1. Privatna jezično-informatička gimnazija „Svijet“
Kačićeva 3
Zagreb
FLORA I FAUNA MOG KVARTA
Zagreb, 15.04.2011. Benjamin M., 4.g

2. SADRŽAJ
1. Uvod…………………………………………………………...3
2. Prvi izlazak – biljke i ţivotinje………………………………..4
3. Drugi izlazak – biljke i ţivotinje………………………………5
4. Tratinčica……………………………………………………...6
5. Visibaba……………………………………………………….7
6. Maslačak………………………………………………………8
7. Trešnja ………………………………………………………..9
8. Mačka………………………………………………………..10
9. Njemački ovčar………………………………………………11
10. Domaći pas…………………………………………………..12
11. Zaključak…………………………………………………….13
12. Literatura…………………………………………………….14
2

3. 1. UVOD
Cilj ove projektne nastave bio je da se upoznamo sa florom i faunom svog kvarta. Trebali
smo u odreĎenom periodu 3 puta prošetati kvartom, fotografirati ţivotinje i biljke koje
sretnemo i vidimo, te ih smjestiti u tablice. Ja sam imao 2 izlaska u razmaku od 4 tjedna.
Odlučio sam se za toliki razmak tako da vidim koliko će se okoliš mog kvarta promijeniti
s obzirom da je došlo proljeće. Sva moja opaţanja detaljnije ću obraditi u ovom pismenom
dijelu projekta.
3

4. 2. PRVI IZLAZAK – Biljke i životinje
Datum: 12.03.2011. Vrijeme: 15:30
Temperatura: 12⁰C
Popis biljaka
Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija
TRATINČICA Bellis perennis
2
VISIBABA Galanthus nivalis 1
MASLAČAK Taraxacum officinalis 2
Popis životnja
Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija
MAČKA Felis silvestris forma 2
catus
NJEMAČKI OVČAR Canis familiaris 1
4

5. 3. DRUGI IZLAZAK – Biljke i životinje
Datum: 9.4.2011. Vrijeme: 16:30
Temperatura: 20⁰C
Popis životnja
Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija
PAS MJEŠANAC Canis 2
familiaris
MAČKA Felis silvestris 1
forma catus
Popis biljaka
Hrvatski naziv Latinski naziv Brojnost Fotografija
MASLAČAK Taraxacum 3
officinale
VISIBABA Galanthus 2
nivalis
TREŠNJA Prunus avium 1
5

6. 4. TRATINČICA (Bellis perennis)
Tratinčica ili krasuljak spada u biljni rod jednogodišnjih i trajnih
zeleni iz porodice glavočika. Na 4-15 cm visokim stapkama nosi u
sredini ţute a na rubu bijele ili crvenkasto-bijele cvjetne glavice, oko
15 mm široke. Listovi su lopatičastog ili jajastog oblika, s jednom
provodnom ţilom u sredini, nepotpuno i nejasno nazubljeni.
Postepeno se suzuju u peteljku, a svi su sloţeni u prizemnu
rozetu. Roške su jajaste, glatke, do 1.5 mm duge. Cvate
skoro cijelu godinu, od ranog proljeća do zime. Tratinčica
je vrlo rasprostranjena biljka. Nalazimo je u velikom broju
po livadama, travnjacima, čistinama i uz puteve, sve do
1800 metara nadmorske visine.
4.1. Zanimljivosti o tratinčicama
Mladi listovi mogu se jesti sirovi ili prokuhani gotovo preko cijele godine. Nijemci
smatraju salatu od tratinčice jednako ukusnom i zdravom kao i onu od matovilca, no u
svojim priručnicima naglašavaju da za jelo treba brati samo posve mlado i njeţno lišće.
Salata je ukusnija ako se ostavi da začinjena odstoji barem jedan sat. Dobra je pomiješana
sa salatom od krumpira ili od različitog divljeg povrća. Kao posebno zdravo jelo
preporučuju se usitnjeni listovi izmiješani sa svjeţim sirom. Takva je smjesa sastavni dio
proljetnih kura za čišćenje krvi. Listovi tratinčice jedu se i u obliku miješanih variva, ili se
stavljaju u juhu. U mladim listovima ima vitamina C i karotina. U Njemačkoj takoĎer
beru još tvrde i zelene pupoljke, mariniraju ih i
upotrebljavaju kao začin umjesto kapara. Otvoreni cvjetovi
tratinčice takoĎer su jestivi i mogu sirovi opsluţiti u
kulinarstvu za dekoriranje različitih jela. Listovi zajedno sa
cvjetovima sluţe i kao zamjena za čaj. Korijenje tratinčice
upotrebljavali su za jelo seljaci u Španjolskoj i Italiji.
6

7. 5. VISIBABA (Galanthus nivalis)
Visibaba je rod biljaka iz porodice Amaryllidaceae, s oko 20 vrsta.
Visibabe su jedna od proljetnica što najranije cvate. Udomaćene su u
Europi. Iz lukovice se u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s
duguljastim kopljastim listovima i jednim cvijetom. Zvonast vjenčić
tvori 6 latica rasporeĎenih u dva kruga. Vanjske su latice bijele,
duguljaste, a unutrašnje su kraće, sa zelenom pjegom na vrhu.
Mliječnobijeli cvjetovi pognuti su na stabljici. Raste u listopadnim, miješanim i
zimzelenim šumama te na livadama od nizinskih do gorskih područja, a sve češće moţe se
naći i na našim vrtovima. Često puta prve visibabe nalazimo okruţene snijegom. Biljka
ima ljekovita svojstva ali je i otrovna. Razmnoţava se sjemenom ili diobom lukovica .
Cvate od 1-4 mjeseca. Miris joj je slab, a u Hrvatskoj je to
zaštićena cvjetna vrsta.
5.1.Zanimljivosti o visibabama
Visibaba je višegodišnja proljetna biljka velike
rasprostranjenosti, od parkova, šuma livada. Raste obično
samoniklo u prirodi ali kako je veoma omiljena biljka jedan
od ranih vjesnika proljeća kojeg nerijetko je nalazimo kako se probija ispod zaostalog
snijega u dvorištima okućnica gdje se često sadi i kao kultivirana biljka.
7

8. 6. MASLAČAK (Taraxacum officinale)
Maslačak je biljka iz porodice glavočike. Ima 25 vrsta maslačaka. Oni se
obično nalaze u krajevima s umjerenom i hladnom klimom. Česta je
livadska biljka. U pučkoj medicini koristi se kao gorko sredstvo, kolagog,
aperitiv te za smanjivanje masnoće u krvi. Maslačak je takoĎer jestiv, tj.
listovi, i uzgaja se kao jestiva biljka u mnogim zemljama svijeta.
Svi dijelovi biljke sadrţe gorki mliječni sok. Maslačak raste kao rašireni
korov po livadama, parkovima, vrtovima, uz putove, itd. u medicini se upotrebljava i dan
danas.
6.1. Zanimljivosti o maslačku
Mladi listovi jedu se kao salata, a jestiv je čak i korijen ove biljke, u kojem ima mnogo
inulina. Vrijeme cvatnje je travanj i svibanj, a pojedinačno još jednom u jeseni.
Korijen je gotovo bez mirisa, a cvjetovi su slatkastog okusa i mirisa.
8

9. 7. TREŠNJA (Prunus avium)
Trešnja je drvo iz porodice Rosaceae. Trešnja je listopadno drvo,
moţe narasti od 15-32 m. Kora drveta je glatka. Listovi su joj
jednostavni, ovalni, dugi od 7-14 cm, a 4-7 cm široki, zelene boje.
Cvjeta rano u proljeće, u isto vrijeme kad i lista. Cvjetovi su
grupirani u cvatove, od po 2 do 6 cvjetova. Pojedinačni cvjetovi su
bijeli sa pet latica. Oprašuju ih pčele.
Plod trešnje je crvena bobica, 1-2 cm u promjeru, zavisno o sorti.
Zrije krajem proljeća. Unutar ploda nalazi se mala koščica, u kojoj se nalazi sjeme. Duga
je 8-12 mm, široka 7-10 mm, a debela 6-8 mm. Plod trešnje jedu brojne ptice, a dosta se
koristi i u ljudskoj ishrani. Trešnju su poznavali ljudi još oko 2000 godina prije nove ere.
U 8. stoljeću prije nove ere trešnja se već kultivira u Turskoj i Grčkoj. Danas je trešnja
raširena po cijelom svijetu, u mnogobrojnim sortama i varijacijama.
7.1. Zanimljivosti o trešnji
Prema smjernicama piramide pravilne prehrane, trešnje su u grupi s ostalim vrstama voća.
Za tu skupinu namirnica preporuka je 2-4 serviranja dnevno.
Energetska vrijednost trešnje iznosi samo 32 kcal na 100 g svjeţe namirnice.
9

10. 8. MAČKA (Felis silvestris)
Domaća mačka kućna mačka ili najčešće mačka je mali
mesoţder iz porodice mačaka. Prvobitno potječe od afričke
divlje mačke, a ţivi uz ljude već oko 3.500 godina.
Mačka spada meĎu najomiljenije kućne ljubimce. 69 milijuna
mačaka ţivi u američkim domovima gdje su vrlo popularne,
dok u cijelom svijetu ţivi preko 600 milijuna mačaka. Postoji
veliki broj raznih pasmina domaćih mačaka, rasnih i običnih, ali postoje i bezrepe ili
bezdlake mačke, zbog mutacije. Naziv domaća mačka koristi se za sve mačke koje manje-
više "dobrovoljno" ţive u direktnom kontaktu s ljudima i smatra se da su se svojevoljno
pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao što sumiševi).
Razlikuju se od divljih mačaka (lakše su graĎe i manje agresivne) i velikih mačaka (manje
su i mogu mjaukati, za razliku od većine velikih mačaka).
8.1. Zanimljivosti o mačkama
One su vješti grabljivci i veoma su inteligentne
ţivotinje. Mačke komuniciraju glasom
(mjaukanjem), predenjem, frktanjem, reţanjem
i škljocanjem, kao i govorom tijela. Mačke
koje ţive u grupama koriste kombinaciju
glasova i govora tijela za meĎusobno sporazumijevanje.
10

11. 9. NJEMAČKI OVČAR (Canis familiaris)
Njemački ovčar moţe imati tri tipa dlake: kratka, oštra i ravna
dlaka; duga, oštra i ravna ili duga valovita dlaka. Duga valovita
dlaka nije poţeljna. Plašt moţe bili crne, ţeljezno-sive i pepeljaste
boje. Mogu biti jednobojni ili s pravilnim smeĎim ili ţuto-smeĎim
oznakama. Crni plašt je uobičajen. Ovaj pas je vrlo inteligentan,
dobar i poslušan učenik, društven i vrlo ljubazan. Izuzetno je temperamentan, oprezan,
pouzdan, hrabar, neovisan, nepodmitljiv, samopouzdan i bezuvjetno vjeran svome vodiču
i obitelji. Ovi psi se u cijelom svijetu koriste za voĎenje, pronalaţenje zatrpanih u
lavinama, kao psi tragači, čuvari, obrambeni i policijski psi. Za neke od tih namjena
koriste se gotovo isključivo njemački ovčari.
9.1.Zanimljivosti o njemačkom ovčaru
Na natjecanjima u poslušnosti daleko su iznad ostalih pasmina. Stoga je nepotrebno
objašnjavati koje sve mogućnosti pruţa ova pasmina. On je ţeljan učenja, inteligentan i
brzo shvaća bit stvari. U radu s njim koristite uglavnom govor.
Velika većina tih pasa oboţava svog voĎu, ali nema pretjeranu
potrebu za njegovim dodirom. Ne savjetujemo vam nabavku
njemačkog ovčara, ukoliko stvarno nemate dovoljno vremena da se
njime i bavite. U zemlji svoga porijekla njemački se ovčar još uvijek
većinom koristi kao gonič stada.
Njemački se ovčari dobro slaţu s drugim psima, drugim ţivotinjama i
djecom pod uvjetom da su ispravno socijalizirani. Nepozvanim
posjetiteljima neće dozvoliti pristup.
11

12. 10. DOMAĆI PAS (Canis lupus)
Domaći pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda
psolikih odnosno porodice pasa (Canidae). Psi su bili
prve domaće ţivotinje meĎu sisavcima. Ljudi su ih
pripitomili prije otprilike 12 000 godina. Sve pasmine
potječu od vuka (Canis lupus) unatoč tvrdnjama nekih
da potječu i od lisica.
Psi su vjerojatno prve pripitomljene ţivotinje, koje čovjeku vjerno sluţe sve do danas.
Ljudi su ih selektivno razmnoţavali za mnoge namjene, a rezultat je toga ţivotinja
različitih oblika, veličina i sposobnosti.
Pas, Canis familiaris, kraljeţnjak je, sisavac i zvijer, pripadnik porodice pasa (Canidae)
koja obuhvaća i lisicu, čaglja, vuka te australskog dinga. Njuška mu je vlaţna, posjeduje
izvrstan njuh i vrlo je društven. Izrazito dobro trči i spretno pliva te moţe vrlo brzo
mijenjati smjer trka. Dok spava, često ga prate sni u kojima trza repom, cvili i potiho laje i
reţi.
Smatra se da je predak psa bila ţivotinja slična vuku - vjerojatno mješanac izmedu vuka i
čaglja - koja je ţivjela prije nekoliko milijuna godina. Čak se i danas pripitomljeni psi
mogu uspješno razmnoţavati s vukovima i čagljevima. Neki smatraju da se svi psi mogu
podijeliti u dvije velike skupine - na one koji su slični vukovima i na one koji su slični
čagljevima.
10.1.Zanimljivosti o domaćem psu
O razlozima zbog kojih se psa počelo smatrati "čovjekovim najboljim prijateljem" postoje
mnoge teorije, ali nisu pronaĎeni dokazi koji bi ijednu od
njih potvrdili. Moguće je da su se psi zbog svoje sklonosti
skupljanju ostataka priklonili čovjeku, a on je ubrzo
razvio sve mogućnosti ove inteligentne, vješte i uglavnom
poslušne ţivotinje.
12

13. 11. ZAKLJUČAK
Dok sam radio ovaj projekt, prvenstveno sam uţivao u šetnji kroz svoj kvart. Ţivim
praktički na selu, izvan grada, i tu činjenicu sam shvatio kao svoju prednost pred
drugima koji su većinom tragali za biljkama i ţivotinjama centrom grada. Cilj projekta
je bio upoznati floru i faunu svog kvarta, i mislim da sam ja to doista i napravio. Uočio
sam promjene na biljkama, nekih je bilo više, a nekih manje u mojem drugom izlasku
u kvart. Oko ţivotinja nisam ni očekivao neke velike promjene, pošto je poznato da
ljudi najčešće drţe pse i mačke u kući, kao i susjedi u mom kvartu. Domaćih ţivotinja
nitko od bliţih susjeda nema (naţalost).
U svakom slučaju, drago mi je što sam radio ovaj projekt jer sam bio pola sata u
prirodi - pola sata koje bi inače proveo doma pred TV-om ili laptopom, i definitivno
sam ih na ovaj način bolje iskoristio.
13

14. 12. LITERATURA
Opća enciklopedija – M. Krleţa, Zagreb, 1981.
 http://hr.wikipedia.org/wiki/Doma%C4%87i_pas
 http://www.vauvau.net/index.php?option=com_content&view=article&id=129
5:deutscher-schaferhund-german-shepherd-dog-njema-ov&catid=75:korisne-
informacije
 http://hr.wikipedia.org/wiki/Doma%C4%87a_ma%C4%8Dka
 http://bs.wikipedia.org/wiki/Tre%C5%A1nja
 http://ljekovitebiljke.blogspot.com/2008/04/maslaak.html
 http://hr.wikipedia.org/wiki/Visibabe
 http://hr.wikipedia.org/wiki/Tratin%C4%8Dica
14