4. Na obroncima Suvoborskih planina na nadmorskoj visini
od од 410 до 430 m nalazi se veliko selo Pranjani.
Mesto je udaljeno 36 km od Gornjeg Milanovca i 22 km
Čačka.
5. Pranjani se prostiru između reka Čemernice i Kamenice,
koje se ulivaju u Zapadnu Moravu.
Obuhvata sela: Leušiće, Koštuniće, Teočin, Breznu,
Srezojevce, Katriće, Kamenicu, Gojnu Goru, Družetiće i
Bogdanicu.
Sa oko 500 domaćinstava, 1786 stanovnika Pranjani su
najveće i najrasprostranjenije selo u opštini Gornji
Milanovac.
6.
7. Reke koje protiču kroz Pranjane su Plana i Smrduša.
Najveća reka je Plana, koja je po nekima,
dobila ime po svojoj plahovitosti.
Ova reka teče sredinom sela i uliva se u
Čemernicu.
Po etomologiji reč Plana-Pranjani magao
bi se izvesti naziv sela Pranjani.
Druga manja rečica je Smrduša. Po nekima,
dobila je ime što su se u njoj kupali Turci i prali
Svoje prljavo rublje. Po drugima, dobila je ime
za vreme ustanka protiv Turaka, tu su Turci izginuli,
pa su leševi padali u vodu i izazivali smrad.
Veća reka je Čemernica koja izvire ispod Ravne Gore. Služi kao granica između
Pranjana s jedne strane i Leušića i Srezojevaca s druge strane.
Reka Kamenica jednim delom svoga toka odvaja Pranjane od Gojne Gore i Jančića.
U selu ima mnogo izvora pijaće vode među koje se ističu svojom
čistotom i pitkošću.
11. Pranjani su nekada bili velika šuma. Oni koji su se naseljavali
morali su krčenjem da dolaze do obradive zemlje. U to vreme
kuće su bile talpare sa jednim odeljenjem bez ćereta, a građene
su pored potoka. Dok u selu nije bilo drvene crkve, postojao je
okrugli kamen oko koga se narod okupljao prilikom raznih
svečanosti. Kad je crkva podignuta, ubrzo su izgrađeni opština i
dućani pored nje.
12.
13. Prvi naseljenici su u varošicu došli oko 1877 godine. Kasnije
su podignuti dućani. Potom Opština igzgrađuje kafanu koja je
imala sobe za spavanje i staje za odmor konja, a koju su u
početku pod zakup držali Cincari.
16. Poljoprivreda je glavna privredna grana sela. Njeni
privredni potencijali su: zemljišni fond, stočni
fond i sredstva za poljoprivredu.
Bogata je sa:
-Oranice i bašte
-Voćnjaci
- Livade
- Vinogradi
- Pašnjaci
- Šumsko zemljište
- Neplodno zemljište.
17. Rudnik magnezita ,,Brezak’’ osnovan je odlukom opštine 1854. godine,
ali danas ne radi. Prva proizvodnja sirovog magnezita u Srbiji vršena je
na površinskim pojavama ove rude južno od Varošice Pranjani.
18.
19. Biblioteka
U Pranjanima je biblioteka prvi put otvorena 1950. godine.
Sreski narodni odbor iz Gornjeg Milanovca, opremio je
biblioteku najnužnijim knjigama i celokupnim inventarom.
Posebnog bibliotekara nije bilo već su tu radili uglavnom
učitelji u slobodno vreme. Godine 1972. Kulturni centar iz G.
Milanovca otvara biblioteku, vrši nabavku knjiga i oprema je
potrebnim inventarom.
20. Dom zdravlja
Kao i u većini sela Srbije i u Pranjanima su decenijama ,,obične bolesti
lečene narodnim lekom.
Zbog velike udaljenosti, loših puteva i prevoznih sredstava, lekaru su išli
samo u najtežim situacijama i to u G.Milanovac ili Čačak.
Godine 1931.Pranjani dobijaju svoj Dom zdravlja. Podigao ga je predsednik
američkog Crvenog krsta Džon Kingsurn, u znak zahvalnosti zbog spašavanja
500 pilota u misiji Haliyard.
Apoteka
Odmah po otvaranju Doma zdravlja otvorena je i apoteka. U početku apoteka
je radila u sastavu Doma zdravlja i uglavnom je bila snabdevena
najosnovnijim lekovima.
Pošta
Svi su sa oduševljenjem pozdravili otvaranje pošte u Pranjanima
1949.godine.