2. SPRINT
• Sprinteri se ne traže prema veličini ili građi
tijela, već na temelju “sirove brzine”.
• Sprintera ima svih veličina i oblika, velikih
i malih, mršavih i okruglih.
• Premda sprinteri moraju biti rođeni za tu
disciplinu, nije ih moguće ugurati u
nekakav kalup.
3. SPRINT
• Sprinterski trening zahtijeva istu dosljednost kao i
svaka druga disciplina:
– trening mora biti stalan krozu čitavu godinu, a ne trajati
samo 4 do 6 mjeseci
– treniranost mora cijele godine biti na visokoj razini
– moraju se razmotriti i vanjski utjecaji na trening
atletičara
4. SPRINT
• Dobar start je temelj uspješnog sprinta.
– Postoje tri tipa starta , nazvana prema pložaju stopala
trkača :
- zbliženi start: Stopala su blizu, atletičar je bliže startnoj crti.
- srednji start: Stopala su nešto udaljenija, atletičar je dalje od
startne crte
- rastegnuti start: Stopala su još razmaknutija, sprinter nije blizu
startne crte.
5. SPRINT
Dobro sprintersko trčanje karakterizira:
– veća horizontalna brzina
– veće faze leta
– manje vrijeme kontakta s tlom tijekom trčanja
– minimalna ekstenzija natkoljenice tijekom oslonca
– veća kutna brzina natkoljenice zamašne snage
– veća kutna brzina potkoljenice u trnutku dodira
druge noge s tlom
– minimalna vertikalna kolebanja težišta tijela
– velika brzina kretanja stopala prema natrag u
odnosu na tijelo tijekom faze stražnjeg zamaha.
6. SPRINT
• Vrijeme oslonca na tlu je glavni dio uspješnog
sprintanja.
– Visoka učestalost koraka elitnog sprintera
posljedica je kratkotrajnog oslonca.
– Prosječni sprinter postavlja stopalo predaleko
ispred tijela, s prevelikom ekstenzijom natkoljenice i
potkoljenice tijekom oslonca.
• To je posljedica nepravilnog dodira s tlom i male jačine
zamašne noge, zbog čega se i povećava vrijeme oslonca, te
skraćuje faza leta.
7. SPRINT
• Vježbama za poboljšanje mehanike sprinta
može se utjecati na poboljšanje jačine nogu
ili tehnike.
– Vježbe za jačinu uključuju i skokove
(pliometrija) te tradicionalan trening jačine.
Cilj vježbi tehnike sprinta je poboljšanje opće
mehanike, odraza, zamaha i pripreme noge
za dodir s tlom.
8. SPRINT
Na Sveučilištu Tenessee u dvostrukoj periodizaciji treninga
sprintera naglasak je na šest glavnih faktora u treningu :
1. Brzinski trening usmjeren na apsolutnu brzinu
2. Trening brzinske izdržljivosti s tri tipa treninga :
• trening s niskim anaerobnim opterećenjem
• trening sa srednjim visokim opterećenjem
• trening s visokim opterećenjem
3. Trening s utezima : razvija opće i specifične sposobnosti
4. Pliometrija : povećava sposobnost vrlo brze primjene sile na podlogu
5. Rad na tehnici : više se koristi pri zagrijavanju, razvijaju osjećaj za
čistu kretnju i jačanje potrebnih mišića.
6. Opuštanje: opuštanje tijekom odmora (za umirivanje i vizualizaciju) i
trčanja.
9. SPRINT
• Tehničke komponente su :
Brzinski korak : razvoj djelotvorne mehanike sprinta
Ubrzanje : razvoj tehnike starta i ubrzanja
• Komponente energetskog sustava su :
Brzina ( apsolutna brzina )
Brzinska izdržljivost :
- kratka brzinska izdržljivost (alaktalna i glikolitička)
- duga brzinska izdržljivost
- laktatna tolerancija
Tempo izdržljivosti :
- ekstenzivna (aerobni kapacitet)
- intenzivna (anaerobni kapacitet)
