SlideShare a Scribd company logo
1 of 28
MEĐUNARODNA JUNIORSKA NAUČNA OLIMPIJADA
                                 Č
             - osvrt i analiza -




             Prof. dr Nadežda Novaković,
                f
             Prirodno-matematički fakultet Niš
Međunarodna juniorska naučna olimpijada (International
Junior Science Olympiad - IJSO) je veliko i veoma obimno
međunarodno takmičenje koje se održava svake godine. Olimpijada
obuhvata takmičenje iz tri naučne oblasti: fizike, hemije i biologije
                                            fizike
uključujući i potrebno znanje iz matematike. Svaka zemlja na
takmičenju može imati ekipu od 6 učenika, 15 godina starosti i
          j                 p              ,    g
mlađe, tri vođe ekipe i eventualno posmatrače. Zemlja, koja je
domaćin olimpijade može imati dve ekipe. Takmičenje se sastoji iz tri
dela: testa, teorijskog dela i eksperimenta, sa danom pauze između,
tako da olimpijada traje 9 dana. Ukupan maksimalni broj poena je
100.
100
Test (3 sata)
      Test takmičenje se sastoji od 30 pitanja, po 10 iz svake oblasti.
 Svako pitanje ima 4 ponuđena odgovora (rešenja). Za svaki tačan
 odgovor,
 odgovor takmičar dobija 1 poen a za svaki netačan odgovor se
                             poen,
 oduzima 0.25 poena. Maksimalan broj poena je 30.

Teorijski deo (3 sata)
     Teorijsko takmičenje se sastoji iz 3 odvojena dela, jer je svaki
                                                    dela
posebna celina. Svaki deo se sastoji od različitih pitanja, jedne ili više
tema iz svake naučne oblasti (iz fizike su to jedan ili dva problemska
zadatka. To su ustvari računski zadaci vezani za neku konkretnu
pojavu, ili proces sa detaljnim opisom, uz određivanje više fizičkih
veličina i analizu i tih) P k d su t k bi
  liči        li istih). Ponekad to kombinovani problemski
                                                      i    bl    ki
zadaci iz sva tri predmeta, međusobno delimično ili sasvim povezani.
Uslovima zadatka je predviđen niz koraka i pitanja u vezi sa
problemom iz odgovarajuće oblasti. Maksimalan broj poena je 30.
Eksperimentalni deo (3 sata)

     Eksperimentalno takmičenje se radi u grupama od po tri
     Ek      i     l     k ič j         di              d      i
takmičara, tako da svaka zemlja ima po dve ekipe (A i B). Sve ekipe
rade isti eksperiment u skladu sa uputstvom vrše merenja
                                  uputstvom,        merenja,
obrađuju rezultate, analiziraju ih i odgovaraju na postavljena
pitanja. Svaki takmičar j
p    j                   jedne ekipe dobija isti broj p
                                  p       j         j poena, j se
                                                             jer
vrednuje ekipni rad i predaje zajednička jedinstvena lista sa
odgovorima. Maksimalan broj poena je 40.
Priznanja
       Posle svakog dela takmičenja vođama ekipa se dostavljaju
                           takmičenja,
rezultati pregleda (samo broj poena i fotokopije lista sa odgovorima), a
nakon završenog trećeg dela takmičenja vođe ekipa se sastaju sa
                  g      g              j          p          j
komisijom za pregled, ukoliko imaju primedbe na bodovanje, (a moguć
je i previd), vrše se eventualne korekcije broja poena i tek tada se
formira rang lista. Posebno je interesantna činjenica da učenici ne
učestvuju u procesu prigovora i da se rang lista ne objavljuje do
proglašenja.
proglašenja Priznanja se dodeljuju kao na našem takmičenju iz fizike
                                                                   fizike,
tako da 10% takmičara dobija zlatne medalje, sledećih 20% srebrne i
narednih 30% dobija bronzane medalje.
                      j                 j
       Medalje se kao posebna priznanja dodeljuju i za prve tri
prvoplasirane ekipe iz eksperimentalnog dela i za zemlju koja je
najbolje plasirana. Individualna priznanja se dodeljuju najboljem
               i         i i         i
ukupnom pobedniku (prvoplasiranom takmičaru) i najboljem
pojedincu u teorijskom delu. Svi učesnici dobijaju priznanje, sertifikat
                           delu                      priznanje
za učešće, kako učenici, tako i vođe ekipa i posmatrači.
Program Olimpijade (fizika i matematika)

1. Čestice, talasi i materija

  Sastav tela
o Struktura atoma (neutroni, protoni, elektroni)

   Agregatna stanja materije i njihove osobine
o Čvrsto stanje, tečnosti, gasovi i plazma – karakteristike i razlike
          stanje tečnosti
o Kristali kao poseban oblik čvrstog stanja materije
o Osobine materije (gustina, zapremina, električna p
                  j (g          p                    provodnost, izolatori i
provodnici, elastične osobine, termalno širenje, (specifični) toplotni
kapacitet)
 o F i prelazi i njihov uticaj na osobine materije (l
   Fazni     l i jih        i j        bi        ij (latentna toplota, fazni
                                                                   l   f
dijagrami, promena zapremine i gustine)
o Voda i njene različite faze
Talasi

o Frekvencija, talasna dužina, brzina prostiranja i njihova veza

o Razlika između transverzalnih i longitudinalnih talasa

o Superpozicija talasa

o Klasičan Doplerov efekat

  Zvuk (zvuk k l
  Z k ( k kao longitudinalni talas koji nastaje prenošenjem pritiska,
                     d l       l k                   š            k
osećaj zvuka)
Svetlost

o Talasna i čestična priroda svetlosti

o Prostiranje i brzina svetlosti u vakuumu i drugim sredinama, indeks
                                                    sredinama
prelamanja

o Veza između talasne dužine i boje, elektromagnetni spektar

o Odbijanje i prelamanje svetlosti na ogledalima i sočivima (upadni i
reflektovani zrak, Snelius-Dekartov zakon, totalna refleksija svetlosti)

o Formiranje likova u ogledalima i sočivima (žižna daljina, jednačina
tankih sočiva, uvećanje, lupa, mikroskop, teleskop, naočare)
             ,       j , p ,           p,        p,        )
2. Energija
2 E     ij

   Energija u prirodi i održanje energije
    Različiti oblici energije (vezivna energija, kinetička, potencijalna
toplotna, aktivaciona energija , energija elastične opruge, energija gama
  p      ,                 gj          gj               p g ,       gj g
zračenja)
   Prenos energije (mehanizmi prenosa toplote, prenos energije talasima)
   Pretvaranje energije i efikasnost (pretvaranje potencijalne i kinetičke
energije, veza energije i temperature, gubitak energije zračenjem u
okolinu)
   Izvori energije (životinje, biljke, ljudi i mašine. Fosilni i obnovljivi
           gj )
izvori energije)
   Snaga (snaga motora, zvezda, oslobođena snaga na otporniku)
3. Interakcije

  Sile

o Sile u prirodi i vrste sila (gravitaciona, elektrostatička, magnetna,
statička i dinamička sila trenja, sila potiska, Van-der Valsova sila)
                                j ,    p       ,                    )

o Masa i težina, centar mase

o Njutnovi zakoni, inercijalni sistemi

o Kinematika materijalne tačke: pravolinijsko i kružno kretanje (položaj,
p ,        ,       j ,        f        j ,       p           , p
put, brzina, ubrzanje, kružna frekvencija, centripetalna sila, Keplerovi
zakoni, kretanje Zemlje oko Sunca)
o Impuls i promena impulsa (impuls, elastični i neelastični sudari,
održanje momenta u zatvorenom sistemu)
                     atvorenom

o Poluge

o Elastične sile, Hukov zakon i harmonijsko oscilovanje

o Pritisak (atmosferski pritisak, statički pritisak u tečnostima)


  Električno, magnetno i gravitaciono polje
    e    č o,   g e o g v c o o po je

  Vrste hemijskih veza - priroda, struktura i jačina (kovalentna i
jonska veza, vodonična veza i Van-der Valsova sila)
Difuzija, osmoza i površinski napon

  Principi tankih slojeva i papirna hromatografija

  Uticaj zračenja na organizme


4. Strukture, osobine i funkcije

                ....

o Stvaranje i efekti kiselih kiša

o Elektroliza (kretanje jona, Faradejeva konstanta, elektrohemijske
ćelije)
5. Sistemi

  Principi kontinuiteta u zatvorenim sistemima/ciklusima

   Ravnoteže (ravnoteža sila, hemijska/jonska ravnoteža,
termodinamička ravnoteža, eko-sistemi u ravnoteži))

  Skale u prirodi (u biološkim, astrofizičkim sistemima)

  Osnovni concept ciklusa u prirodi (... ozonski ciklus, obnovljivi i
neobnovljivi prirodni resursi, klima na Zemlji)
                      resursi
Električna kola

o Komponente kola (otpornici i žice, sijalice, naponski izvori,
ampermetri, voltmetri, kondenzatori)
o Omov zakon, naelektrisanje, struja, napon
o Serijska i paralelna veza, Kirhofova pravila
o Razlika između jednosmerne i naizmenične struje/napona
o Kvalitativno poznavanje elektromagnetne indukcije i Lencovog pravila
o Osnovni principi generatora i motora

  Termodinamički sistemi (apsolutna temperatura, zakoni idealnih
   e od         č sse                     tempe atu a, akoni
gasova, izotermni, izohorski i izobarski procesi, ...)

  Astrofizicki sistemi (glavne karakteristike zvezda, planeta, Meseca
(satelita), kometa, asteroida, solarnog sistema, galaksije)
7. Matematičke veštine

   Jednačine
o Razlomci
o Logaritamske i eksponencijalne funkcije
o Stepeni i koreni
o Polinomi (rešavanje kvadratne jednačine)
o Trigonometrijske funkcije

                 j jednacina za dobijanje linearnih odnosa –
   Transformacije j                 j j
linearizacija grafika

  Grafici funkcija

  Prosta geometrija (geometrija trougla i kruga, površina osnovnih
                                           kruga
geometrijskih figura, površina i zapremina osnovnih geometrijskih tela)
Osnove vektorske algebre (sabiranje i oduzimanje - razlaganje
vektora)

  Jednostavna statistika (srednja vrednost, standardna devijacija,
osnovni pojmovi verovatnoće)

  Procena greške (putem standardne devijacije ili min-max analize,
razlika između tačnosti i preciznosti)

   Zaokruživanje brojeva i p
              j     j      predstavljanje rezultata (broj značajnih
                                    j j             ( j        j
cifara)
Olimpijade i rezultati naših ekipa

1. (5 –14). 12. 2004. – Džakarta, Indonezija (1 srebrna i 4 bronzane medalje)
2. (4 –13). 12. 2005. – Džodžakarta, Indonezija (1 srebrna i 4 bronz. medalje)
   (     )                           ,         j (                         j )
3. (3 –12). 12. 2006. – Sao Paolo, Brazil (4 srebrne i 2 bronzane medalje)
4. (2 –11). 12. 2007. – Taipei, Tajvan (2 bronzane medalje)
5. (7 –16). 12. 2008. – Č
                        Čangvun, Južna Koreja, (1 srebrna i 5 bronz. medalja)
6. (2 –11). 12. 2009. – Baku, Azerbejdžan (1 srebrna i 3 bronzane medalje)
7.
7 (2 –11). 12 2010 – Abuja Nigerija (2 srebrne i 4 bronzane medalje)
       11) 12. 2010. Abuja,
8. (1 –10). 12. 2011. – Durban, Južna Afrika, (2 srebrne i 4 bronzane)
9. (1 –10). 12. 2012. – Teheran, Iran (5 bronzanih medalja)
   (     )                       ,     (                  j )

Ukupno osvojenih medalja: 12 srebrnih i 33 bronzane

Sledeće olimpijade
10. 2013. Mumbaj, Indija
10 2013 – M b j I dij
11. 2014. – Holandija
Uočene razlike u obrazovnoj praksi u odnosu na našu praksu

Na osnovu osmogodišnjeg iskustva, koje sam stekla kao vođa naše ekipe,
nabrojaću samo nekoliko značajnih razlika koje sam uočila tokom ovih godina,
razmenom mišljenja sa kolegama iz različitih zemalja:
            išlj j    k l       i     ličitih    lj

a) različit sistem osnovnog obrazovanja (npr. devetogodišnja osnovna
škola).
b) različit položaj prirodnih nauka u sistemu obrazovanja.
c) bolja koordinacija i korelacija nastavnih planova i programa prirodnih
nauka – međusobni veći upliv predmeta.
d) bolja opremljenost laboratorija, primena očiglednih sredstava, rad
                        laboratorija                     sredsta a
sekcija.
e) problemski zadaci u okviru računskih zadataka.
f) fenomenološka obrada mnogih pojava uz akcenat na aplikativnu stranu
predmeta iz prirodnih nauka.
g) veće materijalno ulaganje države u obrazovanje.
Cilj učestvovanja naše zemlje na ovim olimpijadama je
u prvom redu afirmacija zemlje i našeg obrazovnog sistema i
učenika-pojedinaca, a posredno i profesora i škola. Pored
provere nivoa znanja učenika naše osnovne škole izuzetna
                                                škole,
vrednost svake olimpijade je u tome što se odvija u toploj,
prijateljskoj atmosferi, što se šire vidici u svakom smislu te
               atmosferi
reči i što se upoznaju druge tradicije i kulture. Uprkos
razlikama u nastavnim programima koje su evidentne,
                                                 evidentne
sklapaju se nova poznanstva i prijateljstva i sa tom praksom
svakako treba nastaviti bez obzira na prisutne probleme u
                 nastaviti,
dosadašnjem iskustvu.
Podaci o učesnicima olimpijada (IJSO), školama i profesorima


2004. Džakarta (Jakarta), Indonezija
1. Mladen Miljuš, b
1 Ml d Milj š srebrna medalja, oš. “Mil š C j ki” Beograd, N d G l ić
                                 d lj š “Miloš Crnjanski”, B       d Nenad Golović
2. Stefan Stevšić, bronzana medalja, oš. “Dragomir Marković”, Kruševac, Dragica Miletić
3. Marija Grofulović, bronzana medalja, oš. “IX srpska udarna brigada”, Bor, Cvetanka
Jovanović
4. Luka Gartner, bronzana medalja, oš. “Dositej Obradović”, Novi Sad, Milica Knežević
5. Suzana Milutinović, bronzana medalja, oš. “Branko Radičević”, Mali Zvornik, Rajna
Samardžić
6. Sofija Purić, sertifikat, oš. “Boško Đuričić”, Jagodina, Tamara Vujičić

2005. Džodžakarta (Yogyakarta), Indonezija
1. Mikloš Homolja, srebrna medalja, oš. “Novak Radonjić”, Mol, Valerija Trungel
2.
2 Nikola Šibalić srebrna medalja oš “Vuk Karadžić”, Beograd Snežana Nemeš
          Šibalić,        medalja, oš. Vuk Karadžić Beograd,
3. Mina Spasić, bronzana medalja, oš. “Dositej Obradović”, Kruševac, Nadežda Đolić
4. Dino Solar-Nikolić, bronzana medalja, oš. “Kralj Petar I”, Beograd, Jasmina Novković
5.
5 Rade Kovač bronzana medalja oš “Ratko Žarić”, Nikšić Nevenka Papović
        Kovač,            medalja, oš. Ratko Žarić Nikšić,
6. Arsenije Maliković, sertifikat, oš. “Ratko Žarić”, Nikšić, Nevenka Papović
Podaci o učesnicima olimpijada (IJSO), školama i profesorima


2006. Sao Paolo (Sao Paulo), Brazil
                  (          ),
1. Ognjen Ivković, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Čaluković
2. Luka Milićević, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Čaluković
3.
3 Aleksandar Vasiljković srebrna medalja Matematička gimnazija Beograd Nataša
              Vasiljković,        medalja,              gimnazija, Beograd,
Čaluković
4. Uglješa Stojanović, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Čaluković
5.
5 Aleksandra Dimić bronzana medalja oš “Đorđe Krstić”, Beograd Ljiljana Ivančević
              Dimić,            medalja, oš. Đorđe Krstić Beograd,
6. Dušan Perović, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Čaluković

2007. Taipei, Tajvan
2007 T i i T j
1. Stefan Anđelković, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg
2. Tamara Đorđević, bronzana medalja, oš. “Učitelj Tasa”, Niš, Gordana Stanojević
3. Ognjen Marković, sertifikat, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg
4. Vukašin Stojisavljević, sertifikat, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg
5. Stefan Badža, sertifikat, oš. “Jovan Popović”, Beograd, Miodrag Bojičić
                                           p          g           g j
6. Stefan Stanojević, sertifikat, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg
Podaci o učesnicima olimpijada (IJSO), školama i profesorima

2008. Čangvun (Gyeong-Nam), Južna Koreja

1. Teodor von Burg, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Vesna Rapajić
2. Igor Spasojević, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Vesna Rapajić
3.
3 Milena Milošević bronzana medalja Matematička gimnazija Beograd Vesna Rapajić
          Milošević,          medalja,              gimnazija, Beograd,
4. Rade Špegar, bronzana medalja, oš. „Nikolaj Velimirović“, Šabac, Jovo Mihajlović
5. Tamara Šumarac, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Vesna Rapajić
6.
6 Petar Pantelić bronzana medalja Matematička gimnazija Beograd Vesna Rapajić
         Pantelić,         medalja,              gimnazija, Beograd,


2009. Baku, Azerbejdžan
2009 B k A b jdž

1. Milan Krstajić, srebrna medalja, oš. “Jovan Miodragović”, Beograd, Branka Đurica
2. Dušan ŠŠobot, bronzana medalja, Gimnazija “J. J. Zmaj”, Novi Sad, Srđan Rakić
3. Adis Dijab, bronzana medalja, oš. “Vladimir P. Valter”, Prijepolje, Nada Rvović
4. Kristina Džodić, bronzana medalja, oš. “J. J. Zmaj”, Brus, Milijana Todorović
                                     j                j            j
5. Teodora Đorđević, sertifikat, oš. “Učitelj Tasa”, Niš, Vesna Grozdanović
6. Ljubica Vujović, sertifikat, Prva kragujevačka gimnazija, Kragujevac, Katarina Đorđević
Podaci o učesnicima olimpijada (IJSO), školama i profesorima

2010. Abudža (Abuja), Nigerija

1. Emil M id
1 E il Maid, srebrna medalja, M t
                  b      d lj Matematička gimnazija, B
                                       tičk i       ij Beograd, V
                                                               d Vesna R jić
                                                                       Rapajić
2. Milica Kolundžija, srebrna medalja, Gimnazija “J. J. Zmaj”, Novi Sad, Stevan Jankov
3. Đorđe Žikelić, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg
4. Dušan Drobnjak, bronzana medalja, oš. “Aca Milosavljević”, Beograd, Nataša Mićević
5. Miloš Stanojević, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg
6. Zoran Rajčević, bronzana medalja, oš. “22. Avgust”, Bukovac, Dmitar Slijepčević

2011. Durban, Južna Afrika

1. Marijana Vujadinović, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Katarina Matić
2. Luka Bojović, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg, I.
Stanić
3. Anđela Šarković, bronzana medalja, oš. “Sveti Sava”, Niš, Jasmina Kokot
4. Stefan Velja, bronzana medalja, Gimnazija „J. J.Zmaj“, Novi Sad, Snežana Bulajić
5.
5 Irena Đorđević bronzana medalja, oš. “Vožd Karađorđe Niš Biljana Bogdanović
        Đorđević,           medalja oš Vožd Karađorđe“ Niš,
6. Maksim Stokić, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg, I.
Stanić
Podaci o učesnicima olimpijada (IJSO), školama i profesorima




2012. Teheran, Iran

1. Miloje Đukanović, bronzana medalja, oš. ”Anta Bogićević”, Loznica, Vladimir
Đukanović
2. Nikola Miletić, bronzana medalja, Prva kragujevačka gimnazija, Kragujevac, Katarina
Đorđević
3. Nikola Spasić, bronzana medalja, Gi
3 Nik l S ić b                 d lj Gimnazija “J J Z j” Novi Sad, S ž
                                             ij “J. J. Zmaj”, N i S d Snežana B l jić
                                                                                 Bulajić
4. Nikola Samardžić, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Dragica Ivković
5. Stanislav Todorović, bronzana medalja, oš. “Sveti Sava”, Niš, Jasmina Kokot
6. Janko Ranđelović, sertifikat, oš. “Dr Zoran Đinđić”, Brzi Brod, Niš, Radica Jovanović

More Related Content

What's hot (20)

Alkoholi prezentacija
Alkoholi prezentacijaAlkoholi prezentacija
Alkoholi prezentacija
 
Ekotoksikologija
EkotoksikologijaEkotoksikologija
Ekotoksikologija
 
Elektroliza
ElektrolizaElektroliza
Elektroliza
 
Metali-fizičke osobine
Metali-fizičke osobineMetali-fizičke osobine
Metali-fizičke osobine
 
Željezo- Kemija
Željezo- KemijaŽeljezo- Kemija
Željezo- Kemija
 
Elektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacijaElektrolitička disocijacija
Elektrolitička disocijacija
 
Hemija r1 atomska_struktura_materije_energetski_nivoi_podnivoi_i_atomske_orbi...
Hemija r1 atomska_struktura_materije_energetski_nivoi_podnivoi_i_atomske_orbi...Hemija r1 atomska_struktura_materije_energetski_nivoi_podnivoi_i_atomske_orbi...
Hemija r1 atomska_struktura_materije_energetski_nivoi_podnivoi_i_atomske_orbi...
 
Vodonik
VodonikVodonik
Vodonik
 
Ozonski omotac
Ozonski omotacOzonski omotac
Ozonski omotac
 
Kisele kiše
Kisele kišeKisele kiše
Kisele kiše
 
7 1 uvod u hemiju
7 1 uvod u hemiju7 1 uvod u hemiju
7 1 uvod u hemiju
 
Oštećenje ozonskog omotača
Oštećenje ozonskog omotača Oštećenje ozonskog omotača
Oštećenje ozonskog omotača
 
Kiseonik
KiseonikKiseonik
Kiseonik
 
Hemijska veza
Hemijska vezaHemijska veza
Hemijska veza
 
Zagađenje vazduha
Zagađenje vazduhaZagađenje vazduha
Zagađenje vazduha
 
Alkani
AlkaniAlkani
Alkani
 
Odnosi ishrane
Odnosi ishraneOdnosi ishrane
Odnosi ishrane
 
Rastvori
RastvoriRastvori
Rastvori
 
Soli. Formule i nazivi soli
Soli. Formule i nazivi soliSoli. Formule i nazivi soli
Soli. Formule i nazivi soli
 
vodonik
vodonik vodonik
vodonik
 

More from Društvo fizičara Niš

G. Djordjevic - "Savremena kosmologija i gravitacioni talasi"
G. Djordjevic - "Savremena kosmologija i gravitacioni talasi"G. Djordjevic - "Savremena kosmologija i gravitacioni talasi"
G. Djordjevic - "Savremena kosmologija i gravitacioni talasi"Društvo fizičara Niš
 
V. Grozdanović - "Naucne institucije u Evropi"
V. Grozdanović - "Naucne institucije u Evropi"V. Grozdanović - "Naucne institucije u Evropi"
V. Grozdanović - "Naucne institucije u Evropi"Društvo fizičara Niš
 
D. Dimitrijević - "Naučne institucije u Evropi"
D. Dimitrijević - "Naučne institucije u Evropi"D. Dimitrijević - "Naučne institucije u Evropi"
D. Dimitrijević - "Naučne institucije u Evropi"Društvo fizičara Niš
 
P. Jovanovic: "Galaksije i njihova jata kao gravitaciona sočiva"
P. Jovanovic: "Galaksije i njihova jata kao gravitaciona sočiva"P. Jovanovic: "Galaksije i njihova jata kao gravitaciona sočiva"
P. Jovanovic: "Galaksije i njihova jata kao gravitaciona sočiva"Društvo fizičara Niš
 
Prof. dr Goran Đorđević "Put u CERN - 12 godina kasnije"
Prof. dr Goran Đorđević "Put u CERN - 12 godina kasnije"Prof. dr Goran Đorđević "Put u CERN - 12 godina kasnije"
Prof. dr Goran Đorđević "Put u CERN - 12 godina kasnije"Društvo fizičara Niš
 
Biljana Jovanović - "Dobrodošli u CERN"
Biljana Jovanović - "Dobrodošli u CERN"Biljana Jovanović - "Dobrodošli u CERN"
Biljana Jovanović - "Dobrodošli u CERN"Društvo fizičara Niš
 
Goran Gligoric - "Od ledenog doba do hladnih atoma"
Goran Gligoric - "Od ledenog doba do hladnih atoma"Goran Gligoric - "Od ledenog doba do hladnih atoma"
Goran Gligoric - "Od ledenog doba do hladnih atoma"Društvo fizičara Niš
 
Ana Mančić - "Medjunarodna godina svetlosti 2015"
Ana Mančić - "Medjunarodna godina svetlosti 2015"Ana Mančić - "Medjunarodna godina svetlosti 2015"
Ana Mančić - "Medjunarodna godina svetlosti 2015"Društvo fizičara Niš
 
Ljubiša Nešić - Haarp nad Srbijom i tamara
Ljubiša Nešić - Haarp nad Srbijom i tamaraLjubiša Nešić - Haarp nad Srbijom i tamara
Ljubiša Nešić - Haarp nad Srbijom i tamaraDruštvo fizičara Niš
 
Laboratorijski praktikum iz fizike kao poseban predmet
Laboratorijski praktikum iz fizike kao poseban predmetLaboratorijski praktikum iz fizike kao poseban predmet
Laboratorijski praktikum iz fizike kao poseban predmetDruštvo fizičara Niš
 
Vece fizike, prezentacija "Simpozijum: Eksperiment u savremenoj nastavi fizike"
Vece fizike, prezentacija "Simpozijum: Eksperiment u savremenoj nastavi fizike"Vece fizike, prezentacija "Simpozijum: Eksperiment u savremenoj nastavi fizike"
Vece fizike, prezentacija "Simpozijum: Eksperiment u savremenoj nastavi fizike"Društvo fizičara Niš
 
Сила трења - од фундаменталних процеса до макроскопских закона
Сила трења - од фундаменталних процеса до макроскопских законаСила трења - од фундаменталних процеса до макроскопских закона
Сила трења - од фундаменталних процеса до макроскопских законаDruštvo fizičara Niš
 
Savremene mogucnosti koriscenja Suncevog zracenja aleksinac [compatibility mode]
Savremene mogucnosti koriscenja Suncevog zracenja aleksinac [compatibility mode]Savremene mogucnosti koriscenja Suncevog zracenja aleksinac [compatibility mode]
Savremene mogucnosti koriscenja Suncevog zracenja aleksinac [compatibility mode]Društvo fizičara Niš
 
Реформа универзитетског образовања и нови студијски програми у Нишу
Реформа универзитетског образовања и нови студијски програми у НишуРеформа универзитетског образовања и нови студијски програми у Нишу
Реформа универзитетског образовања и нови студијски програми у НишуDruštvo fizičara Niš
 
Odeljenje za u učenike sa posebnim enike sposobnostima za fiziku – prvih 10 g...
Odeljenje za u učenike sa posebnim enike sposobnostima za fiziku – prvih 10 g...Odeljenje za u učenike sa posebnim enike sposobnostima za fiziku – prvih 10 g...
Odeljenje za u učenike sa posebnim enike sposobnostima za fiziku – prvih 10 g...Društvo fizičara Niš
 

More from Društvo fizičara Niš (20)

G. Djordjevic - "Savremena kosmologija i gravitacioni talasi"
G. Djordjevic - "Savremena kosmologija i gravitacioni talasi"G. Djordjevic - "Savremena kosmologija i gravitacioni talasi"
G. Djordjevic - "Savremena kosmologija i gravitacioni talasi"
 
V. Grozdanović - "Naucne institucije u Evropi"
V. Grozdanović - "Naucne institucije u Evropi"V. Grozdanović - "Naucne institucije u Evropi"
V. Grozdanović - "Naucne institucije u Evropi"
 
D. Dimitrijević - "Naučne institucije u Evropi"
D. Dimitrijević - "Naučne institucije u Evropi"D. Dimitrijević - "Naučne institucije u Evropi"
D. Dimitrijević - "Naučne institucije u Evropi"
 
G. Djordjevic - "Fizika cestica"
G. Djordjevic - "Fizika cestica"G. Djordjevic - "Fizika cestica"
G. Djordjevic - "Fizika cestica"
 
D. Gajić - "Solarni neutrini"
D. Gajić - "Solarni neutrini"D. Gajić - "Solarni neutrini"
D. Gajić - "Solarni neutrini"
 
Lj. Nešić - "Savremena kosmologija"
Lj. Nešić - "Savremena kosmologija"Lj. Nešić - "Savremena kosmologija"
Lj. Nešić - "Savremena kosmologija"
 
P. Jovanovic: "Galaksije i njihova jata kao gravitaciona sočiva"
P. Jovanovic: "Galaksije i njihova jata kao gravitaciona sočiva"P. Jovanovic: "Galaksije i njihova jata kao gravitaciona sočiva"
P. Jovanovic: "Galaksije i njihova jata kao gravitaciona sočiva"
 
Prof. dr Goran Đorđević "Put u CERN - 12 godina kasnije"
Prof. dr Goran Đorđević "Put u CERN - 12 godina kasnije"Prof. dr Goran Đorđević "Put u CERN - 12 godina kasnije"
Prof. dr Goran Đorđević "Put u CERN - 12 godina kasnije"
 
Biljana Jovanović - "Dobrodošli u CERN"
Biljana Jovanović - "Dobrodošli u CERN"Biljana Jovanović - "Dobrodošli u CERN"
Biljana Jovanović - "Dobrodošli u CERN"
 
Dragoljub Dimitrijevic - Pozdravna rec
Dragoljub Dimitrijevic - Pozdravna recDragoljub Dimitrijevic - Pozdravna rec
Dragoljub Dimitrijevic - Pozdravna rec
 
Goran Gligoric - "Od ledenog doba do hladnih atoma"
Goran Gligoric - "Od ledenog doba do hladnih atoma"Goran Gligoric - "Od ledenog doba do hladnih atoma"
Goran Gligoric - "Od ledenog doba do hladnih atoma"
 
Ana Mančić - "Medjunarodna godina svetlosti 2015"
Ana Mančić - "Medjunarodna godina svetlosti 2015"Ana Mančić - "Medjunarodna godina svetlosti 2015"
Ana Mančić - "Medjunarodna godina svetlosti 2015"
 
Ljubiša Nešić - Haarp nad Srbijom i tamara
Ljubiša Nešić - Haarp nad Srbijom i tamaraLjubiša Nešić - Haarp nad Srbijom i tamara
Ljubiša Nešić - Haarp nad Srbijom i tamara
 
Školski eksperiment u nastavi fizike
Školski eksperiment u nastavi fizikeŠkolski eksperiment u nastavi fizike
Školski eksperiment u nastavi fizike
 
Laboratorijski praktikum iz fizike kao poseban predmet
Laboratorijski praktikum iz fizike kao poseban predmetLaboratorijski praktikum iz fizike kao poseban predmet
Laboratorijski praktikum iz fizike kao poseban predmet
 
Vece fizike, prezentacija "Simpozijum: Eksperiment u savremenoj nastavi fizike"
Vece fizike, prezentacija "Simpozijum: Eksperiment u savremenoj nastavi fizike"Vece fizike, prezentacija "Simpozijum: Eksperiment u savremenoj nastavi fizike"
Vece fizike, prezentacija "Simpozijum: Eksperiment u savremenoj nastavi fizike"
 
Сила трења - од фундаменталних процеса до макроскопских закона
Сила трења - од фундаменталних процеса до макроскопских законаСила трења - од фундаменталних процеса до макроскопских закона
Сила трења - од фундаменталних процеса до макроскопских закона
 
Savremene mogucnosti koriscenja Suncevog zracenja aleksinac [compatibility mode]
Savremene mogucnosti koriscenja Suncevog zracenja aleksinac [compatibility mode]Savremene mogucnosti koriscenja Suncevog zracenja aleksinac [compatibility mode]
Savremene mogucnosti koriscenja Suncevog zracenja aleksinac [compatibility mode]
 
Реформа универзитетског образовања и нови студијски програми у Нишу
Реформа универзитетског образовања и нови студијски програми у НишуРеформа универзитетског образовања и нови студијски програми у Нишу
Реформа универзитетског образовања и нови студијски програми у Нишу
 
Odeljenje za u učenike sa posebnim enike sposobnostima za fiziku – prvih 10 g...
Odeljenje za u učenike sa posebnim enike sposobnostima za fiziku – prvih 10 g...Odeljenje za u učenike sa posebnim enike sposobnostima za fiziku – prvih 10 g...
Odeljenje za u učenike sa posebnim enike sposobnostima za fiziku – prvih 10 g...
 

Međunarodna juniorska naučna Olimpijada - osvrt i analiza -

  • 1. MEĐUNARODNA JUNIORSKA NAUČNA OLIMPIJADA Č - osvrt i analiza - Prof. dr Nadežda Novaković, f Prirodno-matematički fakultet Niš
  • 2. Međunarodna juniorska naučna olimpijada (International Junior Science Olympiad - IJSO) je veliko i veoma obimno međunarodno takmičenje koje se održava svake godine. Olimpijada obuhvata takmičenje iz tri naučne oblasti: fizike, hemije i biologije fizike uključujući i potrebno znanje iz matematike. Svaka zemlja na takmičenju može imati ekipu od 6 učenika, 15 godina starosti i j p , g mlađe, tri vođe ekipe i eventualno posmatrače. Zemlja, koja je domaćin olimpijade može imati dve ekipe. Takmičenje se sastoji iz tri dela: testa, teorijskog dela i eksperimenta, sa danom pauze između, tako da olimpijada traje 9 dana. Ukupan maksimalni broj poena je 100. 100
  • 3. Test (3 sata) Test takmičenje se sastoji od 30 pitanja, po 10 iz svake oblasti. Svako pitanje ima 4 ponuđena odgovora (rešenja). Za svaki tačan odgovor, odgovor takmičar dobija 1 poen a za svaki netačan odgovor se poen, oduzima 0.25 poena. Maksimalan broj poena je 30. Teorijski deo (3 sata) Teorijsko takmičenje se sastoji iz 3 odvojena dela, jer je svaki dela posebna celina. Svaki deo se sastoji od različitih pitanja, jedne ili više tema iz svake naučne oblasti (iz fizike su to jedan ili dva problemska zadatka. To su ustvari računski zadaci vezani za neku konkretnu pojavu, ili proces sa detaljnim opisom, uz određivanje više fizičkih veličina i analizu i tih) P k d su t k bi liči li istih). Ponekad to kombinovani problemski i bl ki zadaci iz sva tri predmeta, međusobno delimično ili sasvim povezani. Uslovima zadatka je predviđen niz koraka i pitanja u vezi sa problemom iz odgovarajuće oblasti. Maksimalan broj poena je 30.
  • 4. Eksperimentalni deo (3 sata) Eksperimentalno takmičenje se radi u grupama od po tri Ek i l k ič j di d i takmičara, tako da svaka zemlja ima po dve ekipe (A i B). Sve ekipe rade isti eksperiment u skladu sa uputstvom vrše merenja uputstvom, merenja, obrađuju rezultate, analiziraju ih i odgovaraju na postavljena pitanja. Svaki takmičar j p j jedne ekipe dobija isti broj p p j j poena, j se jer vrednuje ekipni rad i predaje zajednička jedinstvena lista sa odgovorima. Maksimalan broj poena je 40.
  • 5. Priznanja Posle svakog dela takmičenja vođama ekipa se dostavljaju takmičenja, rezultati pregleda (samo broj poena i fotokopije lista sa odgovorima), a nakon završenog trećeg dela takmičenja vođe ekipa se sastaju sa g g j p j komisijom za pregled, ukoliko imaju primedbe na bodovanje, (a moguć je i previd), vrše se eventualne korekcije broja poena i tek tada se formira rang lista. Posebno je interesantna činjenica da učenici ne učestvuju u procesu prigovora i da se rang lista ne objavljuje do proglašenja. proglašenja Priznanja se dodeljuju kao na našem takmičenju iz fizike fizike, tako da 10% takmičara dobija zlatne medalje, sledećih 20% srebrne i narednih 30% dobija bronzane medalje. j j Medalje se kao posebna priznanja dodeljuju i za prve tri prvoplasirane ekipe iz eksperimentalnog dela i za zemlju koja je najbolje plasirana. Individualna priznanja se dodeljuju najboljem i i i i ukupnom pobedniku (prvoplasiranom takmičaru) i najboljem pojedincu u teorijskom delu. Svi učesnici dobijaju priznanje, sertifikat delu priznanje za učešće, kako učenici, tako i vođe ekipa i posmatrači.
  • 6. Program Olimpijade (fizika i matematika) 1. Čestice, talasi i materija Sastav tela o Struktura atoma (neutroni, protoni, elektroni) Agregatna stanja materije i njihove osobine o Čvrsto stanje, tečnosti, gasovi i plazma – karakteristike i razlike stanje tečnosti o Kristali kao poseban oblik čvrstog stanja materije o Osobine materije (gustina, zapremina, električna p j (g p provodnost, izolatori i provodnici, elastične osobine, termalno širenje, (specifični) toplotni kapacitet) o F i prelazi i njihov uticaj na osobine materije (l Fazni l i jih i j bi ij (latentna toplota, fazni l f dijagrami, promena zapremine i gustine) o Voda i njene različite faze
  • 7. Talasi o Frekvencija, talasna dužina, brzina prostiranja i njihova veza o Razlika između transverzalnih i longitudinalnih talasa o Superpozicija talasa o Klasičan Doplerov efekat Zvuk (zvuk k l Z k ( k kao longitudinalni talas koji nastaje prenošenjem pritiska, d l l k š k osećaj zvuka)
  • 8. Svetlost o Talasna i čestična priroda svetlosti o Prostiranje i brzina svetlosti u vakuumu i drugim sredinama, indeks sredinama prelamanja o Veza između talasne dužine i boje, elektromagnetni spektar o Odbijanje i prelamanje svetlosti na ogledalima i sočivima (upadni i reflektovani zrak, Snelius-Dekartov zakon, totalna refleksija svetlosti) o Formiranje likova u ogledalima i sočivima (žižna daljina, jednačina tankih sočiva, uvećanje, lupa, mikroskop, teleskop, naočare) , j , p , p, p, )
  • 9. 2. Energija 2 E ij Energija u prirodi i održanje energije Različiti oblici energije (vezivna energija, kinetička, potencijalna toplotna, aktivaciona energija , energija elastične opruge, energija gama p , gj gj p g , gj g zračenja) Prenos energije (mehanizmi prenosa toplote, prenos energije talasima) Pretvaranje energije i efikasnost (pretvaranje potencijalne i kinetičke energije, veza energije i temperature, gubitak energije zračenjem u okolinu) Izvori energije (životinje, biljke, ljudi i mašine. Fosilni i obnovljivi gj ) izvori energije) Snaga (snaga motora, zvezda, oslobođena snaga na otporniku)
  • 10. 3. Interakcije Sile o Sile u prirodi i vrste sila (gravitaciona, elektrostatička, magnetna, statička i dinamička sila trenja, sila potiska, Van-der Valsova sila) j , p , ) o Masa i težina, centar mase o Njutnovi zakoni, inercijalni sistemi o Kinematika materijalne tačke: pravolinijsko i kružno kretanje (položaj, p , , j , f j , p , p put, brzina, ubrzanje, kružna frekvencija, centripetalna sila, Keplerovi zakoni, kretanje Zemlje oko Sunca)
  • 11. o Impuls i promena impulsa (impuls, elastični i neelastični sudari, održanje momenta u zatvorenom sistemu) atvorenom o Poluge o Elastične sile, Hukov zakon i harmonijsko oscilovanje o Pritisak (atmosferski pritisak, statički pritisak u tečnostima) Električno, magnetno i gravitaciono polje e č o, g e o g v c o o po je Vrste hemijskih veza - priroda, struktura i jačina (kovalentna i jonska veza, vodonična veza i Van-der Valsova sila)
  • 12. Difuzija, osmoza i površinski napon Principi tankih slojeva i papirna hromatografija Uticaj zračenja na organizme 4. Strukture, osobine i funkcije .... o Stvaranje i efekti kiselih kiša o Elektroliza (kretanje jona, Faradejeva konstanta, elektrohemijske ćelije)
  • 13. 5. Sistemi Principi kontinuiteta u zatvorenim sistemima/ciklusima Ravnoteže (ravnoteža sila, hemijska/jonska ravnoteža, termodinamička ravnoteža, eko-sistemi u ravnoteži)) Skale u prirodi (u biološkim, astrofizičkim sistemima) Osnovni concept ciklusa u prirodi (... ozonski ciklus, obnovljivi i neobnovljivi prirodni resursi, klima na Zemlji) resursi
  • 14. Električna kola o Komponente kola (otpornici i žice, sijalice, naponski izvori, ampermetri, voltmetri, kondenzatori) o Omov zakon, naelektrisanje, struja, napon o Serijska i paralelna veza, Kirhofova pravila o Razlika između jednosmerne i naizmenične struje/napona o Kvalitativno poznavanje elektromagnetne indukcije i Lencovog pravila o Osnovni principi generatora i motora Termodinamički sistemi (apsolutna temperatura, zakoni idealnih e od č sse tempe atu a, akoni gasova, izotermni, izohorski i izobarski procesi, ...) Astrofizicki sistemi (glavne karakteristike zvezda, planeta, Meseca (satelita), kometa, asteroida, solarnog sistema, galaksije)
  • 15. 7. Matematičke veštine Jednačine o Razlomci o Logaritamske i eksponencijalne funkcije o Stepeni i koreni o Polinomi (rešavanje kvadratne jednačine) o Trigonometrijske funkcije j jednacina za dobijanje linearnih odnosa – Transformacije j j j linearizacija grafika Grafici funkcija Prosta geometrija (geometrija trougla i kruga, površina osnovnih kruga geometrijskih figura, površina i zapremina osnovnih geometrijskih tela)
  • 16. Osnove vektorske algebre (sabiranje i oduzimanje - razlaganje vektora) Jednostavna statistika (srednja vrednost, standardna devijacija, osnovni pojmovi verovatnoće) Procena greške (putem standardne devijacije ili min-max analize, razlika između tačnosti i preciznosti) Zaokruživanje brojeva i p j j predstavljanje rezultata (broj značajnih j j ( j j cifara)
  • 17. Olimpijade i rezultati naših ekipa 1. (5 –14). 12. 2004. – Džakarta, Indonezija (1 srebrna i 4 bronzane medalje) 2. (4 –13). 12. 2005. – Džodžakarta, Indonezija (1 srebrna i 4 bronz. medalje) ( ) , j ( j ) 3. (3 –12). 12. 2006. – Sao Paolo, Brazil (4 srebrne i 2 bronzane medalje) 4. (2 –11). 12. 2007. – Taipei, Tajvan (2 bronzane medalje) 5. (7 –16). 12. 2008. – Č Čangvun, Južna Koreja, (1 srebrna i 5 bronz. medalja) 6. (2 –11). 12. 2009. – Baku, Azerbejdžan (1 srebrna i 3 bronzane medalje) 7. 7 (2 –11). 12 2010 – Abuja Nigerija (2 srebrne i 4 bronzane medalje) 11) 12. 2010. Abuja, 8. (1 –10). 12. 2011. – Durban, Južna Afrika, (2 srebrne i 4 bronzane) 9. (1 –10). 12. 2012. – Teheran, Iran (5 bronzanih medalja) ( ) , ( j ) Ukupno osvojenih medalja: 12 srebrnih i 33 bronzane Sledeće olimpijade 10. 2013. Mumbaj, Indija 10 2013 – M b j I dij 11. 2014. – Holandija
  • 18. Uočene razlike u obrazovnoj praksi u odnosu na našu praksu Na osnovu osmogodišnjeg iskustva, koje sam stekla kao vođa naše ekipe, nabrojaću samo nekoliko značajnih razlika koje sam uočila tokom ovih godina, razmenom mišljenja sa kolegama iz različitih zemalja: išlj j k l i ličitih lj a) različit sistem osnovnog obrazovanja (npr. devetogodišnja osnovna škola). b) različit položaj prirodnih nauka u sistemu obrazovanja. c) bolja koordinacija i korelacija nastavnih planova i programa prirodnih nauka – međusobni veći upliv predmeta. d) bolja opremljenost laboratorija, primena očiglednih sredstava, rad laboratorija sredsta a sekcija. e) problemski zadaci u okviru računskih zadataka. f) fenomenološka obrada mnogih pojava uz akcenat na aplikativnu stranu predmeta iz prirodnih nauka. g) veće materijalno ulaganje države u obrazovanje.
  • 19. Cilj učestvovanja naše zemlje na ovim olimpijadama je u prvom redu afirmacija zemlje i našeg obrazovnog sistema i učenika-pojedinaca, a posredno i profesora i škola. Pored provere nivoa znanja učenika naše osnovne škole izuzetna škole, vrednost svake olimpijade je u tome što se odvija u toploj, prijateljskoj atmosferi, što se šire vidici u svakom smislu te atmosferi reči i što se upoznaju druge tradicije i kulture. Uprkos razlikama u nastavnim programima koje su evidentne, evidentne sklapaju se nova poznanstva i prijateljstva i sa tom praksom svakako treba nastaviti bez obzira na prisutne probleme u nastaviti, dosadašnjem iskustvu.
  • 20.
  • 21.
  • 22.
  • 23.
  • 24. Podaci o učesnicima olimpijada (IJSO), školama i profesorima 2004. Džakarta (Jakarta), Indonezija 1. Mladen Miljuš, b 1 Ml d Milj š srebrna medalja, oš. “Mil š C j ki” Beograd, N d G l ić d lj š “Miloš Crnjanski”, B d Nenad Golović 2. Stefan Stevšić, bronzana medalja, oš. “Dragomir Marković”, Kruševac, Dragica Miletić 3. Marija Grofulović, bronzana medalja, oš. “IX srpska udarna brigada”, Bor, Cvetanka Jovanović 4. Luka Gartner, bronzana medalja, oš. “Dositej Obradović”, Novi Sad, Milica Knežević 5. Suzana Milutinović, bronzana medalja, oš. “Branko Radičević”, Mali Zvornik, Rajna Samardžić 6. Sofija Purić, sertifikat, oš. “Boško Đuričić”, Jagodina, Tamara Vujičić 2005. Džodžakarta (Yogyakarta), Indonezija 1. Mikloš Homolja, srebrna medalja, oš. “Novak Radonjić”, Mol, Valerija Trungel 2. 2 Nikola Šibalić srebrna medalja oš “Vuk Karadžić”, Beograd Snežana Nemeš Šibalić, medalja, oš. Vuk Karadžić Beograd, 3. Mina Spasić, bronzana medalja, oš. “Dositej Obradović”, Kruševac, Nadežda Đolić 4. Dino Solar-Nikolić, bronzana medalja, oš. “Kralj Petar I”, Beograd, Jasmina Novković 5. 5 Rade Kovač bronzana medalja oš “Ratko Žarić”, Nikšić Nevenka Papović Kovač, medalja, oš. Ratko Žarić Nikšić, 6. Arsenije Maliković, sertifikat, oš. “Ratko Žarić”, Nikšić, Nevenka Papović
  • 25. Podaci o učesnicima olimpijada (IJSO), školama i profesorima 2006. Sao Paolo (Sao Paulo), Brazil ( ), 1. Ognjen Ivković, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Čaluković 2. Luka Milićević, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Čaluković 3. 3 Aleksandar Vasiljković srebrna medalja Matematička gimnazija Beograd Nataša Vasiljković, medalja, gimnazija, Beograd, Čaluković 4. Uglješa Stojanović, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Čaluković 5. 5 Aleksandra Dimić bronzana medalja oš “Đorđe Krstić”, Beograd Ljiljana Ivančević Dimić, medalja, oš. Đorđe Krstić Beograd, 6. Dušan Perović, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Čaluković 2007. Taipei, Tajvan 2007 T i i T j 1. Stefan Anđelković, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg 2. Tamara Đorđević, bronzana medalja, oš. “Učitelj Tasa”, Niš, Gordana Stanojević 3. Ognjen Marković, sertifikat, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg 4. Vukašin Stojisavljević, sertifikat, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg 5. Stefan Badža, sertifikat, oš. “Jovan Popović”, Beograd, Miodrag Bojičić p g g j 6. Stefan Stanojević, sertifikat, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg
  • 26. Podaci o učesnicima olimpijada (IJSO), školama i profesorima 2008. Čangvun (Gyeong-Nam), Južna Koreja 1. Teodor von Burg, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Vesna Rapajić 2. Igor Spasojević, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Vesna Rapajić 3. 3 Milena Milošević bronzana medalja Matematička gimnazija Beograd Vesna Rapajić Milošević, medalja, gimnazija, Beograd, 4. Rade Špegar, bronzana medalja, oš. „Nikolaj Velimirović“, Šabac, Jovo Mihajlović 5. Tamara Šumarac, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Vesna Rapajić 6. 6 Petar Pantelić bronzana medalja Matematička gimnazija Beograd Vesna Rapajić Pantelić, medalja, gimnazija, Beograd, 2009. Baku, Azerbejdžan 2009 B k A b jdž 1. Milan Krstajić, srebrna medalja, oš. “Jovan Miodragović”, Beograd, Branka Đurica 2. Dušan ŠŠobot, bronzana medalja, Gimnazija “J. J. Zmaj”, Novi Sad, Srđan Rakić 3. Adis Dijab, bronzana medalja, oš. “Vladimir P. Valter”, Prijepolje, Nada Rvović 4. Kristina Džodić, bronzana medalja, oš. “J. J. Zmaj”, Brus, Milijana Todorović j j j 5. Teodora Đorđević, sertifikat, oš. “Učitelj Tasa”, Niš, Vesna Grozdanović 6. Ljubica Vujović, sertifikat, Prva kragujevačka gimnazija, Kragujevac, Katarina Đorđević
  • 27. Podaci o učesnicima olimpijada (IJSO), školama i profesorima 2010. Abudža (Abuja), Nigerija 1. Emil M id 1 E il Maid, srebrna medalja, M t b d lj Matematička gimnazija, B tičk i ij Beograd, V d Vesna R jić Rapajić 2. Milica Kolundžija, srebrna medalja, Gimnazija “J. J. Zmaj”, Novi Sad, Stevan Jankov 3. Đorđe Žikelić, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg 4. Dušan Drobnjak, bronzana medalja, oš. “Aca Milosavljević”, Beograd, Nataša Mićević 5. Miloš Stanojević, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg 6. Zoran Rajčević, bronzana medalja, oš. “22. Avgust”, Bukovac, Dmitar Slijepčević 2011. Durban, Južna Afrika 1. Marijana Vujadinović, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Katarina Matić 2. Luka Bojović, srebrna medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg, I. Stanić 3. Anđela Šarković, bronzana medalja, oš. “Sveti Sava”, Niš, Jasmina Kokot 4. Stefan Velja, bronzana medalja, Gimnazija „J. J.Zmaj“, Novi Sad, Snežana Bulajić 5. 5 Irena Đorđević bronzana medalja, oš. “Vožd Karađorđe Niš Biljana Bogdanović Đorđević, medalja oš Vožd Karađorđe“ Niš, 6. Maksim Stokić, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Nataša Kadelburg, I. Stanić
  • 28. Podaci o učesnicima olimpijada (IJSO), školama i profesorima 2012. Teheran, Iran 1. Miloje Đukanović, bronzana medalja, oš. ”Anta Bogićević”, Loznica, Vladimir Đukanović 2. Nikola Miletić, bronzana medalja, Prva kragujevačka gimnazija, Kragujevac, Katarina Đorđević 3. Nikola Spasić, bronzana medalja, Gi 3 Nik l S ić b d lj Gimnazija “J J Z j” Novi Sad, S ž ij “J. J. Zmaj”, N i S d Snežana B l jić Bulajić 4. Nikola Samardžić, bronzana medalja, Matematička gimnazija, Beograd, Dragica Ivković 5. Stanislav Todorović, bronzana medalja, oš. “Sveti Sava”, Niš, Jasmina Kokot 6. Janko Ranđelović, sertifikat, oš. “Dr Zoran Đinđić”, Brzi Brod, Niš, Radica Jovanović