2. Rije č ka krpica je dodatak
doljepljen na original
Hrvatsko- ugarske nagodbe
naziva “ č lan 66.” iz 1868.
godine, kojim je tadašnja
Rijeka prepuštena ugarskoj
upravi.

3. Tim su činom grad, njegova luka i
cjelokupni riječki kotar,
pripali Mađarskoj uz dopuštenje da o
riječkoj autonomiji odluku donesu
zastupnici grada, te ugarskog i
hrvatskog sabora.
PRISJETIMO SE
*Autonomija je pravni položaj određenog
teritorija po kome oni imaju pravo na
samoupravljanje.

4. Kada je Rijeka bila prepuštena
Mađarskoj započela je jaka
mađarizacija grada i građanstva

5. Zastupnici Ugarske su
primorali Hrvatski sabor da
prihvate upravu središnje
ugarske vlade nad Rijekom,
ali da takvo stanje bude
privremeno. Ovu odluku je u
srpnju 1870. potvrdio i car
Franjo Josip I.

6. Riječki su guverneri tradicionalno
potjecali iz Mađarske, a naročito
nakon sklapanja Hrvatsko-ugarske
nagodbe u 1869. godine, kada je
tzv. "Riječkom krpicom",
uspostavljena mađarska uprava.
Ona je trajala sve do 1918. godine.
Guvernerova palača

7. Riječka krpica danas se nalazI u
Hrvatskom državnom arhivu u
Zagrebu