Beginners Guide to TikTok for Search - Rachel Pearson - We are Tilt __ Bright...
Trabalho do grupoo sobre hiv
1. 2
Q: Iha tinan 1980 epidemiologista ida halo medidas ka analiza ba frequencia HIV/AIDS hosi MSM (Men have Sex with Men) no uza drogas IntraVenous.
1. Penilaian kesehatan penduduk atau masyarakat!
Atu hetan resposta ba pergunta ida ne’e atu harii polika ba saude comunitaria nian relasiona ho ho HIV/AIDS, epidemiologista tenke uza Epidemiology Descriptive hodi hatene loloos saida maka akontese, fatin iha loos ne’ebé, mosu iha sá tempu, no ba se loos, ho husu hahusuk sira tuir mai ne’e: What, Who, When no where. Epidemiologista mós tenke uza Epidemiology Analytic hodi buka hatene kle’an liu tan kona ba tamba saida loos mak bele akontese HIV/AIDS no oinsá mak akontese ho uza hahusuk sira tuir mai ne’e: Why and How. Liu hosi hahusuk sira ne’e hodi kompleta dadus ne’ebé iha leten hodi estabelese politika no planu ba saude Comunitaria nian.
Iha Epidemiologia Deskriptif epidemiologista la presiza ona husu ho hahusuk What, tamba iha dadus mensiona katak problema utama mak HIV/AIDS, no la presiza tan ona husu hahusuk Who, tamba iha dadus hatete katak HIV akontese ba MSM no sira ne’ebé uza Drogas IV. Maibé iha Epidemiologia Dskriptif epidemiologista sira uza de’it hahusuk sira tuir mai ne’e: When, tamba iha dadus seidauk hatudu loloos kazu refere akontese iha sá tempu, apakah seasoning, monthly, weekly or daily. Epidemiologista sira
2. 3
mós uza hahusuk Where, tamba iha dadus seidauk hatudu lolos fatin iha ne’ebé, rejiaun ne’ebé no nasaun ne’ebé loos maka akontese kazu refere.
Iha Epidemiologia Analitiku epidemiologista sira la presiza ona husu hahusuk How, tamba iha dadus hatudu ona katak HIV/AIDS mosu liu hosi dalan MSM no uza Drogas IV. Maibé iha Epidemiologia Analitiku epidemiologista uza deit hahusuk Why, tamba iha dadus seidauk hatudu razaun ne’ebé klaru no loloos kona ba temba saida loos maka kazu ida ne’e akontese apakah tamba Ekonomia fraku, apakah tamba gostu no razaun seluk- seluk tan.
2. keputusan individu!
Ba desijaun individual nian epidemiologista presija husu mós individu ida- idak oinsa sira nia hanoin no sira nia koñesimentu/pengetahuan kona ba atu prevene HIV/AIDS apakah uza Condoms, hapara MSM, hapara uza drogas IV no fiar ka uza nia mental rasik, ka fila fali ba ida-idak nia fiar no konsiensia rasik ba nia moris lor- loron nian. Ba desizaun hosi individu ida-idak, epidemiologista sira tenke husu bazeia ba Kauza hosi kazu refere atu mempermudah prosesu estabelesimentu politika saude comunitaria nian.
3. 4
3. Melengkapi fitur klinis.
Atu completa ninia kuadru kliniku epidemiologista tenke halo konsulta ho laboratorium atu bele reforsa ninia diagnosa, atu membuktikan apakah ida ne’e HIV/AIDS duni ka moras seluk fali no epidemiologista tenke iha koñesimentu kle’an kona ba HIV/AIDS no iha kapasidade atu halo komparasaun sintomas hosi HIV/AIDS ho moras sira seluk, tenke halo mós pemeriksaan relevantes sira seluk ne’ebé iha ligasaun ho HIV/AIDS.
4. Cari penyebab
Hanesan temi ona iha hahusuk iha leten katak HIV/AIDS mosu liu hosi MSM no uza Drogas IV i epidemiologista mós haree fila fali ba iha parte Epidemiologia Analitiku ba hahusuk Why bele hatene klean liu tan ninia kauzs.
By group II