Učenici 1. razreda opće gimnazije istražili su više o životu i djelu Andrije Mohorovičića, o granama znanosti kojima se on bavio, meteorologiji i seizmologiji, o tornadima u Europi te o tornadu u Novskoj. O tome su napravili prezentacije koje su javno prezentirali u knjižnici Srednje škole Novska, 1. lipnja 2023.
2. BIOGRAFIJA
• 23. siječnja 1857. - 18. prosinca 1936.
• rođen u Volovskom kraj Opatije
• mjesto pogreba: Zagreb, Mirogoj
• roditelji: Andrija i Marija
• supruga: Silvija Vernić
• djeca: Stjepan, Andrija, Franjo i Ivan
3. ŠKOLOVANJE I POSAO
• osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a srednju školu (gimnaziju) u Rijeci
• Filozofski fakultet završio je u Pragu
• predavao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu, u realnoj gimnaziji u Osijeku i u
Nautičkoj školi u Bakru
• 1. siječnja 1892. postao je upraviteljem tadašnjeg Meteorološkog opservatorija na
Griču
4. • 1898. postao je član tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu
• 1910. postao je sveučilišni profesor u Zagrebu na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu
• predavao je kolegije s područja geofizike i astronomije
• potkraj 1921. je umirovljen
5. ZNANSTVENI RAD
• za početak znanstvenog rada odlučujući je bio rad na Nautičkoj školi u Bakru
• tu je prvi put došao u neposredan dodir s meteorologijom, koju je predavao
učenicima Nautičke škole
• 1887. u Bakru je osnovao meteorološku postaju
• 1889. konstruirao je nefoskop koji mjeri smjer i brzinu oblaka
6. • objašnjavao pojedine meteorološke pojave
• povjereno mu je vođenje čitave meteorološke službe tadašnje Hrvatske i Slavonije
• pokazao je zanimanje za osobito upadljive meteorološke pojave kao što su bili
tornado kraj Novske 1892. i vihor kod Čazme 1898.
• proučavao je klimu grada Zagreba
7. • početkom 20. stoljeća Mohorovičićev
znanstveni interes okreće se
isključivo problemima seizmologije
• analizom pokupskog potresa od 8.
listopada 1909., posebno je
unaprijedio spoznaje o mehanizmu
rasprostiranja valova bližih potresa
kroz Zemlju
• prvi je u svijetu na osnovi valova
potresa utvrdio plohu diskontinuiteta
brzina, koja dijeli koru od plašta
Zemlje i koja je njemu u čast nazvana
Mohorovičićev diskontinuitet
• rad na području meteorologije
obuhvaća istraživanje bure na
području krša i gibanja oblaka
8. • 1892. Mohorovičić je prvi koji je kod nas uveo
službu točnoga vremena, na temelju opažanja
prolaza zvijezda meridijanom
• na osnovi detaljnoga proučavanja podataka o više
potresa, Mohorovičić je značajno pridonio
određivanju epicentra potresa, pa se
hiperbolne krivulje koje se koriste u tom postupku
nazivaju Mohorovičićeve epicentrale
• prema Mohorovičiću, u najgornjem dijelu Zemljine
kore brzina potresnoga vala neprekidno raste s
dubinom u skladu s takozvanim zakonom potencije
11. Čime se bave seizmolozi?
• bilježenjem potresa, njihovim lociranjem i
katalogiziranjem
• razmjenjivanjem podataka s međunarodnim
institucijama
• makroseizmičkom obradom jačih potresa i sl.
• proučavanjem pojedinosti procesa rasjedanja
u hipocentru potresa,
• modeliranjem rasprostiranja potresnih
valova kroz Zemlju te
• određivanjem građe njezine unutrašnjosti
12. Povijest seizmologije
• seizmologija je relativno mlada
znanost, koja se vrlo brzo
razvijala tek od početka 20. st.
• riječ seizmologija prvi je
sredinom 19. st. upotrijebio
irski znanstvenik Robert Mallet
(1810–81)
• prvi upotrebljivi seizmografi
konstruirani su nešto poslije u
Italiji, Japanu i Njemačkoj
(→ seizmometrija)
14. SEIZMOGRAM
• zapis gibanja tla tijekom
potresa u ovisnosti o
vremenu
• nekad su mehanički
seizmografi pisali finom
pisaljkom po počađenom
papiru, a elektromagnetski
seizmografi koristili su
fotozapis ili registraciju
tintom na papiru
• danas se seizmogrami
zapisuju digitalno
17. Meteorologija
• znanost o Zemljinoj atmosferi i
promjenama u njoj
• grana geofizike koja proučava
promjene vremena oko nas
• razvoj meteorologije započeo
je polovinom 17. stoljeća,
primjenom prvih mjernih
instrumenata za mjerenje
meteoroloških pojava
19. Tlak zraka
• zrak svojom težinom pritišće
zemljinu površinu
• tlak zraka jednak je težini mirnog
stupca zraka iznad određene
horizontalne površine
• tlak zraka najčešće mjerimo u hPa
• normalni tlak zraka smatra se
tlakom pri 0°C na 0 m nadmorske
visine i on iznosi 1013,25 hPa
20. Zagrijavanje i
hlađenje zraka
• zrak se zagrijava i hladi uglavnom
od površine Zemlje
• promjena temperature zraka ovisi
o promjenama temperature
podloge iznad koje se zrak nalazi
• u slučaju da temperatura zraka ne
opada s visinom, već naprotiv
raste kaže se da je došlo do
temperaturne inverzije
21. La Niña i El Niño
• La Niña i El Niño su dva fenomena koja se javljaju u
tropskom dijelu Tihog oceana
• oni predstavljaju odstupanja od normalnih
atmosferskih i oceanografskih uvjeta i imaju veliki
utjecaj na globalne vremenske obrasce
• nacionalne meteorološke službe i međunarodne
organizacije prate i analiziraju podatke o
temperaturi mora, atmosferskom tlaku i drugim
parametrima kako bi identificirale i predvidjele
pojavu La Niña ili El Niña
• ova predviđanja koriste se za donošenje odluka u
poljoprivredi, ribarstvu, vodoprivredi i drugim
sektorima koji su osjetljivi na vremenske uvjete
22. La Niña i El Niño
La Niña
• La Niña se karakterizira pojačanim hlađenjem
površinskih temperatura mora u središnjem i
istočnom Tihom oceanu
• uzrok: Povećana konvekcija zraka, koja dovodi do
obilnih padavina u nekim dijelovima Južne
Amerike, a suše u drugim dijelovima svijeta
• utjecaj: Hladnije temperature, povećane oluje i
obilne kiše u određenim područjima, dok u drugim
područjima može nastati suša
El Niño
• El Niño se odnosi na povišene površinske
temperature mora u središnjem i istočnom Tihom
oceanu
• uzrok: Smanjena konvekcija zraka, što dovodi do
sušnih uvjeta u dijelovima Južne Amerike i
povećane padavine u drugim dijelovima svijeta
• utjecaj: Toplije temperature, suše, poplave i
promjene u oborinama u različitim dijelovima
svijeta
23. Vrste
oblaka
• Oblaci su vidljive nakupine vodenih
kapljica, ledenih kristala ili smjese
kapljica i kristala, koje lebde u
Zemljinoj atmosferi
• Razlikujemo oblake prema visini i
obliku, oblake iznad troposfere,
oblake prema načinu postanka i
oblake prema odnosu duljine i visine
• Vrste oblaka su: cirusi, cirokumulusi,
cirostratusi, altokumulusi,
altostratusi, nimbostratusi,
stratokumulusi, stratusi, kumulusi I
kumulonimbusi
33. Tornado
• tornado je masa zraka koja nastaje velikom kutnom
brzinom
• kraj tornada je između zemljine površine i oblaka nalik
kumulonimbusima
34. Tornado u
Europi
• jako rijetka pojava u Europi
• posebno se pojavljuju u Francuskoj, Njemačkoj,
Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj
• tornado je bio zabilježen u sjeveroistočnoj
Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Švicarskoj,
Švedskoj, Danskoj, Hrvatskoj i drugim
zemljama
35. Tornado u
Europi
• u Europi prema podacima ESSL-a u razdoblju 10
godina uočena su 3 827 tornada (2010-2020)
• nama najbliža pojava tornada je u dolini rijeke Po
• najjači F4 i F5 iznimno su rijetki
38. • tornada u Europi manje su
intenzivna u usporedbi s
tornadima u Sjevernoj Americi
• mogu uzrokovati ozbiljnu štetu,
posebno kada se pojave u gusto
naseljenim područjima
39. Neki od najpoznatijih tornada u Europi
"Düsseldorfski tornado"
u Njemačkoj 2012. godine
uzrokovao veliku materijalnu
štetu
ozlijedio devet osoba
„Vojvođanski tornado"
u Srbiji 2013. godine
također je uzrokovao značajnu štetu
nije bilo stradalih osoba
42. Najveći tornado zabilježen u Europi
• „Europski tornado”, 1999. godine
• zahvatio dijelove Francuske i Njemačke
• jačine F4
• uzrokovao je smrt 13 ljudi,
• ozlijedio više od 400 ljudi i
• prouzročio veliku štetu
44. Što je tornado?
• vrlo intenzivan zračni vrtlog
• ima oblik lijevka ili cijevi ispod oblaka
vertikalnog razvoja
• pruža se do površine tla
• uzduž osi tornada nastaje nagli i jaki pad
tlaka zraka, katkada i do 200 hPa
• brzina može premašiti i 500 km/h
45. POVIJEST
• 31. svibnja 1892. godine Novsku
je pogodio tornado
• karakterizirala ga je brzina vjetra
od 260 km/h – 299 km/h
• izbacio je vlak s tračnica koji je
upravo krenuo za Novu Gradišku
• pritom su u vlaku tri osobe
ranjene, te je ranjena još jedna
osoba u obližnjoj šumi
01
46. ŠTETA
02
• vjetar je odnio krov s kolodvorske
zgrade i s kolodvorskog skladišta
• srušio je i hrastovu šumu
• tada je srušeno čak 150 000
stabala
• porušeni su i telegrafski stupovi
• čudom su izbjegnute veće štete i
brojnije žrtve jer tornado nije
pogodio naselje
Tu napomenuti da je normalan tlak zraka oko 1013 hPa
Tornado nije bilo slab, zapravo je bio snažan
Vlak je bio težak 13 tona i bio je odbačen 30 metara dalje
složiti napisanu rečenicu malo jasnije – usmeno objasniti o kakvoj se kategorizaciji radi
Zadnja rečenica nije jasna ---- tri su osobe ranjene (gdje … u vlaku?)