2. Arheološka istraživanja pokazuju da je na mestu današnjeg
Rima postojalo naselje još oko 1000. godine pre n.e. Rim je
osnovan na sedam brežuljaka na levoj strani reke Tibar u
oblasti Lacijum na Apeninskom poluostrvu.Prvi stanovnici
Rima bili su Latini.
Romul i Rem sa vučicom
3. Etrurci su u vreme osnivanja Rima bili najmoćniji i
kulturno najrazvijeniji narod u Italiji. Oni su,slično starim
Grcima,živeli u slobodnim gradovima-državama,koji su
povremeno između sebe sklapali saveze.Bili su pod
uticajem grčke kulture,pa su preuzeli i grčko pismo.
Etrurski sarkofag Etrurci
4. Stanovnici Rima su bili podeljeni na slobodne ljude i
robove.Slobodni ljudi su bili patriciji (aristokrate) i plebejci
(običan narod). Unajstarije doba samo su patriciji upravljali
državom. Plebejci su bili zanatlije,trgovci i seljaci koji su
služili vosku i plaćali porez državi.
Patriciji
Plebejci
Robovi
5. Periodizacija rimske istorije obuhvata periode
kraljevstva,republike i carstva. U najstarije doba Rimom
su vladali kraljevi. Bilo ih je ukupno sedam. Poslednji
kraljevi su po legendi bili Etrurci, što pokazuje da su
Rimljani bili zavisni od svojih suseda. Kralj je upravljao
gradom, bio zapovednik rimske vojske,vrhovni sudija i
sveštenik.
6. Periodizacija rimske istorije napravljena je prema obliku državnog uređenja:
KRALJEVSTVO
(753.-509. god. pre n.e.)
REPUBLIKA
(509.-27. god pre n.e.)
CARSTVO
Principat
(27. god. – 284. n.e.)
Dominat
(284.-476. n.e.)
7. U početku Rimska država nije imala salnu vojsku. Građani
su išli u vojsku prema potrebi-u slučaju rata. Svi rimski
građani od 17 do 46 godina imali su obavezu da služe vojsku
i da za tu potrebu kupe opremu (mač,štit,koplje,šlem i
oklop). Osnova rimske vojskebila je legija,koju je činilo oko
6000 dobro naoružanih pešaka i nešto konjanika.
8. Rimljani su postepeno širili svoju vlast u Italiji. Prvo su
pobedili svoje susede u Lacijumu,a kasnije i Etrurce. Posle
toga su krenuli na jug Apeninskog poluostrva,u rat sa
grčkim gradom Tarentom,kome je pomagao grčki kralj Pir.
Kralj Pir
Forum Romanum
9. Rimljani su bivše neprijatelje pretvarali u saveznike ili čak u
odane rimske građane. Osvojenim gradovima i državama
nisu menjali unutrašnju upravu,a ostavljali su im i njihovu
kulturu i bogove. Osvojene oblasti izvan Italije su nazivali
provincijama i postavljali im svoje upravnike.
10. Pošto su osvojili Italiju,Rimljani su se sukobili sa
Kartaginom,gradom na severu Afrike (današnja država
Tunis),koja je u to vreme kontrolisala trgovinu na
zapadnom Sredozemlju. Kartaginu su osnovali Feničani.
Ratovi između Rima i Kartagine trajali su s prekidima više
od jednog veka.
11. U Prvom punskom ratu Rimljani su uspeli da proteraju
Kartaginjane sa Sicilije. U početku,Rimljani nisu imali
dobre brodove,pa su gubili pomorske bitke. Kasnije su
uspeli da izgrade jaku mornaricu i da na kraju pobede.
12. U Drugom punskom ratu Rimljani su nekoliko puta bili
pred porazom. Sposobni kartaginski vojskovođa Hanibal
uspeo je da iz Španije,preko Alpa,dovede do pred sam Rim
ogromnu vojsku u kojoj je bilo i bojnih slonova.
Hanibal ante portas.
13. U Trećem punskom ratu,koji se vodio u Africi,Rimljani su
odneli konačnu pobedu nad Kartaginjanima i potpuno
razorili Kartaginu 146. godine pre n.e. Rimljani su zabranili
da se na mestu uništene Kartagine izgradi novo naselje.