika i članove predsjedništva na dvije godine. Statutom je regulirana struktura predsjedništva tako da svako znanstveno područje (prirodoslovno, tehničko, društveno i humanističko) bude jednako zastupljeno. Predsjedništvo zatim može osnivati radna tijela, a moraju imati studentskog pravobranitelja kako nalaže Zakon. $17
  18. 18. # 
 Slika 4: Shematski prikaz unutarnjeg ustrojstva Hrvatskog studentskog zbora. Izvor: Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama i Poslovnik o radu Hrvatskog studentskog zbora, obrada autora Iako je sustav studentskih zborova stariji, s druge strane se razvilo Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. Iako ono nije regulirano Zakonom o studentskim zborovima, Vijeće također ima skupštinu koja se sastoji od studentskih predstavnika veleučilišta i visokih škola. Skupština zatim bira predsjednika, dva zamjenika (jedan za privatna učilišta i drugi za javna učilišta) i tajnika. Predsjedništvo vodi Vijeće i može osnivati urede, a prema raspoložim podacima, trenutno ih je sedam. $18
  19. 19. $ Slika 5: Shematski prikaz unutarnjeg ustrojstva Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. Izvor: Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, obrada autora Usporedbom organizacijskih struktura studentskih zborova i vijeća studenata, razvidno je kako je u svega nekoliko godina, vijeće uspijelo izgraditi kompleksniji strukturu svoje organizacije. Jedan od razloga tome može se potražiti u njihovoj slobodi osnivanja ureda u kojima se angažiraju osobe , uglavnom drugi studenti, koje nisu vezane na mandat studentskih predstavnika. Studentski zborovi, iako imaju puno dužu tradiciju, ali i drukčiji zakonski okvir, u 20 godina nisu uspjeli razviti kompleksniju organizacijsku strukturu. $19
  20. 20. 4. Otvorena pitanja trenutnog sustava studentskih centara i studentskog predstavništva U sljedećem, drugom dijelu, ovog rada nabrojat će se otvorena pitanja i prijepori u trenutnom sustavu studentskog predstavništva i studentskih centara. Za detektiranje otvorenih pitanja koristili su se relevantni izvori i izjave relevantih osoba te se proveo strukturirani intervju s pripadnicima Hrvatskog studentskog zbora. Iz relevantnih izvora i strukturiranog intervjua, mogli su se identificirati sljedeća otvorena pitanja: 1. Studentski predstavnici imaju želje i potrebe koje ne odgovaraju zakonskom rješenju iz 2007. godine 2. Rektorski zbor smatra da studentski predstavnici u ponekim tijelima imaju previše prava 3. Mala izlaznost na studentske izbore dovodi u pitanje legitimitet studentskih predstavnika. 4. Potkapacitiranost za rješavanje stručnih problema 5. Nedostatak kontinuiteta i zamjenici 6. Studentski zborovi nemaju poluge kojima mogu izravno doprinijeti studentskom standardu 8. Određene potrebe studenata počele su zadovoljavati studentske udruge 7. Studentski centri nemaju potrebu razvijati i unaprjeđivati sustav zbog svojeg monopolskog položaja i nedostatka povratne veze sa studentima 9. Nejasan odnos studentskih zborova i studentskih centara prema veleučilištima i visokim školama na jednom geografskom području Ostala pitanja kojih se dotaklo su pitanja ovisnosti studentskih zborova o financijskim sredstvima visokog učilišta, ali takva se situacija ptomatra kao posljedica nego li kao uzrok problema. U nastavku su svaka pojedinačna otvorena pitanja detaljnije objašnjena. $20
  21. 21. 1. Studentski predstavnici imaju želje i potrebe koje ne odgovaraju zakonskom rješenju iz 2007. godine Članovi studentskih zborova, a službeno i nacionalno tijelo Hrvatski studentski zbor, izražava već nekoliko godina želju za imanjem budžeta i stabilnim financiranjem kako bi mogli provoditi projekte i dijeliti stipendije studentima. Konkretnije, na 9. sjednici održanoj 2017. godine službeno su usvojili stav kojim se traži financiranje od 1% na davanja iz studentskih ugovora koje koriste Studentski centri . Takvo što nije predviđeno u samom Zakonu, a niti u fundamentalnoj ideji da22 studentski zborovi budu predstavničko i savjetodavno tijelo. Nadalje, kroz strukturirani intervju uočeno je da članovi studentskih zborova žele osnivati poduzeća kojima bi studentski zbor bio vlasnik, a s ciljem rješavanjem nekog od problema. Također, neki od članova imaju želju nastaviti se baviti rješavanjem studentskim problema i nakon što im istekne mandat i zakonski ih se onemogući u djelovanju. Sve tri navedene ideje nisu u skladu s trenutnim konceptom studentskog predstavništva. 2. Rektorski zbor smatra da studentski predstavnici u ponekim tijelima imaju previše prava Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju studentski predstavnici, koje sukladno statutu sveučilišta biraju sami studenti, čine najmanje 10% članova senata iz redova studenata preddiplomskih i diplomskih studija, te najmanje 5% iz redova studenata poslijediplomskih studija. Slično, studentski predstavnici koje sukladno statutu sastavnice biraju sami studenti čine najmanje 15% članova vijeća sastavnice. Na sjednici Rektorskog zbora u 19. travnja 2017. godine, prof. dr. sc. Željko Turkalj ukazao je na nelogičnosti vezano uz izbore studenata i njihova prava te smatra da je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju broj studentskih predstavnika u senate i sveučilišne sastavnice postavljen previsoko, a način njihovog definiranja čini taj broj još većim. Ne bi smjelo pisati najmanje 15% jer to znači da ih može biti i više od toga te riječ „najmanje“ treba izbaciti.23 Hrvatski studentski zbor (2017.) Održana 9. sjednica Hrvatskog studentskog zbora : Hrvatski studentski zbor.22 Dostupno na: http://www.hsz.hr/odrzana-9-sjednica-hrvatskog-studentskog-zbora/ (Pristupljeno: 4 kolovoza 2017.) godine. ‘Zapisnik sa 7. sjednice Rektorskog zbora u akademskoj 2016./2017. godini održane 19. travnja 2017. na Rektoratu23 Sveučilišta u Rijec’ (2017). Dostupno na: http://www.rektorski-zbor.hr/fileadmin/rektorski_zborRH/sjednice_zbora/ 2016_17/Zapisnik_7._sjednice_RZ_19_04_2017.pdf (Pristupljeno: 5 kolovoza 2017. godine). $21
  22. 22. Rektor Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Damir Boras istaknuo je kako postoji problem u provedbi te smatra da studenti mogu glasovati samo o onim odlukama za koje su kompetentni, npr. ne bi trebali glasati o izboru profesora u više zvanje. Također je upozorio na problem dvostrukog prava glasa. Tako npr. asistenti su ujedno i doktorandi pa glasaju u svojstvu studenata i drugi put u svojstvu zaposlenika.24 3. Mala izlaznost na studentske izbore dovodi u pitanje legitimitet studentskih predstavnika. U akademskoj godini 2016./2017. na Sveučilištu u Zagrebu, 30. i 31. svibnja 2017. godine održani su izbori za studentske predstavnike, tj. članove studentskih zborova na koje je izašlo 11.509 studenata od njih 65.345 pravo glasa. U relativnom iznosu, riječ je o izlaznosti od 17 posto .25 Zbog navedene izlaznosti, studentski predstavnici se nerijetko suočavaju s komentarima o njihovoj legitimnosti što im odmaže u njihovom poslu. Tako je primjerice prof. dr. sc. Željko Turkalj na sjednici Rektorskog zbora 19. travnja 2017. godine, konstatirao da izabrani predstavnici doista ne izražavaju stav svih studenata te je u pitanje doveo njihovu legitimnosti zbog problema niske izlaznosti na studentske izbore. Ukoliko se traži uzrok maloj izlaznosti, može se naći na probleme niske prepoznatljivosti i percepcije male važnosti studentskih predstavnika za birače. Također, postavlja se pitanje provodi li se izborna promidžba na ispravan način i rade li kandidati dovoljno da zainteresiraju studente. 4. Potkapacitiranost za rješavanje stručnih problema U siječnju 2017. godine došlo je do izmjena Pravilnika o porezu na dohodak kojime je studentima smanjen maksimalni godišnji iznos neoporezivog primitka po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga (članak 9. stavak 1. točka 6. Zakona o porezu na dohodak) s 50.000,00kn na 15.000,00kn što predstavlja smanjenje studentskih prava. Ministarstvo financija i Porezna uprava tada su komunicirali kako je riječ o greški u komunikaciji te kako će kompenzirati smanjenje s osobnim odbitkom na godišnjoj razini što je dovelo do nesigurnosti kod studenata kako će se tretirati njihov rad. Studentski predstavnici nisu u početku shvaćali do kakvih je poreznih promjena došlo te im je trebalo neko vrijeme da Ibid., str. 7.24 Sveučilište u Zagrebu, Studentski izbori 2016./2017. Dostupno nat: http://www.unizg.hr/studiji-i-studiranje/podrska-25 studentima/studentske-organizacije/studentski-izbori-20162017/ (Pristupljeno: 6 kolovoza 2017. godine). $22
  23. 23. iznesu svoj stav. Nakon što je tema dobila poveću pažnju medija, studentski predstavnici izašli su u javnost s izjavom koja je bila identična izjavi Ministarstva financija kako je riječ o pogrešnoj interpretaciji i grešci u komunikaciji te da će pronaći rješenje za nastalo nezadovoljstvo studenata.26 U nastavku rješavanja nastalog problema najavljen je Zakon o studentskom radu na čiju su izradu pozvani studentski predstavnici. Tijekom procesa, studentski predstavnici iznijeli su nekoliko prijedloga koji nisu bili u skladu s ostalim zakonskim rješenjima i koji nisu adekvatno rješavali nastali problem. Primjerice, predlagalo se da izvanrednim studentima koji inače imaju pravo na ugovor o radu, daju pravo na korištenje studentskog ugovora te obrnuto - da redoviti studenti imaju pravo na rad preko ugovora o radu što se ne uklapa u postojeći koncept visokog obrazovanja niti u Zakon o visokom obrazovanju.27 5. Nedostatak kontinuiteta i zamjenici U strukturiranom intervjuu s nekoliko studentskih predstavnika, detektiran je problema nedostatka kontinuiteta studentskih zborova. Naime, pri svakim izborima, mijenja se većina predstavnika, tj. gotovo svi predstavnici što nerijetko rezultira sasvim novim stavovima i politikama studentskih predstavnika. Odnosno, nije propisan proces “primopredaje” funkcija niti postoje stalno zaposlene stručne osobe koje mogu prenijeti znanje što ostavlja nove studentske predstavnike da sami pronalaze nove stavove bez kontinuiteta. Također, kroz vrijeme je uočeno kako je dvogodišnji mandat predug za studente, tj. neki predstavnici u povijesti nisu bili u mogućnosti obavljati svoje obveze u cijelosti kroz dvije godine. Uzroci se uglavnom navode gubitak statusa studenta i životne prilike (posao ili razmjena). Zbog toga su uvedeni zamjenici kako bi se doskočilo tom problemu s ciljem dobivanja na kontinuitetu, ali zapravo se pridonijelo nejasnoći pri izborima i kompleksnosti sustava zastupanja. 6. Studentski zborovi nemaju poluge kojima mogu izravno doprinijeti studentskom standardu Jutarnji List (2017) ‘POREZNA REFORMA UDARILA PO DŽEPU I STUDENTE Država će oporezivati sve koji26 zarade više od 15 tisuća kuna godišnje’, Jutarnji List, 5. siječnja 2017. godine. Dostupno na: http://www.jutarnji.hr/ vijesti/hrvatska/porezna-reforma-udarila-po-dzepu-i-studente-drzava-ce-oporezivati-sve-koji-zarade-vise-od-15-tisuca- kuna-godisnje/5470615/ (Pristupljeno: 7 kolovoza 2017. godine). Portal srednja.hr (2017) ‘U izradi zakon o studentskom radu: Ministarstvo otkrilo o kojim se promjenama raspravlja’,27 8 lipnja 2017. godine. Dostupno na: http://www.srednja.hr/korak-do-posla/u-izradi-zakon-o-studentskom-radu- ministarstvo-otkrilo-o-kojim-se-promjenama-raspravlja/ (Pristupljeno: 7 kolovoza 2017. godine). $23
  24. 24. S obzirom na to da su studentski zborovi predstavničko tijelo, oni nemaju izravne poluge moći s kojima mogu izravno utjecati na studentski standard . Njihov rad uglavnom se svodi na razgovore i28 pregovore, tj. borbu za bolje uvjete studenata kod drugih institucija poput fakulteta, sveučilišta, studentskog centra, ministarstava i slično. Primjerice, studentski predstavnici često dobivaju upite za pomoć od studenata i unatoč želji za pomoć, jedino što mogu je pozvati druga tijela da nešto učine. Kroz strukturirani intervju primjetilo se kako studentski predstavnici imaju potrebu sami upravljati studentskim standardom - žele prioritizirati određene projekte, osigurati im financiranje i potrebne resurse. Paradoksalno jest to što, iako nemaju poluge moći za izravno rješavati probleme, prvi su na liniji kada treba raspoznati potrebe i želje studenata. 7. Studentski centri nemaju potrebu razvijati i unaprjeđivati sustav zbog svojeg monopolskog položaja i nedostatka povratne veze sa studentima S druge strane, studentski centri imaju sve potrebne poluge moći i ovlasti da donesu odluke o unaprjeđenju studentskog standarda, ali zbog monopolskog položaja i nepostojanja povratne veze sa studentima, odluke ne donose proaktivno već uglavnom na zahtjev studenata. Studentski predstavnici kroz intervju istaknuli su jedan primjer koji dobro prikazuje ovaj problem - studenti koji rade preko student servisa u SC-u, a kojima poslodavac nezakonito uskrati isplatu, često traže studentske predstavnike za pomoć (koji žele da se taj problem riješi), ali studentski centar je taj koji jedini može donijeti određene odluke za rješavanje tog problema, ali umjesto toga, studentski centri prebacuju odgovornost na studente koji su oštećeni da se sami izbore za svoj zarađeni novac. Osim toga, zbog nedostatka povratne veze sa studentima, Studentski centar u Zagrebu ima problema s uređenjem zbog čega neki prostori ostaju neiskorišteni zbog svojeg izgleda i neodržavanja, tj. ne udovoljavaju potrebama studenata. Također, postoji problem s “kulturom” koja se shvaća u svojem užem smislu, a ne u širem smislu slobodnog vremena. Primjer toga je Caffee bar SC-a u kojeg zalaze svi osim studenata zbog nedostatka programa za studente. 8. Određene potrebe studenata počele su zadovoljavati studentske udruge Studentske udruge unazad 10 godina spontano pridonose studentskom standardu iako im to izravno nije u cilju djelovanja. Studentske udruge u Zagrebu danas organiziraju natjecanja, edukacije, ‘Zakon o studentskom zboru’ (1997) Narodne novine, 139. Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/28 1997_12_139_1975.html (Pristupljeno: 22 srpnja 2017.) $24
  25. 25. sportske i zabavne programe kojima pridonose bogatijem studentskom životu. Nastavno na prethodnu točku, dok SC-ov caffee bar ne ostvaruje svoj potencijal, studentska udruga “Klub studenata elektrotehnike” vodi svoj caffee bar i klub zbog čega godišnje ostvaruje milijunske prihode, a njihove najbrojnije mušterije su studenti iz razloga što klub vode studenti koji mogu detektirati potrebe studenata i pružit im sadržaj koji će ih zadovoljiti. Osim KSET-a, udruga eSTUDENT postala je vrlo važna organizacija koja doprinosi studentskom standardu kroz svoje aktivnosti. Primjerice, svojim projektima i natjecanjima spajaju studente i poslovni sektor zbog čega studenti stupaju u kontakt s tržištem i lakše pronalaze sebi posao. Zbog uspješnih projekata, udruga uspijeva pribaviti sponzore i financijska sredstva potrebna za svoj rad i vođenje organizacije. Na temelju toga, može se reći da su studentske udruge ispunjavale potrebe studenata koje druge organizacije poput SC-a nisu uspjele, a uglavnom zbog izravne sprege sa studentima. 9. Nejasan odnos studentskih zborova i studentskih centara prema veleučilištima i visokim školama na jednom geografskom području Prema Zakonu o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (članak 9., stavak 5), Hrvatski studentski zbor (nacionalno koordinativno tijelo studentskih zborova) čini po jedan predstavnik svakog sveučilišta (9 predstavnika) i jedan predstavnik svih studenata veleučilišta i visokih škola. Ukoliko se uzme u obzir struktura studenata prema tipu visokih učilišta, 9 studentskih predstavnika u HSZ-u predstavlja 67% studenta na sveučilištima predstavlja dok 33% studenata na veleučilištima i visokim učilištima predstavlja svega jedan predstavnik što je veliki nesrazmjer u zastupljenosti. Također, na jednom geografskom području može djelovati više visokih učilišta i svako od njih može imati vlastiti studentski zbor koji će se brinuti o studentima na svojem visokom učilištu iako se potrebe studenata preklapaju neovisno na kojem tipu visokog učilišta studiraju. Odnosno, nema tijela koje bi primjerice predstavljalo interese i potrebe studenata u jednom gradu, ali zato postoji nekoliko studentskih zborova na istom geografskom području koji će predstavljati studente po tipu visoke škole. Nadalje, prema Zakonu o ustanovama, članak 57. navodi kako osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obaveze što znači da je primjerice Sveučilište u Zagrebu $25
  26. 26. odgovorno za obveze Studentskog centra u Zagrebu iako ono pruža usluge svim studentima na području Zagreba ne uvjetujući studiranje na Sveučilištu u Zagrebu. Isto se odnosi i na upravljanje Studentskim centrom u Zagrebu gdje u upravnom vijeću stoji predstavnik Sveučilišta u Zagrebu i predstavnik studenata kojeg imenuje senat na prijedlog Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu iako djelovanje SC-a nije usmjereno samo prema studentima Sveučilišta. Prema navedenom ispada kako studenti veleučilišta i visokih škola nisu zastupljeni ni na koji način pri Studentskom centru u Zagrebu iako se usluge odnose i na njih. 
 $26
  27. 27. 5. Dizajniranje održive organizacije studentskog predstavništva 5.1. Definiranje ciljeva i kriterija S obzirom na navedena otvorena pitanja i na praksu sa sindikatom studenata u Ujedinjenom kraljevstvu, pri dizajniranju nove organizacije, mogu se postaviti sljedeći ciljevi i kriteriji vrednovanja: • Studentima dati priliku da upravljaju studentskim standardom, barem u jednoj mjeri. • Uspostaviti kontinuitet u radu zborova s manjim osciliranjima u politikama • Uvažiti nove potrebe studentskih predstavnika, ali i komentare predsjednika visokih učilišta • Iskoristiti ljude koji se žele (profesionalno) zadržati uz studentski zbor • Povećati prepoznatljivost i povjerenje u studentske predstavnike • Stvaranje novih studentskih poslova i prilika • Olakšano artikuliranje i realiziranje studentskih potreba • Smanjiti razlike između sastavnica unutar sveučilišta i povećati povezanost između visokih učilišta na istom geografskom području Navedene ciljevi proizašli su iz analize relevantnih izvora i strukturiranog intervjua s predstavnicima studenata. Mogu se koristiti kao putokazi i smjernice pri rješavanju identificiranih problema kako bi se studentsko predstavništvo reorganiziralo na korist studenata i sustava. 5.2. Mjere za ostvarenje ciljeva Kako bi studentima, tj. studentskim zborovima dali poluge za upravljanje studentskim standardom, potrebno je redefinirati njihovu sadašnju ulogu. Osim što oni moraju ostati predstavničko tijelo, jedna doza izvršne moći može im se dati premještanjem njihove pozicije u studentske centre. Kako bi se to postiglo, potrebno je izgraditi kompleksniju strukturu studentskog predstavništva. Također, treba uzeti u obzir trenutnu strukturu osnivača studentskih centara. Zbog toga, se predlaže sljedeće: $27
  28. 28. 1. Visoka učilišta, koja su osnivač studentskih centara, moraju imati kompleksniju strukturu studentskog zbora, kako se predlaže u nastavku, kako bi zborovi mogli djelovati unutar studentskih centara. Također, visokim učilištima, koji nisu osnivači studentskih centara, treba dati mogućnost formalnog postajanja su-osnivača studentskog centra na geografskom području gdje ono djeluje. U tom slučaju, studenti mogu birati i biti birani za studentske predstavnike koji djeluju unutar studentskog centra. 2. Studentski zborovi, koji djeluju unutar studentskog centra, trebaju imati kompleksniju strukturu koja se sastoji od tijela: izvršni direktori, skupština i tematski odbori. 2.1.Skupština je najviše tijelo takvog studentskog zbora, a sastoji se od izvršnih direktora, studentskih predstavnika prema skupini i predstavnika odbora. Ono donosi strateške odluke bitne za studente na cijelom geografskom području gdje djeluje studentski centar. Također, skupština usvaja godišnji plan rada kojeg predlažu izvršni direktori, 2.2.Studentski predstavnici prema skupini su neposredno izabrani studentski predstavnici koji su se kandidirali kao predstavnici značajnih skupina studenata. Točan broj predstavnika utvrdio bi se pravilnikom kako bi se predstavljale skupine koje su relevantne za svako geografsko područje, ali obvezni su predstavnici sljedećih skupina: studenti preddiplomskog studija, studenti diplomskog studija, studenti stručnih studija, studenti s invaliditetom, međunarodni studenti, studenata nacionalnih manjina i predstavnik za ravnopravnost spolova. 2.3.Tematski odbori su tijela koja okupljaju predstavnike organizacija i studentske predstavnike relevantnih za studentski život. Broj i temu tematskih odbora određuje se pravilnikom kako bi odbori bili relevantni za svako geografsko područje, ali obvezni odbori su: odbor za sport, odbor za studentski smještaj, odbor za studentske udruge i odbor za edukaciju. Odbor za sport okuplja relevantne osobe i organizacije za studentski sport na geografskom području, odbor za smještaj okuplja predstavnike i studente studentskih domova, odbor za studentske udruge okuplja predstavnike svih studentskih udruga, a odbor za edukaciju okuplja predsjednike svih studentskih zborova sastavnica i visokih učilišta na tom geografskom području te predstavnike studenata po godinama. Svaki odbor saziva nadležni izvršni direktor koji presjeda odborom. Odbor odabire jednog ili više predstavnika koji sudjeluje u radu skupštine. $28
  29. 29. 3. Početkom svakog semestra održava se sjednica skupštine otvorena za javnost na kojoj se predstavljaju rezultati dosadašnjeg rada te planovi za tekući semestar. Ukoliko je potrebno, izvršni direktori mogu sazvati sjednicu i tijekom semestra ukoliko za to postoji potreba. Sastanci s tematskim odborima sazivaju se jednom mjesečno osim kada to nije potrebno. 4. Ravnatelj studentskog centra postaje ovime poslovni direktor koji se izabire na mandat od četiri godine, a izabire ga se se kao i do sada - na izbor predstavnika osnivača, nadležnog ministarstva, radnika i studentskog predstavnika (u ovom slučaju predsjednika izvršnih direktora). Ravnatelj se brine o poslovanju studentskog centra i predlaže osnivačima godišnji plan kojeg izrađuje s izvršnim direktorima. 5. Što se tiče izbora, oni se održavaju svake godine u svibnju i izabire se predstavnike na funkcije u trajanju mandata od jedne godine s mogućnošću reizbora na tri godine u cijelosti (osim predsjednika izvršnih direktora čiji je mandat ograničen na jednu godinu). U isto se vrijeme odabiru predstavnici svih visokih učilišta i njihovih sastavnica. 6. Izbori za studentske predstavnike sastavnica biraju se također na jednogodišnji mandat neposredno prema godini, smjeru i tipu studija. 7. Nacionalno predstavništvo i dalje ostaje kao koordinativno tijelo, a čini ga delegacija predstavnika izvršnih direktora. Nacionalno tijelo i dalje nema izvršne ovlasti već ostaje platforma za zastupanje studentskih interesa na nacionalnoj razini. Navedene mjere proizašle su iz zadanih ciljeva kako bi se studentsko predstavništvo razvilo prema kompleksnijoj organizaciji koja uspješnije služi svojoj svrsi, a to je unaprjeđivanje studentskog standarda i predstvljanje studenata. 5.3. Dizajniranje ustrojstva nove organizacije S predloženim mjerama, studentsko predstavništvo bilo bi unaprijeđeno s polugama i ovlastima da doprinosi izravno studentskom standardu, a studentskim centrima uspostavlja se izravna sprega i bolja komunikacija sa studentima, tj. tržištem kojeg moraju zadovoljiti. I dok bi poslovanje i dalje držali osnivači, tj. sveučilište, radnici i nadležno ministarstvo, studenti imaju puno veću ulogu u povezivanju, komunikaciji, prioritiziranju i artikulaciji potreba studenata. S time studentski centar $29
  30. 30. može lakše prepoznati nove poslovne prilike na kojima može zaraditi, a studentski zborovi mogu izravno zadovoljiti potrebe svojeg biračkog tijela. Sve počinje od izbora. Jednom godišnje, krajem drugog semestra, studenti biraju svoje predstavnike na razini fakulteta, tj. visokog učilišta i na razini sveučilišta, tj. studentskog centra. Za fakultete biraju imenom i prezimenom kandidate koji su se kandidirali na pojedine funkcije - predstavnici godine ili predstavnici smjera na fakultetu kako bi se postigla reprezentativnost na razini sastavnice, tj. visokog učilišta. Nema lista, nema zamjenika, već samo imena i prezimena za pojedine funkcije. Osim toga, studenti zatim glasuju za izvršne direktore i studentske predstavnike u skupštini, također poimenice po poziciji. $ $30
  31. 31. Slika 6: Shematski prikaz sustava studentskog predstavništva pri studentskom centru prema prijedlogu autora Nakon što su studentski zborovi konstituirani, skupština sazvana, a izvršni direktori dobili svoje mandate, sazivaju se tematski odbori. Svaki od izvršnih direktora zasjeda nad svojim odborom, prikuplja povratne informacije, potrebe i želje studenata te ih se prenosi ostatku izvršnih direktora koji zatim s ravnateljem (kojeg je izabralo upravno vijeće studentskog centra) sastavljaju godišnji plan i program za iduću akademsku godinu. Početkom semestra, tj. nove akademske godine program rada daje se skupštini na predlaganje amandmana i usvajanje. Izvršni direktori trebali bi imati svoja radna mjesta i ured u studentskom centru gdje zatim rade na provedbi programa, unaprjeđuju standard, rješavaju tekuće probleme i osmišljavaju nove poslovne prilike za studentski centar. Izvršni direktori imaju obvezu rada pola radnog vremena u studentskom centru za što su plaćeni preko studentskog ugovora. # $31
  32. 32. Slika 7: Shematski prikaz ustrojstva studentskog centra prema prijedlogu autora S obzirom na to da se radi o ustanovi, ovime se otvara mogućnost otvaranja poduzeća ili podružnica koji mogu obavljati određenu djelatnost. Također, ovo daje mogućnost studentskim predstavnicima da raspolažu određenim budžetom kojima mogu financirati projekte koji unaprjeđuju studentski standard. Naravno, uz prava dolaze i obveze pa su tako i izabrani izvršni direktori odgovorni za poslovanje studentskog centra te moraju njime upravljati načelom dobrog gospodara. 5.4. Prednosti i mane novog modela studentskog predstavništva Imajući na umu navedena otvorena pitanja, ovim se modelom studentsko predstavništvo usmjerava prema razvoju studentskog standarda i rješavanju problema studenata, a manje na njihovo zastupanje pri drugim tijelima. Tako su prednosti: • Novi zakonski okvir koji je u skladu s potrebama i željama studentskog standarda, ali i približavanje studentskih centara studentima. • Na izborima se biraju predstavnici imenom i prezimenom za točno određene funkcije što bi trebalo doprinijeti većoj prepoznatljivosti studentskih predstavnika te izlaznosti na izborima, a stoga i većoj legitimnosti predstavnika. • Ovime se otvara mogućnost otvaranja stručnih funkcija i tijela pri studentskim centrom poput studentskog pravobranitelja koji bi imao na raspolaganju stručnu pomoć koja se može institucionalizirati. Također se mogu osnivati radne skupine za rješavanje određenog problema. • Iako je mandat studentskim predstavnicima skraćen s dvije na jednu godinu, kontinuitet se nasljeđuje kroz institucionaliziranje. Odnosno, iako se predstavnici mijenjaju, njihovo iskustvo i znanje se institucionalizira te uz jasna pravila prenosi na novu generaciju. • Studentski centar dobiva jasnu povratnu vezu sa studentima zbog čega svoj monopolski položaj može koristiti za rješavanje problema i stvaranje novih sadržaja za studente koji će biti u skladu s tržišnim potrebama. • Ovime se uspostavlja i jasna komunikacija sa studentskim udrugama te im se može pružiti infrastrukturna potpora pri provedbi projekata zbog čega određeni projekti ne moraju dugoročno ovisiti samo o jednoj udruzi. $32
  33. 33. • Uspostavlja se bolja komunikacija općenito sa svim relevantnim skupinama unutar studentskog života čime se dolazi do razmjene iskustva i uočavanja primjera dobrih praksi zbog čega može doći do ujednačavanje standarda između studentskih domova, udruga i fakulteta. • Zbog mogućnosti širenja broja osnivača studentskog centra, odnos s veleučilištima i visokim školama postaje jasnija. Unatoč benefitima, u ovom sustavu postoje i određene mane poput: • Veće financijske potrebe za financiranjem izvršnih direktora • Učestaliji financijski izdaci za studentske izbore jednom godišnje • Djelomice se uspostavlja kompleksniji sustav studentskog predstavništva što može pridonijeti otežanoj kandidaturi za pojedine funkcije • Obveze studentskih predstavnika, tj. izvršnih direktora su veće što može obeshrabriti broj studenata koji su spremni kandidirati se na tu funkciju • Studentima se daje veća moć nad studentskim centrom, a umanjuje se samostalnost ravnatelja i osnivača što može doprinijeti nezadovoljstvu dosadašnjim imateljima moći koja se umanjuje • Nove obveze možda su prevelike za studentske predstavnike, tj. nemaju kapacitete za nove obveze. Međutim, na raspolaganju im je sva infrastruktura i znanje studentskog centra koja bi im trebala pomoći pri tome. • Studentski predstavnici gube moć odlučivanja u senatu i nekim drugim tijelima s obzirom da njihova uloga više nije strogo predstavnička već se usmjerava na relevantna pitanja Imajući na umu navedene prednosti i mane, sustav ipak donosi više prednosti nego li mana. Postoje određeni rizici na strani mana koje treba s vremenom minimizirati kako bi se oni sveli na minimum. $33
  34. 34. 6. Zaključak Trenutni sustav i zakonski okvir koji regulira studentsko predstavništvo ne odgovara novim potrebama studenata. Studentski predstavnici imaju mnogo veće ambicije nego što im zakonski okvir dopušta. Istovremeno, studentski centri imaju monopolističku moć nad studentskim standardom, a bez izravne povratne veze sa studentima zbog čega se ne razvijaju adekvatni sadržaji u sklopu njihovog rada. Zbog toga se uspostavila situacija gdje postoji predstavničko tijelo (studentski zborovi) kojima je itekako u interesu da svojem biračkom tijelu (studentima) dostavljaju novu vrijednost, bolji standard i rješenja, a bez mehanizma da izravno utječu na njih dok druga organizacija (studentskim centrima) ima sve potrebne mehanizme i poluge moći kojima mogu utjecati na studentski standard, a bez izravne veze s tržištem i segmentom (studentima) kojeg treba podupirati. Ovime je uspostavljen određeni status quo po pitanju studentskog predstavništva i studentskog standarda. Relevantnim izvorima i intervjuima sa studentskim predstavnicima detektirani su konkretni problemi u trenutnom sustavu po pitanju reprezentativnosti, male izlaznosti, nedostatka kontinuiteta, potkapacitiranosti studentski predstavnika za stručne probleme, zadovoljavanje studentskih potreba od strane udruga i nejasan odnos prema veleučilištima i visokim školama. Zbog toga se predlaže uvođenje kompleksnijeg oblika studentskog predsjedništva u geografskim područjima gdje postoje studentski centri. Studentski zbor visokog učilišta dobiva tri tijela - skupštinu, izvršne direktore i tematske odbore. Izvršni direktori i studentski predstavnici u skupštini izravno su izabrani od strane studenata svake godine na izborima u trajanju mandata od jedne godine. Izvršni direktori postaju dio uprave studentskog centra te upravljaju njime s ravnateljem centra kojeg imenuje upravno vijeće studentskog centra kao i u trenutnom rješenju. Skupština donosi strateške odluke u vezi studentskog standarda na razini cijelog geografskog područja, a tematske odbore koristi kao tijela za komunikaciju s relevantnim sudionicima za studentski živost. Sastavnice sveučilišta i dalje imaju predstavničku ulogu, ali propisuju im se uvjeti za reprezentativnost. Ovim modelom rješavaju se određeni problemi koji su identificirani u važećem modelu, ali se otvaraju problemi većih financijskih potreba, većih obveza studentskim predstavnicima te decentraliziranje moći nad studentskim centrom zbog čega se može izazvati nezadovoljstvo kod određenih dionika.
 $34
  35. 35. Literatura 1. Agencija za znanost i visoko obrazovanje: Ukupan broj studenata po tipu studija i tipu visokih učilišta. Dostupno na: https://www.azvo.hr/hr/visoko-obrazovanje/statistike/44-statistike/690- ukupan-broj-studenata-po-tipu-visokih-uilita-za-0910-i-1011 (Pristupljeno: 22. srpnja 2017.) 2. Buble, M., Cingula, M., Dujanić, M., Dulčić, Ž., Gonan Božac, M., Galetić, L., Ljubić, F., Pfeiffer, S. i Tipurić, D. (2005) Strateški menadžment. Zagreb: Sinergija nakladništvo. 3. Buble, M., (2006.) Menadžmen. Split - Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet 4. Državni zavod za statistiku - Republika Hrvatska: Popis stanovništva, kućanstva i stanova 2011. Dostupno na: http://www.dzs.hr/ (Pristupljeno 22. ožujka. 2017.) 5. Galbraith, J. R. (2002), Designing Organizations: An Executive Guide to Strategy, Structure, and Process, Jossey-Bass, San Francisco 6. Hernaus, T. (2009) ‘Temelji organizacijskog dizajna’, EFZG - SERIJA ČLANAKA U NASTAJANJU, 9(8), str. 18. 7. Horvat, Đ., Kovačić, M. (2004) Menadžment u malom poduzetništvu. Cera prom. 8. Hrvatski studentski zbor (2017.) Održana 9. sjednica Hrvatskog studentskog zbora : Hrvatski studentski zbor. Dostupno na: http://www.hsz.hr/odrzana-9-sjednica-hrvatskog-studentskog- zbora/ (Pristupljeno: 4 kolovoza 2017.) godine. 9. Jutarnji List (2017) ‘POREZNA REFORMA UDARILA PO DŽEPU I STUDENTE Država će oporezivati sve koji zarade više od 15 tisuća kuna godišnje’, Jutarnji List, 5. siječnja 2017. godine. Dostupno na: http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/porezna-reforma-udarila-po-dzepu- i-studente-drzava-ce-oporezivati-sve-koji-zarade-vise-od-15-tisuca-kuna-godisnje/5470615/ (Pristupljeno: 7 kolovoza 2017. godine). 10. Kates, A., Galbraith, J. R. (2007), Designing Your Organization: Using the Star Model to Solve 5 Critical Design Challenges, Jossey-Bass, San Francisco $35
  36. 36. 11. Nadler, D. A., Gerstein, M. S., Shaw, R. B. i sur. (1992), Organizational Architecture: Designs for Changing Organizations, Jossey-Bass, San Francisco 12. National Union of Students - Our History. Dostupno na: https://www.nus.org.uk/en/who-we- are/our-history/ (Pristupljeno: 3 kolovoza 2017- godine). 13. Portal srednja.hr (2017) ‘U izradi zakon o studentskom radu: Ministarstvo otkrilo o kojim se promjenama raspravlja’, 8 lipnja 2017. godine. Dostupno na: http://www.srednja.hr/korak-do- posla/u-izradi-zakon-o-studentskom-radu-ministarstvo-otkrilo-o-kojim-se-promjenama- raspravlja/ (Pristupljeno: 7 kolovoza 2017. godine). 14. Sikavica, P., Novak, M. (1999) Poslovna organizacija. Treće, izmijenjeno i nadopunjeno izdanje. Zagreb: Informator. 15. Stanford, N. (2007), Guide to Organisation Design, Profile Books, London 16. Statut studentskog centra Rijeka (2012.) Dostupno na: http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/ propisi_i_dokumenti/Statut_Studentskoga_centra_Rijeka_Procisceni_tekst_21_rujna_2011.pdf. 17. Statut Studentskog centra u Zagrebu, članak 21. (2014). Dostupan na: http://www.sczg.unizg.hr/ media/uploads/studentski_centar/sc_statut_30_01_2014.pdf. 18. Strategija znanosti obrazovanja i tehnologije (2015.): Nove boje znanja - Visoko obrazovanje. Dostupno na: http://novebojeznanja.hr/strategija/visoko-obrazovanje/12 (Pristupljeno: 23. srpnja 2017.) 19. Studentski centar Split - Prošlost. Dostupno na: http://www.scst.unist.hr/o-nama/proslost (pristupljeno 2 kolovoza 2017. godine). 20. Studentski centar u Zagrebu: Prošlost Studenskog centra u Zagrebu. Dostupno na: http:// www.sczg.unizg.hr/povijest/ (Pristupljeno: 22. srpnja 2017.) 21. Sveučilište u Rijeci (2015) Monografija Studentskog centra Rijeka - 55 godina postojanja. Uredila: Elvira Marinković Škomrlj. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Studentski centar Rijeka. $36
  37. 37. 22. Sveučilište u Zagrebu - Studentski centar Zagreb, revizorsko financijsko izvješće za 2015. godinu 23. Sveučilište u Zagrebu, Studentski izbori 2016./2017. Dostupno nat: http://www.unizg.hr/studiji- i-studiranje/podrska-studentima/studentske-organizacije/studentski-izbori-20162017/ (Pristupljeno: 6 kolovoza 2017. godine). 24. Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH, dostupno nat: http://www.vijecestudenata.com/ o-vijecu/ (Pristupljeno: 3 kolovoza 2017. godine). 25. Zakon o studentskom zboru (1997) Narodne novine, 139. Dostupno na: http://narodne- novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_12_139_1975.html (Pristupljeno: 22 srpnja 2017.) 26. Zapisnik sa 7. sjednice Rektorskog zbora u akademskoj 2016./2017. godini održane 19. travnja 2017. na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci (2017). Dostupno na: http://www.rektorski-zbor.hr/ fileadmin/rektorski_zborRH/sjednice_zbora/2016_17/ Zapisnik_7._sjednice_RZ_19_04_2017.pdf (Pristupljeno: 5 kolovoza 2017. godine). $37
  38. 38. Popis tablica i grafika Tablica 1: Broj studenata po tipu visokog učilišta; izvor: Agencija za znanost i visoko obrazovanje, obrada autora Slika 1: Prikaz visokih učilišta i studentskih centara u Hrvatskoj. Izvor: Agencija za znanost i visoko obrazovanje, obrada autora Slika 2: Shematski prikaz unutarnjeg ustrojstva Studentskog centra u Zagrebu. Izvor: Studentski centar u Zagrebu, obrada autora Slika 3: Shematski prikaz sustava studentskog predstavništva u Republici Hrvatskoj. Izvor: Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, obrada autora Slika 4: Shematski prikaz unutarnjeg ustrojstva Hrvatskog studentskog zbora. Izvor: Zakon o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama i Poslovnik o radu Hrvatskog studentskog zbora, obrada autora Slika 5: Shematski prikaz unutarnjeg ustrojstva Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske. Izvor: Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, obrada autora Slika 6: Shematski prikaz sustava studentskog predstavništva pri studentskom centru prema prijedlogu autora Slika 7: Shematski prikaz ustrojstva studentskog centra prema prijedlogu autora $38

×