3. Stari zavjet je skup knjiga koje govore o povijesti
izabranog naroda od postanka svijeta do rođenja
Isusa Krista. Knjige Starog zavjeta su nastajale od
polovice 13. do. 1 st. Prije Krista
Stari Zavjet obuhvata 39 knjiga ukupno ne uključujući apokrife
Petoknjižje - 5 knjiga
Postanak, Izlazak, Levitski zakon, Brojevi, Ponovljeni zakon
Povijesne knjige - 12 knjiga
Jošua, Suci, Ruta, 1. Samuelova, 2. Samuelova, 1. Kraljevima, 2.
Kraljevima, 1. Ljetopisa, 2. Ljetopisa, Ezra, Nehemija, Estera.
Pjesničke - 5 knjiga
Job, Psalmi, Izreke, Propovjednik, Pjesma nad pjesmama
Proročke - 17 knjiga
Veliki proroci - Izajija, Jeremija, Tužaljke, Ezekiel, Daniel
Manji proroci - Hošea, Joel, Amos, Obadija, Jona, Mihej, Nahum,
Habakuk, Sefanija, Hagaj, Zaharija, Malahija.
4. Djela apostolska
Poslanice apostola Pavla: Poslanica Rimljanima,
Dvije poslanice Korinćanima, Poslanica
Galaćanima, Poslanica Efežanima, Poslanica
Filipljanima, Poslanica Kološanima, Dvije poslanice
Solunjanima, Dvije poslanice Timoteju, Poslanica
Titu, Poslanica Filemonu, Poslanica Hebrejima
Katoličke poslanice: Jakovljeva poslanica, dvije
Petrove poslanice, tri Ivanove poslanice, Judina
poslanica
Evanđelja: po Mateju, po Marku, po Luki, po Ivanu
Otkrivenje
Knjige Novog zavjeta su nastajale od polovice 1. do
početka 2. stoljeća. Govore nam o Isusu Kristu, njegovoj nauci i
djelu otkupljenja, osnutku i razvoju Crkve, i pripremaju nas za
drugi Kristov dolazak na kraju povijesti.
5. utografi biblijskih knjiga ne
postoje, nego mnogobrojni
njihovi prijepisi, tzv. tekstualni
svjedoci.
Služeći se njima, biblijska znanost
nastoji strogim znanstvenim
metodama prirediti što pouzdaniji
biblijski tekst, tzv. kritičko izdanje
Biblije.
6. Od 1975. do 1984.
godine, na zahtjev
štokholmskog Instituta za
prijevod Biblije, Mirza
Kazar je
preveo Bibliju na azerski
jezik. Prijevod Novoga
zavjeta Mirze Kazara
na azerski jezik.
7. Tri su jezika
na kojima je
Biblija izvorno
Napisana :
aramejski:
neka poglavlja
Starog zavjeta
hebrejski:
većina knjiga
Starog zavjeta
grčki:
Cijeli Novi zavjet i
dvije knjige Starog
zavjeta
8. •Biblija nadilazi sve ostale knjige jer je
najprodavanija i najčitanija knjiga svih vremena.
Dosad je prevedena preko 1700 jezika
svijeta. Biblija se po mnogo čemu razlikuje od
drugih knjiga. Obično su knjige plod jednog
autora. Medutim, Bibliju je pisalo najmanje 40
ljudi, u razdoblju od 1500 godina, u više različitih
zemalja, na tri različita jezika.
9.
10. Biblija nije odobreno ili autorizovano
dijelo, nego zbirka knjiga koja iza
sebe ima Božji autoritet. Do danas su
nastali mnogi prevodi Svetog Pisma.
Podudarnost prevoda je čudesna.
Pronalazak biblijskih rukopisa u
pećinama na obali Mrtvog mora
dodao je još hiljadu godina
najstarijim rukopisima koji su nam
bili poznati do 1946. godine. Ovaj
nalaz pomogao je da se utvrdi
tačnost kasnijih prepisivanja i da se
potvrdi kako su Isaija i Danilo živeli
prije Krista. Prije tog značajnog
nalaza mnogi su kritičari
zlonamjerno tvrdili da su ove dvije
knjige napisane poslje Krista,
uglavnom zato što sadrže mnoga
proročanstva o Njemu. Nalaz je
tačnost biblijskih proročanstava.
11. •Zanimljivo je da se većina
starozavetnih knjiga navodi u
knjigama Novoga Zaveta: čak
u 433 navoda. Citirano je
ravno 30 od 39 knjiga. Imajmo
na umu da ni jedan crkveni
sabor nije trebalo da da
autoritet Svetom pismu. Ovaj
autoritet Biblija je imala od
trenutka kad je napisana, i nju
je kao takvu primila prva
Krišćanska crkva. Sveto
pismo ima unutrašnji
autoritet, jer je nastalo pod
uticajem Svetog Duha.(1.
Korinćanima 2,13). Niko nema
vlasti bilo šta oduzeti ili
dodati Bibliji. (Otkrivenje
22,18.19
12. Biblija je najprije prevedena na grčki jezik.
Taj se prijevod zove Septuaginta jer su, prema jednom
kasnijem svjedočanstvu, na prijevodu radila
sedamdesetdvoje ljudi.
Prijevod je nastao u razdoblju od 3. do 2. st. prije Krista
među Židovima u dijaspori (u Egiptu u gradu Aleksandriji).
Drugi prijevod Biblije bio je prijevod na latinski jezik.
Naziva se Vulgata što znači u “općoj upotrebi”.
Nastao je u IV st. poslije Krista (383.-406. god.), a načinio
ga je najvećim djelom sv. Jeronim Dalmatinac.
