Prezentacija o multikulturalizmu na balkanskim prostorima, dio ispitne literature kod prof. Dragojevića

1. RAZNOLIKOST I
STGMATIZACIJA NA
BALKANU U
KULTURNOM
KONTEKSTU
Pripremila:
Ivana Keleš

2. ISTRAŽIVAČKA PITANJA
1. Kakvi stereotipi i predrasude vladaju na balkanskim
prostorima?
2. Je li ime “Balkan” postalo sinonim za jednu od najvećih
pogrdnih etiketa u povijesti?
3. Koja je uloga civilnog sektora na području kulture?
4. Može li kulturna politika biti efikasna i efektivna bez
sudjelovanja civilnog sektora u njenom stvaranju?

3. ODKUD IME BALKAN?
• Tursko podrijetlo – planina
• Stara Planina u
Bugarskoj
• Johann August Zeune – zaslužan za
proširenje pojma Balkana na širi prostor
jugoistočne Europe

4. RAZLIČITE DEFINICIJE
BALKANSKOG POLUOTOKA
Trokut Trst –
Odesa – Rt
Tainaron

5. • poluotok jugoistočne Europe kojemu je poluotočnost neodređena, a
koji obuhvaća europski dio Turske, Grčku, Albaniju, Makedoniju,
Srbiju i Crnu Goru, Bugarsku, Bosnu i Hercegovinu, a samo katkada
Rumunjsku, Hrvatsku i Sloveniju (Wikipedija)
• linija Riječki zaljev – bugarsko – rumunjska granica na Crnom
moru (Atlas Europe)
• BALKANSKI POLUOTOK - multietnički i politički prostor
jugoistočnog ruba Europe
• * jedino Grčka i jednim dijelom Makedonija i Albanija imaju
poluotočni položaj

6. MULTIKULTURALIZAM NA
BALKANU
• Multikulturalni mozaik:
• Slavenski etnos, romanski etnos,
grčka, turska, albanska kultura
• Kulture manjih etničkih grupa
• Različite religije
• Multikuluralne zemlje, regije...
• Gradovi i lokaliteti koji imaju specifično značenje za
kulturni identitet
• Raznolikost jezika i pisma

7. POVIJESNI KONTEKST
• od početka 19. stoljeća do danas - velike promjene
• Ratovi:
- stvaranje nacionalnih država u prvoj polovici 19. stoljeća
- mirovnim procesima redefiniranje granica
- Balkanskim ratovima proširenje granice postojećih nacionalnih država
- Stvaranje novih samostalnih država
=
najnestabailnije područje u Europi 
NEGATIVNA
STIGMATIZACIJA

8. BALKAN ILI JUGOISTOČNA EUROPA
• Jugoistočna Europa – veliko područje između
Jadranskog i Crnog mora
• Zamjena za ime Balkan, zbog negativnih
konotacija tog imena
• Ipak – JI Europa  regija za vrijeme Hitlerovog
totalitarnog i ubilačkog režima

9. “BALKANIZACIJA”
• fragmentacija, teritorijalna rascjepkanost, konfliktnost,
prekid komunikacije i suradnje, netrpeljivost među
različitim skupinama (Dragojević, Sanjin; Dragićević-Šešić, Milena)
• usitnjavanje velikih i snažnih političkih jedinica, sinonim
za povratak plemenskom, zaostalom, primitivnom i
barbarskom (Todorova, Marija Nikolaeva)

10. EUROPSKI I BALKANSKI POGLED NA
BALKAN
• Kompleksna komunikacija zbog svoje unutarnje
različitosti
• Opterećenost predrasudama, stereotipima, nerješenim
problemima iz bliže i daljnje prošlosti
• “Hendikep heterogenosti”
• “Zona sumraka”
• Negativna percepcija samih Balkanaca na Balkan

11. • pogled iznutra – dvojni karatker:
1. negativne konotacije: surovost, prljavština, bijeda,
primitivizam, zaostalost, fatalizam, isključenost
2. pozitivna samoidentifikacija - junaštvo, čast,
slobodoljublje, gostoljublje, ponos, emocionalnost,
strastvenost (koja uključuje mržnju), temperamentnost,
energičnost
Distanca spram balkanskog identiteta – Slovenci i Hrvati
Oni koji u tome ne vide ništa sporno – Bugari i Makedonci

12. • pogled izvana – dvojak doživljaj:
1. Mitski prostor gdje žive ljudi slobodnih emocija ,
naglašenih strasti i jakih karaktera
2. „bure baruta“, prostor stalnih sukoba i konflikata
Encyclopedia Britannica : fluidnost etničkih skupina,
nesposobnost naroda u regiji da se uzajamno slože i
surađuju, sklonost k zloupotrebi vlasti na lokalnoj razini
čim oslabi središnja vlast, utjecaj stranih sila, teškoće s
prihvaćanjem koncepcija koje su se razvile u drugom
političkom kontekstu itd.

13. PRIMJERI :

14. STEREOTIPI
• Glavna odlika – nasilnost
• mračni i nepristupačni dio Europe, otpad i tek rubni dio
„napredne“ Europe
• nestabilnost, nesigurnost, anarhija, korupcija
• nepristojni, divlji narod, neškolovani, nepismeni, glupi,
sumnjiva morala, zaostali u svemu, zarobljeni u tradiciji,
nedruželjubivi, neetični, neljubazni, pokvareni, zadrti i
netolerantni, zaslijepljeni, zatucani (stereotipi mladih
Zagrepčana o Balkanu)

15. BALKAN – OBRNUTA SLIKA EUROPE
• Europa - čistoća, red, samokontrola, karakter, osjećaj za zakon,
pravdu, efikasnu administraciju
• Balkan, suprotno tome - negativan, sablažnjivan i naizgled
nepoželjan

16. TRI METAFORE BALKANA
• most, raskšće i granica

17. BALKANSKI NACIONALNI MITOVI
1. srpski kosovski mit
2. hrvatski srednjovjekovni nacionalni i državotvorni mit
3. mit crnogorske nepobjedivosti i čovječnosti
4. mit imperijalne snage srednjovjekovne bugarske države
5. mit intelektualne nadmoćnosti Grka
6. bošnjački mit o stvaranju nacije
7. veze današnjih Makedonaca sa državom i teritorijem iz
vremena Filipa i Aleksandra Makedonskog itd

18. NACIONALNI MITOVI:
• Doprinose održavanju brojnih nacionalnih
(etničkih) predrasuda
• Doprinose predrasudama prema drugim
narodima u okruženju kao narodima „bez
povijesti“, bez hrabrosti, ponosa, časti...

19. SLIČNOSTI
• visoko uvažavanje obiteljskih
vrijednosti
• način odgajanja djece
• odnosi među generacijama i spolovima
• uloga muška i žene
• način stanovanja, ishrane, druženja i
zabave, odnos prema radu

20. NACIONALIZAM NA BALKANU
• 1. Sram ili
• 2. Ljubav koja graniči sa nacionalizmom
• POSLJEDICA: stvaranje kulturnih stereotipa -
• RAT – osnovna determinanta tog prostora

21. TRI SEKTORA U KULTURNOM RAZVOJU
1. Javni sektor
• razgranata struktura , funkcionira kao sistem
(funkcionalno) i kao mreža (teritorijalno)
• temeljni nosioc kulturne politike
• Parlament
• Vlada
• Institucije kulture koje su od značaja za cijelu zemlju
• Institucije kulture koje su od značaja za regije i gradove
• Institucije kulture na općinskom nivou

22. 2. Privatni sektor
• Trojaka funkcija : stvara dohodak i, plaćajući poreze,
puni državni budžet iz kojega se financira kultura
• donacije, sponzorstva
• vlastiti kulturni programi, profitabilnog i neprofitabilnog
tipa
• knjižara „Buybook“ iz Sarajeva
• multipleksi kina u Hrvatskoj
• Studija „Encouraging private investment in the cultural
sector“

23. 3. Sektor civilnog društva
• Neprofitni sektor
• tri osnovne funkcije: generira, štiti i omogućuje pravo
slobodnog udruživanja ljudi oko zajedničkog interesa:
osobnih (npr. filatelisti) ili općeg tipa (ekološka
udruženja)
• kompleksno strukturiran
• značajan čimbenik u oblikovanju demokratski
utemeljenih kulturnih i medijskih politika
• program „Policies for culture“

24. VAŽNOST NEVLADINIH ORGANIZACIJA
• Na području JI Europe – bave se procesima
pomirenja i uspostavljanja povjerenja među
različitim etničkim zajednicama kroz
programe sociokulutrnih aktivnosti
• Community Building Mitrovica (CBM)
• MIFOC iz Mostara

25. ODRŽIVOST CIVILNOG SEKTORA U
REGIJI
• Pribavljanje novih sredstava (fundraising) 
stjecanje vlastitih sredstava, prikupljanje
donacija i sponzorskih sredstava, te subvencije i
ulazak u partnerstva
• održivost čitavog sektora,zavisi od volje,
inicijativa i podrške međunarodnih organizacija
• Pozitivan primjer: slučaj Teatra Exit

26. ZAKLJUČAK
• Balkan je zaista postao sinonim za jednu od najvećih pogrdnih etiketa u
povijesti
• On je poslužio kao skladište negativnih karakteristika naspram kojih je
konstuirana pozitivna i samohvalisava slika Europe i Zapada
• Balkan je ostao kmet Europe, anticivilizacija, njegov alter ego, njena tamna
strana
• Sami stanovnici Balkana imaju negativnu predodžbu jer im ona, tako
nepovoljna i puna omalovažavanja, dolazi izvana. Balkanci su danas
opterećeni etničkom, nacionalnom, vjerskom, lokalnom raznolikošću, kao i
drugim višestrukim identitetima
• Na balkanskim prostorima vrlo je važan doprinos nevladinih organizacija,
pogotovo onih koji se bave procesima pomirenja i uspostavljanja povjerenja
među različitim etničkim zajednicama kroz razne programe sociokulutrnih
aktivnosti

27. HVALA NA PAŽNJI! 