SlideShare a Scribd company logo
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE
AUTODIZALICE
Seminarski rad iz predmeta PRETOVARNA SREDSTVA
Mentor: Studenti:
Prof. Ahmed Ahmić Hasagić Selma
Krivokapa Nejra
Sinanović Adil
Hasanović Nesib
Parić Saudin
Alihodžić Aldin
AUTODIZALICE
Potreba čestog pomjeranja dizalica sa gradilišta na gradilište kao i promjena lokacije
dizanja na samome gradilištu ili drugom mjestu utovara, te potreba da se određeni teret nakon
utovara i prevoza istovari, uslovila je razvoj autodizalica, koje se pored ostalih prednosti
odlikuju vrlo velikom i efikasnom mobilnošću. Postavljene su na nešto modificiranim
šasijama teretnih vozila sa pneumaticima. Broj osovina kreće se od 3 pa do 8 osovina, zavisno
od veličine autodizalice. Kod mnogih autodizalica pneumatici su podešeni da mogu zauzimati
položaj prema različitim položajima krivima na putu.
Usljed skoro redovne različite opterećenosti pneumatika pri podizanju tereta, što dovodi do
smanjene stabilnosti dizalice, na dizalice se obavezno ugrađuju po dva para teleskopskih
nosača ili stabilizacionih stopova, koje se po dovođenju autodizalice na mjesto utovara, preko
hidrauličnih cilindara izvlače, oslanjaju se na tlo, i tako preuzimaju teret umjesto pneumatika
čineći tako dizalicu mnogo stabilnijom.
Logično je, da što je veća visina dizanja i poluprečnik djelovanja, to je i manja masa tereta
koju dizalica može podizati.
Brzina kretanja autodizalica pri promjeni mjesta rada zavisi od kvaliteta puta, a iznosi od
60 do 80 km/h. Terenske autodizalice mogu savladati uspon i do 50%, a normalne dizalice do
37%.
Pogone ih dizel motori koji su povezani sa hidrauličnim pumpama od kojih putem
cijevovoda i crijeva struji ulje pod pritiskom od svih radnih skolpova koji su u funkciji
podizanja tereta odnosno djelovanja autodizalica.
Najveću visinu podizanja donedavno su postizale autodizalice BONE-K 10 000, dižući
teret od 70 t na 203 m. Imaju kontrateg od 300 t. Teleskopske strijele snadbijevena su sa
hidrauličnim cilindrima dvojnog dejstva, i automatskim uređajima za sinhronizaciju
teleskopskog izvlačenja strijele. Na strijelu se, kao dodatak, postavlje rešetkasti dio
konstrukcije, kojom se povećava visina dizanja i radijus dometa strijele. Savremene
konstrukcije autodizalica opremljene su uređajima za automatsku kontrolu opterećenja sa
vizuelnom i zvučnom signalizacijom, uređajima za fino podešavanje brzine dizanja i
pomjeranja tereta.
Kapacitet autodizalice proračunava se iz odnosa:
Q h =
m
vph
tL
kkq
+
***3600
gdje su:
q - nosivost dizalice, (t)
v - brzina kretanja i pomjeranja (m/sec)
k v - koeficient iskorištenja radnog vremena,
k p - koeficient iskorištenja nosivosti dizalice
L - dužina prenošenja i dizanja, (m)
t m - vrijeme manevra (sec)
2
Besplatni Seminarski, Diplomski, Maturski Tekstovi i Pomoćna
Literatura.
RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI
EDUKATIVNI MATERIJALI.
www.diplomski-radovi.com
www.seminarskirad.org
www.magistarski.com
www.maturskiradovi.net
www.maturski.net
www.seminarskirad.info
www.maturski.org
www.essaysx.com
NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI
MATURSKI TEKST, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJAL.
ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUŽAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD, NJEGOV SADRŽAJ I
PRVE TRI STRANE TAKO DA MOŽETE TAČNO DA ODABERETE ONO ŠTO VAM U POTPUNOSTI
ODGOVARA. U BAZI SE NALAZE SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI TEKSTOVI
KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U
BAZI NE NAĐETE RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOŽETE NARUČITI
TEKST NA LINKU POMOĆ PRI IZRADI TEKSTOVA I POMOĆNE LITERATURE.
3

More Related Content

More from grujam

Barok 2
Barok 2Barok 2
Barok 2
grujam
 
Barokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beogradaBarokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beograda
grujam
 
Barokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropiBarokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropi
grujam
 
Baruch de spinoza ij
Baruch de spinoza   ijBaruch de spinoza   ij
Baruch de spinoza ij
grujam
 
Baselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardiBaselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardi
grujam
 
Baselski odbor i standardi hr
Baselski odbor i standardi  hrBaselski odbor i standardi  hr
Baselski odbor i standardi hr
grujam
 
Baze podataka
Baze podatakaBaze podataka
Baze podataka
grujam
 
Baze podataka 2
Baze podataka 2Baze podataka 2
Baze podataka 2
grujam
 
Baze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemiBaze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemi
grujam
 
Baze podataka i sql informatika
Baze podataka i sql   informatikaBaze podataka i sql   informatika
Baze podataka i sql informatika
grujam
 
Baze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanjeBaze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanje
grujam
 
Bazepodataka bl
Bazepodataka  blBazepodataka  bl
Bazepodataka bl
grujam
 
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -
grujam
 
Bekon filozofija
Bekon   filozofijaBekon   filozofija
Bekon filozofija
grujam
 
Benchmarking
BenchmarkingBenchmarking
Benchmarking
grujam
 
Benchmarking usluzni menadzment
Benchmarking   usluzni menadzmentBenchmarking   usluzni menadzment
Benchmarking usluzni menadzment
grujam
 
Benchmarking, pojam, vrste, tipovi i potreba i proces uvodjenja benchmark u...
Benchmarking, pojam, vrste, tipovi i potreba i proces uvodjenja benchmark   u...Benchmarking, pojam, vrste, tipovi i potreba i proces uvodjenja benchmark   u...
Benchmarking, pojam, vrste, tipovi i potreba i proces uvodjenja benchmark u...
grujam
 
Bencmarking
BencmarkingBencmarking
Bencmarking
grujam
 
Bencmarking menadzment
Bencmarking   menadzmentBencmarking   menadzment
Bencmarking menadzment
grujam
 
Bencmarking kao tehnika strategijskog menadzmenta
Bencmarking kao tehnika strategijskog menadzmentaBencmarking kao tehnika strategijskog menadzmenta
Bencmarking kao tehnika strategijskog menadzmenta
grujam
 

More from grujam (20)

Barok 2
Barok 2Barok 2
Barok 2
 
Barokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beogradaBarokna arhitektura beograda
Barokna arhitektura beograda
 
Barokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropiBarokni namestaj u evropi
Barokni namestaj u evropi
 
Baruch de spinoza ij
Baruch de spinoza   ijBaruch de spinoza   ij
Baruch de spinoza ij
 
Baselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardiBaselski odbor i standardi
Baselski odbor i standardi
 
Baselski odbor i standardi hr
Baselski odbor i standardi  hrBaselski odbor i standardi  hr
Baselski odbor i standardi hr
 
Baze podataka
Baze podatakaBaze podataka
Baze podataka
 
Baze podataka 2
Baze podataka 2Baze podataka 2
Baze podataka 2
 
Baze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemiBaze podataka i informacioni sistemi
Baze podataka i informacioni sistemi
 
Baze podataka i sql informatika
Baze podataka i sql   informatikaBaze podataka i sql   informatika
Baze podataka i sql informatika
 
Baze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanjeBaze podataka robno poslovanje
Baze podataka robno poslovanje
 
Bazepodataka bl
Bazepodataka  blBazepodataka  bl
Bazepodataka bl
 
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -Bazicne antropomotoricke sposobnosti    sa temom o  izdrzljivosti -
Bazicne antropomotoricke sposobnosti sa temom o izdrzljivosti -
 
Bekon filozofija
Bekon   filozofijaBekon   filozofija
Bekon filozofija
 
Benchmarking
BenchmarkingBenchmarking
Benchmarking
 
Benchmarking usluzni menadzment
Benchmarking   usluzni menadzmentBenchmarking   usluzni menadzment
Benchmarking usluzni menadzment
 
Benchmarking, pojam, vrste, tipovi i potreba i proces uvodjenja benchmark u...
Benchmarking, pojam, vrste, tipovi i potreba i proces uvodjenja benchmark   u...Benchmarking, pojam, vrste, tipovi i potreba i proces uvodjenja benchmark   u...
Benchmarking, pojam, vrste, tipovi i potreba i proces uvodjenja benchmark u...
 
Bencmarking
BencmarkingBencmarking
Bencmarking
 
Bencmarking menadzment
Bencmarking   menadzmentBencmarking   menadzment
Bencmarking menadzment
 
Bencmarking kao tehnika strategijskog menadzmenta
Bencmarking kao tehnika strategijskog menadzmentaBencmarking kao tehnika strategijskog menadzmenta
Bencmarking kao tehnika strategijskog menadzmenta
 

Autodizalice pretovarna sredstva

  • 1. UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE AUTODIZALICE Seminarski rad iz predmeta PRETOVARNA SREDSTVA Mentor: Studenti: Prof. Ahmed Ahmić Hasagić Selma Krivokapa Nejra Sinanović Adil Hasanović Nesib Parić Saudin
  • 2. Alihodžić Aldin AUTODIZALICE Potreba čestog pomjeranja dizalica sa gradilišta na gradilište kao i promjena lokacije dizanja na samome gradilištu ili drugom mjestu utovara, te potreba da se određeni teret nakon utovara i prevoza istovari, uslovila je razvoj autodizalica, koje se pored ostalih prednosti odlikuju vrlo velikom i efikasnom mobilnošću. Postavljene su na nešto modificiranim šasijama teretnih vozila sa pneumaticima. Broj osovina kreće se od 3 pa do 8 osovina, zavisno od veličine autodizalice. Kod mnogih autodizalica pneumatici su podešeni da mogu zauzimati položaj prema različitim položajima krivima na putu. Usljed skoro redovne različite opterećenosti pneumatika pri podizanju tereta, što dovodi do smanjene stabilnosti dizalice, na dizalice se obavezno ugrađuju po dva para teleskopskih nosača ili stabilizacionih stopova, koje se po dovođenju autodizalice na mjesto utovara, preko hidrauličnih cilindara izvlače, oslanjaju se na tlo, i tako preuzimaju teret umjesto pneumatika čineći tako dizalicu mnogo stabilnijom. Logično je, da što je veća visina dizanja i poluprečnik djelovanja, to je i manja masa tereta koju dizalica može podizati. Brzina kretanja autodizalica pri promjeni mjesta rada zavisi od kvaliteta puta, a iznosi od 60 do 80 km/h. Terenske autodizalice mogu savladati uspon i do 50%, a normalne dizalice do 37%. Pogone ih dizel motori koji su povezani sa hidrauličnim pumpama od kojih putem cijevovoda i crijeva struji ulje pod pritiskom od svih radnih skolpova koji su u funkciji podizanja tereta odnosno djelovanja autodizalica. Najveću visinu podizanja donedavno su postizale autodizalice BONE-K 10 000, dižući teret od 70 t na 203 m. Imaju kontrateg od 300 t. Teleskopske strijele snadbijevena su sa hidrauličnim cilindrima dvojnog dejstva, i automatskim uređajima za sinhronizaciju teleskopskog izvlačenja strijele. Na strijelu se, kao dodatak, postavlje rešetkasti dio konstrukcije, kojom se povećava visina dizanja i radijus dometa strijele. Savremene konstrukcije autodizalica opremljene su uređajima za automatsku kontrolu opterećenja sa vizuelnom i zvučnom signalizacijom, uređajima za fino podešavanje brzine dizanja i pomjeranja tereta. Kapacitet autodizalice proračunava se iz odnosa: Q h = m vph tL kkq + ***3600 gdje su: q - nosivost dizalice, (t) v - brzina kretanja i pomjeranja (m/sec) k v - koeficient iskorištenja radnog vremena, k p - koeficient iskorištenja nosivosti dizalice L - dužina prenošenja i dizanja, (m) t m - vrijeme manevra (sec) 2
  • 3. Besplatni Seminarski, Diplomski, Maturski Tekstovi i Pomoćna Literatura. RADOVI IZ SVIH OBLASTI, POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI. www.diplomski-radovi.com www.seminarskirad.org www.magistarski.com www.maturskiradovi.net www.maturski.net www.seminarskirad.info www.maturski.org www.essaysx.com NA NAŠIM SAJTOVIMA MOŽETE PRONAĆI SVE, BILO DA JE TO SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI TEKST, POWERPOINT PREZENTACIJA I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJAL. ZA RAZLIKU OD OSTALIH MI VAM PRUŽAMO DA POGLEDATE SVAKI RAD, NJEGOV SADRŽAJ I PRVE TRI STRANE TAKO DA MOŽETE TAČNO DA ODABERETE ONO ŠTO VAM U POTPUNOSTI ODGOVARA. U BAZI SE NALAZE SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI TEKSTOVI KOJE MOŽETE SKINUTI I UZ NJIHOVU POMOĆ NAPRAVITI JEDINSTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U BAZI NE NAĐETE RAD KOJI VAM JE POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOŽETE NARUČITI TEKST NA LINKU POMOĆ PRI IZRADI TEKSTOVA I POMOĆNE LITERATURE. 3