suvremeno doba_ili_najnovije_doba

1. SUVREMENO DOBA ILI NAJNOVIJE DOBA
XX. STOLJEĆE
Apstraktan govor bitna je značajka svih umjetnosti
20.st.
Došlo je do napretka znanosti i tehnologije
Umjetnici su skloni eksperimentu i istraživanju, istražuju
i izgrađuju vlastite stilove. Tako da istovremeno postoje
raznovrsni stilovi.
U znanosti i umjetnosti traži se istina a ne ljepota.
Pomiješali su se utjecaji kultura iz svih krajeva svijeta
Cijeli planet postaje jedinstven umjetnički prostor

2.  - film i snimljena glazba, temeljni izumi popularne
kulture, nastali su u drugoj polovici 19. st. a
procvjetali u 20. st. ( Thomas Alva Edison je izumio
fonograf napravu za snimanje i reprodukciju
zvukova, nekoliko godina kasnije Emile Berliner je
izumio gramofon)
 - snimanje zvuka učinilo je glazbu dostupnijom
 U vrijeme njemog filma radnju je pratio pijanist
improvizirajući glazbu poznatih melodija, koje prate
radnju. Prvi zvučni film snimljen je 1928., The Jazz
Singer. Razvoj filmske glazbe počeo je pojavom
tonskog filma.

3.  Svaki čovjek može nabaviti tonski zapis bilo koje
skladbe – revolucija u gl. životu
 - Do tada, glazbeni život obuhvaćao je samo živu
glazbu kroz kućno muzuiciranje, posjete operi i
koncertu
 - Snimljenom glazbom upoznaje se glazba ranijih
razdoblja

 - Neoklasicizam – glazbeni smjer u kom su skladatelji
za uzor imali stilska obilježja bečkih klasičara.
(Slušanje: S.Prokofijev: Klasična simfonija u D-duru,
op.25.)
 Tako možemo susresti i pojam neobarok – ističe
stilska obilježja baroka.

4.  Glazba se snima na različite nosaće zvuka
 - Dnevna soba postaje koncertna dvorana
 - Pomoću kompjutora i satelitske televizije cijeli
planet postaje jedan jedinstven koncertni prostor
 - Glazba je utjecala na različita područja
društvenog života od mode do politike
 - Popularna i zabavna glazba postaju najveći i
najsloženiji svijetski biznis
 - Glazbeni festivali postaju turistička atrakcija

5.  - Glazbom mogu postati svi zvukovi: zvukovi koji nas
okružuju, zvukovi tradicionalnih glazbala i elektronički
(sintetski) proizvedeni zvukovi.
 Slušani primjer: John Cage: Četiri minute i tridesettri
sekunde

 Partitura ove skladbe je prazna stranica na kojoj na
početku svakog stavka piše Tišina. . Pijanista je sjedio za
klavirom zatvorenog poklopca, a promjenu stavaka
označavao je otvaranjem poklopca klavira. za vrijeme
slušanja njegove skladbe publika je samo čula zvukove
koji seu se dešavali u dvorani : kohanje, kašljanje,
šaputanje itd.

6. PODJELA NA OZBILJNU I ZABAVNU GLAZBU.
 - Ozbiljna glazba traži
pozornost i koncentraciju
pri slušanju. Zbog
disonantnog zvuka privlaći
samo poseban krug
slušatelja (konsonance –
stabilni intervali koji zvuče
ugodno;disonance –
napete, zvuče iritirajuće i
oštro , traže rješenje u
konsonanci)
 - mali dio publike sluša
ozbiljnu glazbu
 Zabavana glazba dio je
svakodnevnih potreba čovjeka:
opuštanje i uživanju bez napora,
ne traži koncentraciju niti znanje.
Zabavna glazba samo slijedi
zakone ponude i potražnje tržišta.
 - U zabavnu glazbu pripadaju jazz,
mjuzikl, filmska glazba i rock.
 - Razvija se zabavna industrija
koja nudi proizvode namijenjene
slobodnom vremenu: filmska
industrija, radio, sportska
industrija itd.
 - Veći europski gradovi imaju
bogat koncertni život i koncertnu
publiku.
 - Festivali postaju dio glazbenog
života 20.st
 - Rock je najpopularnija glazbena
vrsta

7. EKSPERIMENTIRANJE
 - skladatelji
eksperimentiraju sa
ljestvicama, strukturom
akorda, harmonijskim
odnosima, ritmom,
metrikom, dinamikom i
drugim značajkama
glazbenog izraza.
Skladatelji koriste
prošireni tonalitet
(politonalitet – upotreba
više tonaliteta; bitonalitet
– spajanje dva
tonaliteta)
 - atonalitet – izbjegava
se sve što podsjeća na
tonalitet: tonika i svi
funkcionalni odnosi
tonova
 - disonance nemaju više
napetu harmonijsku
funkciju već postaju
zvukovna boja.
 Slušni primjer:
I.Stravinski: Petruška
2. slika, Petruškina soba

8. RITAM I METAR
 ritam i metar
 - na raznovrsnost ritma utjecala je narodna
glazba iz svih djelova svijeta, ritam jazza i
motoričnost baroka.
 - sinkopirani ritam
 - uvođenje asimetrične mjere : izbjegavanje
dvodobne, trodobne i četverodobne metrike

9. MINIMALIZAM
 minimalizam
 značenje riječi odnosi se na minimalne –
male promjene glazbenih elemenata tijekom
skladbe: melodija, ritam, dinamika,
harmonija, boja zvuka.
 Slušni primjer: Philip Glass, Einstain on the
beach
 Opening
 December 25