Od sredine 15. stoljeća pa sve do kraja 17. stoljeća, Hrvati su bili u ratnim sukobima s Osmanlijama. U stoljetnim sukobima usavršili su svoje ratne vještine te su postali jedna od najpoželjnijih plaćeničkih vojski u Europi. Među njima se posebno izdvajaju lako naoružani konjanici ili husari. Oni su oko vrata vezali jednobojnu maramu kao znak međusobnog raspoznavanja. Druga teorija kaže da su marame koristili kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja, u slučaju da su bili ranjeni. Treća je teorija romantična i kaže da su vojnicima marame oko vrata vezale njihove djevojke i time im obećavale vjernost. Takvu su modu Europom pronijeli hrvatski vojnici tijekom Tridesetogodišnjeg rata (1618. - 1648.). Posebno zanimanje pobudili su kod Francuza i njihovog kralja Luja XIV. Luj XIV. napušta modu nošenja visokih, krutih, neudobnih ovratnika i oko vrata nosi maramu. Francuzi su brzo usvojili novi modni predmet koji se nosio "a la Croate", odnosno, na hrvatski način. Taj je izraz korijen francuske riječi "cravate", od kuda potječe i hrvatski izraz kravata. U sastav francuske vojske 1667. godine uključena je i posebna pukovnija "Royal Cravates". U spomen na nju, Sabor Republike Hrvatske osnovao je 2010. godine hrvatsku povijesnu postrojbu pod nazivom Kravat pukovnija. I u 18. stoljeću hrvatski su vojnici širili kravatu Europom. Bili su to Trenkovi panduri koji su se, na strani Marije Terezije, borili u Ratu za austrijsku baštinu (1740. - 1748). Tekst napisala i prezentaciju izradila Mateja Brkić.

1. 18.10. – Dan kravate

2. husari – lako naoružana konjica

3. • Tridesetogodišnji rat
(1618. – 1648.)

4. Luj XIV.

5. - 1667. godine – Royal Cravates
- 2010. godine - Kravat pukovnija

6. Trenkovi panduri
Rat za austrijsku baštinu (1740.- 1748.)