Zašto arhitekti vole MOLOK?

1. STRUČNA INFORMACIJA MOLOK
O Ž U J A K / M A R C H 2 0 1 6 .
32
pravo je ta jednostavnost i suradnja s prirod-
nim silama lansirala MOLOK, tj. polupodzemene
kontejnere u najbrojniji i najbrže rastući novi
sustav u svijetu. Izvorni i originalni MOLOK da-
nas je prisutan na svim kontinentima i to u 40
različitih zemalja s preko 140.000 instaliranih
jedinica, a gotovo da više i nema nekog etabliranog bren-
da komunalne opreme koji ne proizvodi kopije. U Hrvat-
skoj broj prodanih jedinica originalnih MOLOK kontejnera
premašuje 400 komada, a osim u tlo ugrađuju se sve če-
šće i u more i to još od 2011. Bol i Novalja su gotovo isto-
dobno svoje spremnike hrabro uronili u more i to na dubi-
nu od preko jednog metra. Samo godinu dana kasnije 2012.
predstavljen je i prvi hrvatski plutajući zeleni otok MO-
LOK, kao odgovor na zahtjeve Ministarstva i Fonda, o od-
vojenom sakupljanju otpada na mjestu nastanka. Do danas
je ostao jedino suvislo rješenje za mnogobrojne Jadranske
otoke kao i Dalmatinske gradove koji oskudijevaju s pro-
storom i komunalnom infrastrukturom ili su pak pod bud-
nim okom arheologa.
Formula uspjeha
Polupodzemni sustavi imaju veliku prednost nad podze-
mnim sustavima. Volumen prostora za otpad ekvivalentan je
volumenu tla koje je potrebno iskopati. Dok kopanje tla za
postavljanje podzemnih kontejnera ima omjer i do 1:10 te
često iziskuje ne baš jeftino izmještanje instalacija, kao i
priključke na infrastrukturu. Kopanje nije baš jednostavno
u Dalmaciji, a kamoli u arheološkim zonama ili centrima op-
terećenim podzemnom komunalnom infrastrukturom. Često
se događa da i južina “natiska” more, pa dolazi do popla-
va, na koje podzemni sustavi nisu imuni. MOLOK se s druge
strane još za poplava u Slavoniji dokazao kao jedini sustav
U današnje vrijeme organizacija odvojenog
prikupljanja otpada predstavlja sve veći izazov i
stavlja na kušnju sva raspoloživa znanja arhitekata.
U Europi igraju na sigurno i ne gube vrijeme niti
novac svojih klijenata pokušavajući smisliti nešto
bolje od jednostavnog i prirodnog MOLOK-a
Zašto arh
Uklapanje u okoliš i povijesnu
arhitekturu grčkog otoka Rodosa
MOLOK je danas prisutan u
40 zemalja s preko 140.000 instaliranih jedinica
[autor] Marko Brnčić

2. O Ž U J A K / M A R C H 2 0 1 6 .
33
hitekti vole MOLOK?
Zašto korisnici vole MOLOK?
Upravo je ta briga fenomen kojim se redovito susreće nakon
svake instalacije kontejnera. Bez obzira na mjesto implementaci-
je, ljudi MOLOK prihvaćaju i čuvaju, što je fascinantno u uspored-
bi s nadzemnim kontejnerima za koje gotovo ne postoji način na
koji ih nisu pokušali uništiti. Odgovor treba potražiti u svim nega-
tivnim iskustvima vezanim uz otpad dosad. Za razliku od njih MO-
LOK ne smrdi, tih je, uredan, jednostavan za upotrebu, pristup mu
je uvijek čist, a uz sve to izgleda skladno i primamljivo.
koji je funkcionirao, dok su podzemni bili poplav-
ljeni, a nadzemni otplavljeni. Neovisnost o ener-
gentima omogućila je njegovu instalaciju i u naj-
zabitijim predjelima u kojima sabija, hladi i štiti
otpad kako od vatre tako i od vode.
Domino
MOLOK Domino je uz sve što ga je do sad činilo toliko
simpatičnim, estetski i funkcionalno prihvatljvim, arhitekti-
ma dao još jedan razlog da ne mogu reći ne, a to je kubič-
ni dizajn koji iskorištava svaki raspoloživi milimetar, koji je
uz to i modularan, pa je u jedan kontejner moguće odjed-
nom pohranjivati i do tri različite frakcije otpada. Koliki je to
uspjeh polučilo možda najbolje govori primjer instalacije ne-
posredno uz znamenito kazalište u finskom gradu Tampereu.
MOLOK Domino je estetski i funkcionalno prihvatljv
polupodzemni kontejner kubičnog dizajna koji
iskorištava svaki raspoloživi milimetar prostora
Primjeri instalacije
Moloka u finskom
gradu Tampere - u
luci i neposredno uz
kazalište
Instalacija Moloka na jednoj od lokacija u Helsinkiju