2. Općina Primošten kao primjer
Kako od uništene i
prezadužene općine
učiniti simbol uspješne
jedinice lokalne
samouprave
prepoznate i izvan
granica RH?
3. DO 2000. GODINE –
‘OPĆINA SLUČAJ’
• 2000. godine Državni ured za reviziju
predložio ukidanje Općine Primošten
radi nemogućnosti financiranja vlastitih
potreba te neispunjavanja osnovnih
potreba stanovništva
4. POKAZATELJI STANJA
OPĆINE 2000. god.:
• godišnji proračun cca 3,5 milijuna kuna, a
proračunski minus 7,5 milijuna kuna
• zbog nevraćenog zajma Jadranskoj banci
tadašnja općinska zgrada u vlasništvu banke
• vrijednost općinske imovine – 0 kuna
• zaposlenici Općine osam mjeseci bez plaće,
zaposlenici općinskih poduzeća i ustanova
(knjižnica, komunalno poduzeće, vrtić) 24
mjeseca bez plaća
• račun Općine gotovo svakodnevno u blokadi
5. 2001.
DONOSI RADIKALNI ZAOKRET
u prosincu 2001. stranke gube lokalne
izbore u Primoštenu
vlast osvaja skupina mještana
nezavisna lista Vinko Bolanča
6. NOVA OPĆINSKA VLAST UVODI
NOVA PRAVILA IGRE...
• otplaćuje zajam Jadranskoj banci, pokriva
minuse, stabilizira proračun
• predsjednik Općinskog vijeća, Stipe Petrina, se
osobno kreditno zadužio da bi pokrio dug
Općine prema Jadranskoj banci
• Općina otplaćuje zajam privatnom kreditoru firmi
“KRISTINA” d.o.o, ali više ne s kamatnom
stopom od 18 posto (tolika je bila kamatna stopa
Jadranske banke), već s kamatom od 6 posto
7. ...NOVA PRAVILA IGRE...
• nova općinska vlast povlači nepopularne
poteze:
-broj službenika u Općini s 12 smanjen na 8
-svim zaposlenicama smanjene plaće 30 do 50 posto
-smanjeni i ukinuti svi nepotrebni rashodi Općine
npr. korištenje privatnih auta u službene svrhe...
• zahvaljujući aktiviranju raznih izvora prihoda –
proračun utrostručen: sa 3,5 milijuna kuna u
2001. godini, proračun je u 2003. godini iznosio
preko 11 milijuna kuna
10. 1. UČINKOVITA ADMINISTRACIJA
• Općina Primošten ima 2996 stanovnika, kojima
je na raspolaganju 8 zaposlenih u općinskoj
upravi.
• Na 374 stanovnika Općine Primošten dolazi 1
zaposlenik u općinskoj administraciji.
• RH prema popisu stanovništva iz 2001. ima 4,4
milijuna stanovnika, a u državnoj upravi radi 69
tisuća ljudi.
• Na 64 stanovnika RH dolazi 1 zaposlenik u
državnoj administraciji.
• OPĆINSKI APARAT 6 PUTA UČINKOVITIJI!
11. NEMA POVLAŠTENIH, NI
UHLJEBLJENIH !!!
• Kao i drugdje – službenici Općine Primošten
zaposleni su na javnim natječajima
• PRESUDNA RAZLIKA:
• U Općinama i Gradovima na natječajima prolaze
isključivo ‘domaći’, podobni ljudi
• U Općini Primošten rade 4 službenika iz
Šibenika, 2 iz Primoštena i po jedan iz Poljica
i Rogoznice
12. 2. IZVRŠNA VLAST RADI ZA
MJEŠTANE, A NE OBRATNO!
• 0 kuna godišnje košta porezne
obveznike Općine Primošten rad
načelnika i zamjenika načelnika - ONI
VOLONTIRAJU OD 2001. GODINE
• skoro milijun kuna godišnje, netto - bez
poreza i doprinosa, plaćaju stanovnici
Šibensko-kninske županije rad župana i
njegova 3 zamjenika
13. 3. I PREDSTAVNIČKA TIJELA RADE
ZA MJESTO – VOLONTERSKI!
• 11 članova Općinskog vijeća, članovi uprava
(NO-a i Skupštine) komunalnog poduzeća
Bucavac kao i Turističke zajednice Primošten –
VOLONTIRAJU OD 2001. GODINE DO DANAS
• Grad Šibenik u 2010. je za naknade 25 gradskih
vijećnika izdvojio 900 tisuća kuna, a Šibensko-
kninska županija 43 vijećnika plaća 1,82 milijuna
kuna godišnje
14. VOLONTERSTVO - PRINCIP
POLITIČKOG DJELOVANJA
• Umjesto iscrpljivanja općinskog
proračuna naknadama za ovo i ono....
Općina Primošten je od 2001.
godine samo zahvaljujući
volonterstvu vladajućih političkih
struktura UŠTEDJELA 16.5
milijuna kuna.... i......
15. ...tim novcem je izgrađen – TRN:
- nova multimedijalna zgrada Općine u
kojoj su smješteni: dječji vrtić, knjižnica,
izložbeni prostor, prostor u kojem djeluju
KUD-ovi i udruge, te uprava komunalnog
poduzeća ‘Bucavac‘.
16. 4. POBOLJŠANO POSLOVANJE
OPĆINSKIH USTANOVA I PODUZEĆA
Komunalno poduzeće
‘Bucavac’
2001.
godina
2010.
godina
Broj i struktura
zaposlenih
9 stalno zaposlenih (+1 sezonac), od
čega 3 u upravi
22 stalno zaposlena (+10
sezonaca), od čega 3 u upravi
Opremljenost 1 veliki kamion za odvoz otpada (7t)
2 manja kamioneta
2 kamiona za odvoz otpada (7t)
3 manja kamioneta
1 kamionet za odvoz otpada iz
uskih ulica
1 teretni kamion
1 kamionet ‘čistilica’
Djelatnost Prikupljanje i odvoz otpada Prikupljanje i odvoz otpada
Privez brodova na rivi
Parking na rivi
Uređenje i održavanje zelenih
površina
Godišnji prihod 1, 8 milijuna kuna 7, 2 milijuna kuna
17. TURISTIČKA
ZAJEDNICA
PRIMOŠTEN
2001. GODINA 2010. GODINA
Broj zaposlenih 4 3
Godišnji prihod (kn) 1.075.750 1.967.243
Planirani višak (kn) 148.000 (neostvareno) 543.000 (ostvareno)
Trošak
promidžbe
124.000 463.000
Broj noćenja 340.000 704.000
Obveza uplate 30 %
prihoda od boravišne
pristojbe Općini
Stalan dug od 300-400 tisuća
kn
Uredno se podmiruje
Nepodmirene obveze
po raznim računima
245.000 kn /
Isplata plaća
zaposlenima
Sa zakašnjenjem od 5 mjeseci Uredna
18. ZAOKRET U UPRAVLJAČKOM MODELU
MJESTU JE OSIGURAO
VIDLJIVI NAPREDAK!!!
UZ NAPOMENU DA JE SVE ŠTO JE
NAPRAVLJENO FINANCIRANO
ISKLJUČIVO VLASTITIM
SREDSTVIMA!
26. USPJESI 2001-2010.
Primošten - jedino mjesto izvan EU nagrađeno
prestižnim turističkim priznanjem za uređenje
mjesta – Zlatni cvijet Europe 2007.
27. USPJESI 2001-2010.
stalan rast turizma: u ‘kriznoj’ 2009. ostvareno 12
posto više noćenja nego 2008., u 2010.
nastavljen trend rasta sa povećanjem od 10 posto
28. USPJESI U TURIZMU I
EUROPSKA PRIZNANJA
OTVARAJU NOVA VRATA...
• Bratimljenje s talijanskim općinama Piglio i
Apiro
• Sporazum o prijateljstvu s talijanskim
gradom Loreto
• Pozivi Općini za predstavljanje Hrvatske
na velikim svjetskim turističkim sajmovima
• Posjeti stranih veleposlanstava u RH
29. OSTALI POKAZATELJI USPJEHA...
• časopis HGK i FINA-e, Intelektualni kapital u
lipnju 2010. godine: Prema kriteriju stvaranja
dodatne vrijednosti (DV = output - input),
Primošten je s 2516 eura po stanovniku u
2009. godini za 60 posto nadmašio županijski
prosjek od 1567 eura po stanovniku
• Grad Šibenik, administrativno središte
županije, s 1892 eura DV/stanovniku
zaostao je za Primoštenom čak 33 %
30. • Vlada RH je na sjednici 15. srpnja 2010.
donijela ‘Odluku o razvrstavanju jedinica
lokalne i područne samouprave prema
stupnju razvijenosti’. Tom odlukom
Primošten je svrstan u IV. skupinu
'jedinica samouprave čija je vrijednost
indeksa razvijenosti od 100 do125 %
prosjeka RH’. U toj skupini se uz
Primošten, od ukupno 20 teritorijalnih
jedinica u Šibensko-kninskoj županiji
našao još samo Šibenik.
31. TRENUTNO STANJE:
Gospodarenje pažnjom dobrog gospodara
tijekom 9 godina dalo impresivne rezultate:
• Vrijednost općinske imovine – preko 100
milijuna kuna
• Proračun Općine Primošten za 2010. godinu bio
je 15 milijuna kuna, za 2011. je 16 milijuna kn
• Općina raspolaže s proračunskom rezervom u
visini dvije trećine godišnjeg proračuna
• Preko 80 posto proračuna troši se na kapitalne
projekte i uređenje mjesta
32. NOVI PROJEKTI OPĆINE
PRIMOŠTEN
• Dom zdravlja u Primoštenu – početak gradnje
listopad 2011.
• vrijedan cca 5 milijuna kuna, a financira ga
Općina Primošten vlastitim sredstvima
33. OSTALI PROJEKTI I INVESTICIJE
2011-2012.
• uređenje plaže poluotoka Raduča – 2 milijuna
kuna
• ugradnja solarnog sustava za proizvodnju
električne energije na krovu općinske zgrade
– cca 500 tisuća kuna
• ‘Dva kraka Primoštena’ – uređenje obalne
crte
• rekonstrukcija ulice Sv. Jurja
34. Usporedba pokazatelja 10 godina kasnije:
OPĆINA
PRIMOŠTEN
2000/2001. god. 2010/2011. god.
Godišnji proračun
(cca u kn)
3,5 mil. 16 mil.
Proračunski minus
(cca u kn)
7,5 mil. 0
Proračunska rezerva
(cca u kn)
0 10 mil.
Vrijednost općinske
imovine (cca u kn)
0 > 100 mil.
Broj općinskih službenika 12 8
Rashodi za plaće
zaposlenih (%
proračuna)
> 50 % < 10 %
35. Na državnoj razini suprotan trend:
• vanjski dug RH 1991. g. iznosio je 1,65 milijardi
eura (naslijeđeni dug iz ex Yu)
• 2011. g. vanjski dug RH prema procjeni HNB-
a iznosi 45 do 50 milijardi eura (cca 370 mlrd.
kuna)
• Vanjski dug RH je u 20 godina porastao 30
puta!!!
• Godišnji proračun RH iznosi cca 120 mlrd. kuna
• Vrijednost državne imovine oko 60 mlrd. eura
(neslužbene procjene)
• RH je u dugu za tri godišnja proračuna ili –
zadužila se za 3/4 nacionalnog bogatstva...
36. ‘MODEL PRIMOŠTEN’
„Ono što ljudi u Hrvatskoj danas trebaju je
preslikavanje postojećih pozitivnih primjera na
njihovu okolinu, a sve kako bi im se na taj način
omogućilo kvalitetniji život, bolji posao, veća
primanja, i općenito veći standard. U
primoštenskoj lokalnoj upravi se to već dogodilo.
Primošten je model kojeg treba preslikati na
cijelu Hrvatsku.“
Stipe Petrina
